000259 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
цвч-тмрвччгччвЈЧРШРШ!- 41"1 i ивд1Лч.дт1рчрицИ1И! f Ч;И WvC&v. Оте godine larinio 25-codisnj- icu Јпго1жтепко-капа11- е progmirne Stamp. Prvi broj "BORBE" — liota radnika i eljaka iz JuRoslaije u Kanadi — iz£aoj 2. поте-nb- ra 1931. codine n Toronto. "BORBU"J 1936. naalijcUU "SLOBODNA JIISAO- "- lit precrh ih kanadtkih Hrrata — i "PR A VD A", lut procreeirnih Lanad-Vi- h Srba. SLOBOD .S'A" MISAO" i "PRAVDA" u bile zabranjene u Julti 1940. zboC antiratnos tanorUta, U dembru 1910. poeo je izladt procrreimi list LanacUUh Ilrvala "XOVOST 1" o maju 1941. lut progrtirnih lnadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u julu 1942. Iit prosrethnih kanad.kih Slovenaca "E D I X O S Г. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 1948. --XOVOSTI", "SRPSKI CLASN'IK" i "EDI-XOS- r u ujedinili — otada izJazi "JEDIN'STV O". VOL VIII. — N'O. 65 (687) TORONTO. TUESDAY. AUGUST 21. 1956 PRICE 5 PER COPY McCann porice Javno mnijenje je prisililo federalnog mi nistra McCanna da o-poz- ove svoju izjavu u parlamentu da su sc komunisti "uvukli" u Canadian Broadcasting Corporation. McCann sada kaze da su njego-v- e rijeci krivo ihvace-n- e. Dobro . . . Medjutim, ostaje ci-njen-ica da je McCann propustio da e suprot-sta- vi socijalkrediter- - skim ratpirivaclma "crvenog strasila" i da brani pravo CBC da da je programe koje zeli, pravo slobode govora, pravo gradjana na po-littck- u opredjeljenost. (Vidi uvodnik "Globe and Mail" na drugom mjcstu). Vanost sporla Na banketu u pocast moskovske "Lokotnot.-ve- " nacelnik Toronta Phillips je odrzao po-du- zi pozdravni govor. Phillip je medju osta-li- m rekao: "Grad Toronto rado-sn- o docekuje ovaj tim, jer znademo da ovakvi posjeti mogu jedino pridonijeti boljem ra zumijevanju izmedju naiih zemalja ... "Nema boljeg nacina za nacije da jedna dru-g- u bolje razumije nego sto je sportsko polje. . ." Predstavnik "Loko-motiv- e" Aleksandar Lansin je kazao: Amen! Staro i novo U svom govoru na za vrietku konvencije De-mokrat-ske partije u Chicago Adlai E. Ste-venson je rekao da Sje-dinjen- im Drzavama da nai manjkaju "nove ideje i imcijativa , ko-je bi je uzdigle i povele naprijed. U nastavku govora Stevenson je iz nio novih i starih ideja. Stare nije vrijedno spo-minj- ati a od novih odu ievljava ovat "Mi moramo poetavit nasu zemlju na mjesto koje joj u ocima svije-t- a pripada — na celo borbe za mlr. U ovo nuklearno dob a mir nije sanjarski ideal. On j postao apsolutnom, imperativnom. praktic nom potrebom. Dugac ka borba covjecanstva protiv rata mora bit! dobivena, dobi vena sa- da". Jtivio govornik! 2ivila Amerika koja se bori za mlr! Politickc rcpresalijc Rouyon. Que. — Alcide Courcy, iiberalm Clan Zako-nodav- ne skupstine provinci-i- e Quebec je izjavio. da je u mjestu La Sarre otpusteno ка posla 75 lica zato Mo nisu glasali za kandidata Duples-sisov-e partije. V Rouyonu i Xorandi odu zeta je dozvola za prodaju pica ogranku Kanadske le-jn- je t nekim hotelima — iz Istih razloga. Kanadsko-sovjetsk- o prijateljstvo i razumijevanje Poziv kanadskim sporta-sim- a da posjete SSSR Kanadski hokejaSi. nog" metasi, ko$arkasi, atleticart i drugi sportaSi su pozvani u Sovjetski Savez. Poziv je udinio Aleksan-dar LanSin od sindikata so-vjetsk- ih zeljeznidara na ban-ketu u dast moskovske "Lo-komotiv- e" u Royal York Hotelu, Toronto. Banket je priredila grad-sk- a uprava Toronta. Lansin je rekao da je njo Kova zemlja zaintereslrana u razne sportove 1 bllo koj kanadski tim ce biti isto ta-k- o srdadno docekan kao j Lokomotiva" u Kanadi. "Lokomotivu" je pozdra-- , vio nacelnik Phillips. I Jock Hendry, predsjednik I kanadskog nogomutnog ud- - ruienja je izjavio, da se na- - ' i da da ce Kanada uskoro ' modi da poSalje svoj nogo- - i i metni tim u Sovjetski Savez. f Pobjcda Lokomotive" Moskovska "Lokomotiva" je uspje§no zavriila svoj po-sj- et Kanadi. Dobila je svih pet utakmica. U subotu uvecer (18. au-ffust- a) pobijedila je izabra nu momfad Kanade 2:1. , Usprkos kise utakmicu je , posmatralo 18.2 18 gledala , ca. Po sudu svih nogometskih I nutoriteta igra je bila odli-jin- a. Iznenadilo je izvanred-- I no drzanje kanadskih igra- - U Montre'alu "Lokomoti-va" je pobijedila 9:0, u Winnipegu 10:0, u Vancou-ver- u 5:2, u Calgary 6:1, u Torontu 2:1. Dala je 32 go-l- a, primila 7. U Montrealu gledaca je bilo 12.400, Winnipegu 6.000, Vancouveru 20.000, Calgary 8.500, Torontu 18.-00- 0 — ukupno 65.000. SSSR izvozi biblijc — u Sjcd. Drzavc! Stampa je ovth dana objavila da Sovjetski Sa-vez izvozi u Sjedinjene Drzave — biblije! Pit)tcsii protiv izbora u British Columbiji Vancouver, B. C. — Izne-nad- ni raspis provincijalnih izbora izazvao je brojne proteste. Izbori ce biti 19. septem- - bra. Xe samo da nema dovolj no vremena za izbornu kom- - ' paniju, vec postoji bojazan da se na vrijeme ne ce iz- - ( vrsiti popis izbornika. Iredstavnik Woodwoork-er- s unije u Victoriji Edwin Haw je izrazio bojazan da hiljade radnika uposlenih u , Sumskoj industriji ne ie mo- - j ci glasati. SadaSnja Zakonodavna skupHina B.C. ima 48 ila-- i nova. Od toga je 2S socijal-- l kreditera. 14 sisiefera, 4 11-- 1 berala i 2 nezaviinjaka. U ovim izborima birat ce se 52 poslanika (4 vis nego dosad). Pored B. C. previneijalni izbori su ove godine odrlanij u New B runs wick u. Quebe-c-u i Saskatchewanu iB w Н Kanadftki nogomrtali Krn I'rar 1 hkim noRiniifUkcm huRtnom кокот na hvtm-IK-u igre u Torwntu. RUS O KANADI I KANADJANIMA Vatali Artcmijev, kape tan moskovske "Lokomo-tive- " izjavio je dopisniku 'Tele grama' da je na nje-g- a i sve clanove "Lokomo tive" najvect utisak osta-vi- o kanadski narod. "Svugdjesu prema nama postupali kao da n a s vole", rekao je Artemijev. "Kanadjani su prijazni; to je jedno sto cu reel svi-m- a kod kuce". Izjava delegacije kanadske Ujedinjene crkve o polozaju crkava u SSSR Moskva. — Rink pra%oslaVna crka ima "popodne uvjetc" za soju djcUtnost, izj.mo jejct'cnik George Dorc)', poUvica kzn-di- kc Ujedinjene cikc. Loji sc аЛс na-la- zi na elu dclegaaje te crke. lite popodnoiti imaju ctale jcrske zajedmec, kazao jc Dorey. Americke kompanije imaju monopol atomske energije u Toronto. — List "Toronto Daily Star" u posebnom iz-vjeJt- aju iz Ottawe iznosi kako su tri velike amerifike kompanije — General Elec-tric, Westinghouse i Cana-da- ir — postigle monopol nad proizvounjom atomske energije u Kanadi. Tako je General Electric potroSnjom samo 2 milijuna dolara dobila isklju£ivo pra-vo proizvodnje atomskih re-akt- ora za deset godina. VODJA CCF ZADIVUEN Edmonton. — Iz Sovjet- - Saveza se povratila delega- - cija CCF iz Alberte, koju je predvodio proincijalni vo-d-ja CCF William Irvine. Pored njega u delegaciji su bili Floyd Johnson. Harold { Bronson. Otto Wodbkk i Byron Tanner Delegacija je u Sovjet Hrlan I'hlllcy u zacrljaju a ко{р Na kraju je rekaot "Cim se povratim najprije cu poljubtt zenu, onda cu za grlit sina, a potom cu im pricati o Kanadi. "I neprestano cu kazi vati, njima i svima drugi-m- a, kako ste s vi Kana-djani prijateljski i lijepo ponasali prema nama. Vi ste prava sportska zem-lja". ' Mi odlazimo kui zadovoljni da jc postignuto bolje razumijexa nje", rekao je Dorey. "Kona6io $mo upoznali pravi poloiaj crke u SSSR." Pored Dorca u dclcpiaji sc na-la- zi sciTcnik E. E. Long i Dr. VC. Morman MacLeod. Radnici krznarskc industrijc odplasali za btrajk Toronto. — Radnici krz-narskc industrije odglasali su za &trajk za poviAicu nad-nic- a i drugc poboljMce. Ova situacija stvorila je potitenost kod kanadskih naucenjaka u Chalk River, kanadskom centru atomske energije. Pisac kaie da su kanad-ske kompanije propustile priliku koju su prcuzele n-mer- iike kompanije. On takodjer kritikuje konzervativce i sisiefere zboj? propusta da stvar po-kre-nu u parlamentu. iskom Savezu provela tri tje-- dna kao gast drustva za kul-- , turne veze sa Inozemstvom. Delegacija je posjetila i Moskvu. Lenjingrad, Kijev. S. Hruscovim. I Xa koncu svog u Ezjaua CCF delegacije na povratku iz Europe EdmoMtuii, Alta. — Dt legac na od 5 clanova CCF Пле1и sa William Irvine, predsiednikom CCF u Alberti zditla je slijedecu izjau: PoSIi smo u Eropu tla povecamo svoje znanjc raz-- n m tamosnjim politi6kim i ekonomskim sistemima. Xa-roci- to smo htjeli da Нбпо vidimo kakve su mogudnosti: — za ublaienje medjunarodne napetosti I odgo-varaju- ce ublazivanje hladnog rata i da li postoji mogud-no- st rata hidrogenskim oruijem; — za povedanje svjetske trgovine i odgovarajude olak§anje kanadske poljoprivredne krize. Da bi to postigli proputovalismo Nizozemsku, Fran-cusk- u. Cehoslovacku, Sovjetski Savez, Svedsku, Nbrvo-sk-u i Dritaniju, i vidjeli sve aktivnosti, susreli sve auto-ntet- e i dobili sve odgovore na na5a pitanja kako smo se nadali. Sumirajuci nnsa opazanja mo2emo kazati da se u Skandinavskim zemljama i Zap. Evropi ekonomske, politi£ke i drustvene prilike mnogo ne razlikuju od pojmova koje o njima imaju obavijesteni Kanadjani. Moramo naglasiti veliku i rastucu odvratnost prema ratu koju smo naSH kod obi6nih ljudi u svim ovim zemljama. Odlu£nost da se medjunarodni sporovi rje&avaju mirnim putem raste zato: — sto su sve ove zemlje, jo5 uvijek u strahu od pro-slo-g rata, potpuno svijesne posljedica nuklearnog su-kob- a; — nedavne promjene u klimi hladnog' rata pojaSale su nadu u potencijalnost pregovaranja; — tekucn Sueska kriza je svom oStrinom pokazala opasnosti pokuSajn pregovaranja sa "pozicije sile". Ove zapadno-evropsk- e zemlje su takodjer svijesne vaznosti razvitka svjetske trgovine na uzajamno kori-sno- j bazi, i stvarno promidu taj cilj na raznovrsne na-Cin- e. U spornom komunistickom dijelu pronasli smo da je izvjesna kritika koju su cinili Kanadjani ne samo bila opravdnna, ved se priznnje po njima samima. Ve-lik- o oduSevljenje i paznjn posvecuje se isprnvljanju i poboljsanju stanja u poljoprivrcdi, u opdem standardu zivota i u oblasti politidke slobode. U isto vrijeme pronaslt smo da ncdavni izvjestaji naSestampc o upadnom napredovanju prosvjete i tehno logije nisu nimalo pretjerani. StraSno opustoSenje koje je prouzrokovao rat po-pravlje- no je i izgradnja novih zgrada, hidroelektridnih ccntrala, proizvodnja poljodjelske ma§inerije i sredsta-v- a za proizvodnju potroSadkih predmeta provodi se na takvom opsegu da su zaista dobri izgledi da ce biti postlgmut njihov proglaSeni cilj prcstizavanja ostalih zemalja u tim stvarima. Po§to bi rat uni&tio sve te planovc, mi nismo bill narocJto iznenadjeni sprovodjenjem kampanje za svjet-sk-i mir u svim dijelovima pudanstva, od djece do rad-nika i rukovodioca. Oni takodjer znaju da bi im proSirena svjetska trgovina pomogla postici njihov cilj viseg; standard a iivota i to je occvidni razlog njihova upornog- - nastojanja aa prosirenjc takve trgovine. Uzajamnu korisnost tog™ ilustrira, na prim jer, njihova ponuda da uzmu na§u pSenicu u zamjenu za cement. Obzirom na sve to, mi smatramo da postoje velike mogucnosti da se uzajamno okoriste i Zapad i Istok. Ublaienje napetosti, promicanje razoruianja i pove-can- je trgovine jesu plodna polja za pregttvaranje koje nosi velike pogodnosti jednoj i drugoj strani. Druge zemlje to uvidjaju i Moskvu smo naili fite-raln- o kreatu delepacijama nastojedi izmijeniti ideje o ekonomskim, politidkim I kulturnim stvarima. Mi vje-ruje- mo da i Kanada treba pristupiti punoj izmjeni ta-kv- ih ideja. To ne samo da 5e osigijrati sveopdu primjenu najboljih ideja, vec ce do izvjcsnog stepena promicati snoiljivost i razumijevanje koji su potrebni ako demo imati bolji svijet umjesto da jra ncstane. NARODNIM I DEMOKRATSKIM KARAKTEROM SOVJETSKOG UREDJENJA novom jmalja da vide vaJu izgrad nju puta u novo doba Xera- - zumijevanje vah namjera SSSR-- u delegacija je izdala , izjavu o svojim utiscima. u t kojima je podvukla velike uspjehe sovjetskog naroda. , Za vrijeme posjete Kjjevu kao! "Sovjetsk. Savez je postao 1 Mekom. Ljudi dolaze u velikom broju iz svih ze- - craditi za dovjedanstvo ij ~ (Xastavak na tr 3) I Zaporoije, Nou Kahovku i i Irvine je nastupio u jednem je veliko u nekim zemljama. druga se'la i gradove. Dele-- J televizijskom programu. u VaJa odgovoraost je isto ta-pac- ija je razgovarala sa X. kome je izmedju ostalojr re-- ko velika Ako nastavite boravka U Londonu se nastavlja vijecanje o Suezu Konforencija 22 drzave u Londonu se nastavlja. Vecina drzava se izjasnila za umjerenost i to je prilic-n- o djelovalo na britanske i francuske predstavnike Pred konferencijom se sada nalazi indijski i nmeri-d- ki plan. Po indijskom planu Suez bi ostao u i-uk-ama Egipta, koji bi s njim upravljao, ali bi bilo uspostavljeno jedno medjunnrodno tijelo koje bi savjetovalo u pitanjima fi-nanc-ija i razvitka. Ameridki plan predvidja da kanal preuzme medju-narodni odbor, u komc bi Egipnt bio samo jednn dlan. U medjuvremenu egipat-sk- i predsjednik Nasser je izjavio da pod nikoju cijenu ne dc odustati od nacionnli-zacij- e. USA NEDA AVIONA JU60SLAVIJI Washington. — Sjed. Dr-ia- ve ne de Jugoslaviji dati novih avionn, izjavila je dr-iav- na ngencija za vojnu po-m- od (CIA). Izjava je izdana povodom vijesti dn do Jugoslaviji biti dato 380 aviona na mlaznl pogon. CIA ka2e da je Jugusla-vij- a u ovoj godini dobili sa-mo 6 aviona na mlazni po-gon. Ameridki kongres je ne-dav- no zakljudio da se Jugo-slaviji obustavi svaka vojni-dk- a pomoc. To jc uradjeno zato Sto je Juxoslavija obno- - vila pnjateljske. odnosc sa SSSR. Izjava poljskog premi-je- ra Cyrankiewicz VarJava. — Predsjednik poljske IaJe Juzci Cyrankievicz izjaio je u intervjuu jednoj атепЛ.О agen-n- ji da ncdavni doadjaji u Poz-nan- ju ne c imati i nemaju nika-kvo- g utjecaja na proces demokra-tizacij- e iivota u I'oljskoj koji e $ada provodi. Predsjednik Cyran-kievicz je izjavio da ce $e poljska vlada i dalje zalapiti za razvoj de-mokratiza-cije u cijcloj industriji i za povecanje prava i utjecaja rad-nika u rukevodjcnju i upravljanju poduzeima. S tim u vczi on je istakao da je problem povecanja uloge radnika u upravljanju jedan od glavnih clemenau u procesu demokratizadje u Poljskoj. Odgovarajud na pkanje da li ie u okviru politike liberalizacije predridjeno obnatljanjc Socijal-demokratsl- e tranke. CrrankievkKZ je odgmorio da hi se Poljtka so-cijaltstic- lca straska i Poljska radi cka partija ujedmile za zajedniki cilj — tz£radnfu oojalizma u Poljskoj i da bi vrju!anjc unatrag bk neshvatljtvt. Xa r'Unk Ha гвеге da. kaie o cranici Odra —Xka, s obzirom na insiirinje iz jesnife zapadnih ze-malja da ova granica тје Malna, prrdfedfl1c CjTankiewicz je odgo-vr- k da jc granka na Odn i Nisi konacni i nepremjenlffra pranica tzmedja Polfke i ХјеггиЛе. Gmorei o petood(njem planu Poliike. ea je rekao. da ovaj plan пал prife sve za cilj povecanje iivetno£ san4arv{a tkeg lg je predridjea mnoe vefi farj po-Ijoprirr- ede i lake т&шђс za ra-zl- ia od JC3topcdinjg г4лпа. koji je bio plan brze indastrij-Jizici- ie zemlje.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, August 21, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-08-21 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000165 |
Description
Title | 000259 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | цвч-тмрвччгччвЈЧРШРШ!- 41"1 i ивд1Лч.дт1рчрицИ1И! f Ч;И WvC&v. Оте godine larinio 25-codisnj- icu Јпго1жтепко-капа11- е progmirne Stamp. Prvi broj "BORBE" — liota radnika i eljaka iz JuRoslaije u Kanadi — iz£aoj 2. поте-nb- ra 1931. codine n Toronto. "BORBU"J 1936. naalijcUU "SLOBODNA JIISAO- "- lit precrh ih kanadtkih Hrrata — i "PR A VD A", lut procreeirnih Lanad-Vi- h Srba. SLOBOD .S'A" MISAO" i "PRAVDA" u bile zabranjene u Julti 1940. zboC antiratnos tanorUta, U dembru 1910. poeo je izladt procrreimi list LanacUUh Ilrvala "XOVOST 1" o maju 1941. lut progrtirnih lnadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u julu 1942. Iit prosrethnih kanad.kih Slovenaca "E D I X O S Г. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 1948. --XOVOSTI", "SRPSKI CLASN'IK" i "EDI-XOS- r u ujedinili — otada izJazi "JEDIN'STV O". VOL VIII. — N'O. 65 (687) TORONTO. TUESDAY. AUGUST 21. 1956 PRICE 5 PER COPY McCann porice Javno mnijenje je prisililo federalnog mi nistra McCanna da o-poz- ove svoju izjavu u parlamentu da su sc komunisti "uvukli" u Canadian Broadcasting Corporation. McCann sada kaze da su njego-v- e rijeci krivo ihvace-n- e. Dobro . . . Medjutim, ostaje ci-njen-ica da je McCann propustio da e suprot-sta- vi socijalkrediter- - skim ratpirivaclma "crvenog strasila" i da brani pravo CBC da da je programe koje zeli, pravo slobode govora, pravo gradjana na po-littck- u opredjeljenost. (Vidi uvodnik "Globe and Mail" na drugom mjcstu). Vanost sporla Na banketu u pocast moskovske "Lokotnot.-ve- " nacelnik Toronta Phillips je odrzao po-du- zi pozdravni govor. Phillip je medju osta-li- m rekao: "Grad Toronto rado-sn- o docekuje ovaj tim, jer znademo da ovakvi posjeti mogu jedino pridonijeti boljem ra zumijevanju izmedju naiih zemalja ... "Nema boljeg nacina za nacije da jedna dru-g- u bolje razumije nego sto je sportsko polje. . ." Predstavnik "Loko-motiv- e" Aleksandar Lansin je kazao: Amen! Staro i novo U svom govoru na za vrietku konvencije De-mokrat-ske partije u Chicago Adlai E. Ste-venson je rekao da Sje-dinjen- im Drzavama da nai manjkaju "nove ideje i imcijativa , ko-je bi je uzdigle i povele naprijed. U nastavku govora Stevenson je iz nio novih i starih ideja. Stare nije vrijedno spo-minj- ati a od novih odu ievljava ovat "Mi moramo poetavit nasu zemlju na mjesto koje joj u ocima svije-t- a pripada — na celo borbe za mlr. U ovo nuklearno dob a mir nije sanjarski ideal. On j postao apsolutnom, imperativnom. praktic nom potrebom. Dugac ka borba covjecanstva protiv rata mora bit! dobivena, dobi vena sa- da". Jtivio govornik! 2ivila Amerika koja se bori za mlr! Politickc rcpresalijc Rouyon. Que. — Alcide Courcy, iiberalm Clan Zako-nodav- ne skupstine provinci-i- e Quebec je izjavio. da je u mjestu La Sarre otpusteno ка posla 75 lica zato Mo nisu glasali za kandidata Duples-sisov-e partije. V Rouyonu i Xorandi odu zeta je dozvola za prodaju pica ogranku Kanadske le-jn- je t nekim hotelima — iz Istih razloga. Kanadsko-sovjetsk- o prijateljstvo i razumijevanje Poziv kanadskim sporta-sim- a da posjete SSSR Kanadski hokejaSi. nog" metasi, ko$arkasi, atleticart i drugi sportaSi su pozvani u Sovjetski Savez. Poziv je udinio Aleksan-dar LanSin od sindikata so-vjetsk- ih zeljeznidara na ban-ketu u dast moskovske "Lo-komotiv- e" u Royal York Hotelu, Toronto. Banket je priredila grad-sk- a uprava Toronta. Lansin je rekao da je njo Kova zemlja zaintereslrana u razne sportove 1 bllo koj kanadski tim ce biti isto ta-k- o srdadno docekan kao j Lokomotiva" u Kanadi. "Lokomotivu" je pozdra-- , vio nacelnik Phillips. I Jock Hendry, predsjednik I kanadskog nogomutnog ud- - ruienja je izjavio, da se na- - ' i da da ce Kanada uskoro ' modi da poSalje svoj nogo- - i i metni tim u Sovjetski Savez. f Pobjcda Lokomotive" Moskovska "Lokomotiva" je uspje§no zavriila svoj po-sj- et Kanadi. Dobila je svih pet utakmica. U subotu uvecer (18. au-ffust- a) pobijedila je izabra nu momfad Kanade 2:1. , Usprkos kise utakmicu je , posmatralo 18.2 18 gledala , ca. Po sudu svih nogometskih I nutoriteta igra je bila odli-jin- a. Iznenadilo je izvanred-- I no drzanje kanadskih igra- - U Montre'alu "Lokomoti-va" je pobijedila 9:0, u Winnipegu 10:0, u Vancou-ver- u 5:2, u Calgary 6:1, u Torontu 2:1. Dala je 32 go-l- a, primila 7. U Montrealu gledaca je bilo 12.400, Winnipegu 6.000, Vancouveru 20.000, Calgary 8.500, Torontu 18.-00- 0 — ukupno 65.000. SSSR izvozi biblijc — u Sjcd. Drzavc! Stampa je ovth dana objavila da Sovjetski Sa-vez izvozi u Sjedinjene Drzave — biblije! Pit)tcsii protiv izbora u British Columbiji Vancouver, B. C. — Izne-nad- ni raspis provincijalnih izbora izazvao je brojne proteste. Izbori ce biti 19. septem- - bra. Xe samo da nema dovolj no vremena za izbornu kom- - ' paniju, vec postoji bojazan da se na vrijeme ne ce iz- - ( vrsiti popis izbornika. Iredstavnik Woodwoork-er- s unije u Victoriji Edwin Haw je izrazio bojazan da hiljade radnika uposlenih u , Sumskoj industriji ne ie mo- - j ci glasati. SadaSnja Zakonodavna skupHina B.C. ima 48 ila-- i nova. Od toga je 2S socijal-- l kreditera. 14 sisiefera, 4 11-- 1 berala i 2 nezaviinjaka. U ovim izborima birat ce se 52 poslanika (4 vis nego dosad). Pored B. C. previneijalni izbori su ove godine odrlanij u New B runs wick u. Quebe-c-u i Saskatchewanu iB w Н Kanadftki nogomrtali Krn I'rar 1 hkim noRiniifUkcm huRtnom кокот na hvtm-IK-u igre u Torwntu. RUS O KANADI I KANADJANIMA Vatali Artcmijev, kape tan moskovske "Lokomo-tive- " izjavio je dopisniku 'Tele grama' da je na nje-g- a i sve clanove "Lokomo tive" najvect utisak osta-vi- o kanadski narod. "Svugdjesu prema nama postupali kao da n a s vole", rekao je Artemijev. "Kanadjani su prijazni; to je jedno sto cu reel svi-m- a kod kuce". Izjava delegacije kanadske Ujedinjene crkve o polozaju crkava u SSSR Moskva. — Rink pra%oslaVna crka ima "popodne uvjetc" za soju djcUtnost, izj.mo jejct'cnik George Dorc)', poUvica kzn-di- kc Ujedinjene cikc. Loji sc аЛс na-la- zi na elu dclegaaje te crke. lite popodnoiti imaju ctale jcrske zajedmec, kazao jc Dorey. Americke kompanije imaju monopol atomske energije u Toronto. — List "Toronto Daily Star" u posebnom iz-vjeJt- aju iz Ottawe iznosi kako su tri velike amerifike kompanije — General Elec-tric, Westinghouse i Cana-da- ir — postigle monopol nad proizvounjom atomske energije u Kanadi. Tako je General Electric potroSnjom samo 2 milijuna dolara dobila isklju£ivo pra-vo proizvodnje atomskih re-akt- ora za deset godina. VODJA CCF ZADIVUEN Edmonton. — Iz Sovjet- - Saveza se povratila delega- - cija CCF iz Alberte, koju je predvodio proincijalni vo-d-ja CCF William Irvine. Pored njega u delegaciji su bili Floyd Johnson. Harold { Bronson. Otto Wodbkk i Byron Tanner Delegacija je u Sovjet Hrlan I'hlllcy u zacrljaju a ко{р Na kraju je rekaot "Cim se povratim najprije cu poljubtt zenu, onda cu za grlit sina, a potom cu im pricati o Kanadi. "I neprestano cu kazi vati, njima i svima drugi-m- a, kako ste s vi Kana-djani prijateljski i lijepo ponasali prema nama. Vi ste prava sportska zem-lja". ' Mi odlazimo kui zadovoljni da jc postignuto bolje razumijexa nje", rekao je Dorey. "Kona6io $mo upoznali pravi poloiaj crke u SSSR." Pored Dorca u dclcpiaji sc na-la- zi sciTcnik E. E. Long i Dr. VC. Morman MacLeod. Radnici krznarskc industrijc odplasali za btrajk Toronto. — Radnici krz-narskc industrije odglasali su za &trajk za poviAicu nad-nic- a i drugc poboljMce. Ova situacija stvorila je potitenost kod kanadskih naucenjaka u Chalk River, kanadskom centru atomske energije. Pisac kaie da su kanad-ske kompanije propustile priliku koju su prcuzele n-mer- iike kompanije. On takodjer kritikuje konzervativce i sisiefere zboj? propusta da stvar po-kre-nu u parlamentu. iskom Savezu provela tri tje-- dna kao gast drustva za kul-- , turne veze sa Inozemstvom. Delegacija je posjetila i Moskvu. Lenjingrad, Kijev. S. Hruscovim. I Xa koncu svog u Ezjaua CCF delegacije na povratku iz Europe EdmoMtuii, Alta. — Dt legac na od 5 clanova CCF Пле1и sa William Irvine, predsiednikom CCF u Alberti zditla je slijedecu izjau: PoSIi smo u Eropu tla povecamo svoje znanjc raz-- n m tamosnjim politi6kim i ekonomskim sistemima. Xa-roci- to smo htjeli da Нбпо vidimo kakve su mogudnosti: — za ublaienje medjunarodne napetosti I odgo-varaju- ce ublazivanje hladnog rata i da li postoji mogud-no- st rata hidrogenskim oruijem; — za povedanje svjetske trgovine i odgovarajude olak§anje kanadske poljoprivredne krize. Da bi to postigli proputovalismo Nizozemsku, Fran-cusk- u. Cehoslovacku, Sovjetski Savez, Svedsku, Nbrvo-sk-u i Dritaniju, i vidjeli sve aktivnosti, susreli sve auto-ntet- e i dobili sve odgovore na na5a pitanja kako smo se nadali. Sumirajuci nnsa opazanja mo2emo kazati da se u Skandinavskim zemljama i Zap. Evropi ekonomske, politi£ke i drustvene prilike mnogo ne razlikuju od pojmova koje o njima imaju obavijesteni Kanadjani. Moramo naglasiti veliku i rastucu odvratnost prema ratu koju smo naSH kod obi6nih ljudi u svim ovim zemljama. Odlu£nost da se medjunarodni sporovi rje&avaju mirnim putem raste zato: — sto su sve ove zemlje, jo5 uvijek u strahu od pro-slo-g rata, potpuno svijesne posljedica nuklearnog su-kob- a; — nedavne promjene u klimi hladnog' rata pojaSale su nadu u potencijalnost pregovaranja; — tekucn Sueska kriza je svom oStrinom pokazala opasnosti pokuSajn pregovaranja sa "pozicije sile". Ove zapadno-evropsk- e zemlje su takodjer svijesne vaznosti razvitka svjetske trgovine na uzajamno kori-sno- j bazi, i stvarno promidu taj cilj na raznovrsne na-Cin- e. U spornom komunistickom dijelu pronasli smo da je izvjesna kritika koju su cinili Kanadjani ne samo bila opravdnna, ved se priznnje po njima samima. Ve-lik- o oduSevljenje i paznjn posvecuje se isprnvljanju i poboljsanju stanja u poljoprivrcdi, u opdem standardu zivota i u oblasti politidke slobode. U isto vrijeme pronaslt smo da ncdavni izvjestaji naSestampc o upadnom napredovanju prosvjete i tehno logije nisu nimalo pretjerani. StraSno opustoSenje koje je prouzrokovao rat po-pravlje- no je i izgradnja novih zgrada, hidroelektridnih ccntrala, proizvodnja poljodjelske ma§inerije i sredsta-v- a za proizvodnju potroSadkih predmeta provodi se na takvom opsegu da su zaista dobri izgledi da ce biti postlgmut njihov proglaSeni cilj prcstizavanja ostalih zemalja u tim stvarima. Po§to bi rat uni&tio sve te planovc, mi nismo bill narocJto iznenadjeni sprovodjenjem kampanje za svjet-sk-i mir u svim dijelovima pudanstva, od djece do rad-nika i rukovodioca. Oni takodjer znaju da bi im proSirena svjetska trgovina pomogla postici njihov cilj viseg; standard a iivota i to je occvidni razlog njihova upornog- - nastojanja aa prosirenjc takve trgovine. Uzajamnu korisnost tog™ ilustrira, na prim jer, njihova ponuda da uzmu na§u pSenicu u zamjenu za cement. Obzirom na sve to, mi smatramo da postoje velike mogucnosti da se uzajamno okoriste i Zapad i Istok. Ublaienje napetosti, promicanje razoruianja i pove-can- je trgovine jesu plodna polja za pregttvaranje koje nosi velike pogodnosti jednoj i drugoj strani. Druge zemlje to uvidjaju i Moskvu smo naili fite-raln- o kreatu delepacijama nastojedi izmijeniti ideje o ekonomskim, politidkim I kulturnim stvarima. Mi vje-ruje- mo da i Kanada treba pristupiti punoj izmjeni ta-kv- ih ideja. To ne samo da 5e osigijrati sveopdu primjenu najboljih ideja, vec ce do izvjcsnog stepena promicati snoiljivost i razumijevanje koji su potrebni ako demo imati bolji svijet umjesto da jra ncstane. NARODNIM I DEMOKRATSKIM KARAKTEROM SOVJETSKOG UREDJENJA novom jmalja da vide vaJu izgrad nju puta u novo doba Xera- - zumijevanje vah namjera SSSR-- u delegacija je izdala , izjavu o svojim utiscima. u t kojima je podvukla velike uspjehe sovjetskog naroda. , Za vrijeme posjete Kjjevu kao! "Sovjetsk. Savez je postao 1 Mekom. Ljudi dolaze u velikom broju iz svih ze- - craditi za dovjedanstvo ij ~ (Xastavak na tr 3) I Zaporoije, Nou Kahovku i i Irvine je nastupio u jednem je veliko u nekim zemljama. druga se'la i gradove. Dele-- J televizijskom programu. u VaJa odgovoraost je isto ta-pac- ija je razgovarala sa X. kome je izmedju ostalojr re-- ko velika Ako nastavite boravka U Londonu se nastavlja vijecanje o Suezu Konforencija 22 drzave u Londonu se nastavlja. Vecina drzava se izjasnila za umjerenost i to je prilic-n- o djelovalo na britanske i francuske predstavnike Pred konferencijom se sada nalazi indijski i nmeri-d- ki plan. Po indijskom planu Suez bi ostao u i-uk-ama Egipta, koji bi s njim upravljao, ali bi bilo uspostavljeno jedno medjunnrodno tijelo koje bi savjetovalo u pitanjima fi-nanc-ija i razvitka. Ameridki plan predvidja da kanal preuzme medju-narodni odbor, u komc bi Egipnt bio samo jednn dlan. U medjuvremenu egipat-sk- i predsjednik Nasser je izjavio da pod nikoju cijenu ne dc odustati od nacionnli-zacij- e. USA NEDA AVIONA JU60SLAVIJI Washington. — Sjed. Dr-ia- ve ne de Jugoslaviji dati novih avionn, izjavila je dr-iav- na ngencija za vojnu po-m- od (CIA). Izjava je izdana povodom vijesti dn do Jugoslaviji biti dato 380 aviona na mlaznl pogon. CIA ka2e da je Jugusla-vij- a u ovoj godini dobili sa-mo 6 aviona na mlazni po-gon. Ameridki kongres je ne-dav- no zakljudio da se Jugo-slaviji obustavi svaka vojni-dk- a pomoc. To jc uradjeno zato Sto je Juxoslavija obno- - vila pnjateljske. odnosc sa SSSR. Izjava poljskog premi-je- ra Cyrankiewicz VarJava. — Predsjednik poljske IaJe Juzci Cyrankievicz izjaio je u intervjuu jednoj атепЛ.О agen-n- ji da ncdavni doadjaji u Poz-nan- ju ne c imati i nemaju nika-kvo- g utjecaja na proces demokra-tizacij- e iivota u I'oljskoj koji e $ada provodi. Predsjednik Cyran-kievicz je izjavio da ce $e poljska vlada i dalje zalapiti za razvoj de-mokratiza-cije u cijcloj industriji i za povecanje prava i utjecaja rad-nika u rukevodjcnju i upravljanju poduzeima. S tim u vczi on je istakao da je problem povecanja uloge radnika u upravljanju jedan od glavnih clemenau u procesu demokratizadje u Poljskoj. Odgovarajud na pkanje da li ie u okviru politike liberalizacije predridjeno obnatljanjc Socijal-demokratsl- e tranke. CrrankievkKZ je odgmorio da hi se Poljtka so-cijaltstic- lca straska i Poljska radi cka partija ujedmile za zajedniki cilj — tz£radnfu oojalizma u Poljskoj i da bi vrju!anjc unatrag bk neshvatljtvt. Xa r'Unk Ha гвеге da. kaie o cranici Odra —Xka, s obzirom na insiirinje iz jesnife zapadnih ze-malja da ova granica тје Malna, prrdfedfl1c CjTankiewicz je odgo-vr- k da jc granka na Odn i Nisi konacni i nepremjenlffra pranica tzmedja Polfke i ХјеггиЛе. Gmorei o petood(njem planu Poliike. ea je rekao. da ovaj plan пал prife sve za cilj povecanje iivetno£ san4arv{a tkeg lg je predridjea mnoe vefi farj po-Ijoprirr- ede i lake т&шђс za ra-zl- ia od JC3topcdinjg г4лпа. koji je bio plan brze indastrij-Jizici- ie zemlje. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000259