000017 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL. VIII. Xo 5 (G27) Vlada javne radove kao pomoc Delegacija ontanjske la-d- o pregovarala je sa fede-ralni- m ministrima Martinom (zdravlje i javna skrb) i CIreggom (minUtar rada) po pitanju izdrzavanja no-zaposle- nih radnika koji ne-ma-ju oiiguranja ili su ga is-crp- ili. Federalni ministri su ka-tgorid- ki odbili javne rado-ve kao sredstvo za ublaSnje bnsposlice. Sve Sto je fede-raln- a vlada spremna udiniti jo da doprinosi dio troikova za uzdriavanjc nezaposlenih radnika nakon njihov brof dostigne izvjcsan postotak. vodja kazao t'Trebn i ekonomskog potdinja-[s- e nalaze radove mogla pokre- - i vanjn J nuti i provineijalna vlada, I vama. zapoee- - i zaista htjela ! On takodjer . trgovinsku Pornsl brof a Kckao u u Torontu Na 5. januara u bilo П2.53П nezaposlcnih radnika i radnica. To 7.027 vise nego koncem de-cem- bra 1955. dlBCU 000 Pro-l- e subote u New Brun-swick jo u pozarima izgorilo desetero djece. U Ottawi, glavnom gradu Kanade, u dana u poiarima su 2ivot osobe, medju djece. Ovi pozari su uzbudili cijelu zcmlju. Medju sta-novnistv- om Ottawe zavlada-l- a velika Oni svradaju stambeni Jer u sludajevima se o starim i troSnim kudama, u kojima stanuju siromaSne porodice sa brojem djece. Duptessis uspostavlja nad stampom QuebeSki premijer je predloiio usvaja-nje dvaju o cijena novinekog u provinciji Quebec. se smatra da DupleMisov cilj nije Tcontrola nego kontrola stampe. Duplessis podeo na komuniste, zatim je pre5ao na kulturne orga- - nizaeifo. zatim radnicke u- - , osak. ae.enje tllJV. OdUil pa. Tko biti slijededi? To je put uspostavu diktature Quebecu. kad Wire and Gable Na izvanrednom mitingu 700 poduzeda Ca WU&Y. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST odbija nezaposlenima neopskrblje-ni- h TORONTO, TUESDAY. JANUARY 17, 1956 2e&ata OTTAWA — ruka domina i.ta kanaa-sk- e privrede ugro.i.va politicku nezaisnust Kana) . izjavio M. J. Coldwell, CCF, toku opce debut parlamentu. On da ameridki kapital ved kontrolise posto kanadskc industrije. "Ako ova kontrola jo3 malo mi demo izgu-bi- ti efektivnu kontrolu naSc sudbine", rokao je Cold-wol- l. "Ako izgubimo efektivnu kontrolu naie ekonomske sudbine, moiemo so nadati da demo saduvati kontrolu naSe politidkc Coldwell optuzio vladu (go bolji polozaj farmera da namjerno sprovodi poli-- istodnim provincijama, gdje napomenutl da bf tiku velike kolicine ne-jav- ne Kanade Sjed. Drza- - prodanih jabuka, krumpira, Ta politika je masln sira. kad bi ona po- - la 1047. godine. modi nezaposlenima.) je osudio vladinu politikn. nezaposlcnih je da gradovima Torontu je jo 5G izgubile :I2 kojima jc 23 je zabrinutost. painju na problem, svim radi velikim kontrolu Du-ples- sis zakona kontroli papira Opdenito cijena, je napa-daje- m 1UUU fUllll- - de za Zavrsen Canada strajkaJa Rastuca am je jo 50 poraste je ЦисЦ gladuju (nezaposleni radnici), skladi&ta su kr-ca- ta 2itom i maslom. On je kritikovao vladu Sto je propustila osigurati punu ncznposlenost i istakao da je sredinom novembra (po- - Vatra kOSJ 1 nezaposlenih. sfrajk On je zagovarao da dria-v- a izgradi svekanadski pli-novo- d. On je predloiio izmjenu Sjevcro-ameridko- g zakona (kanadski ustav) sa ciljem da se zastiti sloboda govo-r- a, Stampc i vjere. Coldwell nije pokazao mnogo razilaienja sa vla-do- m vanjskoj politic!, da-pa- de je rekao da bi iitne "viSkove" trebalo koristit kao sredstvo za. borbu protiv komunizma. Torijevska demagogija Konzerativni vodja Drew je istupio protiv visokih po- - reza, no to je obidna dema-gogij- a, jer porezi ne mogu biti smanjeni bez smanjiva-nj- a troskova naoruianja, Drew ne samo da nije protiv smanjivanja naoruianja, ne-go za povedanje. Po pitanju plinov a Drew je predloiio uspostavu posebnog parlamentamog komiteta da "ispita taj pro blem". On je zagovarao reviziju radnidkog zakonodavstva smislu ogranidavanja radni-dki- h prava. Vjeruje se da on ieli ogranidenje strajkova i -- 4- o- -j JC ili л.. s„- -. u u u H u a u a o d u modi radnidkih unija. U vanjskoj politic! Drew jo suglasan sa vladom, osim po pitanju priznanja Kine. On je na indirektan nadin kritikovao nedavne Pearso-nov- e izjave. Vjeruje se da ee Drew ulagiva reakcionarnim klerikalnim krugovima u Quebecu. koje iele dobiti za. saveznike u izborima. nada Wire and Cable u To--1 rontu vedina je odglajsala za G,ad na Prenjama poTatak na posao pod u- -' Aktujudi socijalkredite--vjetim- a koje je preporudio ski vodja Hansell je ukazao koncilioni odbor prije Jtraj- - na teSki poloiaj farmera u ka. Tu je ukljudena poviSica . zapadnim provincijama. On nadnica od 64 centi. je rekao da postoji "glado-- Strajk je trajao 10S dana. , vanje usred Izobilja". Bio je vrlo otar, uslijed Poloiaj farmera je slidan kompanijskog Sfajkolom- - onome u vrijeme "gladnih" stva. podriavanog po onta- - tridesetih godina. rijskoj vladi. On je kazao da nije mno- - u 12--asUcwte+itit штшт шншвњн priurere nezavisnosti?" I. J. sa ,m JO u u J0 n.n a na 0 u se zahtjevc nUf to se u millj una dolara. ne-- za nnroda. za rad os-- sa b: mo- - gli nabavljati po- - trebstlne. St. Laurent ne vjenijc u ali zagovara naoruanjc Premijer St. on ce dodi nuklearnog rata. Ukazujuci na postojanje novih oruija St. kazao: "Ja ne da de ona biti upotrebljcna. Ja pouzdanjc u buducnost i ne vjeimjem da bi besdutno da bi prebjeglo upotrebi tih hovitih masina za (U isto vrijeme sekretar Dulles casopisu 'Life' da vlada, nje-govo-m zaslugom, tri dovela svjetski rat do same — u i — i da je spremna to ponovno Medjutim, St. je razgovarao To 1 obrane Campney. Oni su ti- - PRICE PER COPY Kongres zena pozdravlja usvajanje zakona o jednakoj plati za zene federalne kanadskc za U za-- su priznanju to za Dullesom. ... . M- - I ц .jilimfW-THfgp- jj SOVJETSKO-JUGOSLAVENS- KI UGOVORI SSSR. izgradifi sedam industrijskih objekata OSTVARENA NAUCXO-TEHNICK- A SURADXJA "Sjeme prijateljstYa" Windsor. sovjet-sk- a kupila hibridnog kukuruza za sijanje, dovoljno za 200.- - 000 Kukuruz je Warwick Hybrid Ontariu. Sovjetsku su i N. S. Po-sljed- nji sluibenik sovjet-sk- e ambasade Ottawi. cijc sovjetska posjetila zapadno-ontarijsk- u poljoprivrednu Skolu profesor 1 C. Steeckey je pozdravio — Kanadski kon- - j sovjetske troste kao "na5o sres zena je a J susjede sjevera" i naKla- - prijodloKom federalno via- - sj0 sovjetska pogodha do da se usvoji o jed- - sa Warwickom priloir jadn-- od plati za zene nJU dobrih odnosa izmedju tome poduzecima koja spa-- , Kanade i I potIpsan ugovor janu-daj- u pod nadlez- - , Vodja , nra. torn ugovoru predsjedni-- . cij0 je rnbo izmediu SSSR i St. Laurent je i Mrs. Rao Luc-- 1 rn(u obidnom sieme- - ovoj godini de ime vlade odbio da ! je sieme siOVO i dostidi J Kongits kanadskih , teljstva izmedju lsjnu 0,j 70 provincijama na radun vodi borbu jodnaku platu , i prodane p5onice izda izvje-- jednaki od svog ' I "Windsor Daily Star" sna suma noven, kako nutka i udiuio je nekoliko zadovoljstvom osnovne rat, Laurent je rekao da misli da do Laurent je mislim imam dovjedanstvo bilo toliko stra- - ratova- - nje." americki drzavni John Foster je izjavio je ame-rick-a najvise vec puta atom-sk- i ivice Koreji, Indokini Formo-z- i da ucini.) Laurent daljne naoruia-vanj- e. je mlnLstar Se Toi-onto- . zakon delega- - p0 jo , ovu iZjaVu Emeljanova. kazala jo Mrs. Luckock Ovo je korak u puno jednakosti icna, pove-danje standarda iivota i vede demokracije. Mrs. Luckock je izrazila nadu da ce sve provincije poci primjerom vlade i parlamenta i usvojiti slidno zakonodavstvo. Opasnost inflacijc Inflacija je glavni privrede u 195C. godini, izjavio je James Muir, Royal Bank of Canada u svom godiSnjem izvjcStaju. Studenti priznanjc X. R. Kinc Torontu je odriano studentskog ud.u- - ienja organizacije UN, ko- - me jo prisustvovalo vise od 400 studenata od 33 vise Skole. Studenti najviSe raspra- - vljali o N. R. Kine me ponovno pokazali svoje ' i sloiili se da treba udi-klipsa- nje niti. povedanje nema nilta toga ako komu NOVI ce — Jedna delegacija je 20 vagona akeri. kup-Ije- n kod poduzeda Seed u zapadnom delegaciju sadinjavali Emeljanov, G. Nikitin. je u Po zak!judenju tnmsak- - delegacija jo u Rid-getow- n. Direktor Skole, zadovoljnn u predstavaka parlamentu, predsjednik "Star" podvladi da je so-vjetska bila u Sjed. Driavama i narudibu kod Warwicka postavila po-sli- jo ispitivanja- - u jednoj i drugoj zemlji. "Star" dalje pi5e: "Far-me- ri u cijelom svijetu imaju zajednidke interese i proble-m- e, koji prelaze ideoloSke razlikc. Zemlja, klima, i su isto tako vaini na ruskim stepama kao na plodnim poljima za- - padnog Ontaria ili ravnica. Nasi sistemi su raz-lidi- ti, ali osnovni problemi su slidni." Zagonetna smrt novog (toseljenika U Torontu je umro novi Stanko Vandina, Slovenac, star 27. godina. Nekoliko dana pred smrt on je izjavio da je bio kidna-pova- n i drian u n e k o m podrumu 4 dana. su mu navodno ukrali $1.160. Policija je pokazala sum- - na. fClatfze oij&dti ia, Avifeta Najivljcn je novi lista 1 muslinunske pirtije. Vjeruje amim oruijeffl- - plan SSSR, koji fc biti podnijet ni sc dx (c i komunisU biu zutupani usvajanje dvadesetom kongresu u bududnoj vladi. Britantka itampa je oitro osu- - Komunisttdke partijc SSSR. Plan dila Dullesovu posljednju izjavu predvidja povedanje Francuskt vodja o tgranju sa atomskim ratom. proizvodnje z 6) posto, izgradnju Mollett je odbio formiranje zajed Izjava natila na osudu u cije- - novth Глогпјса atomske enerpje za niiTke vlade sa ali lorn svijetu. mirne svrhe, proizvodnje doseljenik na glasaju атегШсој na 93 milijuna tona, on dustriji otpocelo je masovno otpu- - tehnidkog oioblja, znatno poveia- - fcanje radnika. General Motors je nje izgradnje novih stanova, po-- Britanska vlada je uputila jot otpustila 3-95- 0 iz jednog odjelje- - vedanje radni!kih nadnka zz 30 2.000 paraiutista na O'par. Uputit nja. Oirrsk 1.400. Ford --4.600. posto, itd. te i jedan bataljon pjeiadije. Vje ruje se da je to poverano sa situ- - talifanskom gradu Potezia U istodnom Berlinu je obiljeie-- adjom u Jordanu. diji narod se doilo do sukoba izmedju poli- - na ubijstva radnilcth od-pra- o stepanju u Bagdad- - cije i nezaposlcnih radnika. Ubije- - vtdja Karl Licbknechta i Reze ski ru je jedna osoba, ranjeno 16. povorei sudjele- - valo lOO.OOO tfedi. uklfudiv 13.000 Americki drlavni sekretar Jugoslav ija vodi pregovore sa naoruianih radnika. Foster Dulles na konferencfli za Sjed. Driavama o suradnji na po-- (tampu je odbio apsl Pape Pija. Iju atomske energije Pregovori sa Indoneziii je 60&0 do spora- - Indije. SSSR i organizacija da ovih dana prraeseni iz Bcograda u тјгол tzmedfa kc-iuni- sta. naoona- - se obustave sa nukle- - Sovjetski Savez ce izgraditi Jugoslaviji sedam industrijskih objekata. O tome je potpisan ugovor Beogradu 13. januara. Gradnja ce trajati cetiri iodine. Ugovor predvidja tvornico azotnih gno-jiv- a s kapacitetom od 220.000 tona godisnje, sa elek-trano- m 100.000 kilovati, tvornicu superfostata sa ka-pacitetom od 250.000 tona godisnje i tvornicu sumporne kiseline. Ugovor predvidja i rekonstrukciju triju ru-dni- ka. U novinskom izvjeStaju iz Beograda no kaze se gdje ce tvornice biti koji rudnici de biti rekon-struiran- i. Sadainji ugovor stavlja nn snagu sovjetsko-jugoslave- n-ski spoi-azu- m od 1. septem-br- a 1955., izme-dj- u jiitfoslavenske dclen- - cije na ceiu sa oveiozarom Vukmanovidem-Tempo- m i sovjetskc na delu sa podpredsjednikom so-vjets- ke vlade Mikojanom. je ukljudivao i nakoj uposle- - proSircnje trgovine. O ne Savezn. G. federaJnu sovjetske razmje-nos- t, izjavila Emeljanov kazao da Promijer Kongresa so pxRJ kock. ve ptijn- - poduplati vi faxmerimn znpadnim 2ena kanadskop sovjetskog komentarise ne udinio pravcu pro-blem sjedanjo protiv Galijev delegacija sje-m- e kultivncija zapadnih Kidnapcri pctgoJiJnji industrijske $ocijIiidki je komunistirru, poduplanje predvodio. 37-godiinj-ica Luxemburg. je elcspttimenti XTashington izgradnju proSire-nj- e podlgnute ni poslignut delegacije Sporazum Sovjetskojr Sporazum jc dalje pred-vidja- o potpis ugovora o na-udn- oj i tchnidkoj suradnji. Prcgovori o tomosu zavieni i ugovor potpisan 19. decem-br- a 1955. Ovaj ugovor predvi-dja suradnju putem raz-mje- ne iskustava i tehni-dki- h dostignuda u industriji, poljopnvredi i drugim gra-nam- a ekonomske djelatno-sti- , ukljudujudi razmjenu patcnata, licenci i tcbnidkc dokumcntacijc, u skladu s postojedim propisima stra- - na ugovornica, kao i sla-nje- m, na bazi rcciprocitcta, strudnjaka, praktidara I stu- - denata. U cilju ostvarenja Sire u [nju u njegove trdnje ... Pa ipak nagla smrt mladog i zdravog dovjeka je prilidno zagonetna stvar. Kanada salje ratni matcrijal Egiptu Ovih dana upudeno je u Egipat -- 10 armijskih kamio-n- a. U parlamentu je izjavio poslanik Stewart da je Egip-- tu upudeno i 25 vojnih avio- - U 2cnevi su nastavljcni prcgo-vori izmedju USA i NR Kine. U Gr£koj de se odriati parla-mrntar- ni tzbori 19 februara. Sa Formoze su prebjegla u Kinu tri funkctonera Cng Kaj-- delika 68 milijuna tona. ugljena nisti u parlamenta za vladu V automobihkoj in- - fckove a'vilne arijacije. koju bi U je oitro vojni pakt. U John U niza visoka Ubijslva u Kcniji New Delhi. — Odgova-raju- cj na pitanje jednog senatora u indijskom gor-nje- m domu, zamjenik mi-nist- ra ranjskih poslova Anil Canda Je izjavio da Je u britanskoj koloniji Keniji (Afrika) od pro-klamir- an ja vanre d n o g stanja u oklobru 1955. do danaa poginulo 9802 do-moroda- ca, 83 Evropljani-п- а ш 27 Azijaca. Biitanski protest protiv Tit ova s:ovora Javlja se iz Londona da jc britanske. vlat'a uputila protest Jugoslaviji protiv Titovc osudc Bagdadskoc vojnog pakta, koine jo Britanija glavni pokrovi telj. Tito jc osudio Bagdad-sL- i pakt za vrijeme bora-vk- a u Esiptu i nakon po-vrat- ka u Beograd. On jo tralto da zapad-n- o drzave promjene svoju politiku na Srcdnjem Is-tok- u. zajamne suradnje izmedju dviju .strana u pogledu fi-nancir-anja rashodn u vezi s uzajamnim slanjem strud-njaka, praktidara i studena-ta, formirat de ee zajednidki fond na bazi panteta. U cilju razrade i uskladji-vanj- a mjora za ostvarenjo naudno-tehnidk- e suradnje, na osnovu ovog sporazuma bit ce formirana jugoslavcn-sko-sovjetsk- a komisija, koja de najmanje dva puta godi-nj- o odriavati sastankc u Beogradu i Moskvi. Podetkom januara potpi-san je ugovor o suradnji na polju atomske energije, po kome ce Sovjetski Savez Ju-goslaviji pomodi u izgradnji atomskog rcaktora. Zakljudenje ovih ugovora predstavlja novi doknz us-pjesn- og razvitka sovjetsko-jugoslovcnsk- og prijatcljstva i suradnje, Sto je od velikog znadaja no samo za dvije zemlje, nego ima i medju-narod- ni znadaj. Tito ne vjeruje da se vracamo u "hladni rat" Ameridki novinari su za-pit- ali predsjednika FNKJ Tita, Sto on misli o "ponov-no- m izbijanju hladnog ra ta." Tito je odgovorio da no treba uzeti "euvise tragidno" 5to se pokazuju "periodidno poteSkoce, frikcije pa i za-sto- ji" u poboljbanju medju-narodn- ih odnoSaja, jer us-prk- os svega toga, sile mira rastu. Govoreci o takozvanoj "civilizirajucoj koristi" Sto je kolonijalizam navodno zaostalim narodima", Tito je rekao; "Ja sam u zadnje vrijeme vidio (rijed je sigurno o pu-tova- nju po Egiptu i Etiopiji) sto to znadi. Covjek koji nije vidio, ne bi mogao vjerovati koliko narodi Afrike nastoje udvrstiti svoju nezaisnost" "Dogadjajl u minuloj go dini — rekao je Tito — slu-jii- li eu za popustanje napc-tos- tl i povratka pouzdanja ImedJu narodima da je mo-- ! gude oduvati mir I da je na-fstup- ilo doba mfrnog rjeiava-!nj- a medjunarodnih proble-m- a. J "Od naroditog je zadovolj-.stv- a to £to I vodede Ijude u svijetu zshvada ideja odba-civan- ja jetskor rata kao s№dstva za rje.5avanja spo-ro- va medju narodima.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, January 17, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-01-17 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000105 |
Description
Title | 000017 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | VOL. VIII. Xo 5 (G27) Vlada javne radove kao pomoc Delegacija ontanjske la-d- o pregovarala je sa fede-ralni- m ministrima Martinom (zdravlje i javna skrb) i CIreggom (minUtar rada) po pitanju izdrzavanja no-zaposle- nih radnika koji ne-ma-ju oiiguranja ili su ga is-crp- ili. Federalni ministri su ka-tgorid- ki odbili javne rado-ve kao sredstvo za ublaSnje bnsposlice. Sve Sto je fede-raln- a vlada spremna udiniti jo da doprinosi dio troikova za uzdriavanjc nezaposlenih radnika nakon njihov brof dostigne izvjcsan postotak. vodja kazao t'Trebn i ekonomskog potdinja-[s- e nalaze radove mogla pokre- - i vanjn J nuti i provineijalna vlada, I vama. zapoee- - i zaista htjela ! On takodjer . trgovinsku Pornsl brof a Kckao u u Torontu Na 5. januara u bilo П2.53П nezaposlcnih radnika i radnica. To 7.027 vise nego koncem de-cem- bra 1955. dlBCU 000 Pro-l- e subote u New Brun-swick jo u pozarima izgorilo desetero djece. U Ottawi, glavnom gradu Kanade, u dana u poiarima su 2ivot osobe, medju djece. Ovi pozari su uzbudili cijelu zcmlju. Medju sta-novnistv- om Ottawe zavlada-l- a velika Oni svradaju stambeni Jer u sludajevima se o starim i troSnim kudama, u kojima stanuju siromaSne porodice sa brojem djece. Duptessis uspostavlja nad stampom QuebeSki premijer je predloiio usvaja-nje dvaju o cijena novinekog u provinciji Quebec. se smatra da DupleMisov cilj nije Tcontrola nego kontrola stampe. Duplessis podeo na komuniste, zatim je pre5ao na kulturne orga- - nizaeifo. zatim radnicke u- - , osak. ae.enje tllJV. OdUil pa. Tko biti slijededi? To je put uspostavu diktature Quebecu. kad Wire and Gable Na izvanrednom mitingu 700 poduzeda Ca WU&Y. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST odbija nezaposlenima neopskrblje-ni- h TORONTO, TUESDAY. JANUARY 17, 1956 2e&ata OTTAWA — ruka domina i.ta kanaa-sk- e privrede ugro.i.va politicku nezaisnust Kana) . izjavio M. J. Coldwell, CCF, toku opce debut parlamentu. On da ameridki kapital ved kontrolise posto kanadskc industrije. "Ako ova kontrola jo3 malo mi demo izgu-bi- ti efektivnu kontrolu naSc sudbine", rokao je Cold-wol- l. "Ako izgubimo efektivnu kontrolu naie ekonomske sudbine, moiemo so nadati da demo saduvati kontrolu naSe politidkc Coldwell optuzio vladu (go bolji polozaj farmera da namjerno sprovodi poli-- istodnim provincijama, gdje napomenutl da bf tiku velike kolicine ne-jav- ne Kanade Sjed. Drza- - prodanih jabuka, krumpira, Ta politika je masln sira. kad bi ona po- - la 1047. godine. modi nezaposlenima.) je osudio vladinu politikn. nezaposlcnih je da gradovima Torontu je jo 5G izgubile :I2 kojima jc 23 je zabrinutost. painju na problem, svim radi velikim kontrolu Du-ples- sis zakona kontroli papira Opdenito cijena, je napa-daje- m 1UUU fUllll- - de za Zavrsen Canada strajkaJa Rastuca am je jo 50 poraste je ЦисЦ gladuju (nezaposleni radnici), skladi&ta su kr-ca- ta 2itom i maslom. On je kritikovao vladu Sto je propustila osigurati punu ncznposlenost i istakao da je sredinom novembra (po- - Vatra kOSJ 1 nezaposlenih. sfrajk On je zagovarao da dria-v- a izgradi svekanadski pli-novo- d. On je predloiio izmjenu Sjevcro-ameridko- g zakona (kanadski ustav) sa ciljem da se zastiti sloboda govo-r- a, Stampc i vjere. Coldwell nije pokazao mnogo razilaienja sa vla-do- m vanjskoj politic!, da-pa- de je rekao da bi iitne "viSkove" trebalo koristit kao sredstvo za. borbu protiv komunizma. Torijevska demagogija Konzerativni vodja Drew je istupio protiv visokih po- - reza, no to je obidna dema-gogij- a, jer porezi ne mogu biti smanjeni bez smanjiva-nj- a troskova naoruianja, Drew ne samo da nije protiv smanjivanja naoruianja, ne-go za povedanje. Po pitanju plinov a Drew je predloiio uspostavu posebnog parlamentamog komiteta da "ispita taj pro blem". On je zagovarao reviziju radnidkog zakonodavstva smislu ogranidavanja radni-dki- h prava. Vjeruje se da on ieli ogranidenje strajkova i -- 4- o- -j JC ili л.. s„- -. u u u H u a u a o d u modi radnidkih unija. U vanjskoj politic! Drew jo suglasan sa vladom, osim po pitanju priznanja Kine. On je na indirektan nadin kritikovao nedavne Pearso-nov- e izjave. Vjeruje se da ee Drew ulagiva reakcionarnim klerikalnim krugovima u Quebecu. koje iele dobiti za. saveznike u izborima. nada Wire and Cable u To--1 rontu vedina je odglajsala za G,ad na Prenjama poTatak na posao pod u- -' Aktujudi socijalkredite--vjetim- a koje je preporudio ski vodja Hansell je ukazao koncilioni odbor prije Jtraj- - na teSki poloiaj farmera u ka. Tu je ukljudena poviSica . zapadnim provincijama. On nadnica od 64 centi. je rekao da postoji "glado-- Strajk je trajao 10S dana. , vanje usred Izobilja". Bio je vrlo otar, uslijed Poloiaj farmera je slidan kompanijskog Sfajkolom- - onome u vrijeme "gladnih" stva. podriavanog po onta- - tridesetih godina. rijskoj vladi. On je kazao da nije mno- - u 12--asUcwte+itit штшт шншвњн priurere nezavisnosti?" I. J. sa ,m JO u u J0 n.n a na 0 u se zahtjevc nUf to se u millj una dolara. ne-- za nnroda. za rad os-- sa b: mo- - gli nabavljati po- - trebstlne. St. Laurent ne vjenijc u ali zagovara naoruanjc Premijer St. on ce dodi nuklearnog rata. Ukazujuci na postojanje novih oruija St. kazao: "Ja ne da de ona biti upotrebljcna. Ja pouzdanjc u buducnost i ne vjeimjem da bi besdutno da bi prebjeglo upotrebi tih hovitih masina za (U isto vrijeme sekretar Dulles casopisu 'Life' da vlada, nje-govo-m zaslugom, tri dovela svjetski rat do same — u i — i da je spremna to ponovno Medjutim, St. je razgovarao To 1 obrane Campney. Oni su ti- - PRICE PER COPY Kongres zena pozdravlja usvajanje zakona o jednakoj plati za zene federalne kanadskc za U za-- su priznanju to za Dullesom. ... . M- - I ц .jilimfW-THfgp- jj SOVJETSKO-JUGOSLAVENS- KI UGOVORI SSSR. izgradifi sedam industrijskih objekata OSTVARENA NAUCXO-TEHNICK- A SURADXJA "Sjeme prijateljstYa" Windsor. sovjet-sk- a kupila hibridnog kukuruza za sijanje, dovoljno za 200.- - 000 Kukuruz je Warwick Hybrid Ontariu. Sovjetsku su i N. S. Po-sljed- nji sluibenik sovjet-sk- e ambasade Ottawi. cijc sovjetska posjetila zapadno-ontarijsk- u poljoprivrednu Skolu profesor 1 C. Steeckey je pozdravio — Kanadski kon- - j sovjetske troste kao "na5o sres zena je a J susjede sjevera" i naKla- - prijodloKom federalno via- - sj0 sovjetska pogodha do da se usvoji o jed- - sa Warwickom priloir jadn-- od plati za zene nJU dobrih odnosa izmedju tome poduzecima koja spa-- , Kanade i I potIpsan ugovor janu-daj- u pod nadlez- - , Vodja , nra. torn ugovoru predsjedni-- . cij0 je rnbo izmediu SSSR i St. Laurent je i Mrs. Rao Luc-- 1 rn(u obidnom sieme- - ovoj godini de ime vlade odbio da ! je sieme siOVO i dostidi J Kongits kanadskih , teljstva izmedju lsjnu 0,j 70 provincijama na radun vodi borbu jodnaku platu , i prodane p5onice izda izvje-- jednaki od svog ' I "Windsor Daily Star" sna suma noven, kako nutka i udiuio je nekoliko zadovoljstvom osnovne rat, Laurent je rekao da misli da do Laurent je mislim imam dovjedanstvo bilo toliko stra- - ratova- - nje." americki drzavni John Foster je izjavio je ame-rick-a najvise vec puta atom-sk- i ivice Koreji, Indokini Formo-z- i da ucini.) Laurent daljne naoruia-vanj- e. je mlnLstar Se Toi-onto- . zakon delega- - p0 jo , ovu iZjaVu Emeljanova. kazala jo Mrs. Luckock Ovo je korak u puno jednakosti icna, pove-danje standarda iivota i vede demokracije. Mrs. Luckock je izrazila nadu da ce sve provincije poci primjerom vlade i parlamenta i usvojiti slidno zakonodavstvo. Opasnost inflacijc Inflacija je glavni privrede u 195C. godini, izjavio je James Muir, Royal Bank of Canada u svom godiSnjem izvjcStaju. Studenti priznanjc X. R. Kinc Torontu je odriano studentskog ud.u- - ienja organizacije UN, ko- - me jo prisustvovalo vise od 400 studenata od 33 vise Skole. Studenti najviSe raspra- - vljali o N. R. Kine me ponovno pokazali svoje ' i sloiili se da treba udi-klipsa- nje niti. povedanje nema nilta toga ako komu NOVI ce — Jedna delegacija je 20 vagona akeri. kup-Ije- n kod poduzeda Seed u zapadnom delegaciju sadinjavali Emeljanov, G. Nikitin. je u Po zak!judenju tnmsak- - delegacija jo u Rid-getow- n. Direktor Skole, zadovoljnn u predstavaka parlamentu, predsjednik "Star" podvladi da je so-vjetska bila u Sjed. Driavama i narudibu kod Warwicka postavila po-sli- jo ispitivanja- - u jednoj i drugoj zemlji. "Star" dalje pi5e: "Far-me- ri u cijelom svijetu imaju zajednidke interese i proble-m- e, koji prelaze ideoloSke razlikc. Zemlja, klima, i su isto tako vaini na ruskim stepama kao na plodnim poljima za- - padnog Ontaria ili ravnica. Nasi sistemi su raz-lidi- ti, ali osnovni problemi su slidni." Zagonetna smrt novog (toseljenika U Torontu je umro novi Stanko Vandina, Slovenac, star 27. godina. Nekoliko dana pred smrt on je izjavio da je bio kidna-pova- n i drian u n e k o m podrumu 4 dana. su mu navodno ukrali $1.160. Policija je pokazala sum- - na. fClatfze oij&dti ia, Avifeta Najivljcn je novi lista 1 muslinunske pirtije. Vjeruje amim oruijeffl- - plan SSSR, koji fc biti podnijet ni sc dx (c i komunisU biu zutupani usvajanje dvadesetom kongresu u bududnoj vladi. Britantka itampa je oitro osu- - Komunisttdke partijc SSSR. Plan dila Dullesovu posljednju izjavu predvidja povedanje Francuskt vodja o tgranju sa atomskim ratom. proizvodnje z 6) posto, izgradnju Mollett je odbio formiranje zajed Izjava natila na osudu u cije- - novth Глогпјса atomske enerpje za niiTke vlade sa ali lorn svijetu. mirne svrhe, proizvodnje doseljenik na glasaju атегШсој na 93 milijuna tona, on dustriji otpocelo je masovno otpu- - tehnidkog oioblja, znatno poveia- - fcanje radnika. General Motors je nje izgradnje novih stanova, po-- Britanska vlada je uputila jot otpustila 3-95- 0 iz jednog odjelje- - vedanje radni!kih nadnka zz 30 2.000 paraiutista na O'par. Uputit nja. Oirrsk 1.400. Ford --4.600. posto, itd. te i jedan bataljon pjeiadije. Vje ruje se da je to poverano sa situ- - talifanskom gradu Potezia U istodnom Berlinu je obiljeie-- adjom u Jordanu. diji narod se doilo do sukoba izmedju poli- - na ubijstva radnilcth od-pra- o stepanju u Bagdad- - cije i nezaposlcnih radnika. Ubije- - vtdja Karl Licbknechta i Reze ski ru je jedna osoba, ranjeno 16. povorei sudjele- - valo lOO.OOO tfedi. uklfudiv 13.000 Americki drlavni sekretar Jugoslav ija vodi pregovore sa naoruianih radnika. Foster Dulles na konferencfli za Sjed. Driavama o suradnji na po-- (tampu je odbio apsl Pape Pija. Iju atomske energije Pregovori sa Indoneziii je 60&0 do spora- - Indije. SSSR i organizacija da ovih dana prraeseni iz Bcograda u тјгол tzmedfa kc-iuni- sta. naoona- - se obustave sa nukle- - Sovjetski Savez ce izgraditi Jugoslaviji sedam industrijskih objekata. O tome je potpisan ugovor Beogradu 13. januara. Gradnja ce trajati cetiri iodine. Ugovor predvidja tvornico azotnih gno-jiv- a s kapacitetom od 220.000 tona godisnje, sa elek-trano- m 100.000 kilovati, tvornicu superfostata sa ka-pacitetom od 250.000 tona godisnje i tvornicu sumporne kiseline. Ugovor predvidja i rekonstrukciju triju ru-dni- ka. U novinskom izvjeStaju iz Beograda no kaze se gdje ce tvornice biti koji rudnici de biti rekon-struiran- i. Sadainji ugovor stavlja nn snagu sovjetsko-jugoslave- n-ski spoi-azu- m od 1. septem-br- a 1955., izme-dj- u jiitfoslavenske dclen- - cije na ceiu sa oveiozarom Vukmanovidem-Tempo- m i sovjetskc na delu sa podpredsjednikom so-vjets- ke vlade Mikojanom. je ukljudivao i nakoj uposle- - proSircnje trgovine. O ne Savezn. G. federaJnu sovjetske razmje-nos- t, izjavila Emeljanov kazao da Promijer Kongresa so pxRJ kock. ve ptijn- - poduplati vi faxmerimn znpadnim 2ena kanadskop sovjetskog komentarise ne udinio pravcu pro-blem sjedanjo protiv Galijev delegacija sje-m- e kultivncija zapadnih Kidnapcri pctgoJiJnji industrijske $ocijIiidki je komunistirru, poduplanje predvodio. 37-godiinj-ica Luxemburg. je elcspttimenti XTashington izgradnju proSire-nj- e podlgnute ni poslignut delegacije Sporazum Sovjetskojr Sporazum jc dalje pred-vidja- o potpis ugovora o na-udn- oj i tchnidkoj suradnji. Prcgovori o tomosu zavieni i ugovor potpisan 19. decem-br- a 1955. Ovaj ugovor predvi-dja suradnju putem raz-mje- ne iskustava i tehni-dki- h dostignuda u industriji, poljopnvredi i drugim gra-nam- a ekonomske djelatno-sti- , ukljudujudi razmjenu patcnata, licenci i tcbnidkc dokumcntacijc, u skladu s postojedim propisima stra- - na ugovornica, kao i sla-nje- m, na bazi rcciprocitcta, strudnjaka, praktidara I stu- - denata. U cilju ostvarenja Sire u [nju u njegove trdnje ... Pa ipak nagla smrt mladog i zdravog dovjeka je prilidno zagonetna stvar. Kanada salje ratni matcrijal Egiptu Ovih dana upudeno je u Egipat -- 10 armijskih kamio-n- a. U parlamentu je izjavio poslanik Stewart da je Egip-- tu upudeno i 25 vojnih avio- - U 2cnevi su nastavljcni prcgo-vori izmedju USA i NR Kine. U Gr£koj de se odriati parla-mrntar- ni tzbori 19 februara. Sa Formoze su prebjegla u Kinu tri funkctonera Cng Kaj-- delika 68 milijuna tona. ugljena nisti u parlamenta za vladu V automobihkoj in- - fckove a'vilne arijacije. koju bi U je oitro vojni pakt. U John U niza visoka Ubijslva u Kcniji New Delhi. — Odgova-raju- cj na pitanje jednog senatora u indijskom gor-nje- m domu, zamjenik mi-nist- ra ranjskih poslova Anil Canda Je izjavio da Je u britanskoj koloniji Keniji (Afrika) od pro-klamir- an ja vanre d n o g stanja u oklobru 1955. do danaa poginulo 9802 do-moroda- ca, 83 Evropljani-п- а ш 27 Azijaca. Biitanski protest protiv Tit ova s:ovora Javlja se iz Londona da jc britanske. vlat'a uputila protest Jugoslaviji protiv Titovc osudc Bagdadskoc vojnog pakta, koine jo Britanija glavni pokrovi telj. Tito jc osudio Bagdad-sL- i pakt za vrijeme bora-vk- a u Esiptu i nakon po-vrat- ka u Beograd. On jo tralto da zapad-n- o drzave promjene svoju politiku na Srcdnjem Is-tok- u. zajamne suradnje izmedju dviju .strana u pogledu fi-nancir-anja rashodn u vezi s uzajamnim slanjem strud-njaka, praktidara i studena-ta, formirat de ee zajednidki fond na bazi panteta. U cilju razrade i uskladji-vanj- a mjora za ostvarenjo naudno-tehnidk- e suradnje, na osnovu ovog sporazuma bit ce formirana jugoslavcn-sko-sovjetsk- a komisija, koja de najmanje dva puta godi-nj- o odriavati sastankc u Beogradu i Moskvi. Podetkom januara potpi-san je ugovor o suradnji na polju atomske energije, po kome ce Sovjetski Savez Ju-goslaviji pomodi u izgradnji atomskog rcaktora. Zakljudenje ovih ugovora predstavlja novi doknz us-pjesn- og razvitka sovjetsko-jugoslovcnsk- og prijatcljstva i suradnje, Sto je od velikog znadaja no samo za dvije zemlje, nego ima i medju-narod- ni znadaj. Tito ne vjeruje da se vracamo u "hladni rat" Ameridki novinari su za-pit- ali predsjednika FNKJ Tita, Sto on misli o "ponov-no- m izbijanju hladnog ra ta." Tito je odgovorio da no treba uzeti "euvise tragidno" 5to se pokazuju "periodidno poteSkoce, frikcije pa i za-sto- ji" u poboljbanju medju-narodn- ih odnoSaja, jer us-prk- os svega toga, sile mira rastu. Govoreci o takozvanoj "civilizirajucoj koristi" Sto je kolonijalizam navodno zaostalim narodima", Tito je rekao; "Ja sam u zadnje vrijeme vidio (rijed je sigurno o pu-tova- nju po Egiptu i Etiopiji) sto to znadi. Covjek koji nije vidio, ne bi mogao vjerovati koliko narodi Afrike nastoje udvrstiti svoju nezaisnost" "Dogadjajl u minuloj go dini — rekao je Tito — slu-jii- li eu za popustanje napc-tos- tl i povratka pouzdanja ImedJu narodima da je mo-- ! gude oduvati mir I da je na-fstup- ilo doba mfrnog rjeiava-!nj- a medjunarodnih proble-m- a. J "Od naroditog je zadovolj-.stv- a to £to I vodede Ijude u svijetu zshvada ideja odba-civan- ja jetskor rata kao s№dstva za rje.5avanja spo-ro- va medju narodima. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000017