000122 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL.111. NO. 31 (653) Premijer Eden kaze da je dolazak Bulganjina i Hmscova u London "vazan" London. — Pozdravljaju-c- i visoke sovjetske goste pri-liko- m dolaska u London bri-tans- ki premijer Eden je ka-zao da je njihov "posjet vaian". U svom odgovoru prem-ijer Dulganjin je rekao: "DruStveni i politiCki sistemi naSih zemalja su razliditi, ali nko se pravilno shvati dinje-nic- a da mi moramo iivjeti na istoj planeti. razlike u politi£kom uredjenju ne bi smjele biti zapreka da iivi-m- o kao dobri susjcdi, stalno suradjujuci u unapredjiva-nj- u naSih odnosa". Pored premijera Edena dodcku su prisustvovali osta-li dlanovi vlade te mnoStvo naroda. Pokusaji nekih re-akciona- rnih elemenata da uprilidc protestne demon stracijc su ostali neuspjeSni. Novine piSu da je bilo klica-nj- a i bukanja sovjetskim vodjama. Prvog dana boravka u Ratifikovan trgovinski UGOVORA ZEMLJAMA Ottawa. — Padamcnat jc jedno-gtasn- o sa ratifikovao ncdano zaklju-ccn- i trgovinski ugovor, po komc cc SSSR kupiti do i milijuna buicli kanadskc picni-cc- . д Kanada razne sovjetske pro-izvod- c. U diskusiji su govorili predstav-ni- ci svih partija, kao i tri ministra, Sto jc ncobicno. Ministar ribolova Sinclair jc uka-za- o na mogucnost proiirenja trgo-in- e sa SSSR-om- . On misli da bi SSSR bio sprcman da kupujc i ka-nads-ku ribu. Ministar vanjskih poslova Pear je son jc kazao da je ugovor koristan i naglasio da je trgovina jedno od onih polja na komc sc uspjelo po-boljsa- ti za odnose sa SSSR. Vodja CCF Coldweil je rekao di je ugovor vaian, ali jc od joi cccg znacaja za buducnost. On je zagovarao i uspostavu trgovinskih i diplomatskih odnosa] Pred Kao u ostali m zemlje narod danas najviSe i O tome se vodi velika Na je-dn- oj strani su oni koji da i U dio i oku- - pljeno u partije. Na dru-- , goj strani je ' koja prirod- - ВМпЛШММанМВжММ шфмла-ашами- хт J i-i'- HI — i — —————— ——— — sa Veliki avion a 97 amrritkih vojnika bio je prisi Ijen da к pusti na malo uzlf-tiS- te Mo-jn- t Mop kod Hamilto. na. Avion je znatno o5te£cn. Kad u kanadVki novinari do itli na lire bili au doc kani po naoruianim atneri£kim vojnicima. Kad jedan fint poku&ao uzeti uliku ariona, amerifki oficir Je na njrga cpf rio rerolver. Отај poetupak amrrijkih oJ nika izazvao je protewte, jrr predwtavlja povredu kanatUkog Spuativil ne na kanadnko tlo amrrifkl avion cpada pod ka nadnke zakone i ako je bila po trebna atraia, to ru trebali ufi niti Kanadjani. (pMljednje vijeti kaiu da we ameritka vlada ictinila Ka-nad- i.) Londonu sovjetski gosti su obiSli nekc turistidke N. R. Kinom. Nczavisni poslanik Ross That-cher jc zagovarao sit-cni- h ugovora sa svim drugim ukljutfv N. R. Kinu. jc o atomskc — 12 zemalja na u koja zapodela 27. postigli su sporazum o mirno atomske Na je bio i Savez, koji jc udinio cijeli niz kon-cesi- ja da bi se spo-razum. ZAGOVAKA SA SVIM Montreal. — se da cc se kvebe3ki izbori odriati juna. Politicke partije su vec razvile veliku politifiku aktivnost. Pored starih partija ovoga puta na politilku pozor-nic- u snaino istupa Radnidka partija, kojace po3tavit vl5c od 40 kandidata. dijelovima Quebeca interesira pitanje a-meri- ckog ckonomskog po-liti£k- og utjecaja. diskusijn. sma-traju amendka ekonom-sk- a politicka kontrola ugro-lav-a nacionalnu nezavis-nos- t. tu grupu spadaju francusko-kanads- ki naciona-list- i, jedan sindikata progresivno radniJtvo redovima Radnicke Duplesssisova vlada. predaju -- JP'H JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST KANADSKO AMERICKI Protest protiv mijesanja americkog ambasadora Incidcnat rcvolvcrima puskama amrrtfki tnjeta fotojjra auvereniteta. zna-menitos- ti. zaklju5cnje trgovinskih socijalistic'kim zcmljama, Postignut sporazum uspostavi medjunarodnc apencije energije Washington. Prcdstav-nic-i konfe-renci- ji Washingtonu, februara, uspo-stavi medjunarodne agenclje koriJtcnje energije. konferenciji za-stuplj- en Sovjetski postigao kanadsko-sovjets- ki ugovor ZAKLJUcENJK SOCIJALISTICK1M kanadsko-sovjets-ki Vjcruje provin-cijal- ni polovicom progresivna progresivne se ne usudjuje ustati protiv Duple&sisove politike jer Is-to takovu politiku sprovod! federalna liberalna vlada. Liberal i su pokuSali da napravc savez sa sindikati-m- a. ali su bill odbijeni. Kad je liberalni predstavnik Jean Louis Gagnon ucHnio takav prijedlog na mitingu Mont-real Union Institute, pred-stavnik Kanadskog kongre-- sa rada (CCL) Jacques Mo rin ga je sarkasticki upitao. j zaJto Liberalna partija kad i je bila na vlasti nije ponilti- - TORONTO. FRIDAY, APRIL 20. I Ottawa. .— Govor amerid- - ! kog ambasadora Douglas Stuarta u Vancouver u 1G. aprila izazvao je ostre pro-tes-te konzervativnih i sisie-fersk- ih poslanika, kao i jed-no- g dijela stampe. Na dru-g- oj strani vlada se pokunji-la- , priznaje da je Stuart oti-Sa- o predaleko, ali se ne osu-dju- je da pisne. U svom govoru Stuart je napao one Kanndjane koji istupaju protiv ameridke e-kono- mske dominacije. On je narodito oStro osudio kon-zervativn- og vodju Drewa zbog nedavnog govora u Ha-milton- u, u kome se Drew zalio da ameri£ka kontrola prirodnih bogatstava pret-var- a Kanadjnne u amcrifike posluznike. Stuart je rekao da Drew govori ono Sto osje-c- a a ne ono Sto je razumno. Indirektno ga je optuZio da oponasa komuniste, jer da je ono sto zagovara "zasta-rjel- a komunisticka karika- - tura." Stuart se takodjer dota-ka- o plinovoda, pa poSto se sada pred parlamentom na-la- zi prijedlogodnoseci se na plinovod, opozicija optuiuje da Stuartov govor predstav-Ij- a тјебапје u poslove par-lamcn- ta. Stuartov govor je izazvao opce cudjenje, kojc jc po-ras- lo nakon je State Depart-ment u Washingtonu priz-na- o da je govor odrian sa odobrenjem Dcpnrtmenta (a mogucc i na poticaj). Mnogi sc pitaju nijc li ovo poCetak jedne nove amerif-k-c ofenzivc u Knnadi. Stuarta de uskoro zanije-ni- ti Livingston T. Marchant i ovo mu je bio posljednji govor u Knnadi. Marchant je cedo Wall Strett i smn-tr- a se "desnom rukom" Dullessa. Njegovo imenova- - nje za ambasadora je tako-- djer izazvalo 6udjenjc. U svojoj izjavi povodom Stuartovog govora konzer-(Nastava-k na str. 4) шшшТ 3.' H шшшжше ШАШЖк£2ШГ;ЉМА GUI CAROS, sodja RPP u Qubccu ralna vlada zabranila Jtrajk radnika u javnoj posluzi Francusko-kanads- ki na cionalLsti dosta otro istupa- - izbore u la Padlock Law, zaito nijelju protiv americke domina nih bogatstva amenckim izmjenila izborni zakon i iz- - cije. Istaknuti vodja te rtu-trustovi- ma i korporacijama . Tsila pravedntju raspodjelu pe je Rene Chalout. koji je smatra kao dobrustvar. Pro--j zastupnickih mjesta. Morin posljednjih mjeseci odriao vincijalna liberalna partija' je takodjer rekao da je libe--J politidke zborove sirom pro- - 1956 O Pokrece se pitanje Ottawa. — Libcralni poslanik iz Yukona J. A. Simmos je predlo-zi- o da Kanada zatraii od Sjed. Driava da orori izlaz na more Yu-kon- u i sjevcrnoj Dritanskoj Kolum-bij- i putem cetiri "koridora" kroz Alaska Panhandle. On je pozvao ministra vanjskih poslova Pcarsona da o tome po-- vede prcgovore sa amcrickim prcd-stanicim- a. Alaska Panhandle je dugafki o-bal- ni pojas koji se protcie sjocr-n- o od Prince Rupcrta do Alaske, kojega su Sjed. Drzavc nasilno od-voji- le od Kanade prtjc nekih JO godina. Amerjclca kontrola toga te- - ritonja otezava razvitak sjeverne Britanske Kolumbije i Yukona, koji obiluju vclikim mtneralnim i drugim bogatstvima. Prirodni put sa tim tcritorijima vodi preko Ala-ska Panhandle, gdjc jc sav promct podvrgnut americkim carinskim i tmigracionim zakonima, Kako piSc list "Vancouver Journal of Com-merce" amrciYke Iasti idu u tome tako daleko da nc dozvoljavaju ncnaturaliziranim Kanadjanima da Daljni protesti protiv Ottawa. — Nastavlja se kritika ministra imigracijc Pickcrsgilla zbog zabrane ulaska Paul Robcsonu i delegaciji sosjetskih iena. Sisicfcrski poslanik Colin Ca-meron je kazao da jc Pickcrsgill "glup i ncsposoban" a njegovo mi-nistarst-vo da "smrdi do nebesa". Osudjujui zabranu dolaska Ro-beso- na i delcgacije sovjetskih zena list Regina LtaJer-Pos- l piic: "Nc znaft li ovo da je kanadska vlada poprimila politiku izolacijc u su-protno- sti sa novom i opi'c pozdrav-Ijcno- m pojavom slobodnog kreta-nj- a industrijskih, poljoprivrcdnih i kulturnih spccijalista izmedju Isto-k- a i Zapada?" IstiCutfi da su komunisti slobodni da sc have .zakonitim poslovima "isto toliko koltko gospodin Geor-ge Drew", list kaie da ministar imigracijc Pickcrsgill pokazuje r!o vincije. Govoreci na nedav- - nom kongresu drustva St. .Inon . Hnntiefn rVifIrttf lr% w ar-,tt- t . --waavrMJ; m~ као: "asa provincija je bogata, ali tko sc koristi tim bogatstvom ? Ne mi. Mi vile nismo gospodari u vlastitoj kuci . . Nasa prirodna bo-gatstva — naSe Sume, hidro-elektricna,energ-ija, naSi ru-dni- ci — a to je nasa bastina, sve ise i vise se predaju strancima, koji ih Hcemjer-n- o iskoriUavaju za sebe ako ne i protiv nas". "Diktatura pod kojom se nalazimo osobito ugroiava naSu kulturu", nastavio je Chalout "Predaja naSeg na- -' rod a stranim novcanim sila- -' ma — trustovima — sprije-- i cava nai razvitak i ugroiava i sam na! opstanak". Ovoj grupi takodjer pri-pa- da list "Le Devoir. Na istoj liniji su i katolicki sin-dika- ti, koji su nedavno pre-da- li memorandum provinci- - PRICE 5c PER COPY D N O S I Alaska Panhandle FMrbanlct jT ALASKA? J? J Sit ytscos Mx,ka ПТ W&£m4eHifi rAW .ссгикап _ . 4t т TJ AXrrSM I COLUMBIA puruju u te krajeve, Rjcienjc koje Simmons predlazc je polovino, jer "koridori" bi rijrfili problem slobodnog prometa, ali bi ostalo pitanje koriitenja vo-de- ne energije, kojima obiluju ti krajevi. Zato mnogi smatraju da ic Kanada konafoo biti prisiljena da postavi pitanje poratka Alaska Panhandle. Pickersgillova diktata malo pomirljio£ duha koji je da-na- s potreban. Cuvcm kanadski muziar Sir Ernest MacMillan jc rekao da c' on nc slazc sa zabranom ulaska Ro-bcsonu. William In inc. predsjednik CCF u provinciji Albcrti je telegrafirao nacionalnom vodji ССГ Coldwcllu da ui'ni protest u parlamentu. Irvine jc kazao da ministarstvo imigracijc "oskornjuje slobodu i prava kanadskih gradjana" i da sc stavlja u pozu "cenzora Sto Kana-djani mogu ili ne mogu slusati". Druitvo organizacije Ujedinjenih Nacija u Moose Jaw, Saskatchewan jc takodjer uputilo tclegrafski pro-test ministru. Zabranu su osudili predstavnik Toronto Labor Council (CCL) Murray Cottcrill, predsjednik rad-niclco- g %-ij-ea u poduzecu General Electric u Toronto i mnogi drugt. jalnoj vladi, u kojoj iale sto 'sc prirodna bogatstva ne ra-- zvijaju u Konsi naroaa. Usprkos svoje opozicije Duplessisovoj politici, ova grupa ne de samostalno istu- - t piti na izborima. U Quebecu takodjer po-sto-ji Socijal-demokrats- ka partija (sekcija CCF), ali je strahovito pocijepana i ne-moc- na. To se prenosi i na sindikate Kanadskog kon-gre- sa rada. Zato jedina grupa koja ozbiljno calendiuje Duples- - sisovu politiku je Radnidka progresivna partija. To je konstantirao i list 'Le De-voir" u jednom clanku o po-lick- oj situaciji u Quebecu. Radnicka progresivna par-tija oStro istupa protiv pre-da- jc kanadskog bogatstva americkim trustovima i kor-poracijama. Sto dine i Du-plessis- ova ! i St. Laurentova vlada (Nastavak na str, 4) Quebecu PROTEST SJK NACELNIKU TORONTA ZBOG PRISUSTVA NA PROSLAVI JEDANAEST GODIsNJIGE PAVELIcEVE "NEZAVISNE HRVATSKE DRzAVE" Nacionalni odborSaveza Jiigoslavenskih Kanadja-n- a je uputio protest nadelniku Toronta Phillipsu zbog njegovog prisustvovanja proslavi jedanaest godiSnjice uspostave Pavelideve "nezavisne hrvatske driave". Tekst pisma je predan Stampi. Kako javlja "Toronto Daily Star" pored nacelnika Phillipsa proslavi "nezavis-ne" sudjelovao je liberalni clan federalnog parlamenta Donald Carrick (okrug Tri-nity, Toronto). U svom pismu nacelniku i'hillipsu Nacionalni odbor Saveza Jugoslavenskih Ka-nadja- na ka2e, da je "neza-visn- a hrvatska driava" us- - postavljena po Hitleru i Mu-solini- ju poslije okupacije i raskomadanja Jugoslavije u aprilu 1951. (Napomena: To je nedavno izjavio i vodja HSS Dr. Мабек.) "Nezavis-n- a hr-atsk- a driava" je bila satelit Njemadke, na cijem 6elu je stajao poznati kvi-slin- g i ratni zlofinac Ante Pavelid, koji je odgovoran za masovno ubijanjc stotina hiljada Srba, Hrvata i Zido-v- a. Zatim sc u pismu kaie: "Mi ne sumnjamo da je medju onima koji su prisu stvovali toj proslavi bilo oso-b- a kojc su iskreno odanc Kanadi i svojoj rodnoj Ilr-vatsk- oj, ali ovo je bio poli-tick! sastanak u cilju podu-piran- ja Pavelicevih napora da se povrati na vlast u Hr- - Antijugoslavenska haranga Australiji List "Napredak" iz S y d n c y, Australija, u broju od 11. aprila donosi: "Od 6. aprila, pa jo$ do danas, na'i dnevnt listovi na sojim naj-valniji- m stranicama senzacioniraju sluaj o pritvoru i istrazi, kojeg su, na zahtjcv Sekretarijata za pra-л-osud- jc I'IRJ, preko Gcncralnog konzulata INRJ u Sydney, poselc lokalne odgosorne vlasti protiv na-{e- g doseljcnika Bogoljuba Rani-Vcljkovi- a. Odgovorni krugovi FNRJ optu-iuj- u Vcljkovica za kradju i traie njegovu ckstradiciju iz Australijc u Jugoslavia da odgoxara pred su-do- m I-TsI- RJ na optuzbu. Da bi sc pobliie upoznali sa o-vi- m slucajem obratili smo sc kon-Zul- u FNRJ P. Gecicu da nas upo-zn- a sa optuzbom protiv optuicnog Bogoljub Ranc'tf-Veljkovic- 'a i da bi kazao neito o scnzacionalnoj propagandi koja sc povodom ovog sljaja sa RantSc'em provodi kroz su dnevnu Stampu Australijc. U izjavi konzul FNRJ g. Gecic nam jc odgovorio: "Ran6' jc bio zaposlcn na RaJ-nicko- m snabdjevanju pri Isorskom rudniku. U pcriodu od scptembra, 1913, do maja 19-49- . godinc. ukrao je 710.162 dinara i ilegalno prebje-ga-o granicu. 1954. godinc. Okruzni sud grada Beograda podigao jc isUagu i za-tral- io da sc Ranii pritsori. Zahtjcv zx izruccnje postavio jc Sckretarijat za prasosudjc ITs'RJ preko Driavnog sekrctarijatx za inostrzne poslosc FNRJ, a na Mi-nistarstvo inostranih poslcna u Canberr-i- . Nema pomoci za neza-posfe- ne i i starce i Ottawa. — Ministar rada odbio zahtjeve opozicije da se odobri izvanrodna pomoc Prije toga ministar zdrav- - Ija i skrbi Paul Martin je odbio zaht jev za poveda-- 1 nje staradkih penzija, koje iznose 40 mjesedno. vatskoj. Mi smatramo da vrhovni sluibenik Toronta ne bi smio — svojim prisu-stvo- m ili ina£e — davati po-drS- ku takvom stranom poli-ticko- m pbkretu, jer to pro-uzrok- ujc pocjep medju sa-mi- m Kanadjanima i naru-Sav- a odnose na&e zemlje sa zemljama protiv koje je to upereno". Pismo je u ime Nacional-no- g komitcta Saveza potpi-- f sao Ivan Stimac. Kako pi5e "Toronto Daily Star" proslavu ll-godi5nj- ice "nezavisne hrvatske driavc' priredila je orgaizacija VU-jedinj- eni kanadski Hn'nti" u Makcdonskom Ni proslavi jc govorio predsjed-nik "Ujedinjenih Hrvata", neki Anton Markovic, zatim poslanik Donald Carrick i neki John Pintar iz Sjed. Driava (takvima se ne spri-jeda- va dolazak u Knnadu, kao Sto jc ucinjeno Robcso-nu). Markovid je isticao "Iju-bav- " i "odanost" Kanadi, a Carrick i Pintar su harangi-ra- li protiv komunizma, pa ustaSki karakter priredbe moida i nije bio vidnn nacel-niku Phillipsu. u Mi ne shvacamo zaito ovaj slu-С- лј kao prost primjer sprovodjenja postupka protiv dovjeka koji je op- - tufen da je pronevjerio narodnu imosinu, treba da bude smatran kao neJto vanredno t scnzacionalno. Mi vjerujemo da australske vla-sti ne bi ni dozvolile takvom Co-vjc- ku ulaz u Australiju da su znalc da je osumnjiccn i optufen radi kriminala. Mi smo takodjer bili iznenadjc ni na vijest koju smo profi'tali u jednim jutarnjim novinama da jc pojtao britanski podanik, s toga Sto su australske vlasti mnogo ra nijc znalc o kakvom sc covjeku radi. i'rema tome mi smo ubjedjeni da je dao nctafae podatkc austral-ski- m lastima o sebi". Poslije toga zapitali smo g. Gc-ciV- a da li bi zelio da ncJto kale o pisanju dnevne o tobolnjim "Titos'im agentima" medju isclje-niitso- m koji sc "prijete iscljcni cima" i "Titovim kuririma pri kon zulatu" koji su tobole tu da spro-cd-u optuicnog u Jugoslaviju. Konzul je odgosorio da pitanje nijc ni vrijedno rasprave poito je "pot puno ncodgovorno i ncozbiljno postavljcno". Ranlic je predveden pred sud u Sydney na 6. t.mj., na molbu obrane, koja je izjavila da Rancid odbija optuzbu podignutu protiv njega, izjavljuje da je nedu ian i da je optuiba fabrikovana. Optuiba jc pod sudskom istra-go- m prema tome nc mofemo, niti smo pozvani, a niti zelimo da uLa-zi- mo u ta£nost optuzbe, kriricu ili prasdnost optuicnog. Niti, za sa-da, u opravdanost ili inae'e poziva za ckstradiciju optuicnog. To ie se rijeiiti t razjasniti sudskom istra fiotn. "Napredak oitro osudjuje anti- - fugoslas ensku propaganda austral- - skc dnesTie ttampc povodom ovog slucaja; "Napredak" pitc: zkmamjemo liri protiv Jogmlavije i njene rUde. jr i nepoftern, ftc-toSns- ka i s4cti prodyWftvsnje pri Mteljskth osfecaja i vcza izmedju naic stare demevine i nove Jomo-- vine Aestralije. Prem teme ftrtna fe interesima jedne i druge zemlje i njuScmh naroda., Gregg je priznao da oko J Ne ulazei u opravdanost op-100.0- 00 nezaposlenih radni-iruib- e Hi kriviju orpuicnog, osu-k- a nemaju pravo na nezapo-- djejemo krutu propaganda koji sc slenicko osiguranje. ali je , orim slucajem rwimo kkoriltaVa f im javne dolara ' domu. itampc nje-gov- c
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, April 20, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-04-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000131 |
Description
Title | 000122 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | VOL.111. NO. 31 (653) Premijer Eden kaze da je dolazak Bulganjina i Hmscova u London "vazan" London. — Pozdravljaju-c- i visoke sovjetske goste pri-liko- m dolaska u London bri-tans- ki premijer Eden je ka-zao da je njihov "posjet vaian". U svom odgovoru prem-ijer Dulganjin je rekao: "DruStveni i politiCki sistemi naSih zemalja su razliditi, ali nko se pravilno shvati dinje-nic- a da mi moramo iivjeti na istoj planeti. razlike u politi£kom uredjenju ne bi smjele biti zapreka da iivi-m- o kao dobri susjcdi, stalno suradjujuci u unapredjiva-nj- u naSih odnosa". Pored premijera Edena dodcku su prisustvovali osta-li dlanovi vlade te mnoStvo naroda. Pokusaji nekih re-akciona- rnih elemenata da uprilidc protestne demon stracijc su ostali neuspjeSni. Novine piSu da je bilo klica-nj- a i bukanja sovjetskim vodjama. Prvog dana boravka u Ratifikovan trgovinski UGOVORA ZEMLJAMA Ottawa. — Padamcnat jc jedno-gtasn- o sa ratifikovao ncdano zaklju-ccn- i trgovinski ugovor, po komc cc SSSR kupiti do i milijuna buicli kanadskc picni-cc- . д Kanada razne sovjetske pro-izvod- c. U diskusiji su govorili predstav-ni- ci svih partija, kao i tri ministra, Sto jc ncobicno. Ministar ribolova Sinclair jc uka-za- o na mogucnost proiirenja trgo-in- e sa SSSR-om- . On misli da bi SSSR bio sprcman da kupujc i ka-nads-ku ribu. Ministar vanjskih poslova Pear je son jc kazao da je ugovor koristan i naglasio da je trgovina jedno od onih polja na komc sc uspjelo po-boljsa- ti za odnose sa SSSR. Vodja CCF Coldweil je rekao di je ugovor vaian, ali jc od joi cccg znacaja za buducnost. On je zagovarao i uspostavu trgovinskih i diplomatskih odnosa] Pred Kao u ostali m zemlje narod danas najviSe i O tome se vodi velika Na je-dn- oj strani su oni koji da i U dio i oku- - pljeno u partije. Na dru-- , goj strani je ' koja prirod- - ВМпЛШММанМВжММ шфмла-ашами- хт J i-i'- HI — i — —————— ——— — sa Veliki avion a 97 amrritkih vojnika bio je prisi Ijen da к pusti na malo uzlf-tiS- te Mo-jn- t Mop kod Hamilto. na. Avion je znatno o5te£cn. Kad u kanadVki novinari do itli na lire bili au doc kani po naoruianim atneri£kim vojnicima. Kad jedan fint poku&ao uzeti uliku ariona, amerifki oficir Je na njrga cpf rio rerolver. Отај poetupak amrrijkih oJ nika izazvao je protewte, jrr predwtavlja povredu kanatUkog Spuativil ne na kanadnko tlo amrrifkl avion cpada pod ka nadnke zakone i ako je bila po trebna atraia, to ru trebali ufi niti Kanadjani. (pMljednje vijeti kaiu da we ameritka vlada ictinila Ka-nad- i.) Londonu sovjetski gosti su obiSli nekc turistidke N. R. Kinom. Nczavisni poslanik Ross That-cher jc zagovarao sit-cni- h ugovora sa svim drugim ukljutfv N. R. Kinu. jc o atomskc — 12 zemalja na u koja zapodela 27. postigli su sporazum o mirno atomske Na je bio i Savez, koji jc udinio cijeli niz kon-cesi- ja da bi se spo-razum. ZAGOVAKA SA SVIM Montreal. — se da cc se kvebe3ki izbori odriati juna. Politicke partije su vec razvile veliku politifiku aktivnost. Pored starih partija ovoga puta na politilku pozor-nic- u snaino istupa Radnidka partija, kojace po3tavit vl5c od 40 kandidata. dijelovima Quebeca interesira pitanje a-meri- ckog ckonomskog po-liti£k- og utjecaja. diskusijn. sma-traju amendka ekonom-sk- a politicka kontrola ugro-lav-a nacionalnu nezavis-nos- t. tu grupu spadaju francusko-kanads- ki naciona-list- i, jedan sindikata progresivno radniJtvo redovima Radnicke Duplesssisova vlada. predaju -- JP'H JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST KANADSKO AMERICKI Protest protiv mijesanja americkog ambasadora Incidcnat rcvolvcrima puskama amrrtfki tnjeta fotojjra auvereniteta. zna-menitos- ti. zaklju5cnje trgovinskih socijalistic'kim zcmljama, Postignut sporazum uspostavi medjunarodnc apencije energije Washington. Prcdstav-nic-i konfe-renci- ji Washingtonu, februara, uspo-stavi medjunarodne agenclje koriJtcnje energije. konferenciji za-stuplj- en Sovjetski postigao kanadsko-sovjets- ki ugovor ZAKLJUcENJK SOCIJALISTICK1M kanadsko-sovjets-ki Vjcruje provin-cijal- ni polovicom progresivna progresivne se ne usudjuje ustati protiv Duple&sisove politike jer Is-to takovu politiku sprovod! federalna liberalna vlada. Liberal i su pokuSali da napravc savez sa sindikati-m- a. ali su bill odbijeni. Kad je liberalni predstavnik Jean Louis Gagnon ucHnio takav prijedlog na mitingu Mont-real Union Institute, pred-stavnik Kanadskog kongre-- sa rada (CCL) Jacques Mo rin ga je sarkasticki upitao. j zaJto Liberalna partija kad i je bila na vlasti nije ponilti- - TORONTO. FRIDAY, APRIL 20. I Ottawa. .— Govor amerid- - ! kog ambasadora Douglas Stuarta u Vancouver u 1G. aprila izazvao je ostre pro-tes-te konzervativnih i sisie-fersk- ih poslanika, kao i jed-no- g dijela stampe. Na dru-g- oj strani vlada se pokunji-la- , priznaje da je Stuart oti-Sa- o predaleko, ali se ne osu-dju- je da pisne. U svom govoru Stuart je napao one Kanndjane koji istupaju protiv ameridke e-kono- mske dominacije. On je narodito oStro osudio kon-zervativn- og vodju Drewa zbog nedavnog govora u Ha-milton- u, u kome se Drew zalio da ameri£ka kontrola prirodnih bogatstava pret-var- a Kanadjnne u amcrifike posluznike. Stuart je rekao da Drew govori ono Sto osje-c- a a ne ono Sto je razumno. Indirektno ga je optuZio da oponasa komuniste, jer da je ono sto zagovara "zasta-rjel- a komunisticka karika- - tura." Stuart se takodjer dota-ka- o plinovoda, pa poSto se sada pred parlamentom na-la- zi prijedlogodnoseci se na plinovod, opozicija optuiuje da Stuartov govor predstav-Ij- a тјебапје u poslove par-lamcn- ta. Stuartov govor je izazvao opce cudjenje, kojc jc po-ras- lo nakon je State Depart-ment u Washingtonu priz-na- o da je govor odrian sa odobrenjem Dcpnrtmenta (a mogucc i na poticaj). Mnogi sc pitaju nijc li ovo poCetak jedne nove amerif-k-c ofenzivc u Knnadi. Stuarta de uskoro zanije-ni- ti Livingston T. Marchant i ovo mu je bio posljednji govor u Knnadi. Marchant je cedo Wall Strett i smn-tr- a se "desnom rukom" Dullessa. Njegovo imenova- - nje za ambasadora je tako-- djer izazvalo 6udjenjc. U svojoj izjavi povodom Stuartovog govora konzer-(Nastava-k na str. 4) шшшТ 3.' H шшшжше ШАШЖк£2ШГ;ЉМА GUI CAROS, sodja RPP u Qubccu ralna vlada zabranila Jtrajk radnika u javnoj posluzi Francusko-kanads- ki na cionalLsti dosta otro istupa- - izbore u la Padlock Law, zaito nijelju protiv americke domina nih bogatstva amenckim izmjenila izborni zakon i iz- - cije. Istaknuti vodja te rtu-trustovi- ma i korporacijama . Tsila pravedntju raspodjelu pe je Rene Chalout. koji je smatra kao dobrustvar. Pro--j zastupnickih mjesta. Morin posljednjih mjeseci odriao vincijalna liberalna partija' je takodjer rekao da je libe--J politidke zborove sirom pro- - 1956 O Pokrece se pitanje Ottawa. — Libcralni poslanik iz Yukona J. A. Simmos je predlo-zi- o da Kanada zatraii od Sjed. Driava da orori izlaz na more Yu-kon- u i sjevcrnoj Dritanskoj Kolum-bij- i putem cetiri "koridora" kroz Alaska Panhandle. On je pozvao ministra vanjskih poslova Pcarsona da o tome po-- vede prcgovore sa amcrickim prcd-stanicim- a. Alaska Panhandle je dugafki o-bal- ni pojas koji se protcie sjocr-n- o od Prince Rupcrta do Alaske, kojega su Sjed. Drzavc nasilno od-voji- le od Kanade prtjc nekih JO godina. Amerjclca kontrola toga te- - ritonja otezava razvitak sjeverne Britanske Kolumbije i Yukona, koji obiluju vclikim mtneralnim i drugim bogatstvima. Prirodni put sa tim tcritorijima vodi preko Ala-ska Panhandle, gdjc jc sav promct podvrgnut americkim carinskim i tmigracionim zakonima, Kako piSc list "Vancouver Journal of Com-merce" amrciYke Iasti idu u tome tako daleko da nc dozvoljavaju ncnaturaliziranim Kanadjanima da Daljni protesti protiv Ottawa. — Nastavlja se kritika ministra imigracijc Pickcrsgilla zbog zabrane ulaska Paul Robcsonu i delegaciji sosjetskih iena. Sisicfcrski poslanik Colin Ca-meron je kazao da jc Pickcrsgill "glup i ncsposoban" a njegovo mi-nistarst-vo da "smrdi do nebesa". Osudjujui zabranu dolaska Ro-beso- na i delcgacije sovjetskih zena list Regina LtaJer-Pos- l piic: "Nc znaft li ovo da je kanadska vlada poprimila politiku izolacijc u su-protno- sti sa novom i opi'c pozdrav-Ijcno- m pojavom slobodnog kreta-nj- a industrijskih, poljoprivrcdnih i kulturnih spccijalista izmedju Isto-k- a i Zapada?" IstiCutfi da su komunisti slobodni da sc have .zakonitim poslovima "isto toliko koltko gospodin Geor-ge Drew", list kaie da ministar imigracijc Pickcrsgill pokazuje r!o vincije. Govoreci na nedav- - nom kongresu drustva St. .Inon . Hnntiefn rVifIrttf lr% w ar-,tt- t . --waavrMJ; m~ као: "asa provincija je bogata, ali tko sc koristi tim bogatstvom ? Ne mi. Mi vile nismo gospodari u vlastitoj kuci . . Nasa prirodna bo-gatstva — naSe Sume, hidro-elektricna,energ-ija, naSi ru-dni- ci — a to je nasa bastina, sve ise i vise se predaju strancima, koji ih Hcemjer-n- o iskoriUavaju za sebe ako ne i protiv nas". "Diktatura pod kojom se nalazimo osobito ugroiava naSu kulturu", nastavio je Chalout "Predaja naSeg na- -' rod a stranim novcanim sila- -' ma — trustovima — sprije-- i cava nai razvitak i ugroiava i sam na! opstanak". Ovoj grupi takodjer pri-pa- da list "Le Devoir. Na istoj liniji su i katolicki sin-dika- ti, koji su nedavno pre-da- li memorandum provinci- - PRICE 5c PER COPY D N O S I Alaska Panhandle FMrbanlct jT ALASKA? J? J Sit ytscos Mx,ka ПТ W&£m4eHifi rAW .ссгикап _ . 4t т TJ AXrrSM I COLUMBIA puruju u te krajeve, Rjcienjc koje Simmons predlazc je polovino, jer "koridori" bi rijrfili problem slobodnog prometa, ali bi ostalo pitanje koriitenja vo-de- ne energije, kojima obiluju ti krajevi. Zato mnogi smatraju da ic Kanada konafoo biti prisiljena da postavi pitanje poratka Alaska Panhandle. Pickersgillova diktata malo pomirljio£ duha koji je da-na- s potreban. Cuvcm kanadski muziar Sir Ernest MacMillan jc rekao da c' on nc slazc sa zabranom ulaska Ro-bcsonu. William In inc. predsjednik CCF u provinciji Albcrti je telegrafirao nacionalnom vodji ССГ Coldwcllu da ui'ni protest u parlamentu. Irvine jc kazao da ministarstvo imigracijc "oskornjuje slobodu i prava kanadskih gradjana" i da sc stavlja u pozu "cenzora Sto Kana-djani mogu ili ne mogu slusati". Druitvo organizacije Ujedinjenih Nacija u Moose Jaw, Saskatchewan jc takodjer uputilo tclegrafski pro-test ministru. Zabranu su osudili predstavnik Toronto Labor Council (CCL) Murray Cottcrill, predsjednik rad-niclco- g %-ij-ea u poduzecu General Electric u Toronto i mnogi drugt. jalnoj vladi, u kojoj iale sto 'sc prirodna bogatstva ne ra-- zvijaju u Konsi naroaa. Usprkos svoje opozicije Duplessisovoj politici, ova grupa ne de samostalno istu- - t piti na izborima. U Quebecu takodjer po-sto-ji Socijal-demokrats- ka partija (sekcija CCF), ali je strahovito pocijepana i ne-moc- na. To se prenosi i na sindikate Kanadskog kon-gre- sa rada. Zato jedina grupa koja ozbiljno calendiuje Duples- - sisovu politiku je Radnidka progresivna partija. To je konstantirao i list 'Le De-voir" u jednom clanku o po-lick- oj situaciji u Quebecu. Radnicka progresivna par-tija oStro istupa protiv pre-da- jc kanadskog bogatstva americkim trustovima i kor-poracijama. Sto dine i Du-plessis- ova ! i St. Laurentova vlada (Nastavak na str, 4) Quebecu PROTEST SJK NACELNIKU TORONTA ZBOG PRISUSTVA NA PROSLAVI JEDANAEST GODIsNJIGE PAVELIcEVE "NEZAVISNE HRVATSKE DRzAVE" Nacionalni odborSaveza Jiigoslavenskih Kanadja-n- a je uputio protest nadelniku Toronta Phillipsu zbog njegovog prisustvovanja proslavi jedanaest godiSnjice uspostave Pavelideve "nezavisne hrvatske driave". Tekst pisma je predan Stampi. Kako javlja "Toronto Daily Star" pored nacelnika Phillipsa proslavi "nezavis-ne" sudjelovao je liberalni clan federalnog parlamenta Donald Carrick (okrug Tri-nity, Toronto). U svom pismu nacelniku i'hillipsu Nacionalni odbor Saveza Jugoslavenskih Ka-nadja- na ka2e, da je "neza-visn- a hrvatska driava" us- - postavljena po Hitleru i Mu-solini- ju poslije okupacije i raskomadanja Jugoslavije u aprilu 1951. (Napomena: To je nedavno izjavio i vodja HSS Dr. Мабек.) "Nezavis-n- a hr-atsk- a driava" je bila satelit Njemadke, na cijem 6elu je stajao poznati kvi-slin- g i ratni zlofinac Ante Pavelid, koji je odgovoran za masovno ubijanjc stotina hiljada Srba, Hrvata i Zido-v- a. Zatim sc u pismu kaie: "Mi ne sumnjamo da je medju onima koji su prisu stvovali toj proslavi bilo oso-b- a kojc su iskreno odanc Kanadi i svojoj rodnoj Ilr-vatsk- oj, ali ovo je bio poli-tick! sastanak u cilju podu-piran- ja Pavelicevih napora da se povrati na vlast u Hr- - Antijugoslavenska haranga Australiji List "Napredak" iz S y d n c y, Australija, u broju od 11. aprila donosi: "Od 6. aprila, pa jo$ do danas, na'i dnevnt listovi na sojim naj-valniji- m stranicama senzacioniraju sluaj o pritvoru i istrazi, kojeg su, na zahtjcv Sekretarijata za pra-л-osud- jc I'IRJ, preko Gcncralnog konzulata INRJ u Sydney, poselc lokalne odgosorne vlasti protiv na-{e- g doseljcnika Bogoljuba Rani-Vcljkovi- a. Odgovorni krugovi FNRJ optu-iuj- u Vcljkovica za kradju i traie njegovu ckstradiciju iz Australijc u Jugoslavia da odgoxara pred su-do- m I-TsI- RJ na optuzbu. Da bi sc pobliie upoznali sa o-vi- m slucajem obratili smo sc kon-Zul- u FNRJ P. Gecicu da nas upo-zn- a sa optuzbom protiv optuicnog Bogoljub Ranc'tf-Veljkovic- 'a i da bi kazao neito o scnzacionalnoj propagandi koja sc povodom ovog sljaja sa RantSc'em provodi kroz su dnevnu Stampu Australijc. U izjavi konzul FNRJ g. Gecic nam jc odgovorio: "Ran6' jc bio zaposlcn na RaJ-nicko- m snabdjevanju pri Isorskom rudniku. U pcriodu od scptembra, 1913, do maja 19-49- . godinc. ukrao je 710.162 dinara i ilegalno prebje-ga-o granicu. 1954. godinc. Okruzni sud grada Beograda podigao jc isUagu i za-tral- io da sc Ranii pritsori. Zahtjcv zx izruccnje postavio jc Sckretarijat za prasosudjc ITs'RJ preko Driavnog sekrctarijatx za inostrzne poslosc FNRJ, a na Mi-nistarstvo inostranih poslcna u Canberr-i- . Nema pomoci za neza-posfe- ne i i starce i Ottawa. — Ministar rada odbio zahtjeve opozicije da se odobri izvanrodna pomoc Prije toga ministar zdrav- - Ija i skrbi Paul Martin je odbio zaht jev za poveda-- 1 nje staradkih penzija, koje iznose 40 mjesedno. vatskoj. Mi smatramo da vrhovni sluibenik Toronta ne bi smio — svojim prisu-stvo- m ili ina£e — davati po-drS- ku takvom stranom poli-ticko- m pbkretu, jer to pro-uzrok- ujc pocjep medju sa-mi- m Kanadjanima i naru-Sav- a odnose na&e zemlje sa zemljama protiv koje je to upereno". Pismo je u ime Nacional-no- g komitcta Saveza potpi-- f sao Ivan Stimac. Kako pi5e "Toronto Daily Star" proslavu ll-godi5nj- ice "nezavisne hrvatske driavc' priredila je orgaizacija VU-jedinj- eni kanadski Hn'nti" u Makcdonskom Ni proslavi jc govorio predsjed-nik "Ujedinjenih Hrvata", neki Anton Markovic, zatim poslanik Donald Carrick i neki John Pintar iz Sjed. Driava (takvima se ne spri-jeda- va dolazak u Knnadu, kao Sto jc ucinjeno Robcso-nu). Markovid je isticao "Iju-bav- " i "odanost" Kanadi, a Carrick i Pintar su harangi-ra- li protiv komunizma, pa ustaSki karakter priredbe moida i nije bio vidnn nacel-niku Phillipsu. u Mi ne shvacamo zaito ovaj slu-С- лј kao prost primjer sprovodjenja postupka protiv dovjeka koji je op- - tufen da je pronevjerio narodnu imosinu, treba da bude smatran kao neJto vanredno t scnzacionalno. Mi vjerujemo da australske vla-sti ne bi ni dozvolile takvom Co-vjc- ku ulaz u Australiju da su znalc da je osumnjiccn i optufen radi kriminala. Mi smo takodjer bili iznenadjc ni na vijest koju smo profi'tali u jednim jutarnjim novinama da jc pojtao britanski podanik, s toga Sto su australske vlasti mnogo ra nijc znalc o kakvom sc covjeku radi. i'rema tome mi smo ubjedjeni da je dao nctafae podatkc austral-ski- m lastima o sebi". Poslije toga zapitali smo g. Gc-ciV- a da li bi zelio da ncJto kale o pisanju dnevne o tobolnjim "Titos'im agentima" medju isclje-niitso- m koji sc "prijete iscljcni cima" i "Titovim kuririma pri kon zulatu" koji su tobole tu da spro-cd-u optuicnog u Jugoslaviju. Konzul je odgosorio da pitanje nijc ni vrijedno rasprave poito je "pot puno ncodgovorno i ncozbiljno postavljcno". Ranlic je predveden pred sud u Sydney na 6. t.mj., na molbu obrane, koja je izjavila da Rancid odbija optuzbu podignutu protiv njega, izjavljuje da je nedu ian i da je optuiba fabrikovana. Optuiba jc pod sudskom istra-go- m prema tome nc mofemo, niti smo pozvani, a niti zelimo da uLa-zi- mo u ta£nost optuzbe, kriricu ili prasdnost optuicnog. Niti, za sa-da, u opravdanost ili inae'e poziva za ckstradiciju optuicnog. To ie se rijeiiti t razjasniti sudskom istra fiotn. "Napredak oitro osudjuje anti- - fugoslas ensku propaganda austral- - skc dnesTie ttampc povodom ovog slucaja; "Napredak" pitc: zkmamjemo liri protiv Jogmlavije i njene rUde. jr i nepoftern, ftc-toSns- ka i s4cti prodyWftvsnje pri Mteljskth osfecaja i vcza izmedju naic stare demevine i nove Jomo-- vine Aestralije. Prem teme ftrtna fe interesima jedne i druge zemlje i njuScmh naroda., Gregg je priznao da oko J Ne ulazei u opravdanost op-100.0- 00 nezaposlenih radni-iruib- e Hi kriviju orpuicnog, osu-k- a nemaju pravo na nezapo-- djejemo krutu propaganda koji sc slenicko osiguranje. ali je , orim slucajem rwimo kkoriltaVa f im javne dolara ' domu. itampc nje-gov- c |
Tags
Comments
Post a Comment for 000122