Jedinstvo, April 03, 1956

              --"- .lili4.JiHWBiHJHyfpMplgWJlJpWiW' v" ифлшЈшштшп lIHl1IIHP.4PPiMP
Apel novim
doseljeni--
JU60SLAVENSKO-KANADS-KI DEMOKRATSKI LIST cima VOU III. NO. 26 (648) TORONTO, TUESDAY, APRIL 3, 1956 PRICE 5c PER COPY
Velike orioreme
.. dL:: „ u uinainji t--a
docek Bulgan-jin- a,
Hruscova
London. — Predsjednik
sovjetske vlade marsal Bul-ganj- in
i prvi sekretar-Komu-nisttfk- e partije SSSR HruS-6o-v
doputovat c"e u Veliku
Uritaniju 18. aprila.
Za dolazak sovjetskih ru-kovodil- aca vlada veliki in-ter- os kako u sluibenim kru-govim- a, tako i kod obi£nih
gradjana. Rcakcionarni kru-go- vi uzaludno pokusavaju
izazvati antisovjetsko raspo-loienj- e.
Vcd nckoliko tjedna tra-j- u
britansko-sovjetsk-a kon-zultiran- ja
o programu po- -
sjete sovjetskih rukovodila-c- a
na osnovu nacrta, sto ga
je izradio specijalni odbor
britanskih struinjaka na ce-l- u
s ministrom bez portofe-Ij- a
u Foreign Office-- u lor-do- m
Tidingom.
Prema izvjeStaju london-sko- ff "Timesa", sluzbeni dio
sovjetske delegacije imat 6e
10 glanova. Predvidjase, da
ce se u pratnji Nikolaja Bul-ganji- na
I Nikite IIruS6ova
nalazit pored ostalih pomoc-ni- k
ministra vanjskih poslo-v- a
Gromiko, ministar kultu-r- e
Mihajlov, u£enjnk na po-lj- u
nuklcarne energije Kur-cato- v
i drugi.
Dclegacija ce ukupno bro-ji- ti
50 osoba uklju6ujuci se-kret- are
i druge Clanove
pratnje.
Visoki sovjetski rukovo-dio- ci doputovat ce na jednoj
krstarici. Oni ce boraviti u
Velikoj Britaniji od 18. do
27. aprila.
U sluibenim krugovima u
Londonu se istice, da ce se
znatan dio vremena iskori
etiti za britansko-sovjetsk- e
razgovorc o medjunarodnoj
situaciji i o odnosima izme-dj- u
dviju zcmalja.
Vrlo lijep utisak ostavio
je ministar elektroindustrije
Georgi Maljenkov. On je o-bis- ao
i britanskc atomske
stanicc. Uskoro dc jedna bri
tanska delegacija obici so-vjetske
clektrane i atomske
stanice.
Vcliku paznju titave jav-nos- ti
izazvao je novi sovjet-ski
putn!6k{ avion na mlazni
pogon kojim je doputovao
general I. Serov, 5ef sovjet-ske
sigurnosti. List "Daily
Miror" je plsao, da 5e Veli-koj
Britaniji i Sjed. Drzava-- m uzeti jo§ tri godine da
izgrade takav avion.
BALONSKA AKCIJA JE U
PR AG. — Pred i$c od pola go-din- e
smcricki vojni organi otroCeh
,
su provokatorsku akciji puitanja
batoru nad tcritorije zcmalja so-djilistijk- og
tabora. U toku prote-kh- h
ncdjelja bczbroj pata je do-kazan-o,
da атепЛЛ baloni ispu-njara- ju
iskljufivo Jpijunsko-izri- .
ЈјаЛс zadatke, Na tzlolbama amc-пЛЈ- ћ
batons kako u na, tako i a
SoTJetskom Savcru, i zapadnt no-ina- ri
su sc mogH uTjeriti koliko
ie smijeina zapadna propaganda,
loja sc trudi da dokalc, da ti Jpi-tuns- ki
baloni imaju tobolc mercre
oloikc zadatke. Danaj se veij po-cin- ju
poiaTljrrati trczvcnlji glasm
Лк i u атсгкко ftampi, koja mo-ra
priznati krah propagande koju
SL uurent PEARS0N kazali eisenhoweru i dullesu da
i KANADSKI NAROD H06E USPOSTAVU DOBRIH ODNOSA SA KINOM,
A KAD SU EISENHOWER I DULLES KAZALI "NO", ST. LAURENT
I PEARSON REKLI: "BIT CE KAKO ZELITE"
AMEIUCKIM UPRAVLJAC1MA JE TAKODJER RECENO DA KA- -
NADSKI NAROD NEGODUJE PROTIV AMERICKE DOMINACIJE;
EISENHOWER A "INTERESIRA"
Stampa je javiia da su premijer St. Laurent i ministar vanjskih poslova Pearson
kazali атепбкот predsjedniku Eisenhoweru i drzavnom sekretaru Dullesu, prilikom
njihovih razgovora u White Sulphur Sprin gs, V. Virginia, da kanadski narod hoce da
se uspostave diplomatski odnosj sa N. R. Kinom i negoduje protiv nmeridkog stava
koji Kanadi sprijecava poduzimanje tog koraka.
Yukon protestira protiv
povrede suverenifeta
Ottawa Iz Yukona $u stich
protest! protiv americlce .po rede
:kanadskog suvcrcnitcta, ito sc do- -
gadja u czi sa izgradnjom radar-sko-g
lanca DEW. Citavi projekat
jc u amcrifkim rukama.
Trgovafka komora iz Whitchorse
-- fe optuiila da sc "nc postiva ni
kanadski suercnitet, ni kanadski
zakon", niti je Kanadjanima omo-gucen- o
da sudjcluju u tim rado-vim- a.
v
List "Whitchorse Star" u uredni-£ko- m
ilanku kaic da su kanadske
avionskc i transportne kompanijc
"istisnute" iz iih radova i da amc-ttf- ki
avioni gaze kanadske carinske
i saobralajnc propise.
Stvar je doila do parlamenta.
Ministar Howe je izjavio zadovolj-stv- o
sa stanjem stvari, a premijer
St. Laurent je rckao da c"e vidjeti
kako stoji sa pitanjem po%rcde su-vcrcnitcta.
Zaposlivanjc Kanadjana
n vlastitoj zcmlji pod
kontrolom amcri6kc
affencije
Ottawa. Poslanik H.
W. Herridge je oitro pro-teatir- ao
u parlamentu pro-ti- v
toga ito americka a-gen- cija
— U.S. Civil Ser-vice
Commission — pro-vjera- va Kanadjane upo-sle- ne
na raznim radovima
u Goose Bay, Labrador.
Ministar rada Gregg je
obecao provesti istragu.
Porast profita Mclntyrc
radnika
Schumacher, Ont — Cisti
profit Mclntyre rudnika u
prosloj godini iznosio je
$2,809.845 ili gotovo milijun
vi5e ncgo u 1951.
Rudari se sada bore za
M-sat- nu radnu nedjelju.
Umro Vladika Nikolaj
tfmre Je Dr. NlkoUj Vellml-ro- W,
1
epikop rpke рго1ат-n- r
crkre. Im% I "в ctwlina.
Sahranjrn je 27. marts, ma
na'tiru UHertlTll. LSA.
(Piimo iz Praga)
ie isplantrala атсгкка Jpijunaia.
Tako je na primjer amcriki list
sao. da 'Totografisanje iz ггакд.
kojc vrie arncricki baloni, ispunja
funkdju vojne JpijiTjaic
U vezi sa tim treba dodati, da je
razobli£zvanje рплокааје $a pu-ttanje- m
Ipijunskih balona tzazvalo
uzbunu medju vladajtm krugovi-ma
Sjcdinjcnih AmcTKkixi Driava.
Driavni sekretar John Foster Dulles
i drugi zvani?m predstavnki Sjc-dinjcnih
Amcriih Driava ispo-crt- ka
su rustojali da 2ak poriu da
im je uopec o toj akcii ncito
poznito. Tck pofto im je zavlace-nj- e
glare u pijesak postalo suvi-in- o
izjavili su, da jc to toboie
Pliilpottov prijedlog ne
ce doci na raspravu
, Pnmili $mo pismo od federal- -
Ii nnPiohgdpoItibt cirzalnVoagncopuovsclaran,ikau koEmlmcorsec
kaic da njegov prijedlog za pnz
Inanjc N. R. Kine i razvitak trgo--
vinc sa azijskim zemijama nc cc
dodi na raspravu na sadasnjem za-sjcdan- ju
parUmenta.
Philpottov prijedlog jc podne-se-n
kao "pm'itni" pnjcdlog, a za
diskusiju takih "pf'atnih" pn-jcdlo- ga
prcdidjeno jc samo Jest
ponedjcljaka u godini. To njcme
je ci iscrpljcno i Philpottov pri-jedlo- g
otpada.
Philpott kaie da u koliko %Iada
u medjuvrcmenu ne uspostavi di-plomats-ke
odnose sa N.R. Kinom,
on ?e prijedlog ponoviti na poctku
idutfeg zasjedanja.
Odgodjena izgradnja i
plinovoda 1
Ottawa. — Board ot Transport
Commissioners jc dozvoho Trans-Onad- a
Pipelines Ltd. da odgodi
tzgradnju plinovoda za jol test
mjeseci. Oso je fetvrto odgadjanje.
Predsjednik o-Jbor- a, sudac John
D. Kearney je izjavio, da on zna
da je to suprotno jaxnom miilje-nju- ,
ali rora da postupi po ielji
vladc
Kearney je to kazao Harry Bin-der- u
od Radniflce progresisne par-tije
kad je ovaj u ime svoje partije
traiio da se prestane odugoIa£e-nje- m
i plinovod izgradi kao drJa%-n- i
projekat.
"Vi ste mogude u pravu Ito sc
tifc javnog miJljenja", rekao je
Keamey. "Ali poglcdajte poloiaj
orog odbora. Svi smatraju da jc '
daljno odgadjanjc Jtctno. ali mi nc
moiemo odbariti ovu roolbu u lice
prcdstake fcderalne vlade, lade
Alberte i proiz%-odja£- a plina."
Kad je Kearney rekao da bi od
bijanje molbc prouzroilo gubitak
ei! uloienog novca, Binder je re- -
!kao, da driava treba isplatiti
utroieni novae i pofi dalje
sa izgradnjom.
srvar privatnih organizadja Moglo
bi sc atirati mnogo giasova, koji
bi autore tih izjara uh%ati!i u laii.
Narcdimo makar dva od njih- -
Americka agendja Assodated
Press otvoreno je izjavita. da je
plan pu&anja balona u tude zracne
prostore bio izradjen — pod taj
nim imtnom Mobedik — jol 1952
godine. P. torn se prema атсгЛој
agendji ra6inalo s time, da fe po
data dobtjeni tim putem, bki ko
risni pri konstruisanju budufih a-vi- ona
i dirigovanih prefektila, koji
treba da lete na velikim visinama.
Jo Jasnije i odredjenije se izrazio
list .Vr Vert feftruJ И-гт- гл",
koji je napisao, dx su Sjedinjenc
Amcncke Driare odhialc da na
SUPROTNOSTI SA MEDJUNARODNIM PRAVOM
Razgovorima je prlsustvo-va- o
i meksikanski predsjed-nik
Cortines.
Driavni sekretar Dulles
podnio je izvjestaj o svjet- -
! skoj situaciji, ali je precutao
.. „. ~ , . .
Г„ J
' Kvemoj i Macu. Kanadski
ministar vanjskih poslova
Pearson ga jc upozorio na
taj "propust" i izjavio,
da je kanadskoj v 1 a d i,
obzirom na kanadsko jav-n- o
miiljenje nemoguce
nastaviti priznavanjem
Cang Kaj-sekov- a rczima
kao zakonite vlade Kine.
Eisenhower je dosta gru-b- o
odgovorio da ne ce da cu-j- e
o priznanju kineske na-rod- ne
vlade, jer se "mnogi"
u Sjed. Dr2avama protive
priznavanju rczima koji je
sudjelovao u ubijanju Ame-rikana- ca
u Koreji. (Sto su
Amerikanci radili u Kore
ji?)
Diskusija jo time bila pre- -
kinuta i — prema pisanju
Stampc — svaka strana osta-l- a
kod svoga stanoviSta.
To je stvorilo dojam da su
St. Laurent i Pearson kona-cn- o
odlutili da urade ono
sto zeli kanadski narod. Ali
odmah drugi dan. ministar
vanjskih poslova Pearson je
dao izjavu, da u kanndskom
stanovistu nijc doslo do ni-knk- ve promjene, a to stano-- .
viste je ono kako ga je on
objasnio na zasjedanju par-lamenta
31. januara. U torn
govoru Pearson je naveo sve
razloge za§to treba usposta-v- it
odnose sa N.R. Kinom, a
zavr&io sa izjavom da Kana-d- a
to ne mole ujiniti bez
Sjed. Driava.
.I. ta-ko . stvarKinndnadlnjeki stnonji
rod ho6(, da se uspostave di.
nftnmn.i,: П1)ПvЛw1; v-- „ шtшfилtт-шnшт-nm џ vlada se slaze da bi to tre-bal- o
u6initi, all vaznije od
toga je Eisenhowerovo i Dul-leso- vo "No".
Pitanjc dominacijc
U novinskom izvjeitaju
je takodjer receno da su
St. Laurent i Pearson a-mer- icke
upravljace izvje-sti- li
da u Kanadi raste
anti-americ- ko rajpoloie-nj- e
i to da dolozi od ame-rick- e
dominacije kanad-sko- g
privrednog zivota.
Vijest kaie da predsjed-nik
Eisenhower "pokazao
intcresovanje za to 1 zatra-iio
pojedinosti
osnovu reakaonarne dirtomatsk.e
igre pusta ju Kalone skoro na ruske
rranice u nadi, da ie im poci za ru- -
kom da stvore prru mogu&xst za
plan "orrereneg neba A list na
ru konstatadju dodajc 7Cao ito je
poznsto, o toj stvan su upttani
John Foster Dulles i njegov brat
ЛНап, koji rukorodi centralnorn
(Nastavak na str. 3) g
I
'Ministar priznaje rasnu i
vjersku diskriminadju
kod kupovanja i iznaj- -
mljivanja stanova
Ottawa. — Ministar jav-ni- h
radova Robert Winters
je priznao u parlamentu da
postoji rasna i vjerska dis-krimina- cija
pri kupovanju i
iznajmljivanju stanova koji
se izgradjuju drzavnim pa-ra- ma
(po National Housing
Act).
Ministar je kazao da je
vlada nemo5na da to sprije-£- i.
Iz sviieta
Parlamtnat IcelatijJa jc zatrazio
da Sjed. Driac pouku svoje oru-ian- c
sile sa IcclanJa. Konzenativ-n- a
Iada premijera lliorsha je pa-l- a.
Izbori tc biti 21. juna.
I
RebabilitJctfa RJjla. MacaS Ra- - i
koJi, pni sekretar madjarske rad- -
'
niflce partije jc izjaio, da je is-trag- om
ustanovljcno da je bisii !
ministar anjskih poslova Laslo
г Rajk bto Iizno optuien za clciz- -
daju. Optuzhu jc spakovao bisJi
Sef policije Gabor, koji je bto u
ezi sa Bcrijinom bandom u SSSR.
Rajk i ceUorica optjienih su obje-{cn- i.
Posclna vijest iz Beograda kaie
da sc Lazar Brankov nalazi na slo-bo- di
od proSIe jescni.
USA oJbtja jotjctiki prtjeJIog
o razoruianju. Bilo je jaljeno da
da je amerilki predstanik u Pot
komitetu UN komisije za razoru
ianje, koji zasjeda u Londonu, po-oIjn- o
primio sovjetski prijedlog o
razoruianju i dostaxio ga na pro
uJavanje X'ashingtonu. Par dana
kasnijc izjavio jc da USA ne pri-staj- e
na neutralizaciju Njcma£ke i
da se zabrani atomsko oruije na
пјетаЛот tcritoriju. USA t'kcdjer
ne moic prihvatit toliko sniienje
oruianih sila i neposrednu zabranu
pokusa nuklearnog oruija. O osta-lir- rj
prijedlozima jc sprcmna uiniti
kompromis.
Sorjelski plait pred id ja da se u
toku tri godine smanje oruzane sile
USA i SSSR na 1.500.O0O. Brita
nija i Franoaska na 650.000, ostale
zemlje na 150.000 — 200.000,
da sc stvori medjunarodna kontrol-n- a
organizadja, Njemaflca i susjed-n- e driase da se demilitanziraju i
preostalim oruianim silama zabrani
atomsko oruije. Dalje sc predridja
zabrana pokusa neuklarnog oruija
%№
Radnika рггге1тла partija trWne
a slid J
Mi — grupa novih doseljenika iz Windsora, Ha-milto- na
i Toronta — smo prisustvovali VI. konvenciji
Saveza Jugoslovenskih Kanadjana 24. i 25. marta.
Vecina nas je dosla kao posmatraci i na konven-ciji
SJK imali smo priliku da diskutujemo i da govo
rimo o problemima nas. novih.
Ustanovili smo da postoje razlike izmedju starih
i nas, novih doseljenika, ali nam je, takodje, i postalo
sasvim jasno da ima mnogo vise dodirnih tacaka, da
ima mnogo vise terena gdje se nasi interesi poduda
raju i gde su sasvim, ili skoro sasvim, istovetni intere
sima starih doseljenika.
Raspravljajuci o pitanjima i problemima novih
doseljenika, mi smo dosli do zakljucka da organize-cij- a
SJK odgovara nasim interesima vise i bolje nego
bilo koja druga organizacija.
Premda se mnogi od nas nece sloziti sa svim me-toda- ma
i formama rada SJK, mi smatramo i mi
smo uvereni da je to jedina organizacija u Kanadi u
kojoj bi mi trebali aktivno ucestvovati. Ni jedna dru-ga
organizacija, na primer, ne osudjujc diskrimina-cij- u
na poslu i u drustvenom zivotu prema nama, no-vi- m
doseljenicima. Ni jedna druga organizacija ne
bori se protiv diskriminacije — koja se sprovodi na
raznolike nacina i sa raznih strana — prema nasem
nacionalnom poreklu.
Zato mi — vasa braca i sestre, vasi istomiilje-nic- i
i Ijudi koji smo prosli kroz sve one peripctije i
muke iivota kao i vi — pozivamo vas na bratsku sa-radn- ju; preporucujemo vam da smelo i bez ikakve
bojazni stupate u clanstvo SJK, da se prctplacujete
na "Jedinstvo" i da pomaiete, kako ko najbolje zna
i moie, sve nase akcije (a i akcije drugih) usmercne
na poboljianje naseg zivota da bi ga ucinili sto snos-ljiviji- m,
Icpiim i boljim u nasoj novoj domovini.
Mi smo dosli do zakljucka da sazovemo, u skoroj
buducnosti, jednu siru konferenciju, gde ce prisustvo-va- ti
svi novi doseljenici bez obzira na njihovo politic-k- o
opredeljenje ili "stajanje po strani svega" te po-zivamo
sve novo doseljenike da se pripreme za ovu
konferenciju i dodju u sto vecem broju.
One — koji nece moci prisustvovati konferenciji
iz bilo kojih razloga — pozivamo da pismenim ili
drugim putem daju sugestijc, preporuke, da kriti-kuj- u
i u opite da pisu o svemu sto ih zanima, a naro-cit- o da iznose njihove probleme u ovoj zcmlji.
Zajednickim naporima i zalaganjem mi cemo re-sit!
mnoga —- da ne kazemo sva — — goruca pitanja i
probleme novih doseljenika.
Odbor za saziv konferencije novih doseljenika.
i Grandvicw Ave., Toronto, Ontario.
i predhodno smanjivanjc vojnih
izdataka do 1 5 posto.
SteJtli premier Tago Erlandcr
jc stigao u posjet Sovjetskom Si-ez- u.
Peratt pmttamtta SSSR. Pravda'
piic da jc pufanstvo SSSII poraslo
za 16 milijuna od 1951. do 1955.
Ptltkom nedaxnog bor-tv- Lt %
Juinoj Koreji amerifki driavni se
kretar Dulles jc izjaMo, da sj Sjed.
Driasc uzcle za olj "mirno oslobo
djenje" Sjcvernc Korcjc. To je iza-zva- lo
bumc protcste u korejskog
naroda, koji ne zeli nikakva amcri-ko- g
oslobodjenja",
BrrUtish Uburitttlht poslanik
John llaird je izjavio u parlamentu
da su Amerikanci platili 40.000
stcrlinga za sabotaiu indijvkog
aviona, koji je vozio ilanove kine-ske
dclegadje u Bandung.
1Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б-ВБ}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}Б}- Б}
UH.tiHeonter], orpreatnidiuj tvr pRrrPdPaji TpotirnvvnTtoad.a aracrMklm kapitalUtiras,