000171 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
-- t—5!---F Ore godine slavimo 25-rodilnj- k-u jngoelaTenako-kanadsk- e progresime itanu?. Prri broj "BORBE" — lita radnika i aeljaka iz JugoelaTije u Kanadi — luuo 2. noTembra 1931. zodine u Toronto. -- B O R B U" j 1936. naalijedila "SLOBODXA M IS A O" — lUt progreei vnih kftnadekih Hrrata — i "PRAVDA", lUt progreeirnih kanadkih Srha. "SLOBOD-SA- " MISAO" i -- PRAVDA" u bile zabranjtne u iulu 1940. zboe antiratno? tanorista. illli аНвамаИаН ввав аав Иаивм аиИ аватав аавш aa a maUjndc1c9e4m1.bralist19p4r0o. gproenjeiorniJhe izklaazniat dpkroihKreSeribrnai "lSitRkPanSaKLkIihGHLrAraSta.N"'IXKO",VaOuSTjulIu" 1942. list progresiTnih kanadtkih Slorenaca "EDIN'OST. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST L junu 1948. ".VOVOSTI", "S R P S K I GLAS.N'IK" i "EDI-XOS- r u e ujcdinili — oUda izlaii JEDI"XST V O". VOL. VIII. — "NO. 13 (665) TORONTO, FRIDAY, JUNE 1. 1936 PRICE ot PER COPY Nastavlja se borba oko plinovoda St. Laurent opcl odbio izborc Ottawa. — Opozioja je uspjela da prisili vladu da povude ministra trgovine Howea kao glavnog zago-vorni- ka njezina plana; vo-de- cu ulogu preuzeo je sam primjer St. Laurent, koji je izjavio da ce opozicijt dati malo viSe vremena za dis-kusij- u, ali ne previse, i ako opozicija ne budc spremna da suradjuje, vlada ce opct primjeniti "closure" (odred-b- a o automatskom prekida-nj- u diskusije). Opozicija so nije slozila i St. Laurent je odmah najavio vladinu na-mje- ru da primjeni "closu-re". Opozicija je opct dalen-d2ova- la vladu da raspiSe iz-bo- re, a St. Laurent je opet odbio. Vlada se ocevidno boji da bi bila poraZena. lma za to dobrih razloga. Plan za pre- - daju izgradnje plinovoda a- -j merickom kapitalu i pozaj-mljivan- je 200 miliona dola-r- a driavnog novca Je kraj-nj- e hepopularan ; ne odobra-vaj- u ga ni vladine pristali-c- e. Znacajno je da taj plan osudjuju i veliki liberalni listovi "Toronto Daily Star" i "Winnipeg Free Press". Clanovi parlamenta, osobito premijer St, Laurent poplav-Ije- ni su pismima iz cijcle ze-mlj- e. NeSto slidnog se no pamti. Izmedju mnogobrojnih protestnih nkcija naroditu painju je svratila dclegacija Radnidke progresivne par-tij- e u ponedjeljak 28. majn. Dclegacija je sa plakatima marSirala oko parlamenta i dijelila letake u kojima se trail kanadska kcntrola pli-novoda. Pojava delegacije pred zgradom parlamenta prouzrokovala je komeSanjc u parlamentu. Socijalkredi-tersk- i posfanik Hanscll je konzervativcima i sisieferi-m- a dobacio da vide tko ih podupire. Tendencija je bila da prikaie da konzervntivci i sisieferi slijede "komunisti-dk- u liniju". Sisieferski po-elan- ici Ellis i Casticdcn su ga optuiili za makartizam. Kad je Hansel kazao: "Sta smo vidjeli kad smo u podne izlazili I ulazili u ovu zgradu?" konzervativac Fulton mu je dobacio: "ViSe pamcti nego smo dosad duli od tebe". Ministar trgovine Howe je pristao da se slika cita-ju- di letak RPP. Kad su ga novinari pitali sto o tome misli, on je porugljivo rekao da "opozicija ima potporu kakvu zasluiuje". Kad ga je novinar upitao ne misli It on da je ta potpora mnogo ira od RPP. Howe je rekao: "Moida je tebi bolje pozna-t- o kako zemlja osjeda nego menL" Istog dana u parlamentu u 'Howea optuzili da je "ambasador iz Teksasa". On je nastojao da dokaze da nije naroditi prijatelj miljar-der-a Murchinsona. IzvjeStaji iz raznih kraje-v-a zemlje pokazuju 2ivo in-teresov- anje naroda za bor-- (Nastavak na str. 3) ЧГу je 1шШШШл ..,..- - iMrwrW rUt С?Јк1&ГЛ, Гљл . — ШЏ ' " -Л- -кМЖУУШГ.—ј c&J PAS Dt ј С.Г1Д DELEGACUA HADNICKE PROGRESIVNE PARTIJE 1'RED ZGRADO.M PARLAMENTA U OTTAWI, Porast cijena stanovima pogodja radnistvo Toronto. — Porast cijena novih stambenih kuda tesko pogadja radni narod, izja-vi- li su predstavnici udruie-nj- a graditelja kuda. Na podqtku proSle godinc popredna cijena novih rad-nidk- ih stambenih kuda je bila $13,900, n na koncu go-di- ne $11.600. Danas je $15.000 i $15.500. Za otplatu i izdrzavanjc takve kuce potrebno j e 110—120 dolara mjesedno. Glavni uzrok porastu c-ijena je Spekulacija, rekao je predstavnik udruienja. Dulrobari traze da im Nelson. — Oko 30 duho-borsk- ih icna. i desetak mu§-kara- ca iskupili su se pred kucom Emmett Gullcy, se-kret- ara komiteta za duho-bors- ke poslove da traie po-vrat- ak svoje djece, koju su im vlasti oduzele prijc dvije godine. Gulley je pozvao policiju i vatrogasce. Kad su duhobori odbili da se razi-dj- u vatrogasci su ih rastje-ra- li sa mlazcvima vode. Vlasti su odvele 75 du-hobor-ske djece i drie ih u Skoli u mjestu Xew Denver. To je ucinjeno zato Sto su duhobori odbijali da djecu salju u skolu, a oni su to £i-n- ili zato ito smatraju da se u Skolama gaji militaristicki duh, Mo je suprotno njiho-vi- m 'vjcrskim ubjednjenima. --Mine-Mill izvojevala povisicu od IS ccnti Trail, B.C. — Postignut je sporazum izmedju .Mine-Mi- ll unije i uprave Consol-idated Mining and Smelting Co. o novom ugovoru. Ugo-v- or predvjdja povBenje na-dni- ca I druge poboljsice u iznosu od IS cent!. Radnici su odobrili ugovor put em glasanja. Zavrscn strajk 2.000 radnika ? Kenogami. Que. — Za-vrs- en je Strajk 2.000 radni-ka u tvornici papira Price Brothers. Dobivena je povi-Si- ca nadnica u iznosu od 12 centi. —ЧЛУm lVfiM-VL-ru-- iIi, ViiiMјгт ,T Гти i.'i" ' Ш""£ li Americki ambasador opravdava investicije Ottawa. — Novi americki ambasador u Ottawi Living-ston T. Merchant na svojoj konferenciji za Stampu je branio ameridke investicije u Kanadi. On je kazao da su one "korisne" za jednu i drugu zemlju. Slidna izjava njegovog prcdSasnika Stuarta proSlog mjescca prouzrokovala je veliku buru. Za razliku od Stuarta Merchant nije na-pa- o Kanadjane koji se odu-pir- u nmeridkim investicija-m- a. Merchant se slozjo sa mi-nistr- om л'апјзк!ћ poslova Pearsonom da su se proble-m- i izmedju Kanade i Sjcd. Drzava povecali i zaoStrili, ali on se nada da ne de doci do "neprilika". Cinjenica da je posljednji govor bivSeg 1 prvi govor no-vo- g ameridkog ambasadora posveden problemu amerid-ki- h investicija svjedode da amcridki kapital u svom pro-diran-ju u Kanadu ima punu podrSku amcridke vlade. '(Casopis "Macleans Ma-gazine" u najnovijem broju donosi opSiran prikaz ame-ridkog kapitala u Kanadi. U industriji motornih vozila ameridki kapital je zastup-lje- n sa 98 posto, proizvodnji gume 78 posto, topljcnju 1 rafiniranju neobojenih me-ta- la 70 posto, petroleumskoj industriji 68 posto, proiz-vodnji strojeva, kucnog i o-red- skog namjestaja ittl. 60 posto, metalsko rudarskoj industriji 50 posto, elektri-darsk- oj industnji 50 posto itd.) Novi americki pritisak na Kanadu u vczi St. Laurence Seavay Ottawa. — Ovdje je do-putov-ala jedna ameridka dclegacija koja ima za cilj da traii da se Kanada od-rek- ne od nekih svojih pla-no- va na St. Lawrence Sea-way. DAN HIROSIME Toronto. — Kanadski kongres mira je pozvao federalnu vladu da 6. au-gust a proglasi Hiroshima Day (dan Hiroiime) po-ivec- en borbi protiv novog atomskog i hidrogerukog rata. Posjet Tta SSSR-- u dogadjaj od prvorazrednog znabenja GODIsNJICA PRIJATEUSTVA 2. juna navrsava se godma dana od potpisa Beo-grads- ke deklaracije vlada Sovjetskog Saveza i Fede-rativ- ne Narodne Republike Jugoslavije. Deklaracija je udinila kraj sedam godiSnjem su-ko- bu i otvorila novo poglavlje u odnosima izmedju dviju zemalja; zapodeo je period novih prijateljskih odnosa i suradnje. Prva godina novih prijateljskih odnosa bila je vrlo plodna. Razvila se veoma Siroka suradnja i razmjena na ekonomskom, naudnom i kulturnom polju. Izvjesna su-radnja ostvarena je i na medjunarodnom polju t. j. u radu za osiguranjc svjetskog mira na bazi koegzisten-cije- . Upravo na godi§njicu potpisa Beogradske dekla-racije — 2. juna — predsjednik FNRJ Tito odlazi u Moskvu, da uzvrati posjet Bulganjinu, Hru§dovu i Mi-kojan- u. Ovaj posjet ce jos vi§e udvrstiti prijateljstvo i suradnju izmedju dviju zemalja. Dobri su izgledi za proSirenje suradnje na medjunarodnom polju. Odekiva se takodjer i uspostava veza izmedju Komunistidke partije SSSR-a- . i Saveza komunista Jugoslavije. Ovakav razvitak sovjetsko-jugoslavensk- ih odnosa pozdravljaju ne samo narodi dviju zemlja, vec i svi miroljubivi ljudi svijeta, jer ima blagotvoran udinak na ditavu medjunarodnu situaciju. Postoji ipak jedno mjesto gdje ovaj razvitak so--vjetsko-jugoslav- enskih odnosa izaziva uznemirenost: Washington. Ameridkim upravljadima se to ne dopada, a neki od njih otvoreno prijete ukidanjem pomodi Ju-goslav- iji. ZaSto bi Sjcdinjenim Driavama smetalo so-vjetsko-jugoslav- ensko prijateljstvo? Ono nije upereno protiv Sjedinjenih Dr2ava nit! bilo koje druge driavc. Negodovati protiv dobrih odnosa izmedju Jugoslavije i Sovjetskog Saveza znadi priieljkivati neprijateljske odnosc kakvi su postojali od juna 1948. do juna 1955. A tko to zeli on nije prijatelj ni naroda Jugoslavije ni svjetskog mira. Ovaj list toplo pozdravlja prijateljstvo i suradnju izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Mi smo to uvijek zagovarali. Zbog toga smo poslijc 1948. i kriti-zira- li jugoslavcnsku vladu. Pokazalo se da ta kritika nije bila opravdana, jer je sada jasno, povoljni razvitak sovjetsko-jugoslavensk- ih odnosa u proSloj, godini to potvrdjuje, da do sukoba 1948. nije doSlo zbog toga Sto Jugoslavia nije htjcla da ima dobre i prijateljske odnosc sa Sovjetskim Savezom, kako je nama izgledalo, c6 zbog toga Sto odnosi nisu bili postavljeni na pra-iln- e temelje. Pozdravljajudi razvitak prijateljstva I suradnje izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije mT kaJemo da Jugoslavija treba dobre odnose podriavati i sa svim ostalim zemljama, ukljudiv Sjedinjcnc Driave, a naro-dit-o sa Kanadom, naSom novom domovinom. Borba oko Padlock zakona u kvebeSkim izborima Montreal. — "Padlock law" je postao jedno od pi-ta- nja provincljalne izborne kampanje. Kao Sto je poznato, pro- tiv tog zakona istupilo je organizovano radnistvo tc mnogi ugledni gradjani. Us-pje-lo se stvar dotjerati do federalnog Vrhovnog suda i sada se sakuplja novae za financiranje apela. U odbo-r- u koji vodi kampanju nala-z- e se I neki liberalni dlanovi provincijalnog parlamenta. Premijer Duplessis je poku-Sa- o da to iskoristi u SadaS-nj-oj izbornoj kampanji. pa optuiuje liberate kao "bra-nio- ce komunista". Duplessis se hvalisao da 4 je pomodu tog zakona spri-je€- io socijalistidki pokret u Quebecu. i Radnidka progresivna par-- t tija mu je odgovorila da se to ne poklapa sa istinom. Ta J partija je najviSe bila na u- - fdaru, ali u ovim izborima o-- na istupa sa 35 kandidata. Nije loSe za jednu ~uniStenu partiju", izjavio je njpzin vodja Gui Caron. Caron je istakao da "Pad-lock" zakon sluii --Duplcssi-su kao sredstvo za provodje-- lnijtieken.j.eOgonvelibaemr.am.learooup.nteuiupjoe- ,rj za "branioce' ne zbog toga Sto oni to jesu. vec zato. sto se, poput ko- - mumsta, protive predaji pri rodnih bogatstava amerid-ko- m kapitalu. "Quebec de biti mnogo sretnije mjesto za iivjeti kod narod na opozicija sa-pe- re gosp. Duplessisa i nje- - gov"PadIock' zakon", rekao je Caron. (RadnKtka prorrcinia par-l- ij je poTiVti tri kandidata inter dnirih epoxirimih jrrapa. da korit national!- - . мМг гл-.п- л . tri.t podjaldenekrata.) i Izjava ambasadora Micunovica o jugoslavensko- - MOSKVA. — Govoreci preko moskovske televizij-sk- e mree i radija o sovjetsko-jugoslavenski- m odnosima, jugoslavcnski ambasador u Moski Veljko Midunovic izjavio je, da rezultati dosada§njc suradnje izmedju SSSR i FNR Jugoslavije sluie kao neosporan dokaz stvaraladke snage i duboke ispravnosti principn, koji su inspirirali razgovorc jugoslavcnskih i sovjetskih driavnika proSle godine u Beogradu. On je dodno, da je s obje strane udinjeno sve, Sto je bilo prijeko potrebno, da bi se odgovorilo zahtjevima na§eg vremena, intere-sim- a naroda Sovjetskog Saveza i Jugoslavije kao i inte-resi- ma mira i progresa u svijetu. Potpisana sovjetsko-jugoslavens- ka o Moskva. — Dvadeset dru-go- g maja ovdje je potpisana sovjetsko - Jugoslav c n s k a konvencija o regulisanju pi-tan- ja dr2aijanstva lica sa dvojnim driavljanstvom." Ugovor predvidja da lica sa sovjetskim i jugoslaven-ski- m driavljanstvom imaju pravo da slobodno odludc o tome koje driavljanstvo 2c-l- e zadriati. To imaju udiniti u roku od godinu dana na-ko- n potpisa ugovora. Potpisana konvencija o kulturnoj suradnji izmedju Jugoslavije i SSSR Moskva% — Ovdje jo 17. maja potpisana konvencija o kulturnoj suradnji izme-dju Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. U saopdenju koje jc tim povodom objavljeno istlde se, da se konvencijom pred-vidja daljnji svestrani razvi-tak I udvrSdenje veza izme-dju Sovjetskog Saveza i FNRJ u oblasti kulture, na-uk- e, viSeg obrazovanja, pro-svjet- e, knjiievnosti, umjet-nost- i, fiskulture i sporta. Uspjeh ansambla jugosla-vensko- g dramskop; pozorista u Moskvi Moskva. — 0djc jc 18. пмја iUgxo ansambl jugo!avcn&0£ dramskog pozoriita. A numbI je u Moslrti dao svega sedam pmhtara. Da van! su "Dun-d- o Maroje od Marina DrliVa i --Jcgor Bulieov". SoTJctska kritika se %r!o poh-aln- o izrazila o sprem-nos- ti jugoelavenskih umjetnika. РгсЈиалЈ "Dunda Maroja" 24. maja prisustroval: su sorjetski ru-korod- iod Bulranjin. Kacano%i& Maljenkor, Mikojan, Molotor, Prn-uhi- n J Hrutfov. Sprijecen strajk gradskih posluinjfca u Torontu Torontd. — Grddska upra-v- a je sprijedila Strajk б.000 CT-adsk-ih uposlenika, pri-mjeni- vSi jednu klauzulu za-kona o radnidkim odnosima koja zabranjiva Strajk. Izbori u provinciji New Brunswick Fredericton. — Provinci-jal- ni .c..k oiaz.r_bz.o_ari.i cue_s.Ne..eu.wpoBneraujn,e,s---- i ljak 18. juna. лп KratKo vnjeme — re-kao je ambasador Miduno-vic — predsjednik FNRJ Josip Broz Tito udinit ce slu-ibe- ni posjet Sovjetskom Sa-vez- u. Narodi Jugoslavije primili su vijest o ovom po-sje- tu s osobitim zadovolj-stvo- m i iele joj najvcdi us-pje- h, i ja vjerujem, da je takav osjecaj i naroda SSSR. U torn posjetu mi vidimo do-gadjaj od prvorazrednog znadenja za daljnji razvoj prijateljskih odnosa medju naSim zemljama, a takodjer vjerujemo, da de on korisno posluzjti opdoj stvari razu-mijevan- ja, povjerenja i mi-roljub- lve suradnje svih na- roda". Ambasador Midunovid je rekao, da je uspostavljanjo prijateljskih odnosa izme-dju SSSR i FNRJ bilo prije-ko potrebno i od najvede koristi iz vise razloga. Prije svega — rekao je on, — radi se o zemljama, koje — svaka u uvjetima svojih his-torijsk- ih, nacionalnih, druS-tven-ih I ekonomskih razlika i osobitosti — izgradjuju svoje unutraSnje sisteme u duhu ideologije socijalizma. Suradnja takvih zemalja namede se kao historijska miophodnost i radi dosljcd-no- g i uspjeSnog provodjenja politike miroljubivc medju- - (Nastavak na str. 3) Dclegacija Kanadske Ujedinjcnc crkve cc posjetit SSSR Toronto. — Dclegacija kanadske Ujedinjcnc crkvc odlazi u Sovjetski Savez 6. augusta, da uzvrati posjet delegaciji ruske pravoslavnc ne crkve. Delcgaciju cc sadinjavati svedenik George Dorey, mo-derator, svedenik E. O. Long, sckretar i svedenik W. Nor-man McLood. Dclegacija ce u Sovjet-skom Savezu ostati deset dana. U SSSR smanjeno radno vrijeme za mladc radnike Moskva. — Radno Trijemc za mladc radnike izmedju 16 i 18 godina smanjeno je sa 8 na 6 sat! dnevno. 7.167 potpisa za zabranu nuklcarnih potpisa Vancouver. — P o z ! v "ovim zemljama da pre-tan- u pokuaima atonukor i hidrogenskot; oruija" potpisalo je 7.467 lica, saopcava B.C. Peace Council.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 01, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-06-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000143 |
Description
Title | 000171 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | -- t—5!---F Ore godine slavimo 25-rodilnj- k-u jngoelaTenako-kanadsk- e progresime itanu?. Prri broj "BORBE" — lita radnika i aeljaka iz JugoelaTije u Kanadi — luuo 2. noTembra 1931. zodine u Toronto. -- B O R B U" j 1936. naalijedila "SLOBODXA M IS A O" — lUt progreei vnih kftnadekih Hrrata — i "PRAVDA", lUt progreeirnih kanadkih Srha. "SLOBOD-SA- " MISAO" i -- PRAVDA" u bile zabranjtne u iulu 1940. zboe antiratno? tanorista. illli аНвамаИаН ввав аав Иаивм аиИ аватав аавш aa a maUjndc1c9e4m1.bralist19p4r0o. gproenjeiorniJhe izklaazniat dpkroihKreSeribrnai "lSitRkPanSaKLkIihGHLrAraSta.N"'IXKO",VaOuSTjulIu" 1942. list progresiTnih kanadtkih Slorenaca "EDIN'OST. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST L junu 1948. ".VOVOSTI", "S R P S K I GLAS.N'IK" i "EDI-XOS- r u e ujcdinili — oUda izlaii JEDI"XST V O". VOL. VIII. — "NO. 13 (665) TORONTO, FRIDAY, JUNE 1. 1936 PRICE ot PER COPY Nastavlja se borba oko plinovoda St. Laurent opcl odbio izborc Ottawa. — Opozioja je uspjela da prisili vladu da povude ministra trgovine Howea kao glavnog zago-vorni- ka njezina plana; vo-de- cu ulogu preuzeo je sam primjer St. Laurent, koji je izjavio da ce opozicijt dati malo viSe vremena za dis-kusij- u, ali ne previse, i ako opozicija ne budc spremna da suradjuje, vlada ce opct primjeniti "closure" (odred-b- a o automatskom prekida-nj- u diskusije). Opozicija so nije slozila i St. Laurent je odmah najavio vladinu na-mje- ru da primjeni "closu-re". Opozicija je opct dalen-d2ova- la vladu da raspiSe iz-bo- re, a St. Laurent je opet odbio. Vlada se ocevidno boji da bi bila poraZena. lma za to dobrih razloga. Plan za pre- - daju izgradnje plinovoda a- -j merickom kapitalu i pozaj-mljivan- je 200 miliona dola-r- a driavnog novca Je kraj-nj- e hepopularan ; ne odobra-vaj- u ga ni vladine pristali-c- e. Znacajno je da taj plan osudjuju i veliki liberalni listovi "Toronto Daily Star" i "Winnipeg Free Press". Clanovi parlamenta, osobito premijer St, Laurent poplav-Ije- ni su pismima iz cijcle ze-mlj- e. NeSto slidnog se no pamti. Izmedju mnogobrojnih protestnih nkcija naroditu painju je svratila dclegacija Radnidke progresivne par-tij- e u ponedjeljak 28. majn. Dclegacija je sa plakatima marSirala oko parlamenta i dijelila letake u kojima se trail kanadska kcntrola pli-novoda. Pojava delegacije pred zgradom parlamenta prouzrokovala je komeSanjc u parlamentu. Socijalkredi-tersk- i posfanik Hanscll je konzervativcima i sisieferi-m- a dobacio da vide tko ih podupire. Tendencija je bila da prikaie da konzervntivci i sisieferi slijede "komunisti-dk- u liniju". Sisieferski po-elan- ici Ellis i Casticdcn su ga optuiili za makartizam. Kad je Hansel kazao: "Sta smo vidjeli kad smo u podne izlazili I ulazili u ovu zgradu?" konzervativac Fulton mu je dobacio: "ViSe pamcti nego smo dosad duli od tebe". Ministar trgovine Howe je pristao da se slika cita-ju- di letak RPP. Kad su ga novinari pitali sto o tome misli, on je porugljivo rekao da "opozicija ima potporu kakvu zasluiuje". Kad ga je novinar upitao ne misli It on da je ta potpora mnogo ira od RPP. Howe je rekao: "Moida je tebi bolje pozna-t- o kako zemlja osjeda nego menL" Istog dana u parlamentu u 'Howea optuzili da je "ambasador iz Teksasa". On je nastojao da dokaze da nije naroditi prijatelj miljar-der-a Murchinsona. IzvjeStaji iz raznih kraje-v-a zemlje pokazuju 2ivo in-teresov- anje naroda za bor-- (Nastavak na str. 3) ЧГу je 1шШШШл ..,..- - iMrwrW rUt С?Јк1&ГЛ, Гљл . — ШЏ ' " -Л- -кМЖУУШГ.—ј c&J PAS Dt ј С.Г1Д DELEGACUA HADNICKE PROGRESIVNE PARTIJE 1'RED ZGRADO.M PARLAMENTA U OTTAWI, Porast cijena stanovima pogodja radnistvo Toronto. — Porast cijena novih stambenih kuda tesko pogadja radni narod, izja-vi- li su predstavnici udruie-nj- a graditelja kuda. Na podqtku proSle godinc popredna cijena novih rad-nidk- ih stambenih kuda je bila $13,900, n na koncu go-di- ne $11.600. Danas je $15.000 i $15.500. Za otplatu i izdrzavanjc takve kuce potrebno j e 110—120 dolara mjesedno. Glavni uzrok porastu c-ijena je Spekulacija, rekao je predstavnik udruienja. Dulrobari traze da im Nelson. — Oko 30 duho-borsk- ih icna. i desetak mu§-kara- ca iskupili su se pred kucom Emmett Gullcy, se-kret- ara komiteta za duho-bors- ke poslove da traie po-vrat- ak svoje djece, koju su im vlasti oduzele prijc dvije godine. Gulley je pozvao policiju i vatrogasce. Kad su duhobori odbili da se razi-dj- u vatrogasci su ih rastje-ra- li sa mlazcvima vode. Vlasti su odvele 75 du-hobor-ske djece i drie ih u Skoli u mjestu Xew Denver. To je ucinjeno zato Sto su duhobori odbijali da djecu salju u skolu, a oni su to £i-n- ili zato ito smatraju da se u Skolama gaji militaristicki duh, Mo je suprotno njiho-vi- m 'vjcrskim ubjednjenima. --Mine-Mill izvojevala povisicu od IS ccnti Trail, B.C. — Postignut je sporazum izmedju .Mine-Mi- ll unije i uprave Consol-idated Mining and Smelting Co. o novom ugovoru. Ugo-v- or predvjdja povBenje na-dni- ca I druge poboljsice u iznosu od IS cent!. Radnici su odobrili ugovor put em glasanja. Zavrscn strajk 2.000 radnika ? Kenogami. Que. — Za-vrs- en je Strajk 2.000 radni-ka u tvornici papira Price Brothers. Dobivena je povi-Si- ca nadnica u iznosu od 12 centi. —ЧЛУm lVfiM-VL-ru-- iIi, ViiiMјгт ,T Гти i.'i" ' Ш""£ li Americki ambasador opravdava investicije Ottawa. — Novi americki ambasador u Ottawi Living-ston T. Merchant na svojoj konferenciji za Stampu je branio ameridke investicije u Kanadi. On je kazao da su one "korisne" za jednu i drugu zemlju. Slidna izjava njegovog prcdSasnika Stuarta proSlog mjescca prouzrokovala je veliku buru. Za razliku od Stuarta Merchant nije na-pa- o Kanadjane koji se odu-pir- u nmeridkim investicija-m- a. Merchant se slozjo sa mi-nistr- om л'апјзк!ћ poslova Pearsonom da su se proble-m- i izmedju Kanade i Sjcd. Drzava povecali i zaoStrili, ali on se nada da ne de doci do "neprilika". Cinjenica da je posljednji govor bivSeg 1 prvi govor no-vo- g ameridkog ambasadora posveden problemu amerid-ki- h investicija svjedode da amcridki kapital u svom pro-diran-ju u Kanadu ima punu podrSku amcridke vlade. '(Casopis "Macleans Ma-gazine" u najnovijem broju donosi opSiran prikaz ame-ridkog kapitala u Kanadi. U industriji motornih vozila ameridki kapital je zastup-lje- n sa 98 posto, proizvodnji gume 78 posto, topljcnju 1 rafiniranju neobojenih me-ta- la 70 posto, petroleumskoj industriji 68 posto, proiz-vodnji strojeva, kucnog i o-red- skog namjestaja ittl. 60 posto, metalsko rudarskoj industriji 50 posto, elektri-darsk- oj industnji 50 posto itd.) Novi americki pritisak na Kanadu u vczi St. Laurence Seavay Ottawa. — Ovdje je do-putov-ala jedna ameridka dclegacija koja ima za cilj da traii da se Kanada od-rek- ne od nekih svojih pla-no- va na St. Lawrence Sea-way. DAN HIROSIME Toronto. — Kanadski kongres mira je pozvao federalnu vladu da 6. au-gust a proglasi Hiroshima Day (dan Hiroiime) po-ivec- en borbi protiv novog atomskog i hidrogerukog rata. Posjet Tta SSSR-- u dogadjaj od prvorazrednog znabenja GODIsNJICA PRIJATEUSTVA 2. juna navrsava se godma dana od potpisa Beo-grads- ke deklaracije vlada Sovjetskog Saveza i Fede-rativ- ne Narodne Republike Jugoslavije. Deklaracija je udinila kraj sedam godiSnjem su-ko- bu i otvorila novo poglavlje u odnosima izmedju dviju zemalja; zapodeo je period novih prijateljskih odnosa i suradnje. Prva godina novih prijateljskih odnosa bila je vrlo plodna. Razvila se veoma Siroka suradnja i razmjena na ekonomskom, naudnom i kulturnom polju. Izvjesna su-radnja ostvarena je i na medjunarodnom polju t. j. u radu za osiguranjc svjetskog mira na bazi koegzisten-cije- . Upravo na godi§njicu potpisa Beogradske dekla-racije — 2. juna — predsjednik FNRJ Tito odlazi u Moskvu, da uzvrati posjet Bulganjinu, Hru§dovu i Mi-kojan- u. Ovaj posjet ce jos vi§e udvrstiti prijateljstvo i suradnju izmedju dviju zemalja. Dobri su izgledi za proSirenje suradnje na medjunarodnom polju. Odekiva se takodjer i uspostava veza izmedju Komunistidke partije SSSR-a- . i Saveza komunista Jugoslavije. Ovakav razvitak sovjetsko-jugoslavensk- ih odnosa pozdravljaju ne samo narodi dviju zemlja, vec i svi miroljubivi ljudi svijeta, jer ima blagotvoran udinak na ditavu medjunarodnu situaciju. Postoji ipak jedno mjesto gdje ovaj razvitak so--vjetsko-jugoslav- enskih odnosa izaziva uznemirenost: Washington. Ameridkim upravljadima se to ne dopada, a neki od njih otvoreno prijete ukidanjem pomodi Ju-goslav- iji. ZaSto bi Sjcdinjenim Driavama smetalo so-vjetsko-jugoslav- ensko prijateljstvo? Ono nije upereno protiv Sjedinjenih Dr2ava nit! bilo koje druge driavc. Negodovati protiv dobrih odnosa izmedju Jugoslavije i Sovjetskog Saveza znadi priieljkivati neprijateljske odnosc kakvi su postojali od juna 1948. do juna 1955. A tko to zeli on nije prijatelj ni naroda Jugoslavije ni svjetskog mira. Ovaj list toplo pozdravlja prijateljstvo i suradnju izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Mi smo to uvijek zagovarali. Zbog toga smo poslijc 1948. i kriti-zira- li jugoslavcnsku vladu. Pokazalo se da ta kritika nije bila opravdana, jer je sada jasno, povoljni razvitak sovjetsko-jugoslavensk- ih odnosa u proSloj, godini to potvrdjuje, da do sukoba 1948. nije doSlo zbog toga Sto Jugoslavia nije htjcla da ima dobre i prijateljske odnosc sa Sovjetskim Savezom, kako je nama izgledalo, c6 zbog toga Sto odnosi nisu bili postavljeni na pra-iln- e temelje. Pozdravljajudi razvitak prijateljstva I suradnje izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije mT kaJemo da Jugoslavija treba dobre odnose podriavati i sa svim ostalim zemljama, ukljudiv Sjedinjcnc Driave, a naro-dit-o sa Kanadom, naSom novom domovinom. Borba oko Padlock zakona u kvebeSkim izborima Montreal. — "Padlock law" je postao jedno od pi-ta- nja provincljalne izborne kampanje. Kao Sto je poznato, pro- tiv tog zakona istupilo je organizovano radnistvo tc mnogi ugledni gradjani. Us-pje-lo se stvar dotjerati do federalnog Vrhovnog suda i sada se sakuplja novae za financiranje apela. U odbo-r- u koji vodi kampanju nala-z- e se I neki liberalni dlanovi provincijalnog parlamenta. Premijer Duplessis je poku-Sa- o da to iskoristi u SadaS-nj-oj izbornoj kampanji. pa optuiuje liberate kao "bra-nio- ce komunista". Duplessis se hvalisao da 4 je pomodu tog zakona spri-je€- io socijalistidki pokret u Quebecu. i Radnidka progresivna par-- t tija mu je odgovorila da se to ne poklapa sa istinom. Ta J partija je najviSe bila na u- - fdaru, ali u ovim izborima o-- na istupa sa 35 kandidata. Nije loSe za jednu ~uniStenu partiju", izjavio je njpzin vodja Gui Caron. Caron je istakao da "Pad-lock" zakon sluii --Duplcssi-su kao sredstvo za provodje-- lnijtieken.j.eOgonvelibaemr.am.learooup.nteuiupjoe- ,rj za "branioce' ne zbog toga Sto oni to jesu. vec zato. sto se, poput ko- - mumsta, protive predaji pri rodnih bogatstava amerid-ko- m kapitalu. "Quebec de biti mnogo sretnije mjesto za iivjeti kod narod na opozicija sa-pe- re gosp. Duplessisa i nje- - gov"PadIock' zakon", rekao je Caron. (RadnKtka prorrcinia par-l- ij je poTiVti tri kandidata inter dnirih epoxirimih jrrapa. da korit national!- - . мМг гл-.п- л . tri.t podjaldenekrata.) i Izjava ambasadora Micunovica o jugoslavensko- - MOSKVA. — Govoreci preko moskovske televizij-sk- e mree i radija o sovjetsko-jugoslavenski- m odnosima, jugoslavcnski ambasador u Moski Veljko Midunovic izjavio je, da rezultati dosada§njc suradnje izmedju SSSR i FNR Jugoslavije sluie kao neosporan dokaz stvaraladke snage i duboke ispravnosti principn, koji su inspirirali razgovorc jugoslavcnskih i sovjetskih driavnika proSle godine u Beogradu. On je dodno, da je s obje strane udinjeno sve, Sto je bilo prijeko potrebno, da bi se odgovorilo zahtjevima na§eg vremena, intere-sim- a naroda Sovjetskog Saveza i Jugoslavije kao i inte-resi- ma mira i progresa u svijetu. Potpisana sovjetsko-jugoslavens- ka o Moskva. — Dvadeset dru-go- g maja ovdje je potpisana sovjetsko - Jugoslav c n s k a konvencija o regulisanju pi-tan- ja dr2aijanstva lica sa dvojnim driavljanstvom." Ugovor predvidja da lica sa sovjetskim i jugoslaven-ski- m driavljanstvom imaju pravo da slobodno odludc o tome koje driavljanstvo 2c-l- e zadriati. To imaju udiniti u roku od godinu dana na-ko- n potpisa ugovora. Potpisana konvencija o kulturnoj suradnji izmedju Jugoslavije i SSSR Moskva% — Ovdje jo 17. maja potpisana konvencija o kulturnoj suradnji izme-dju Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. U saopdenju koje jc tim povodom objavljeno istlde se, da se konvencijom pred-vidja daljnji svestrani razvi-tak I udvrSdenje veza izme-dju Sovjetskog Saveza i FNRJ u oblasti kulture, na-uk- e, viSeg obrazovanja, pro-svjet- e, knjiievnosti, umjet-nost- i, fiskulture i sporta. Uspjeh ansambla jugosla-vensko- g dramskop; pozorista u Moskvi Moskva. — 0djc jc 18. пмја iUgxo ansambl jugo!avcn&0£ dramskog pozoriita. A numbI je u Moslrti dao svega sedam pmhtara. Da van! su "Dun-d- o Maroje od Marina DrliVa i --Jcgor Bulieov". SoTJctska kritika se %r!o poh-aln- o izrazila o sprem-nos- ti jugoelavenskih umjetnika. РгсЈиалЈ "Dunda Maroja" 24. maja prisustroval: su sorjetski ru-korod- iod Bulranjin. Kacano%i& Maljenkor, Mikojan, Molotor, Prn-uhi- n J Hrutfov. Sprijecen strajk gradskih posluinjfca u Torontu Torontd. — Grddska upra-v- a je sprijedila Strajk б.000 CT-adsk-ih uposlenika, pri-mjeni- vSi jednu klauzulu za-kona o radnidkim odnosima koja zabranjiva Strajk. Izbori u provinciji New Brunswick Fredericton. — Provinci-jal- ni .c..k oiaz.r_bz.o_ari.i cue_s.Ne..eu.wpoBneraujn,e,s---- i ljak 18. juna. лп KratKo vnjeme — re-kao je ambasador Miduno-vic — predsjednik FNRJ Josip Broz Tito udinit ce slu-ibe- ni posjet Sovjetskom Sa-vez- u. Narodi Jugoslavije primili su vijest o ovom po-sje- tu s osobitim zadovolj-stvo- m i iele joj najvcdi us-pje- h, i ja vjerujem, da je takav osjecaj i naroda SSSR. U torn posjetu mi vidimo do-gadjaj od prvorazrednog znadenja za daljnji razvoj prijateljskih odnosa medju naSim zemljama, a takodjer vjerujemo, da de on korisno posluzjti opdoj stvari razu-mijevan- ja, povjerenja i mi-roljub- lve suradnje svih na- roda". Ambasador Midunovid je rekao, da je uspostavljanjo prijateljskih odnosa izme-dju SSSR i FNRJ bilo prije-ko potrebno i od najvede koristi iz vise razloga. Prije svega — rekao je on, — radi se o zemljama, koje — svaka u uvjetima svojih his-torijsk- ih, nacionalnih, druS-tven-ih I ekonomskih razlika i osobitosti — izgradjuju svoje unutraSnje sisteme u duhu ideologije socijalizma. Suradnja takvih zemalja namede se kao historijska miophodnost i radi dosljcd-no- g i uspjeSnog provodjenja politike miroljubivc medju- - (Nastavak na str. 3) Dclegacija Kanadske Ujedinjcnc crkve cc posjetit SSSR Toronto. — Dclegacija kanadske Ujedinjcnc crkvc odlazi u Sovjetski Savez 6. augusta, da uzvrati posjet delegaciji ruske pravoslavnc ne crkve. Delcgaciju cc sadinjavati svedenik George Dorey, mo-derator, svedenik E. O. Long, sckretar i svedenik W. Nor-man McLood. Dclegacija ce u Sovjet-skom Savezu ostati deset dana. U SSSR smanjeno radno vrijeme za mladc radnike Moskva. — Radno Trijemc za mladc radnike izmedju 16 i 18 godina smanjeno je sa 8 na 6 sat! dnevno. 7.167 potpisa za zabranu nuklcarnih potpisa Vancouver. — P o z ! v "ovim zemljama da pre-tan- u pokuaima atonukor i hidrogenskot; oruija" potpisalo je 7.467 lica, saopcava B.C. Peace Council. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000171