Jedinstvo, January 20, 1956

              v Л КШ н B °Ht в г Н г т ШШ sP """sB lW "
VOL. III. No. 6 (£28)
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
Besposlica
Drzavnim upravljacima
se fucka za stradanje
i!i
U Torontu je zabilje2eno
naglo povecanjo broja ne- -'
zaposlcnih radmka i radni-- ,
ca. U posljednja dva tjedna I
porastao je za 10.135.
National Unemployment l
Service saopdava da je na 12
januara posao potrazivalo
35.614 lica ili 3.108 vise ne-go
tjedan dana ranije (5
januara). U prvom tjednu
januara (od 29 dcccmbra do
5 januara) broj nezaposle-ni- h
se povedao za 7.027. Ili
ukupno za dva tjedna
10.135.
Sto se tide stanja u cijeloj
zemlji posljednji izvje§taj
National Unemploym e n t
Service pokazuje, da je na
8 dcccmbra bilo 286.700 ne-zaposle- nih. To je za 58.300
vise nego u predhodnom
mjesecu, ali 76.000 manje
nego u dcccmbru 1951. io-dine.
IstoTcmeno je objavljen
izvjestaj Dominion Bureau
of Statistics o opcem stanju
radne snage, koji takodjer
pokazuje porast bcsposlicc.
Prema izvjesitaju Biroa,
na 10 dcccmbra 1955. ukup-n- a
radna suaga je brojila
5,588.000. Od toga 200.000
je bilo b e z zaposlcnja,
1,749.000 su radili puno vri-jem- e,
a 512.000 su radili
manje od 35 sati ncdjcljcno,
po nekoliko dana (djelomi-dn- o
uposlcni odnosno noza-poslcni- ).
Sve ove statistike poka-zuj- u da se besposlica pove-cava,
no tempo je nesto spo-ri- ji
nego prosle zime.
Mcdjutim, vlasti se i dalje
drie ravnoduSno prema torn
problemu.
Jcdan dio nczaposlcnih
primaju pomod iz nezapo-slcnidko- g
osiguranja, ali
mnogi ne primaju, jer uop-d- e
nLsu osigurani. Nek! su
iscrpili sve Sto ih pripada i
mnogi se nalaze pred iscrp-ljenje- m. Njima ne preostaje
drugo nego da tra2e pomod
od municipalnih uprava.
ViSe od godinu dana vodi
so diskusija izmedju fede-raln- e
i provincijalnih vlada
o izdrzavanju takvih neza- -
poslcnih radnika. Rezultata'
jo nema.
Fcderalna vlada stoji na
stanov&tu da odgovornost
leii na provincial nim via
dama i ona je spremna do-prinj- eti samo neznatn! dio
za njihovo izdrzavanje. Na
drugoj strani provincijalne
vlade prebacuju odgovor-nost
na federalnu.
U nedavnim pregovori-m- a izmedju federalnih I on- -
tarijskih ministara posljed-nji
su predloiili poduzima-nj- e zajednidkih javnih ra-dov- a. ali federalni ministri
su kategoridki odbili.
Federalni predstavnicl o-bi- dno tvrde da je besposlica
sezonske naravi i sve Jto tre-b-a da se ona likvidira jest
nalaienjc puta i nadina da
se sezonske radnje nastave
kroz zimu. To Ipak nije rje-Senj-e. jer besposlica nije is-kljud-ivo
posljedica zatvara- -
(Nastavak na st 4 )
TORONTO, FRIDAY,
ГЕВ' IHMK£
tf=-- fr---H tl
Smrf n?zapoeIenog radnika na "suplajnl u mjestu
9f Oltcuae
U 0
OTTAWA. — Ministar vanjskih poslova Pearson je
priznao u parlamentu prodaju vojnih aeroplana u Egip-t- u. Sisieferska grupa jo zatrazila da se to obustavi. Pre-mij- er St. Laurent je odbio.
Ministar zdravljai javne skrbi Martin je izjavio da
vlada razmatra pitanje poviSenja starackih penzija.koje
sada iznose $40 mjesecno. Martin je naglasio da treba
imati u vidu "opcu sliku" na povedanja.
Kao u svemu drugom, glavnu zapreku predstavljaju
orijaSki izdaci na naoruianje.
Kazc da nema dosta
radnc snage
Jedan konzer'ativac je
n n p a o v 1 a (1 i n u usc-ljcni6- ku
politiku. On je
kazao da je zcmlju zahva-ti-o
veliki polet, ali da nema
dovoljno ljudi za rad. (On
ne vidi onih 300.000 nezapo-sleni- h
i vise od pola milljuna
djelomi2no nezaposlenih).
Ministar emigracije je sa-opd- io
da je pro§le godine
uselilo 103.273 lica.
Jcdan libcralni poslanik
je prodloiio da se povisi do- - datak na djecu "bar" za 2
dolara mjesecno.
U senatu, senator David
Croll (liberal) je zagova-ra- o
usvajanje zdrastvcnog
osiguranja.
Problem plinovoda
poslanik vanje 1957.
izqlcda pitanje li odobre-ov- e
podetl uvozu
Pirlomcnat N'jcnuJkc Niro-dn- e
je jednogUino
odobrio $rviranje "narodne
irmije". N taj korak NDR
prisiljavs naoruiaxanjc Zapad
ne Njemacke.
20. januara izvricna je
formaltu predaja $ovjet$ke %-oj--
ne
baxe Porkalla Finskoj, 39
godina prije tsteknuda ugoora.
Koncrm godine Kina ma-la
proia-odjaou-h
la-dru- ga
sa 70 milijuna £lanova ili
GO potto eokog puanst%-a- .
Sjeverni Vijetnam biljeii ч-- е
like uspjehe u obnori zemlji u
prroj godini po svrlctku rata.
Agraxna reforma je pro-rden-a
u tredini гешЦе. fime se
4.170.000 stanorniia.
Not! amcri&j budiet iznoti
JANUARY 20, 1956 se povecava
i
DISKUSIJA PARLAMENTU PENZIJAMA, USEUAVANJU,
PLINOVODU, OSIGURANJU, PSENICI ITD.
t.j. mogucnost
Republike
plinovoda iz Alberte u isto-cn- u Kanadu.
Po pitanju plinovoda u ci-jeloj
zemlji postoj nezado-voljstv- o
i sve je vi5c zahtje-v- a da ga izgradi driava.
(Vlada jo izjavila da ce iz-gra- diti
sjcvero-ontarijsk- u
sekciju, koja ce biti rentana
i копабпо predana americ-ko- j
kompaniji).
Vlada u posljednje vrije-m- c istupa sa izjavama da 6c
pitanje ponovno uzeti
razmatranje pocctkom ma-j- a, ako Trans-Canad- a Pipe-lines
do toga vremena ne
dobije dozvolu americkc
vlade za uvoz plina u Sjed.
Driave, bez koje ona ne 6c
niSta poduzeti.
Medjutim, prema vijesti-m- a
iz Washingtona. njezina
molba ne de dodi na rjc§a
Jedan je kazao prije i onda je
da nema da de da de biti
godino Izgradnja I na, jer se plina iz
Na
je
100.000
olo-nstil-o
na
(izdatak) 63 milijardi 900 mi-lijuna
dolara. Od toga za vojne
svrhe odredjeno je 42 mitijarde
400 milijuna (jtJrm milijjrjir
tile ngo proite goJne} ili 64
posto.
Premijer SSSR Nikolaj Bul-ganj- in
je tajaio da je SSSR
spreman pruiiti tchnicku poreod
zemljama Latinske Amerike i
uspostait diplomatske odnose
sa onima s kojima takvi odnosi
doad nisu postojalL
Predsjednik Indonezije So-kar- no
je poduprao fermiranje
zajeJniAe vlade rucionalista.
komunista t muslimana. Ch-- e tri
partije su dobtte 70 posto gla
sora u nedavnim izborima. Ta-d- u
joi urijek drii reakcionama
partifa Masfumi.
10 ianuara u Afbaniji je pro- -
ЦГШРРЕЧ №7?£
PRICE 5 PER COPY
SI. Hubert, Que.
Kanadc protive ameridke
kompanije ugljena i ieljez-nic- a, koje smatraju da de to
pogodit njihove profite.
Tako cijela stvar stoji u
neizvjesnosti.
Novi konzcrvativac
Novi konzerativni posla-nik
J. C. Van Homo iz New
Brunswicka je optuiio via-d- u da ignoriSe probleme pri-morsk- ih provincija (New
Brunswick, Prince Edward
Isladn, Nova Scotia i New-foundland).
On je takodjer napao nje-zi- n stav u sporu izmedju
ieljeznidarskih unija i kom-panij- a. Izmedju ostalog je
rekao: "Donald Gordon
(predsjednik CNR) je dao
znati da mu je cilj uniStit
unije kod CNR-- a i to je u-pra- vo
ono Sto on radi."
(Neka ova izjava nikoga
(Nastavak na st. 4)
Untro jedan od ukrajin-ski- h pionira
Proilog tjedna je umro
Vaailj ElenijaJc, kojt je
doiao u Kanadu prije 65
godina, jedan od dvojice
prvih doseljenika.
Za sobom je ostavio 75
unucadi.
slaljena 10-goditaj- ica progla.
Senja narodne republike. Pro-glaie- na
je amnestija za tzbje
gb'ce.
Kako javlja "New York
Post" ameri&A %Iada namjera-va
dati atomsko oruije Zapad
noj Njemaacoj.
U Cchoslovalku je doputo-val- a
Lineska driarna delegadja
koju pred-od- i nurial Cu De.
Jugoslavcnski list "Borba"
jc oitro reaprao protiv napa
daja "N. Y. Timcsa" na pred-sjednik- a
FNRJ mariala Tita
zbog njegorog istupa protiv
Bagdadskog pakta.
Beogradska "PoIitika~ pile
da je industrijska proizvodnja
Jugoslavije u prolloj godini
pofasta za 17 posto prema 1934
кламге. iUje&ti AjuAeta
Vlada razmatra pitanje
priznanja N. R. Kine
"Tribuna" Jugoslaviju
ubraja u red socijali- -
stickih zemalja
"Canadian Tribune',
glasilo Radnicke progre!-vn- e
partije u posljednjem
broju donosi uvodnik o
novom petgodiinjem pla-n- u
Sovjetskog Saveza, pa
u red zemalja sa "socija-listicko- m privredom" u-br- aja
i Jugoslaviju.
Dclegacija sovjetskih
zena dolazi u Kanadu
Toronto. — Na poziv Kon-gres- a kanadskih 2ena u
mjesecu maju Kanadu de
posjetit delegacija sovjet-skih
zena.
Delegacija de posjetit sve
vede gradove te neka far- -
merska naselja u istodnom i
zapadnom dijelu zemlje.
Za izvoz sirovina --
medalja!
Ameridka kompanija U.S.
Gypsum je sagradila novu
tvornicu u mjestu Haver-stra- w, driava New Vork, za
preradjivanjc gipsa iz ka-nads- ke
provincije Nova Sco-tia.
Prilikom otpreme prve po-Silj- ke
gipsa u spomenutu
tvomicu predstavnik liberal-n- e vlade Nove Scotije je
p r e d a o naroditu podasnu
medalju ameridkoj kom-paniji.
Nova Scotia proizvodi oko
3 milijuna tona gipsa 'godi-§nj- e,
5to predstavija 80 po-st- o
ukupno kanadske proiz-vodnj- e.
Vatra oduzela zivot jos
sestero djece
U mjestancu Marmora,
Ontario, izgorilo jo sedam
osoba — majka i Sestero
djece.
Od 1. novembra 1955. u
poiarima je poginulo 177
osoba, najvise djece.
U provinciji Ontario u po-2ari- ma je zaglavilo 67 oso-ba,
u Quebecu 45.
Samo u glavnom gradu
Ottawa i okolici poginule
su 32 osobe, od toga 23
djece.
Ove nesrede su novo svje-dodanst- vo teSkog stambenog
problema, jer se radi iskliu- - i divo o starim drenim kuda-m- a,
u kojima iivu siromaSnc
porodlce sa velikim brojem
djece.
U Juinom Vijctnamu se o-pa- ia
poveifana -- ojna aktitnost.
U posliednjr vrijeme tamo su
boravili ameriki ojni predsta-vnic- i,
admiral Stamp, vojni mi-nistar
Bracker, predsjednik gru-p- e
naelnika itabova admiral
Radford, Urn komisije atomske'
energije Jackson i drugi.
Francuska Sodjalisticka par-tij
a je prihvatila poziv Komu-nistifl- ce
partije SSSR da izaialje
svoju delegaciju u SSSR, da se
upozna sa iis-oto- m sovjetskog
naroda i radi izmjene glediita
po pitanjima od zajedniAog in-tere- sa.
Delegacija dolazi u martu.
Cehoslovacka je najavila no-vi
petgodiinjt plan, koji nagla-Jav- a
po-ecanj-e
proizvodnje ug-ljena.
U vezi toga biti ce tsuteno
podzernno more kod Ostrave.
io,
OTTAWA. — Vlada razmatra pitanje priznanja
Narodne Republike Kine, izjavio je ministar vanjskih
poslova Pearson u parlamentu u odgovoru na pitanje
sisieferskog poslanika A. M. Nicholsona.
Ova izjava nai£Ia je na odobra vanje u cijeloj zemlji,
jer svi razboriti ljudi uvidjaju da bi to bi korak za mir i
otvorio bi kanadsku trgovinu sa azijskim zemljama.
Pred parlamentom se na-la- zi rezolucija za priznanje
N. R. Kine, koju je podnio
liberalni poslanik Elmore
Philpot iz Vancouvera.
(Za priznanje Kine istu-pi- li
su listovi "Toronto Daily
Star", "Globe and Mail".
"Windsor Daily Star", itd.)
Medjutim, Pearsonova iz-java
je izazvala uzbunu u
Washingtonu.
Novine pi§u da Washing-ton
"proudava" Pearaonovu
izjavu i da se "ocekuje da
ce udinit predstavku u Ot-ta- wi
sa ciljem "da sprijedi
priznanje".
Poznato je da kanadska
vlada ved nekoliko godina
pokazuje sklonost ka uspo- -
stavi diplomatskih odnosa
sa N. R. Kinom, ali dosad &з
nije usudila da to udini zbog
p.meridkog pritiska. Da li de
vlada uzmaknuti pod novim
amcridkim pritiskom te§ko
je redi. Ako uzmakne ona de
time pokazati da je za nju
vaznija volja Washingtona
nego kanadskog naroda.
Pearson je istupio za pri-znanje
Kine u ameridkom
dasopisu "Look" pred samo
otvaranje parlamenta. I to
je, pi§u novine, razjarilo
Dullesa.
Neki smatraju da bi ka- -
"Dulles pustio
New York. — Glavni cilj
Dullesove izjave dasopisu
"Life", propagirajudi politi-ku
"na rubu rata", je po-oJtre- nje "hladnog rata",
piSe W. Z. Foster, u "Daily
Workeru".
"Propagiranjcm drske la- -
21 da je on tri puta spasio
mir dovodjenjem Sjcdinje- -
nim Driava na sami rub ra
ta, Dulles se nada iskoristit
ovu monstrouznu ideju, koja
je izazvala sveopec zgraza- -
nje, za opravdanjc poo§tre- -
nja vanjske politike ove ze-ml- je
i za nastavak naoruia- -
vanja", kaie Foster.
Medjutim, ovim izjavama
on je otkrio ratnu politiku
SUDBURY ISPUNIO N0V6ANU
U proSlom tjednu dobi-ven- o je 6 novih pretplata,
49 obnova i 299 dolara
fonda.
Na dan 18. januara eta-nj- e
je bilo: 72 nove, 386
obnova i $1.863 fonda.
Upravo smo preSli po-lovi- cu
remena odredje-no-g
za kampanju, a u no-vi- m
pretplatama smo za
3 prctplato ispod polovi-c-e,
u obnovama smo preSli
polovicu, a isto tako u fon-d- u.
Postoji malo zaostaja-nj- e
u noima, ali preosta-je
dovoljno vremena da se
kvota ispuni.
U novim pretplatama
proSlog tjedna najviSe je
napredovao Toronto, koji
je dobio 3 nove. Toronto
sada ne zaostaje mnogo
isa koji je
poslije ispunjavanja kvo-t-e
usporio tempo, i mogao
bi joS biti pobjednik u tak--
nadsko priznanje Kine bilo
do naroditog znadaja u sa-daS- nje vrijeme kad je Dul-leso- va
linija naiSla na otru
kritiku ditave svjetske jav-nos-ti,
pa dak i u USA. Ka-na- da bi time Dullesu kazala
da ga ne de slijediti u nje-govi- m
manitim planovima
protiv Kine i drugih naroda
Azije.
Poslije Pearsonova odgo-vo- ra Nicholsonu ustao jo
konzenativac John Diefen-bak- er
i pitao da li je vlada
spremna dati garanciju da
ne namjerava skoro priznati
Kinu. Pearson mu je odgo-vori- o
da de on o tome opSir-nij- e
govoriti u svom izvje-Staj- u
o vanjskoj politic!.
Diefenbakerovo pitanje i
jedna ranija izjava konzer-vativn- og
vodje Drew poka-zuj- o
da se konzervativci i
dalje protive priznanju Ki-ne.
Vjeruje se da to dolazi
iz njihovih politidkih radu-n- a,
naimc ugadjanje Duplcs-sis- u
i klcrikalnim krugovima
u Quebecu, koje oni nastoje
dobiti zaisavcznikc u idudim
izborima. (Usput redeno, za
novog predsjednikn Konzer-vativn- e
partije imenovan je
poznati Duplcssisov dovjek
Ixon Balcer).
macka iz vrece"
Eisenhowerove vlndc, pu- -
stio madka iz vrede".
"Svojim dlankom u "Life"
i kasnijim izjavama u prilog
istog, Dulles je jasno poka-za- o,
da je u Korcji (jun
1953.), Indokini (april
1954.) i Formozskoj krizi
(januar 1955.), State De-partment
namjerno pokuSa-va- o
izazvati svjetski atom-s- ki rat", piSe Foster.
Dalje kaie: "Ranije je
Eisenhowerova ratna politi-k- a bila toliko prikrivena de-magogi- jom
o miru, da je
mali broj ljudi mogao da ju
prozrije. Ali arogantni Dul-les
je sada otvorio zastor
tako da svi koji hode mogu
da je vide i razumiju."
midenju za nove.
Najveci prilog kampa-n- ji
u proslotn tjednu
ucinio je Sudbury, a
poiiljkom od 250 dola-ra
u fond. Sudbury je
tree! po redu ispuruo
novcanu kvofu. (Prije
su ispunili Thorold a
Od vedih kolonija u
fondu jos zaostaju — sva-ka- ko
privremeno—Wind-sor
i Port Arthur.
Sa obnovama sva mje-st- a
stoje dosta dobro.
Od sedmorice takmida-r- a
za nove pretplate ovog
tjedna nije dobiveno ni-st- a.
Da li je to odmor ili
klonulost?
Joi jednom apeliramo
na sve pretplatnike i di-tao- ce
naJeg radnidkog
demokratskog lisa da po-gled- aju
medju svojim pri-jatelji- ma
I znancima, ko-g- a
bi mogli pretplatiti.
REZULTATI KAMPANJE PROSLOG TJEDNA
KVOTU
Vancouvera,
Vancouver)