000381 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
JUGOSLAVENSKO-KANADS- K! DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 90 (712) UKRATKO IZ KANADE Nov! porei. — Kvebe£ka vlada je najavila na otvaranju provincijalne Zakonodavne skup-fitin- e da ce novlsiti provincijalne poreze. — Iz izjave jednojr onta-rijsk- og minlstra (Keslo Hoberta) razablre e da i ta vlada namje-rav- a udarit porez na promet robe 'sales tax). £ada se pi a 6a fede-ral ™ porez na promet. Povrcanje tro;kova rxdnickoR ntiguranja. — Ontario Blue Crosa fdrultvo za bolnifko osiguranje) j opet najavio povecanje uplata od 15 centi do 1 dolar mjee£no. Na 1. aprila ove iodine uplate eu po-viSe- ne za 20 posto. No a polititka partlja? — David Lewis, predsjednlk CCF Je izjavi0 da obrazovanje Kanadskog radnlclcofr konjrresa i radnifka £-!- ja za jedinstvo vode ka etva-ranj- u temelja za Jednu novu po-litil- ku partiju. Lewie Je kazao da njejra nije britfa kako ce se nova partija zvatl, samo da Ima "pra-vila- n program I filozofiju". Radnilki kandidati u Torontu. — Za kontrolera ove frndine kan-didi- ra Charles Sims (nekadaSnji alderman). Mrs. Edna Ryerson ропол-п-о kandidira za Skolski odbor u Ward C. Izsoz pSenlee. — Knnada Je proSle godine izvezla 309 milljuna buJeli penlce, Izjavio Je ministar trjrovlne C. Г). Howe. On Je rekao da Je od naro£itojj znacajd prndaja p?enlce SSSIl-- u i zemljama na-rod- ne demokraclje. PoJet Nehru a. — rredntav-nl- k federal ne vlade Je Izjavio da ce indijski premijer N'ehru bit poz-va- n u Ottawu po evr?ctku svojr posjeta u Washinprton. Nehru dolazi u USA Iduc'esr mjeseca. EvakuacIJa Kofovo nrnngu. — U slufaju atomskojr bombardi-ranj- a Toronta samo Jcdan od Rvaka trl etanovnlka bl uspio da na vrijeme Izadje iz frrada t. J. prlje neffo bomba padne. To Je proracun etrucnjaka za civllnu obranu. JoJ Jedan arpumenat u prilojr mira! PoraM kupoc. — Od 1049. cijene iivotnih troJkova su pora-le- : U Torontu za 22.БГ£, u Van-couve- ru 21 .2, u Ottawi 20.0%, u Saint Johnu 20, u Montrealu 19.21. ltd. Saml stambenl troSkovl u Torontu su porasli za 49£1 Potroinja alkohola. — U prvlh devet mjesecl ove jrodlne Kanadjani su popill 5,000.000 pa-lon- a alkoholnlh ptca vile nejro u Istom razdoblju proSle godine. To Je saopceno na zasjedanju Kanad-skog vljeca crkava u Kitcheneru. Ilorba za penziju lrtI III. coin. — Rudar Jack Zucro Je do-bl- o silicosis i nalazi re u bolnici u Vancouver, all Workmen's Compensation Board mu odbija penziju. XJegova fena I djeca su uzaludno apelirala na provincijalnu vladu. Stvar Je sada doJla do pro-vincljaln- og vrhovnojr suda. Ncpogodan izbor. — Prema vijestlma iz Ottawe, xa predsjed-nik- a Kanadskog vljeca za kulturu, koje ce se skoro formirati, bit ce postavljen Brooke Claxton, bivii ministar obrane, danas podpred-Jedni- k jedne velike iniurenc kom-panij- e. Mnogi smatraju da Je on nepogodna osoba za taj pololaj. Prorororio. — Nacionalni to. dja CCF Coldwell Je konacno pro gororio. Osudio Je napadaj na Egipat I sovjettku oruianu akciju u Madjarskoj. Zatraiio Je fede-raln- u pomorf rudarima u Sprinjr hillu. Nova Scotia, koji su dospjeli u teike prilike nakon nedavne eksplozJJe, u kojoj Je ubijeno 39 lJudL Konif je dobro — bira mu joi bolje. — KapitaHstl postaju sve bopatlji. Xaime, prema najnovijlm podaeima profit! su u ovoj podini za 24 potto rei nepo proUe po-din- e. Govoredi na jednom sku-p- u u Torontu premijer St Laurent je izrazio bojazan zbog prezaduienosti kanad-skog pufanstva. Premijer je rekao da su Kanadjani duini svotu od 2 milijarde 400 milijuna dola-r- a xa raznu potrosaSku robu To dolazi oko 1.000 dolara TORONTO, TUESDAY, NOVEMBER 20, 19S6 ZH SPRECAVAKJE X OV O G RATA.' Sovjetski Savez predlaze pregovore i razoruzanje Sovjetski Savez je uputio jo3 jedan poziv za ubla-zenj- e medjunarodne napetosti i spreiavanje novog svjet-sko- p; rata Naime, sovjetaka vlada podupire prijedlog (kopa je originalno uCinila Svicarska) za sastanak po-Klavi- ca vlada pet drzava i predlaze da se na istom raz-mat- ra plan za razoruzanje kao najefektivniji korak ka ositfuranju mira. Ako je taj prijedlog neprihvatljiv, onda SSSR predlaze konfcrenciju svih driava £Ianica NATO i Var5avsko;r pakta plus NR Kina, Indija, Juro-slavij- a, Indonezija i Burma. U vezi sa tim Sovjetski Savez je u£inio slijedede prijedloRo: Smanjivanje oruianih sila SSSR, Sjed. Drzava i NR Kine na 1.000.000 — 1,500.-00- 0 ljudi, Velike Uritanijc i Francuske na GOO.000; zabrana atomsko i nu-klear- no oruija, ukljudiv pokuse ; likvidiranje svih vojnih baza na teritoriju drugih drzava u roku od 2 iodine; Smanjivanje vojnih iz-data- ka; ZakljuCenje pakta ne-napada- nja izmedju zcmalja Sjevero-atlantsko- jj pakta Kanadske oruzane sile ne c"e sudjelovati u vojnoj sili koja ce 2uvati mir na Rliskom Istoku do postignuca konainogspo-razum- a. Kanada ce u vojnoj sili biti zastupljcna samo sa osobljem. Ova promjena je uCinje-n- a zbog protivljenja Egipta. Nije jasno da li se Egipat Pobuna n Alziru u trccoj Rodini Pobuna u Alziru uila je u trecu godinu. Prema francusklm nesluibenim podaeima, ukupni gubici na obje strane procjenju-j- e se na preko 20.000 mrtvih i preko 45.000 ra-njen- ih. Rilanca zrlava na Cipru Britanske vlaiti na Ci-pru sluibeno su saopcile da Je za posljednjih 19 mjeaeci na otoku ekaplo-diral- o 10O9 bombi, dok su 404 bombe pronadjene prije nego sto je dosto do eksplozije. U istom perio-d- u ukupno je poginulo 207 lica, medju kojima 64 Britanca, 116 ciparsklh Grka, 12 ciparskih Tura-k- a, a ostalo otpada na lica ostalih nacionalnosti. U torn vremenu ranjeno je 471 lice medju kojima 233 Britanca. Prezaduzenost naroda zabrinjava premijera Ioicu radne snage. Ovo znaii kupovne mo-c-"i naime, veci-n- a njih ne ie moci mnogo kupiti dok ne otplati taj na 2,500.000 osoba ili po-(- to loS znak pobjedit ce nadmoc- - ta. Stroma kontrola nad ovih prijedloa. Sovjetski Savez je tako-djc- r prihvatio prijedlog o "otvorenom nebu" (zraCnoj kontroli), samo ne bi bio na sav sovjetski americki teritorij, vec sa-mo 800 kilometara na jednu j drupu stranu uranice габи-naju- ci od ranice Isto6nc Zapadnc Njemafike. U svojoj noti sovjetska vlada-j- e ukazaln na ozbiljnu opasnost rata, koja je na- - Egipat odbio kanadske oruzane sile medjuna-rodn- oj me-djunarod- noj admi-nistrativni- m zaduiivanje ograni2avanje stanovniltva. VarSavskoj; medjunarodna izvodjenjem predsjednika Eisenhowera primjenljiv protivi kanadskim oruzanim silama zbog toga sto ih sma-tr- a dijelom britanskih oru-ianih sila ili pak zbog ra-nij- eg kanadskog stava pre-ma Egiptu (na primjer, Ka-nada je Izraelu bila odobri-l- a 25 aviona na mlazni po-gon- ). U medjuvremonu, plan o formiranju medjunarodne vojne sile privodi se kraju predsjednika Jugoslavije J. povodom napadaja na U svojoj izjavi povodom na Egipat prtd-sjedni- k FNR Jugoslavije Josip Broz Tito je kazao "Na Bliskom Istoku doslo je do otvorene agresije pro-ti- v Egipta, koja je stvorila ratnu situaciju da se pretvori u rat raz-mje- ra s nedoglednim poslje- - dicama nepredvidjenim is-hodi- ma Ja sam, u nekoliko tn, a naroito u svojoj izjavi od 11. augusta 1955. upo- - zoravao na ozbiljnu situa- - ciju u torn dijelu svijeta. To su isto uiinili i odgovorni predstavnici mnogih drugih Lzemalja. Moglo se ocekivati da ie odgovorne vlade tra-- iiti nadi na£ina da se miro-- ljubivim putem otklone tes-- kode nadje sporazumno rjelenje za ovaj syor. I ba5 u vrijeme, kad ttu se 'e6 stvorili izvjesni preduvjeti za sporazum, — kao na pri- - mjer, usvajanjc zajednickih principa na kojima bi se PRICE 5c PER COPY stala kao rezultat napadaja na Egipat. Opasnost nije od- - stranjena prekidom vatre i zato se mora nastavit napo-- rima koji ce osiKurati mir. Sovjetska vlada ponovno naglaSava da ona "vjeruje da svi medjunarodni proble-m- i mogu i moraju biti rje-be- nl na mirni naiin." Sto se pak tice ideolo§ke (NATO) i pak- - I borbe, i 1 napadaja i prijeti velikih i navra- - i i nija ideoloija SSSR odbija tvrdnjo za- - padnih drzava da on ima agrcsivno namjere. Kad bi ih imno, onda bi on токао da iskoristiti sadasnju situ-acij- u, kad je NATO pslab-lje- n, zbog prebacivanja francuskih i britanskih sila u Eipat, Alzir itd. da oku-pir- a iitavu Zapadnu Evro-p- u, sto bi mogao i bez upo-tre- be raketnog i nuklearnog oruzja. SSSR noma takvih na-mje- ra i sve sto on danas 2eli je da "ofiuva svoj opsta-na- k i udvrsti mir.'--' Genoralni sekretar Ujedi-njeni- h Nacija Hammars-kjol- d bio jo u Egipat i pre-govar- ao sa predsjednikom Nasserom o smjestavanju medjunarodne vojne sile i drugim problemima. Prve grupe medjunarodne vojske su ved stigle. U medjunarodnoj vojnoj sili sudjelovat de i Jugosla-vij- a sa GS0 vojnika i oficira. Izjava FNR B. Tita Egipat , : . . i , I , i ; i j , j , [cuske saopcile svoju jedno-- stranu namjeru ne fekajuci na akciju UN i dak blokira-jud- i rad Vijeca sigurnosti. koje se vec bilo sastalo da raspravi pitanje i donese rjeScnje. Zalosno je, i moie biti tragi£no da se u doba, kad bi sve vlade trebale da us-mje- re svoje napore za miro-ljubi-vo rjeSenje vec posto-jeli- h problema, kojih iona-k- o ima dovoljno, stvaraju nove opasne situacije, koje se zele iskoristiti za sebiine ciljeve. Ako ova agresija ne bude zaustavljena putem zajed-niiko- g nastojanja svih dla-ni- ca UN, to moie imati ne- - dogledne posljedice za mir u torn dijelu svijeta i ne sa-mo u njemu. Jer, nemoguce je i nedopustivo da se u na£e doba pitanja, kao Sto je suesko, rjeSavaju putem sile. Zboc tosra sviiet s nra je odban pre5Io se na prijetnji, svim dug. A se gotovo akcije, kojima ieli im na raspoloie-vic- a puanstva (odnosno jednostrano rje- - nju, rat lovicu o.Jh koji rade) nalazi senje pod cijenu iovjetanstvu mo-- vrlo iiiiiiiliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiuiiiii aJ jeJan prizer tz Port SaIJa, na ulazu u Sueikt ka-na- J Oro je rezultat britawtog i jrancushog bombarJiranja. .Illllllllllllllllllllllllllllllllllllll SPORAZUM SSSR-- a POLJSKE Javlja se iz loskve temeljiti na' principima "pu- - sovjetsko-poljsk- i prego-vo- ri uspjesno zavrseni i pot-pis- an sporazum o sovjetsko-poljski- m odnosima. U koje su pri- - godor. potpisivanja odriali Nikita Hrusfiov i vodja polj-sk- e delegacije Vladislav Go-mul- ka naglaeno je da spo-razum predstavlja prekret-nic- u u poljsko-sovjetski- m odnosima. U deklaraciji se kaie da ce se buduci odnosi izmedju dviju socijalisti£kih drzava vlade o SitjtJtie je lekst sorjftjle tlaJe oJ 30. o odnosima izmedju Soijetilog Satezj i drugib socijalistittib zemalja; Politika mirnc kocgzistencijc, prijatcljstva suradnjc izmedju svih driava, bila jc i vrst tcmclj u odnosima SSSR sa ino-zcrmtvo-m. Ova politika ima svoj najpotpuniji najdosljcdniji izraz uzajamnim odnosima izmedju socijalistickili zcmalja. Ujcdinjcnjc zajednickim idcalima izgradnje so-cijalisticl- og dru?tva principa pro-letcrsko- g internacionalizma, zajednice socijalisticlih mogu da grade svoje uza-jamn- e odnose samo na principima potpune ravnopravnosti, poitova-nj- a teritorijalnog na-cional- ne nezavisnosti i suverenitcta unutrainje poslose. To naravno ne iskljuuje nego na-prot- iv blisku bratsku suradnju uzajamnu pomoc1 izme-dju zemalja socijalistifke zajednice na ekonomskom, politickom kul-turno- m polju. Na toj bazi mnogc oropske azijske zemlje, poslije Drugog svjetskog rata, formiralc su sistcrn narodnih demokracija, ojacale se pokazale svoju %cliku iivotnu sna- - SU- -U procesu izgradnje no-o- g si-ster-na dubokih гел-oludonarn-ih promjena druttenih odnou, po-stoja- le su mnoge teikwfe, neizr-Sen- i zadaci grijeikc. rrijcikr u uzajamnim odnosima izmedju socijalistickih zemalja, po-лгс- Је i grijeikc. koje su umanjile prindp socijili$tcle ravnopravno sti odnosima izmedju socialistic kih U posljcdnjem broju "Ca-nadian Tribune' objavljeno je saopcenje povodom zasje-dan-ja Nacionalnog komiteta Radnicjke progresivne par-Uj- e. Zasjedanje je trajalo dva vom o£ekuje, da 6e se UN, ! tjedna. Na njemu je doslo moglo nacji praktino rjese-- i svaki njen ilan do ozbiljnog razmimoilaie-nj- e sueskog pitanja, — a rukovoditi trajnim interesi-- nja u ideoloskim i politicikim za koje su glasale i Engle--' ma medjunarod zajednice pitanjima. Jedan broj Al-aska i Francuska. — tai nut II kad polo- - i se s-ilom . ki- od—jae" —? osstuodjoem o—vemа—jстe-psrii-ae ma, 'nova Nacionalnog komiteta po- - nametnuti sprijefiti i povratiti izazivanja vjeru u . . . su govorima JeUaracijt oLttbia J ostajc i u i zc-ml- je nacija intcgritcta, i nemijesanja u omoguuje i i i i i i ukljucujui u driava. posebno. BHsBssMsssm'? fesssB,- - Л "ЈјШјд "S KJBLaBHHHs 4lSSSSK essssssH JzsssassV ish BuflsKsssa LssssB fCtslsslslH 9811119 711119 islBIIIIV вИИИИИИИВ _ l Tr'—- - I GOMULKA ZADOVOLJAN da , elike ne jeunaKQpravnosti, posti-vanj- a teritorijalnog intcgri-tet- a (cjelovitosti), nacio-naln- e nezavisnosti i suvero-nitc- ta i nemjeSanja u unu-trasn- je stvari'. Sporazum dalje predvidjxi ponistenjo poljskih dugova Sovjetskom Savezu i novu sovjetsku ekonomsku pomoc Poljskoj. Takodjer je postignut sporazum o boravku sovjet-ski- h trupa u Poljskoj, koje XX. kongrcs Komunistickc par-ti je Sovjetskog Saveza odlucno jc osudio олс рочгсЈе i grijeikc i postavio zadatak Sojctskom Sae-z- u da dosljedno primjenjuje lenji-nistick- e principc ravnopravnosti naroda u svojim uzajamnim odno-sima sa drugim socijalistickim ze-mljama. On je proklamirao po-treb-u uzimanja u obzir liistorijskc proilost i specifinosti svakc ze-mlje koja jc poila putem izgradnje novog iivota. Sovjetska vlada uporno prosodi u iivot oc liistorijskc odluke XX. kongresa, koje stvaraju uvjete za dalje jafanje i suradnju izmedju socijalistickili zcmalja na ncrazru-iio- j osnovi poitovanja punog su-verenitcta svake socijalisticle dr-iav- e. Nedavni dogadjaji pokazali su da jc potrebno dati odgovarajucu izja-- u o sta-- u Sovjetskog Sascza prema uzajamnim odnosima izme-dju SSSR-- a i drugih socijalistilkih zemalja, prvenstseno na ekonom-skom i vojnom polju. 5ол-ј5к- а vlada sprcrrma je da zajedno sa vladama drugih sodja-listicki- h driava diskutira o mjera-m- a koje Ce osigurati dalji razvoj i jacanje ckonomskih odnosa izme-dju socijaiisticlcih zemalja, kako bi se uklonila svaka mogucnost po-red- e principa nacionalnog sue-renitet- a, uza jamne koristi i ravno-pras-nos- ti u ckonormktm odnosima. Ovaj ptincip mora takodjer -- biti primijenjen i na strunjake. Poz-nat- o ie da ie u nrvom periodu. da se oformljava, Sovjetski Sasez, na traienje xlada narodnih demo kracija. poslao u oe zemlje irvie stan broj sv-oj'- h strunjaka — inienjera, agronoma, naucnih rad terijata (vodete uloge rad-nii- ke klasc i izgradnji so-cijaliz- ma) i proleterskog Oni tako-djer smatraju da je potreb-no odstraniti Tim Bucka sa poloiaja nncionalnog vodje. Veiina clanova Nacional-nog komiteta se slaie da u todama rada treba uciniti zZ:. г55Жхвлб se tamo nalazo po Varsav-sko- m paktu i Potsdamsk.om ugovoru. Buducc kretanje sovjetskih trupa u Poljskoj vriit ce se samo po odobre-nj- u poljske vlade. Sovjetski Savez je tako-djer obecao da ce pospjeAiti lepatriaciju Poljaka koji so nalaze u Sovjetskom Save-zu, uklju£iv zarobljenike. Poljski vodja Gomulka na prijemu u poljskoj ambasa-d- i izrazio je puno zadovolj-stv- o sa postignutim sporazu-mo- m. Deklaracija sovjetske odnosima socijalistickili zemalja nika i vojnih savjetnika. U po-sljedn- je xrijeme sovjetska lada jc u itc mahova postasila pitanja socijalisticlcim driavama o pola-e'enj- u sojih savjetnika. Zbog emjenke da su do sad strut'ni nacionalni kadrovi formi rani u svim ckonomskim i ojnim oblastima iisota narodnih demo-kracija, sovjetska vlada sma tra da je hitnn da zajedno sa drugim so-djalistick- im driavama razmotri pitanje potrebe daljeg boras ka sovjetskih savjetnika u oim zem-ljama. U vojnom pogledu, znaajan tcmclj uzajamnih odnosa izmedju Sovjetskog Saseza i narodnih dc-mokrad- ja jeste Varsavski ugovor u okviru koga su njegovi potpisnici uzcli na sebe odgovarajue poll-tick- e -- i vojne oba-eze- , ukljucujucl obasezu da sporazumno poduzmu mjere potrebne za jacanje njihove obrambene moil, radi zaititc mir-no- g rada njihovih naroda, garan-tiranj- a ncpovrcdis-ost- i njihovih granica i teritorija, i pruianja otpo-r- a esentualnoj agresiji. Svima je poznato da ojctske jedinke stadoniraju u Madjarskoj i Rumunjskoj u okiru Varias-sko-g ugoxora i u skladu sa sporazumom izmedju vlada. U republid Poljskoj sosjetske jedinicc stadoniraju na bazi c"ct-vorn- og Potsdarmkog sporazuma i Vartavskog ugovora. U drugim ze-mljama narodnih demokracija ne-m- a sovjetskih vojnih jedinka. U dlju ouguranja uzajamne si- - kada je socijalisticki sivtcm poe'eo gurnosti socijalistickih zcmalia. sovjetska Madt spremna je, da sa socijalistickim zemljama, potpism-rim- i Varsavskog ugovora. razmo-tri pitanje stacioniranja sosjetskih N'aitasak na strani 3) RAZMIMOILAzENJE U KANADSKOJ RADNIcKOJ PARTIJi in-ternacionalizma. partije uputio KP Sovjetskog Saveza i Poljskoj ujedinje-n- oj radnidkoj partiji prote-stiraju- ci protiv navodne so- vjetske intervencije u Polj-skoj. Dosadajnji Nacionalni Izrini odbor od 15 21anova je raspuSten i izabran novi odbor od 1 1 Clanova, koji 6c da izradi novi parti jski pro-- korjentte promjenc. ali da i gram i konstituciju. Medju zastspa stanoviUe da je u ! partija i dalje mora ostati ! tim, nakon objave rezultata traienju kanadskog puta u ] na principima marksizma- - glasanja za novi izvrsni od-socijali-zam potrebno odba- - lenjinizma. bor dva cJana istog su se citi ili izmjeniti gotovo sve Ve&'na je takodjer oStro zahvalila. poito nisu izabra- - u takvom poloiaju, onda je rata. Osim toga, treba istadi gu£cati osiguranja mira i „ principijalne starove, uklju- - kritizirala brzojav kojega e ni njihovi istomisljenici iz da su vlade Engleske i Fran- - suradnje medju narodima. f iiv princip diktature prole-- Nacionalni izvrini odbor (Nastavak na strani 4)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 20, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-11-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000190 |
Description
Title | 000381 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | JUGOSLAVENSKO-KANADS- K! DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 90 (712) UKRATKO IZ KANADE Nov! porei. — Kvebe£ka vlada je najavila na otvaranju provincijalne Zakonodavne skup-fitin- e da ce novlsiti provincijalne poreze. — Iz izjave jednojr onta-rijsk- og minlstra (Keslo Hoberta) razablre e da i ta vlada namje-rav- a udarit porez na promet robe 'sales tax). £ada se pi a 6a fede-ral ™ porez na promet. Povrcanje tro;kova rxdnickoR ntiguranja. — Ontario Blue Crosa fdrultvo za bolnifko osiguranje) j opet najavio povecanje uplata od 15 centi do 1 dolar mjee£no. Na 1. aprila ove iodine uplate eu po-viSe- ne za 20 posto. No a polititka partlja? — David Lewis, predsjednlk CCF Je izjavi0 da obrazovanje Kanadskog radnlclcofr konjrresa i radnifka £-!- ja za jedinstvo vode ka etva-ranj- u temelja za Jednu novu po-litil- ku partiju. Lewie Je kazao da njejra nije britfa kako ce se nova partija zvatl, samo da Ima "pra-vila- n program I filozofiju". Radnilki kandidati u Torontu. — Za kontrolera ove frndine kan-didi- ra Charles Sims (nekadaSnji alderman). Mrs. Edna Ryerson ропол-п-о kandidira za Skolski odbor u Ward C. Izsoz pSenlee. — Knnada Je proSle godine izvezla 309 milljuna buJeli penlce, Izjavio Je ministar trjrovlne C. Г). Howe. On Je rekao da Je od naro£itojj znacajd prndaja p?enlce SSSIl-- u i zemljama na-rod- ne demokraclje. PoJet Nehru a. — rredntav-nl- k federal ne vlade Je Izjavio da ce indijski premijer N'ehru bit poz-va- n u Ottawu po evr?ctku svojr posjeta u Washinprton. Nehru dolazi u USA Iduc'esr mjeseca. EvakuacIJa Kofovo nrnngu. — U slufaju atomskojr bombardi-ranj- a Toronta samo Jcdan od Rvaka trl etanovnlka bl uspio da na vrijeme Izadje iz frrada t. J. prlje neffo bomba padne. To Je proracun etrucnjaka za civllnu obranu. JoJ Jedan arpumenat u prilojr mira! PoraM kupoc. — Od 1049. cijene iivotnih troJkova su pora-le- : U Torontu za 22.БГ£, u Van-couve- ru 21 .2, u Ottawi 20.0%, u Saint Johnu 20, u Montrealu 19.21. ltd. Saml stambenl troSkovl u Torontu su porasli za 49£1 Potroinja alkohola. — U prvlh devet mjesecl ove jrodlne Kanadjani su popill 5,000.000 pa-lon- a alkoholnlh ptca vile nejro u Istom razdoblju proSle godine. To Je saopceno na zasjedanju Kanad-skog vljeca crkava u Kitcheneru. Ilorba za penziju lrtI III. coin. — Rudar Jack Zucro Je do-bl- o silicosis i nalazi re u bolnici u Vancouver, all Workmen's Compensation Board mu odbija penziju. XJegova fena I djeca su uzaludno apelirala na provincijalnu vladu. Stvar Je sada doJla do pro-vincljaln- og vrhovnojr suda. Ncpogodan izbor. — Prema vijestlma iz Ottawe, xa predsjed-nik- a Kanadskog vljeca za kulturu, koje ce se skoro formirati, bit ce postavljen Brooke Claxton, bivii ministar obrane, danas podpred-Jedni- k jedne velike iniurenc kom-panij- e. Mnogi smatraju da Je on nepogodna osoba za taj pololaj. Prorororio. — Nacionalni to. dja CCF Coldwell Je konacno pro gororio. Osudio Je napadaj na Egipat I sovjettku oruianu akciju u Madjarskoj. Zatraiio Je fede-raln- u pomorf rudarima u Sprinjr hillu. Nova Scotia, koji su dospjeli u teike prilike nakon nedavne eksplozJJe, u kojoj Je ubijeno 39 lJudL Konif je dobro — bira mu joi bolje. — KapitaHstl postaju sve bopatlji. Xaime, prema najnovijlm podaeima profit! su u ovoj podini za 24 potto rei nepo proUe po-din- e. Govoredi na jednom sku-p- u u Torontu premijer St Laurent je izrazio bojazan zbog prezaduienosti kanad-skog pufanstva. Premijer je rekao da su Kanadjani duini svotu od 2 milijarde 400 milijuna dola-r- a xa raznu potrosaSku robu To dolazi oko 1.000 dolara TORONTO, TUESDAY, NOVEMBER 20, 19S6 ZH SPRECAVAKJE X OV O G RATA.' Sovjetski Savez predlaze pregovore i razoruzanje Sovjetski Savez je uputio jo3 jedan poziv za ubla-zenj- e medjunarodne napetosti i spreiavanje novog svjet-sko- p; rata Naime, sovjetaka vlada podupire prijedlog (kopa je originalno uCinila Svicarska) za sastanak po-Klavi- ca vlada pet drzava i predlaze da se na istom raz-mat- ra plan za razoruzanje kao najefektivniji korak ka ositfuranju mira. Ako je taj prijedlog neprihvatljiv, onda SSSR predlaze konfcrenciju svih driava £Ianica NATO i Var5avsko;r pakta plus NR Kina, Indija, Juro-slavij- a, Indonezija i Burma. U vezi sa tim Sovjetski Savez je u£inio slijedede prijedloRo: Smanjivanje oruianih sila SSSR, Sjed. Drzava i NR Kine na 1.000.000 — 1,500.-00- 0 ljudi, Velike Uritanijc i Francuske na GOO.000; zabrana atomsko i nu-klear- no oruija, ukljudiv pokuse ; likvidiranje svih vojnih baza na teritoriju drugih drzava u roku od 2 iodine; Smanjivanje vojnih iz-data- ka; ZakljuCenje pakta ne-napada- nja izmedju zcmalja Sjevero-atlantsko- jj pakta Kanadske oruzane sile ne c"e sudjelovati u vojnoj sili koja ce 2uvati mir na Rliskom Istoku do postignuca konainogspo-razum- a. Kanada ce u vojnoj sili biti zastupljcna samo sa osobljem. Ova promjena je uCinje-n- a zbog protivljenja Egipta. Nije jasno da li se Egipat Pobuna n Alziru u trccoj Rodini Pobuna u Alziru uila je u trecu godinu. Prema francusklm nesluibenim podaeima, ukupni gubici na obje strane procjenju-j- e se na preko 20.000 mrtvih i preko 45.000 ra-njen- ih. Rilanca zrlava na Cipru Britanske vlaiti na Ci-pru sluibeno su saopcile da Je za posljednjih 19 mjeaeci na otoku ekaplo-diral- o 10O9 bombi, dok su 404 bombe pronadjene prije nego sto je dosto do eksplozije. U istom perio-d- u ukupno je poginulo 207 lica, medju kojima 64 Britanca, 116 ciparsklh Grka, 12 ciparskih Tura-k- a, a ostalo otpada na lica ostalih nacionalnosti. U torn vremenu ranjeno je 471 lice medju kojima 233 Britanca. Prezaduzenost naroda zabrinjava premijera Ioicu radne snage. Ovo znaii kupovne mo-c-"i naime, veci-n- a njih ne ie moci mnogo kupiti dok ne otplati taj na 2,500.000 osoba ili po-(- to loS znak pobjedit ce nadmoc- - ta. Stroma kontrola nad ovih prijedloa. Sovjetski Savez je tako-djc- r prihvatio prijedlog o "otvorenom nebu" (zraCnoj kontroli), samo ne bi bio na sav sovjetski americki teritorij, vec sa-mo 800 kilometara na jednu j drupu stranu uranice габи-naju- ci od ranice Isto6nc Zapadnc Njemafike. U svojoj noti sovjetska vlada-j- e ukazaln na ozbiljnu opasnost rata, koja je na- - Egipat odbio kanadske oruzane sile medjuna-rodn- oj me-djunarod- noj admi-nistrativni- m zaduiivanje ograni2avanje stanovniltva. VarSavskoj; medjunarodna izvodjenjem predsjednika Eisenhowera primjenljiv protivi kanadskim oruzanim silama zbog toga sto ih sma-tr- a dijelom britanskih oru-ianih sila ili pak zbog ra-nij- eg kanadskog stava pre-ma Egiptu (na primjer, Ka-nada je Izraelu bila odobri-l- a 25 aviona na mlazni po-gon- ). U medjuvremonu, plan o formiranju medjunarodne vojne sile privodi se kraju predsjednika Jugoslavije J. povodom napadaja na U svojoj izjavi povodom na Egipat prtd-sjedni- k FNR Jugoslavije Josip Broz Tito je kazao "Na Bliskom Istoku doslo je do otvorene agresije pro-ti- v Egipta, koja je stvorila ratnu situaciju da se pretvori u rat raz-mje- ra s nedoglednim poslje- - dicama nepredvidjenim is-hodi- ma Ja sam, u nekoliko tn, a naroito u svojoj izjavi od 11. augusta 1955. upo- - zoravao na ozbiljnu situa- - ciju u torn dijelu svijeta. To su isto uiinili i odgovorni predstavnici mnogih drugih Lzemalja. Moglo se ocekivati da ie odgovorne vlade tra-- iiti nadi na£ina da se miro-- ljubivim putem otklone tes-- kode nadje sporazumno rjelenje za ovaj syor. I ba5 u vrijeme, kad ttu se 'e6 stvorili izvjesni preduvjeti za sporazum, — kao na pri- - mjer, usvajanjc zajednickih principa na kojima bi se PRICE 5c PER COPY stala kao rezultat napadaja na Egipat. Opasnost nije od- - stranjena prekidom vatre i zato se mora nastavit napo-- rima koji ce osiKurati mir. Sovjetska vlada ponovno naglaSava da ona "vjeruje da svi medjunarodni proble-m- i mogu i moraju biti rje-be- nl na mirni naiin." Sto se pak tice ideolo§ke (NATO) i pak- - I borbe, i 1 napadaja i prijeti velikih i navra- - i i nija ideoloija SSSR odbija tvrdnjo za- - padnih drzava da on ima agrcsivno namjere. Kad bi ih imno, onda bi on токао da iskoristiti sadasnju situ-acij- u, kad je NATO pslab-lje- n, zbog prebacivanja francuskih i britanskih sila u Eipat, Alzir itd. da oku-pir- a iitavu Zapadnu Evro-p- u, sto bi mogao i bez upo-tre- be raketnog i nuklearnog oruzja. SSSR noma takvih na-mje- ra i sve sto on danas 2eli je da "ofiuva svoj opsta-na- k i udvrsti mir.'--' Genoralni sekretar Ujedi-njeni- h Nacija Hammars-kjol- d bio jo u Egipat i pre-govar- ao sa predsjednikom Nasserom o smjestavanju medjunarodne vojne sile i drugim problemima. Prve grupe medjunarodne vojske su ved stigle. U medjunarodnoj vojnoj sili sudjelovat de i Jugosla-vij- a sa GS0 vojnika i oficira. Izjava FNR B. Tita Egipat , : . . i , I , i ; i j , j , [cuske saopcile svoju jedno-- stranu namjeru ne fekajuci na akciju UN i dak blokira-jud- i rad Vijeca sigurnosti. koje se vec bilo sastalo da raspravi pitanje i donese rjeScnje. Zalosno je, i moie biti tragi£no da se u doba, kad bi sve vlade trebale da us-mje- re svoje napore za miro-ljubi-vo rjeSenje vec posto-jeli- h problema, kojih iona-k- o ima dovoljno, stvaraju nove opasne situacije, koje se zele iskoristiti za sebiine ciljeve. Ako ova agresija ne bude zaustavljena putem zajed-niiko- g nastojanja svih dla-ni- ca UN, to moie imati ne- - dogledne posljedice za mir u torn dijelu svijeta i ne sa-mo u njemu. Jer, nemoguce je i nedopustivo da se u na£e doba pitanja, kao Sto je suesko, rjeSavaju putem sile. Zboc tosra sviiet s nra je odban pre5Io se na prijetnji, svim dug. A se gotovo akcije, kojima ieli im na raspoloie-vic- a puanstva (odnosno jednostrano rje- - nju, rat lovicu o.Jh koji rade) nalazi senje pod cijenu iovjetanstvu mo-- vrlo iiiiiiiliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiuiiiii aJ jeJan prizer tz Port SaIJa, na ulazu u Sueikt ka-na- J Oro je rezultat britawtog i jrancushog bombarJiranja. .Illllllllllllllllllllllllllllllllllllll SPORAZUM SSSR-- a POLJSKE Javlja se iz loskve temeljiti na' principima "pu- - sovjetsko-poljsk- i prego-vo- ri uspjesno zavrseni i pot-pis- an sporazum o sovjetsko-poljski- m odnosima. U koje su pri- - godor. potpisivanja odriali Nikita Hrusfiov i vodja polj-sk- e delegacije Vladislav Go-mul- ka naglaeno je da spo-razum predstavlja prekret-nic- u u poljsko-sovjetski- m odnosima. U deklaraciji se kaie da ce se buduci odnosi izmedju dviju socijalisti£kih drzava vlade o SitjtJtie je lekst sorjftjle tlaJe oJ 30. o odnosima izmedju Soijetilog Satezj i drugib socijalistittib zemalja; Politika mirnc kocgzistencijc, prijatcljstva suradnjc izmedju svih driava, bila jc i vrst tcmclj u odnosima SSSR sa ino-zcrmtvo-m. Ova politika ima svoj najpotpuniji najdosljcdniji izraz uzajamnim odnosima izmedju socijalistickili zcmalja. Ujcdinjcnjc zajednickim idcalima izgradnje so-cijalisticl- og dru?tva principa pro-letcrsko- g internacionalizma, zajednice socijalisticlih mogu da grade svoje uza-jamn- e odnose samo na principima potpune ravnopravnosti, poitova-nj- a teritorijalnog na-cional- ne nezavisnosti i suverenitcta unutrainje poslose. To naravno ne iskljuuje nego na-prot- iv blisku bratsku suradnju uzajamnu pomoc1 izme-dju zemalja socijalistifke zajednice na ekonomskom, politickom kul-turno- m polju. Na toj bazi mnogc oropske azijske zemlje, poslije Drugog svjetskog rata, formiralc su sistcrn narodnih demokracija, ojacale se pokazale svoju %cliku iivotnu sna- - SU- -U procesu izgradnje no-o- g si-ster-na dubokih гел-oludonarn-ih promjena druttenih odnou, po-stoja- le su mnoge teikwfe, neizr-Sen- i zadaci grijeikc. rrijcikr u uzajamnim odnosima izmedju socijalistickih zemalja, po-лгс- Је i grijeikc. koje su umanjile prindp socijili$tcle ravnopravno sti odnosima izmedju socialistic kih U posljcdnjem broju "Ca-nadian Tribune' objavljeno je saopcenje povodom zasje-dan-ja Nacionalnog komiteta Radnicjke progresivne par-Uj- e. Zasjedanje je trajalo dva vom o£ekuje, da 6e se UN, ! tjedna. Na njemu je doslo moglo nacji praktino rjese-- i svaki njen ilan do ozbiljnog razmimoilaie-nj- e sueskog pitanja, — a rukovoditi trajnim interesi-- nja u ideoloskim i politicikim za koje su glasale i Engle--' ma medjunarod zajednice pitanjima. Jedan broj Al-aska i Francuska. — tai nut II kad polo- - i se s-ilom . ki- od—jae" —? osstuodjoem o—vemа—jстe-psrii-ae ma, 'nova Nacionalnog komiteta po- - nametnuti sprijefiti i povratiti izazivanja vjeru u . . . su govorima JeUaracijt oLttbia J ostajc i u i zc-ml- je nacija intcgritcta, i nemijesanja u omoguuje i i i i i i ukljucujui u driava. posebno. BHsBssMsssm'? fesssB,- - Л "ЈјШјд "S KJBLaBHHHs 4lSSSSK essssssH JzsssassV ish BuflsKsssa LssssB fCtslsslslH 9811119 711119 islBIIIIV вИИИИИИИВ _ l Tr'—- - I GOMULKA ZADOVOLJAN da , elike ne jeunaKQpravnosti, posti-vanj- a teritorijalnog intcgri-tet- a (cjelovitosti), nacio-naln- e nezavisnosti i suvero-nitc- ta i nemjeSanja u unu-trasn- je stvari'. Sporazum dalje predvidjxi ponistenjo poljskih dugova Sovjetskom Savezu i novu sovjetsku ekonomsku pomoc Poljskoj. Takodjer je postignut sporazum o boravku sovjet-ski- h trupa u Poljskoj, koje XX. kongrcs Komunistickc par-ti je Sovjetskog Saveza odlucno jc osudio олс рочгсЈе i grijeikc i postavio zadatak Sojctskom Sae-z- u da dosljedno primjenjuje lenji-nistick- e principc ravnopravnosti naroda u svojim uzajamnim odno-sima sa drugim socijalistickim ze-mljama. On je proklamirao po-treb-u uzimanja u obzir liistorijskc proilost i specifinosti svakc ze-mlje koja jc poila putem izgradnje novog iivota. Sovjetska vlada uporno prosodi u iivot oc liistorijskc odluke XX. kongresa, koje stvaraju uvjete za dalje jafanje i suradnju izmedju socijalistickili zcmalja na ncrazru-iio- j osnovi poitovanja punog su-verenitcta svake socijalisticle dr-iav- e. Nedavni dogadjaji pokazali su da jc potrebno dati odgovarajucu izja-- u o sta-- u Sovjetskog Sascza prema uzajamnim odnosima izme-dju SSSR-- a i drugih socijalistilkih zemalja, prvenstseno na ekonom-skom i vojnom polju. 5ол-ј5к- а vlada sprcrrma je da zajedno sa vladama drugih sodja-listicki- h driava diskutira o mjera-m- a koje Ce osigurati dalji razvoj i jacanje ckonomskih odnosa izme-dju socijaiisticlcih zemalja, kako bi se uklonila svaka mogucnost po-red- e principa nacionalnog sue-renitet- a, uza jamne koristi i ravno-pras-nos- ti u ckonormktm odnosima. Ovaj ptincip mora takodjer -- biti primijenjen i na strunjake. Poz-nat- o ie da ie u nrvom periodu. da se oformljava, Sovjetski Sasez, na traienje xlada narodnih demo kracija. poslao u oe zemlje irvie stan broj sv-oj'- h strunjaka — inienjera, agronoma, naucnih rad terijata (vodete uloge rad-nii- ke klasc i izgradnji so-cijaliz- ma) i proleterskog Oni tako-djer smatraju da je potreb-no odstraniti Tim Bucka sa poloiaja nncionalnog vodje. Veiina clanova Nacional-nog komiteta se slaie da u todama rada treba uciniti zZ:. г55Жхвлб se tamo nalazo po Varsav-sko- m paktu i Potsdamsk.om ugovoru. Buducc kretanje sovjetskih trupa u Poljskoj vriit ce se samo po odobre-nj- u poljske vlade. Sovjetski Savez je tako-djer obecao da ce pospjeAiti lepatriaciju Poljaka koji so nalaze u Sovjetskom Save-zu, uklju£iv zarobljenike. Poljski vodja Gomulka na prijemu u poljskoj ambasa-d- i izrazio je puno zadovolj-stv- o sa postignutim sporazu-mo- m. Deklaracija sovjetske odnosima socijalistickili zemalja nika i vojnih savjetnika. U po-sljedn- je xrijeme sovjetska lada jc u itc mahova postasila pitanja socijalisticlcim driavama o pola-e'enj- u sojih savjetnika. Zbog emjenke da su do sad strut'ni nacionalni kadrovi formi rani u svim ckonomskim i ojnim oblastima iisota narodnih demo-kracija, sovjetska vlada sma tra da je hitnn da zajedno sa drugim so-djalistick- im driavama razmotri pitanje potrebe daljeg boras ka sovjetskih savjetnika u oim zem-ljama. U vojnom pogledu, znaajan tcmclj uzajamnih odnosa izmedju Sovjetskog Saseza i narodnih dc-mokrad- ja jeste Varsavski ugovor u okviru koga su njegovi potpisnici uzcli na sebe odgovarajue poll-tick- e -- i vojne oba-eze- , ukljucujucl obasezu da sporazumno poduzmu mjere potrebne za jacanje njihove obrambene moil, radi zaititc mir-no- g rada njihovih naroda, garan-tiranj- a ncpovrcdis-ost- i njihovih granica i teritorija, i pruianja otpo-r- a esentualnoj agresiji. Svima je poznato da ojctske jedinke stadoniraju u Madjarskoj i Rumunjskoj u okiru Varias-sko-g ugoxora i u skladu sa sporazumom izmedju vlada. U republid Poljskoj sosjetske jedinicc stadoniraju na bazi c"ct-vorn- og Potsdarmkog sporazuma i Vartavskog ugovora. U drugim ze-mljama narodnih demokracija ne-m- a sovjetskih vojnih jedinka. U dlju ouguranja uzajamne si- - kada je socijalisticki sivtcm poe'eo gurnosti socijalistickih zcmalia. sovjetska Madt spremna je, da sa socijalistickim zemljama, potpism-rim- i Varsavskog ugovora. razmo-tri pitanje stacioniranja sosjetskih N'aitasak na strani 3) RAZMIMOILAzENJE U KANADSKOJ RADNIcKOJ PARTIJi in-ternacionalizma. partije uputio KP Sovjetskog Saveza i Poljskoj ujedinje-n- oj radnidkoj partiji prote-stiraju- ci protiv navodne so- vjetske intervencije u Polj-skoj. Dosadajnji Nacionalni Izrini odbor od 15 21anova je raspuSten i izabran novi odbor od 1 1 Clanova, koji 6c da izradi novi parti jski pro-- korjentte promjenc. ali da i gram i konstituciju. Medju zastspa stanoviUe da je u ! partija i dalje mora ostati ! tim, nakon objave rezultata traienju kanadskog puta u ] na principima marksizma- - glasanja za novi izvrsni od-socijali-zam potrebno odba- - lenjinizma. bor dva cJana istog su se citi ili izmjeniti gotovo sve Ve&'na je takodjer oStro zahvalila. poito nisu izabra- - u takvom poloiaju, onda je rata. Osim toga, treba istadi gu£cati osiguranja mira i „ principijalne starove, uklju- - kritizirala brzojav kojega e ni njihovi istomisljenici iz da su vlade Engleske i Fran- - suradnje medju narodima. f iiv princip diktature prole-- Nacionalni izvrini odbor (Nastavak na strani 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000381