Jedinstvo, August 17, 1956

              Ore odine alarimo 23-gxiinj- icu јпЕОб1атеп&ко-капа11- е progresime itampe. ""-Pr- ri broj "BORBE" — lita radnika i eljaka iz Jugoslavije u Kanadi — iz&£ao je
2. noTembra 1931. ffodine a Toronto. BORBU"je 1936. jiaslijedila "S L O B O D X A M I S A O — list progreeiTnih kanadtkih Hrrata — J"PRAVD A", list progreiniih Lanadekih Srba. "SLOBOD
N'A" MISAO" i "PRAVDA" su bile zabranjene u julu 1940. zbog antiratnog
etanoTiita.
U decembru 1940. po?eo je izlazit progresivnl lUt kanad&kih Hrrata "XOVOST 1
a maju 1941. Iit progreeirnih kanadekih Srba "SRPSKI GLASKIK", a u Julu
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI
DEMOKRATSKI LIST 1942. list progreivnih kanadkih Slovenaca "EDINOS T. ' U junu 1948. --X O V O S T I". "SRPSKI G L A S X I K" I "EDI-N'OS- r
su e ujedinili — otada izlazi "JEDI.NSTV Ои.
VOL. VIII. — NO 64 (686) TORONTO, TUESDAY, AUGUST 17, 1956 PRICE 5e PER COPY
Neuspjeh reakcionarnih grupa da
dolazak "lokomotive" iskoriste
za svoje politicke svrhe
Istocnoevropske zemlje
ce povecati narudzbe
psenice u Kanadi
Vancouver, B.C. — Wil-liam
McNamara, zamjenik
glavnog komcsara Canadian.
Wheat Board na povratku
iz SSSR-a- , Madjarske, Ceho-slova6k- e, Poljske i Austrije
izjavio je da de istodno-evronsk- e zemlje povecati
svoje narudzbe pSenice u
Kanadi.
Ove godine u te zemlje
je izvezeno --10 milijuna bu-se- li psenice.
Milijuni robova u
SYijetu
2encva. — Ovdje su se
sastali predstavnici 38 ze-mal- ja di izrade konvenciju
kojom de biti zabranjene
sve vrste ropstva. Ova kon-venci- ja de biti dodatak kon-venc- iji koju je prije 30 go
dina usvojila Liga naroda.
Konferencije je sazvalo
Ekonomsko i socijalno vije-c- e UN.
Nn zasjedanju je izjavlje-n- o da u svijctu ima 12,000.
000 robova, ne radunnjudi
60 milijuna zena u ДГг1с1,
koje mulevi dr2e kao imo-vin-u. U tu brojku nije uklju-беп- о ni 8 milijuna kmetova
(peona) u Peru, Boliviji i
Ecuadoru.
Americki predstavnik je
izjavio da je njegova zemlja
protiv ropstva, ali ne de pot-pisa- tl
novu konvenciju.
Troskovi izgradnje
stanova raslu
Troskovi izgradnje stanova Hal-n- o
turn, saopfava driavna kofpo-rarij- a
Centra! Mortgage and
Hoastng Corp.
AVo sc troikovi od 1949 ozfWe
sa 190, onda u u apriki ove go-din- e
J2ne9i 136.8, Ж 4 xiic
ncgo a aprilu 1955.
Korcja smanjila cijcnc
Tokio. — Radio Pjongjang
javlja da je ejqverokorejska
vlada naredila da se snize
cijene potrosackih predmeta
od 15 do 50 posto.
Oyo je peto sniienje cije-л- а
u Sjev. Koreji od svrset-k- a rata.
list "Telegram u jed-no- m dlanku o sludaju Mila-n- a Babida ukazuje na mo-gudn- ost da je Babid irtva
informera, koji postoje u
raznim zemljama i medju
svim nacioqalnim grupama.
"Telegram- - pile da FBI
ima dugadku listu (watch
list) imena, koja ie sastav--
Ijena na temelju raznih oba- - vjeitenja. ukljudiv infor-mer- e (Jpijuni. dousnici).
Dolazak moskovske
"Lokomotive" je krupan
sportski dogadjaj, osobito
znadajan za nogomet
To je takodjer doprinos
kanadsko-sovjetsko- m pri-jnteljst- vu, zblizenju ka-nadskog
i sovjetskog na-roda.
.
I — trece — to je tezak
poraz reakcionarnih gru-p- a
i organizacija, kojima
je antisovjetizam glavno
zanimanje.
Namjera vodja tih gru-pa
i organizacija je biia
da nastupe "Lokomotive"
pretvore u antisovjetske
demonstracije. Slidno kao
prosle godine prilikom so-vjets- ke
poljoprivredne
delegncije. Ali su se pre- -
varili u radunu. Plod nji-ho- va truda je samo jedan
neznadajni incidenat u
Montrealu.
Ima izgleda da je vo-dja- ma reakcionarnih gru-pa
sa najviseg mjesta re-бе- по
da budu mirni.
Do "Jedinstva" je do-p- ro glas da je ?ef policije
u Torontu pozvao pred
sebe predstavnike tih gru-pa
i rekao im da ne de
dozvolit nikakvih izgreda
prilikom ioravka "Loko-motive"
u Torontu.
Lideri reakcionarnih
organizacija su uzaludno
pokusali da sprijede grad- -
sku upravu Toronta da ne
priredi sluzbeni d o 6 e k
"Lokomotivi".
Nadelnik Phillips i dln-no- vi
kontrolnog odbora su
zahtjev odbili i osudili.
Kontroler Saunders im
je rekao da je vrijeme da
ti 4judi shvate da se oni
nalazc u Kanadi i da se
ponasaju kao Kanadjani.
Saunders im se straSno
zamjcrio, pa su protiv nje-p- a
digli galamu, cinedi
svakojake prijetnje.
To je izazvalo mnogre
pradjane. U "Stam" i
"Telegramu" su objavlje-n- a
pisma u kojima se osu-dju- je
ponaJanje reakcio-narnih
prupa.
Tako neka Elizabeth
Andrews pita u "Telepra.
mu":'
BABIc ZRTVA INFORMERA?
List kaie da Sjed. Driave
(imaju na hiljade takvih
i Jpijuna u zemljama na gra-fni- ci "gvozdene zavjese",
I koji motre i dojavljuju Зсге- -
ftanje raznih pojedinaca.
Spijunskom djelatnocu
rutiovoai enirai lnxelu- -'
gence Agency, koja sada iz-igrad- juje orijasku zgradu
J kod Washingtona. u kojoj
ce biti uposleno 11.000 o-- soba. t
"Da h ce se ova zemlja
u svom drianju rukovodit
zahtjevima izoliranih
grupa, koje su posljednjih
godina stigle iz Evrope, ili
ce Kanada zadrzati svoj
indentitet i ukazivat go-stoprims- tvo
bez obzira na
narodnost?"
Ona ka2e da bi se ti
ljudi trebali ponasati kao
kanadski gradjani "a ne
kao manjinska grupa iz
svoje zemlje."
U medjuvremenu "Lo-komotiv- a" je prijateljski
do6ekana u svim mjestima
koje je posjetila, kako od
stranesportske publike ta-ko
i od strane viasti.
Utakmici u Vancouveru
prisustvovao je i premijer
B.C. Bennett, a nacelnik
Лгапсоиега je napisao:
"Sport ne pozna,nacio-nalni- h
granica. I ako te
.svaka zemlja ponosi us-pjesi- ma
avojih atleticara,
sport avladjuje politicka
neprijateljstva i sukobe i
predstavlja ugodan doda-tak
medjunarodnog ii-vo- ta.
"Mi se nadamo da do-lazak
moskovkog tima
ovdje predstavlja pocetak
slicnih posjeta raznih
sportskih grupa iz svih
zemalja. lakvi posjeti
pomaiu stvarati atmosfe-r- u
prijateljstva i boljeg
razumijevanja".
"Lokomotiva" je u To-ronto
doputovala u 6etvr-ta-k
iz Calgary, gdje je
pobijedila tamonju iza-bran- u
mom6ad 6:4.
U subotu uvecer igra
protiv izabrane momdadi
cijele Kanade.
Ottawa. — Trede zasje--
danjc 22 parlamenta zavr--
seno je u utorak 14. augu- sta. Trajalo je 152 dana —
drugo najduie zasjedanje u
historiji (jedno zasjedanje
1903. je trajalo 155 dana).
Bilo je dosta burno. Usvojen je niz korisnih zakona, ali i
takvih koji ce imati teskih
posljedica. Propulteno je
mnogo.
Zatvarajuci zasjedanje
sudac Kerwin, zamjenjujudi
generalnog guvernera je
konstatirao, da je od "otva- - ranja parlamenta u januaru
nastavljeno popuftanje za-tegnut- ostl izmedju Sovjet
skog Saveza i Zapada", ali je nacionalizacija Sueza
tvorila novo 'trvenje i opa-snost,- %
Kanadski makartijevci
Najialoniju ulogu na
ovom zasjedanju odigrala je
socijalkrediterska grupa. U
Dolar 'rijedi samo 71
ccnat koliko 1949.
Ottawa. — Danasnja
kupovna moc kanadskog
dolara vrijedi samo 71
cenat u poredjenju sa
1949. god.
Vrijednost dolara na-stavl- ja da pada, jer cije-ne
stalno rastu.
Tri mrtva, mnogo ozlc--
djcnih u industrijskim
nesrecama
U Invermere, B.C. pogi-nu- li su rudari Ippazio Ser- - racizza, Leslie" Roger i An-ton
Rontowicz.
U Salmo, B.C. kamenje je
pritislo rudara Adam Tecza.
Xjegovi drugovi diepnim
nof idem su mu odrezali ru- - ku iznad lakta i tako ga
spasih
U Lauzon, Quebec, ozle-djen- o je devet radnika pri-likom
eksplozije na brodu
koga su popravljali.
U Quyon River, Quebec,
ubijen je radnik Raymond
Coyle. Pao je sa 2eljezni6-ko- g mosta na kome je radio.
276 mrtvih rudara
Marcinelle, Belgija. —
Dosad su pronadjeni le-se- vi 94 rudara. Vjeruje se da su i ostali mrtvi. U rud-nik- u
se nalazilo 276. ljudi.
Por.st brojn nczaposlcnih
u Torontu
Na 9. augusta u Torontu
je bilo 16.510 nczaposlcnih
ili 1,294 vile nego na 2 au-gusta,
saopcava National
Unemployment Service.
Gradi sc manjc stanova
U fna £etiri mjceca 1956. u
Torontu je zspoicta IzgraJnja vH tanova ili J19 nuri)e ncgo
?om razdoblju 1955.
glavnim pitanjima oni su ili
sutili ili se saglagavali sa
liberalima (na primjer, u
pitanju plinovoda). Istakli
su se propagiranjem reak-cionarnih,
antiradnickih I. deja I pogleda. Tako su pred
samim svrletkom zasjedanja
napali CBC zbog davanja
drame "We Shall Not Be
Moved", koja prikazuje ii-v- ot
i smrt ameridkog radni-cko- g borca Joe Hill, koji ie
smaknut prije nekih 40 go--
dma. Socijatkrediteri su
1 proglasili da je to "komuni--
! stidka propaganda" i traiili
otpustanje iz sluibe svih
lica koja su odgovorna za
j davanje toga komada. Mini-sta- r
McCann. koji je odgo-vora- n za CBC, zatraiio je
"oprostenje" za taj "pro-pust- ".
CBC daje 70.000 pro-gra- ma godisnje: ove godine je propusten jedan, u budu-c- e ne de ni Jedan, rekao je
McCann.
USH. I SSSR. ПЕСЕ DOZUOIilTI
ORuznm SUK0B
Pregled dogadjaja :
U detvrtak je u Londonu otrorena konferencaja
22 dr£ave, koja de razmatrati pioblcm Sueza. Prisu-stvuj- u:
Britanija, Francuska, USA, SSSR, Indija, Pa-kistan,
Cejlon, Australija, New Zealand, Etiopija, Indo-nezij- a, Japan, Iran, Itaiija, Nizozemska, Portugal, spa-nij- a,
Turska, Svedska, NorveSka, Danska i Zap. Njema-dk- a.
Egipat i Grdka su odbili sudjelovati.
Pred otvaranje konferencije sastali su se ameri6ki
drzavni sekretar John Foster Dulles i sovjetski ministar
vanjskih poslova Sepilov. Prema izvje§taju Associated
Press oni su se dogovorili da ne ce dozvoliti da dodje do
oruianog sukoba.
I Kanada je protiv oruzane intervencije, kaie
vaSingtonski dopisnik lista "Globe and Mail" Philip
Deane, pozivajudi se na diplomatske izvorc. Kanadska
vlada sc boji da bi oruzani obradun sa Egiptom oslnbio
NATO, kaf e Deane.
Pakistanski ministar vanjskih poslova H. Choud-hr- y prilikom dolaska na konferenciju je izjavio, da mu
je egipatski premijer Nasser rekao — prilikom sastanka
uKairu — da ce Egipat prihvatit medjunarodni nadzor
na Suezom, ali ne i medjunarodnu kontrolu. Zapadne drave insistiraju na posljednje, jer da se Nasseru ne
moz'e vjerovati.
.bgipat je poslao promatrada u London i to se
uzima kao znak da je Egipat sklon popuStanju.
Osam arapskih drzava — Sirija, Jordan, Irak,
Saudi Arabija, Jemen, Lebanon, Sudan i Libija — u
zajednidkoj izjavi su kazale da podupiru stav Egipta i
da de ga podupirati u sludaju da bude napadnut.
Vodstvo britanske laburistidke partije je istupilo
protiv Edenovc politike i zatraiilo garancije da ne de
pribjeci vojnoj inten'enciji. Laburiti su zatraiili izvan-rcnd- u sjednicu parlamenta.
Britanija nastavlja slanjem trupa u Sredozemno
more, u glavnom na Maltu i Cipar. Koloju vijesti da de
povudi i neke jedinice iz Zapadnc Njemadke.
U Egiptu je progla.sen 24-sat- ni generalni strajk
u znaku protesta protiv londonske konferencije. Arap-sk- a federacija radnidkih unija je pozvala radnistvo svih,
arapskih zemalja dn# otvaranje konferencije poprate
5-minu-tnim
prekidom rada i stajanjem mirno.
Stevenson kandidat
AdUi E. Stctn$on Jc kandidat
Dcmokratskc partije za predsjed-nik- a
Sjed. Drzava. Izabran je na
konvenciji u Chkagu. koju je
dnevna ftampa okntila "cirku-som- ".
Idu6 tiedan republikanci ic
_ Kad 6ovjek ima
. . .
11 a yd en
Stanton je izjavio da je mini.
taratTo prarde kupilo 427 akera
zemlje Jeverno od KlngMona,
na kojoj e podici поти kac-nion- u.
Zemlja je prodjenjena $23.
WK, a minitarto je platilo
123 hiljade.
Stanton Je lo objannio lime
to je Tlannik. neki K. Franklin.
biiki prijatelj liberalnox ena-fo- ra P. Campbell iz Toronta.
CCF poslanici su iznijeli
pravi radnidki znadaj tog
komada.
Harold Winch je rekao
da "nisu do--
stojnl da lilu Hillove diz-me- ". lider
'Low ga je zbog toga nazvao
Poslanik Thomas Barnett je rekao da
izbori u 11. C.
tck u 195S
Victoria, B.C. — Bennet-tov- a
vla-da
je raspisala izbore za
srijedu 19. septembra.
odriati т
CISCO
arkus" u San Fran
ZAVRSEN0 ZASJEDANJE PARLAMENTA
prijatelja
0ttawa4_r0lan!k
socijalkrediteri
Socijalkrediterski
komumstom".
Socijalkreteri
Raspisani
socijalkrediterska
! Yintfnio rlo iicnnctni.i. !.„
trolu тШјепја".
Ncispiinjeni zadaci
Kad se parlamenat sastao
u januaru pred njim su sta-ja- li ovi osnovni zadaci:
Usvajanje zakona o zdravstvenom osiguranju;
Usvajanje zakona o iz- - gradnji plinovoda;
Likvidacija psenidkih
viSkova dobivanjem novjh triUta;
Uspostava diplomatskih
odnosa sa KInom.
Zdravst%eno osiRnranjc
u neizvjesnosti
i O zdravstvenom osigura-nju
bilo je prilidno diskuiije.
Prihvaden je vladin plan o-granid- enog osiffurania. Oii- - votvorenje toga Diana zavisi 1 od provincija. Dosad su plan 4 prihvatile samo tri: SAskat- -l chewan. Alberta i British
Columbia! i
1 Izjava Kanadskog:
kongresa mira
Toronto. — "Ne smije se
dozvoliti da se spor oko Su-eza
pretvori u oruzani su-ko- b", izjavila je Mrs. Eva
Sanderson, podpredsjednik
Kanadskog kongresa mira u
izjavi za Stampu.
Ona je upozorila da pri-jefn- je ili upotreba sile moie
dpvesti do opceg sukoba.
Problem treba rijeSiti ta
ko da se osigura slobodna
trgovina i istovremeno ispu-n- e zahtjevi naroda Srednjeg
Istoka za punu nezavisnost,
slobodu i povecanje stan-dard- a
2ivota. Takvo гјебе-nj- e
de se naci dobrovoljnim
pregovaranjem na bazi jed-nakos- ti.
Jedan od uvjeta za pra-viln- o
гјебепје Sueskog pro-ble- ma je suglasnost velikih
drzava. Njihovo razilaienje
moze urodit teskim poslje-dicam- a.
"Ne smije se sustezati u
traienju гјебепја kod Uje-dinjen- ih nacija", rekla Mrs.
Sanderson.
Na kraju izjavc uknzuje
na opasnost postojanja a-tom- skog oruija i potrcbu da
se zabrani.
Azija osudjujc Dullcsa
Hong Kong. — stampa
azijskih zemalja, ukljudiv
one kojima gospodare Sjed.
Driave, osudjujc drzavnog
sekretara Dullesa zbog od-bija- nja dozvole petnacstori- -
ci ameridkih novinara da
posjete Kinu.
Japanci u Pekinpru
Peking, Kina. — Ovdje je
doputovala delegacija od 15
ranijih jnpanskih generala.
admirala i drugih visokih
oficira. Izjavili su da su do--
sli da upoznaju napredak
Kine.
Milijunska steta
Ncrrijeme je prouzrofilo viJe
milijjna dolara Stete u Torontu i
okolict Poginula je jedna icna.
Iiorba oko plinovoda
Usprkos iestokog otpora
konzcrvativaca i sisiefera
plinovod — jedan od naj-vainj- ih projekata za dnljni
ekonomski razvitak zemlfe
— predan je ameridkim ka-pitalisti- ma. I ios de im biti
posudjeno oko 200 milijuna
dolara iz driavne blagajne!
Boiba oko ovog pitanja
pokazala je bezobzirnost H-ber- ala u noddinjavaniu ze
mlje ameridkom kapitalu. U
tome su ignorisali ne samo
konzervativnu I sisiefersku
opoziciju, ved i narod. Pro-tiv
vladina prljedloga izja-sni- li su se milijuni ljudi,
ukljudiv organizovano rad-nistvo.
Ali to nije uzeto u
obzir.
Vlada. Je povredila i pra- -
vo samog parlamenta. Ogra- -
nidila je pravo govora i dis--
kustje. Iskoristila je i visoki
(Nastavak na str 3)