Novosti, November 05, 1946

              Novih pretplata ADRESA NOVOSTI
206 Adelcdde St W primili do danas:
Toronto 1 OnL 62 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God G Broj 994 TORONTO ONT TUESDAY NOVEMBER 5TH 1946 Vol 6 No 994
SLAVENSKE ORGANIZACIJE U KANADI SUDJE-LOVATI
ĆE NA SVESLAVENSKOM KONGRESU
U BEOGRADU
Osmog decembra tekuće godine održava se u Beogradu
Treći Sveslavenski Kongres na kome će sudjelovati predr'av i nlci svih slavenskih zemalja: Sovjetskog Saveza Poljske Čl
slovačke Bugarske i Jugoslavije
O svrsi Kongresa najbolje govori njegov program kci 2
sastoji iz slijedećih točaka:
1 — Borba slavenskih naroda za mir i demokraciju
2 — Doprinos slavenskih naroda svjetskoj kulturi i
3 — Organizaciona pitanja
Sveslavenski komitet je takodjer uputio poziv za sud ci
vanje na Trećem Kongresu svim slavenskim organizacijama
drugim državama kao: u Francuskoj Sjedinjenim Drfavarr j
Kanadi Argentini itd
Sveslavenski Kongres u Beogradu odigrati će neizmjei -- vafnu ulogu u daljnjem učvršćivanju jedinstva i bratstva 1
venskih naroda u borbi za učvršćenje mira demokracije 1 bJ
gostanja u svijetu
Za vrijeme oslobodilačke borbe protiv fašizma Slaveni 1
odigrali presudnu ulogu naročito u borbi za uništenje zajej
ničkog neprijatelja Tokom posljeratnog perioda slavenske dr
ždve su takodjer avangarda svih progresivnih sila u borbi za
mir demokraciju i neovisnost malih naroda Na slavenskim
narodima leži ovog časa osnovna zadaća da budu kamen te-meljac
zgrade svjetskog mira i napretka Treći Sveslavenski
Kongres u "takvoj situaciji predstavlja neizmjerno veliku važ-nost
za budućnost čovječanstva
Mnoge slavenske organizacije u Kanadi riješile su uzeti
aktivnog učešća u Trećem Sveslavenskom Kongresu U tu svr-hu
Je u Torontu osnovan Organizacioni odbor za koordinaciju
mjera u svrhu slanja delegata na Kongres od strane svih de-mokratskih
slavenskih ustanova u Kanadi U Organizacioni
odbor ušli su predstavnici slijedećih slavenskih organizacija
Ukrajinci Rusi Bugari Macedonci Srbi Hrvati i Slovenci Te
organizacije su imenovale slijedeće delegate na Treći Svesla-venski
Kongres u Beogradu: Ivan Vervjurski Matvej Šatuljski
Grigorij Okulcvič Andrej HrUtoff Andrej Palmeroif Maksim
Bjolić Edo Jardas Jurij Matešić i Mirko Šimac
U svrhu financiranja putnog troška kanadske slavenske
delegacije na Kongres organizacioni odbor je izradio vrlo
ukusnu markicu solidarnosti koja će se prodavati uz cijenu od
50 centi po komadu Organizacioni odbor apelira na sve Ka-nadijan- ce
slavenskog porjekla da kupuju te markice i time
omoguće slanje slavenskih delegata iz Kanade na Treći Sve-slavenski
Kongres u Beogradu
Za organizacioni odbor Sveslavenskog Kongresa u Beo-gradu
Grigorij Okulevič Edo Jardas
Britanci nezadovoljni sa
rezultatom izbora u Grčkoj
PRIJETE DA NEĆE PRIZNATI NOVE BUGARSKE VLADE
London 6 Nov — Britanski
ured vanjskih poslova je nezadovo
ljan sa izborima u Bugarskoj pa
najavljuje da ni ovaj puta neće
priznati bugarske vlade
Svoje protivničko raspoloženje
prema bugarskoj republici Britan- -
Tko bi se mogao protiviti
zabrani atomske
bombe
IZVESTIJA O IZJAVI STALJINA
Moskva 5 Nov — Raspravlja-jući
o odgovoru generalisima Sta-ljina
predsjedniku United Press i
govoru ministra vanjskih poslova
Molotova na plenarnom zasjeda-nju
Ujedinjenih Nacija Izvestija
naglasuje da je suradnja izmedju
članica Ujedinjenih Nacija mogu-ća
Izvestija se osvrnula na pitanje
zabrane atomske bombe čemu se
protive američki monopolisti i on-da
postavila pitanje: "Tko bi se na
svijetu mogao naći ako ne misli o
xvoj agresiji da bi bio protivan
sabrani atomskog oružja i općeg
snitavanja naoružanja?"
Sto m tiče snižavanja naoruža-nja
rijetki mi oni koji se usude po-bijati
značaj ovih pred loga za op-ći
mir I šifru most čak i takvi kao
što je Churchill prisiljeni su se op- ravdavati pred demokratskom jav-nošću
jer su pritišnjeni o zid ne-pobitnim
dokazima Unašanjem
dogadjaja i predlozima vodja Sov-jetskog
Saveza
Svoj komentar Izvestija zavrfu-- J
je: "Sovjetski Savez se kroz kon-ci
opravdavaju time što da su iz-bori
održani pod uslovima "žesto-kog
terora" protiv opozicionih par-tija
Dok priznaju kako je opozi-cija
imala sve mogućnosti u pro-vodjen- ju
izborne kampanje i ime-novanju
svojih kandidata Britanci
kažu da ipak "nije" bilo one slo-bode
kako je opozicija tražjla
U optužbi protiv partija koje
suradjuju u Otačestvenom Frontu
iznesene su najprostije izmišljoti-ne
samo za to da se pred svjet-skom
javnošću opravda protivnič-ko
stanovište prema Bugarskoj i u
buduće odbija suradnju sa Bugar-skom
Da su u Bugarskoj provede-ni
izbori pod pritiskom britanskih
bajuneta uz prisustvo britansko-američk- e
ratne mornarice i pod te-rorom
fašističkih bandita kao u
Grčkoj gdje ni pola naroda nije
glasalo tada nebi bilo ni pitanje
o nekom odbijanju priznanja bu-garske
vlade
Ali Bugarska nije Grčka čiji
narod usprkos svih žrtava koje je
dao tokom prošlog rata nema pri-like
slobodno izraziti svoju volju
i izabrati upravu po vlastitoj želji
Britanci trebaju zaboraviti na po-vratak
reakcionarnog režima u Bu-garskoj
i priznati slobodno izraže-nu
volju bugarskog naroda
ferencij u San Franciseo Londo-nu
i Parizu čvrsto uvjerio da je
dobrom voljom svib članica Ujedi
njenih Nacija moguća medjunarod-n- a
suradnja da ona odgovara tež
njama svih demokratskih naroda i
da jedino čvrsta i nepopustljiva
borba protiv zametača rata može
narode dovesti do željenih rezulta
ta — stabilnog i trajnog mira
MARŠAL JUGOSLAVIJE — TITO
FOND ZA POMOĆ RATOM
OPUSTOŠENIH ZEMALJA
AVashington 4 Nov — General-ni
upravitelj UNRRE La Guardia
poslao je čekove iz fonda koji se
prikupljao u Sjedinjenim Država-ma
na čelu sa Henry Vallace-o- m
za pomoć zemljama koje su nas-tradale
u ratu Novac je poslan u
slijedećim svotama i u slijedne"
zemlje: Filipini 300000 dolara:
Kina 00000 Indija 300000 Ju-goslavija
150000 Austrija 100-00- 0
Italija 260000 Grčka 300-00- 0
Poljska 200000 Madjarska
1000OO Bjelorusija 100000 Uk-rajina
100000 i Finska 60000
"Veterani traže stanove
ne luksus"
demonstraciji: u
montrealu
Montreal 4 Nov — Ulicama
Montreala marširalo je 50 ratnih
veterana i njihovih obitelji noseći
mnogobrojne transperante koji su
na francuskom i engleskom jeziku
isticali: "Veterani traže stanove
ne luksus" 'Tovraćeni heroji su
prisiljeni sami otvarati prazne
zgrade za svoje obitelji" "Je li to
Kanada za koju smo se borili?"
itd
Kod zauzetih zgrada veterani su
postavili vlastite straže braneći
ulaz policiji da ne izbaci njihovih
obitelji Nekoliko veterana je za-tvoreno
pod optužbom za "naruša-vanje"
zakona Dok beskućni vete-rani
sami zauzimaju prazne zgra-de
da bi sklonuli svoje obitelji i
dok vlasti protiv njih šalju polici-ju
simpatije stanovništva Mon-treala
su na strani povraćenih voj-nika
Prošlog tjedna pokušalo se ve-terane
zastrašiti time što je sus-pendiran
čarter Veteranske Lige
ali to nije ništa pomoglo Pred-sjednik
Lige Gilbert Rosenberg
objavio je u ime veterana strogi
protest protiv oduzimanja čartera
rekavši da je to udarac protiv de-mokratskih
prava za koje su se
borili i polagali svoje živote u bor-bi
protiv fašističke osovine
Borbe izmedju Židova i
Arapa u Palestini
PET UBIJENO I 27 RANJENO
Jerusalem 4 Nov — U sjever-nom
predjelu Palestine nedaleko
jezera Ilula održane su žestoke
borbe izmedju Židova I Arapa Ubi-jeno
je pet osoba i ranjeno oko 27
Ovo je prva žestoka borba izme-dju
Zidova I Arapa u posljednjih
desetak godina Napad je provoci-ran
i izveden po Arapima kada
se jedna njihova Krupa digla pro- tiv Židova pod izgovorom da rade
na arapskoj zemlji Sasvim je oči-to
da je ovaj sukob organiziran po
stranoj sili kojoj je u interesu me-djusob- no
klanje kako bi se lakše
nad jednima i drugima vladalo
Britanci su medjutim pooštrili
MIROLJUBIVI NARODI
NEĆE RATA
govori maršal jugo
SLAVIJE
Beograd 4 Nov — Maršal
Tito predsjednik vlade FNR
Jugoslavije gotorio je na ma-sovnoj
skupštini kojoj je prisu-stvovalo
oko 300000 beograd-skih
građjana
Govoreći o najnovijim dogo-djajim- a
u medjunarodnoj situa-ciji
maršal Jugoslavije je re-kao
da miroljubivi narodi svije-ta
neće više ratajiego najtijes-nij- e
prijateljstvo i suradnju na
ekonomskom i političkom polju
Mi želimo bolje odnose i sa
Sjedinjenim Državama — rekao
je maršal ali stanoviti politički
krugovi u Sjedinjenim Država-ma
neće prijateljskih odnoa sa
Jugoslavijom Sto više dogodja-j- i
u posljednje vrijeme su poka-zali
kako nekoje sile rade na to-me
da e odnosi izmedju Jugo-slavije
i Sjedinjenih Država još
pogoršaju
Osvrnuvši se na ratne huška-č- e
maršal Tito je rekao da je
jedan od takvih Winston Chur-chill
koji govori u ime svjetske
reakcije Churchill ima srce od
kamena prema novim demokrat-skim
zemljama ali prema kra-ljevima
je naročito blag — re-kao
je maršal Tito
FAŠISTIČKE PROVOKA-CIJE
U TRSTU
Upriličene su sa namjerom da
utiču na raspravu o Trstu
Trst 4 Nov — Talijanske fašis-tičke
grupe su prošle nedjelje po-novno
održale provokativne demon-stracije
i nrede u Trstu Demon-stracije
koje su počele rano u ju-tro
održavane su pod Čisto faši-stičkim
parolama a glavna svrha
Im je bila uznemiravanje mirnog
stanovništva i izazivanje krvopro-lića
Zahvaljujući svjesti i strpljivo-sti
naroda fašisti ipak nisu bili u
stanju izazvati oštrijih sukoba
Tek ponegdje je došlo do manjih
okršaja kad se narod branio cd
napada Mjesna i saveznička voj-na
policija je intervenirala tek
kasnije kad je razuzdana fašistička
rulja demonstrirala nekoliko sati
Oko desetak ih je zatvoreno
Demonstracije talijanskih fašis-ta
priredjene su i održane planski
i sa odredjenom svrhom Htjelo se
u danima kad u Nev Yorku zasje-daju
Ujedinjene Nacije i Vijeće
ministara vanjskih poslova uplivi-sn- ti
na rješavanje pitanja Trsta
po onoj liniji koja će više odgo-varati
talijanskom imperijalitmu
mjere protiv ilegalnog useljivanja
Zidova u Palestinu Po svim oba-lama
straže su pojačane dok avi-jacija
i mornarica podržava stalnu
patrolu nad prilazima u Palestinu
I ODGOVOR MARŠALA TITA NA
PITANJA AMERIČKIH NOVINARA
Beograd 14 Okt - Danas poslije podne maršal Tito je
primio američke novinare Lea Sulsbergera direktora ' Nev
York Timesa" i Roberta Lowa dopisnika "Lile Magazine" i Time i tom prilikom odgovorio im na niz postavljenih pitanja
manje: što mislite o napredku
rada na obnovi u Jugoslaviji? Da
li smatrate da je obnova već do-vršena
ili ne?
Odgovor: Pitanje obnove Jugo-slavije
ne može se niukom sluča-aj- u
smatrati da je riješeno niti
i& 5 posto Jugoslavija je u ovom
ratu bila teško oštećena i razruše-na
da je nemoguće u roku od jed-ne
i pol godine izvršiti težak za-datak
obnove Razumije se ja pri
tome ne ulazim u detalje
Pitanje: Kakvi planovi postoje
za daiie uvodjenje obnove pošto
l NiRIlA krajem ove godine obus-avlj- a
svoj rad Da li maršal sma-tra
da će prestankom Unrine po-moći
nastati teškoće u obnovi?
Odgovor: Naša država stvara
planove za daljnju izgradnju bez
obzira na pomoć UNRRE i obno-va
će bezuslovno teći dalje Bilo
bi razumije se nepravilno reći da
prestanak pomoći UNRRE neće
uticati na brzinu obnove naše zem-lje
tim više što se Unrina pomoć
do sada a naročito u početku u
glavnom sastojala u životnim na-mirnicama
odjeći i drugome što je
bilo najpotrebnije stanovništvu
što se tiče mašinerije do sada je
preko UNRRE dobijeno malo jer
je najveći dio tih dobava trebalo
da uslijedi u posljednjoj fazi pa
one još ni izdaleka nisu iscrpljene
Pitanje: Nedavni period bio je
nepovoljan za odnose izmedju Ju-goslavije
i SAD Da U maršal sma-tra
da se ti odnosi sada poprav-ljaju?
Odgovor: Ono što je stvorilo ne-normalne
odnose izmedju Jugosla-vije
1 SAD nije došlo od strane
Jugoslavije jer je Jugoslavija
imala kako za vrijeme rata tako i
poslije povjerenje u svoje savez-nike
i nadala se da je njezin do-prinos-
u ratu dovoljan dokaz da
narodi Jugoslavije jednako u miru
kao i u ratu žele imati najbolje
odnoe sa svim zemljama a naro-čito
sa SAD koje su u toku rata
mnogo dale u materijalu i ljudstvu
za pobjedu Ujedinjenih naroda
Ne mogu se uzeti kao elementi za
pogoršanje odnosa Izmedju dvije
zemlje izvjesni sitni incidenti koji
su se eventualno dogodili po poje-dinim
licima Ja lično smatram da
je tu po sredi jedna odredjena po-litika
američke vlade prema novoj
Federativnoj Narodnoj Republici
Jugoslaviji Oto moje mišljenje
potvrdjuje činjenica da ni u jed-nom
pitanju koje je od životnog
interesa za Jugoslaviju Amerika
nije zauzela stav u prilog Jugosla-vije
To je bio slučaj sa svim pita-njima
koja su tretirana na Mirov-noj
konferenciji u Parizu kao što
su Julijska Krajina Trst repara-cije
zatim pitanje zadržavanja na-ših
brodova na gornjem Dunavu
Zbog svega toga ne samo ja ne-go
čitav naš narod nije mogao do-ći
do ubjedjenja da sada u mirnom
periodu postoji ono isto razumije-vanje
službene američke vlade
kao što je to bio slučaj za vrijeme
rata
Naprotiv vidjeli smo da je stav
Amerike bio povoljniji prema biv-šim
neprijateljima sa kojima smo
još do nedavno bili u ratu No to
sve ništa ne znači da sa strane
naroda Jugoslavije ne postoji naj-bolja
želja da se odnosi izmedju
naše dvije države poprave Mi želi
mo da se ti odnosi poprave ali
moramo nažalost konstanlirati
da to ne zavisi od nas
Pitanje: Prije godinu i pol da-na
— postavio je pitanje direktor
"Nev York Times" — ja sam imao
priliku da vidim maršala u Moskvi
Tom prilikom maršal je u glavnim
linijama izložio jugoslavensku
vanjsku politiku Da li bi nam sada
maršal mogao dati kakvu izjavu
o jugoslavenskoj vanjskoj politici
Naročito nas interesiraju slijedeća
pitanja:
1) Da li će Jugoslavija potpisa-li
Mirovni ugovor sa Italijom ona-ko
kako ga je prihvatila 21 nacija
na Konferenciji u Parizu 2) Ka-kav
je star jugoslavenska vlada
zauzela po pitanju Koruške i Ce- -
lovca 3) što mislite o situaciji u
Egejskoj Macedoniji i kakav je ju-goslavenski
stav po tom pitanju?
Odgovor: Na sva tri pitanja
mogu da odgovorim slijedeće:
1) Ostajem — kao i naša vla-da
kod toga što je već rečeno i
što je i šef naše delegacije Kar-de- lj
rekao na Mirovnoj konfe-renciji
u Parizu naime da mi
ne možemo potpisati odredbe
takvog ugovora kako je to od-lučeno
u Parizu To mi nismo
izjavili iz razloga neke politi-čke
presije nego zato Sto sma-tramo
takvu pdluku dubokom
nepravdom Ml se sa takvom
odlukom ne možemo pomiriti
Razumije se da mi očekujemo
da će se u pogledu tih odluka
koje su pale na Pariškoj konfe-renciji
još govoriti da će se
ureti u obzir naši opravdani ar-gumenti
i interesi naše zemlje
pa da će se izvršiti izvjesne mo-difikacije
u korist naših pra-vednih
zahtjeva Mislim pri tom
na konferenciju prcdtavnika
četiri velika saveznika
2) Stav naše vlade u pogledu
naših zahtjeva prema Austriji
tj u pogledu korekture granice
oblasti naseljenih čisto jugosla-venskim
stanovništvom apso-lutno
je čvrst Mi ćemo te zah-tjeve
iznijeti na Mirovnoj kon-ferenciji
za Austriju
1) Naša vlada do sada uopće
nije postavila pitanje Egejske
Macedonije kao problema koji
bi se imao riješavati već u pr-voj
fazi na Mirovnoj konferen-ciji
Ali s obzirom na stanje koje
je nastalo posljednje vrijeme u
Egejskoj Macedoniji s obzirom
na proganjanje macedonskog
stanovništva — i to ne samo od
strane vladinih organa nego i
od strane bandi i monarhisti-čkih
grupa koje imaju zadatak
da teroriziraju narod razumije
se da mi ne možemo ostati in-diferentni
prema svemu Sto se
dogadja tamo Kakve korake
ćemo mi poduzeti pred Organi-zacijom
Ujedinjenih naroda na
to pitanje još ne mogu odgovo-riti
ali da ćemo izvjesne kora-ke
poduzeti to je jasno jer mi-slim
da se ne može dozvoliti da
se u isto vrijeme kada se održa-va
zasjedanje Ujedinjenih na-roda
kada se vode razgovori i
ističe briga o tome da mali na-rodi
i manjine uživaju svoja pu-na
prava da se u isto vrijeme u
Jednoj zemlji kao što je Grčka
u Igejskoj Macedoniji vrše
najgrublji nečovječni postupci
prema Jednog manjini koja se
proganja istrebljuje i tjera sa
svoj ognjišta Razumije se da
odbijam sve one klevete koje se
sa izvjesnih strana šire protiv
Jugoslavije da Jugoslavija ima
neki udio u tome što se u Grč-koj
dogadja — Jer to nije toč-no
Ja to mogu da tvrdim jer
to dobro znam Isto tako moram
da podvučem da Jugoslavija u
pogledu toga pitanja neće po-duzimati
nikakve druge mjere
osim onih koje su u duhu prin-cipa
Ujedinjenih Naroda Sva
ostala pričanja nisu ništa dru
go nego samo pričanje koja
imaju za cilj da se naškodi na-šoj
zemlji
Pitanje: Da li se predvidjaju
kakvi planovi za jednu užu za-jednicu
sa Bugarskom?
Odgovor: Za sada nije bilo ni-kakvog
plana niti riječi o tome
da se izmjene odnosi izmedju
Jugoslavije i Bugarske Naši
odnosi sa Bugarskom su srdač-ni
odnosi izmedju dvije bratske
zemlje Mi nastojimo da sa svo-je
strane pomognemo bugar-skom
narodu koliko je to u na
šoj moći Želimo da ti odnosi
budu još više učvršćeni i pro-dubljeni
jer Je suviše veliki Jaz
koji su izmedju Jugoslavije i
Bugarske bile stvorile prije ra-ta
anti-narod- ne vlade obojih ze-malja
Radi se dakle samo o
(Prenos na str 4)
Ako želimo mir prihvati-mo
predlog Molotova
- Wallace
PUT CHURCHILL A JE PUT
RATA
Chicago 5 Nov — BivSi držav-ni
tajnik trgovine Henry Vallace
poziva Sjedinjene Države da prih-vate
program o snižavanju naoru-žanja
kako je zatražio sovjetski
ministar vanjskih poslova V M
Molotov na plenarnom zasjedanju
Ujedinjenih Nacija
Ako zaista želimo mir onda ne-ma
drugog izlaza nego prihvatiti
Molotov predlog — rekao je Wal-c- e
I ne samo to Sjedinjene Drža-ve
su dužne pozvati i druge zem-lje
da to učine Narodima svijeta
nikada neće biti odguran mir ako
temo slijediti liniju Churchilla
McCormicka i podstrckače auti-sovjets- ke
propagande
Govoreći o zabrani atomske
bombe Wallace je naglasio da ne-smije- mo
vjerovati i slijediti "ono
koji traže da se spusti atomska
bomba na Sovjetski Savez" Wal-la- ee
je pozvao demokratske Ame-rikance
da rade na povratku po-litike
pokojnog predsjednika Roo-sevel- ta
Nacista Schacht namje-rava
doći u SDA
Stuttgart — U američkoj oku-pacionoj
zoni Njemačke se gori
da će možda dr Hjalmar Schacht
koji je nedavno rješen optuibe na
sudu u Nurnbergu pobjeći u Sje-dinjene
Države i tako umaknut!
ponovnom sudjenju Njegovo bjeg-stv- o
iz Njemačke nije isključeno
jer je poznato da on ima uticajnih
prijatelja u Sjedinjenim Država
nm koji ga žele spasiti
Medju antl-fašističko- m javnošću
Njemačke napose u američkoj
okupacionoj zoni vlada mišljenje
da bi čitav proces denazifikncije U
Njemačkoj bio oštećen kad bi je-dan
od graditelja nacističkoj: sis-tema
mogao pobjeći Inače se su-dje- nje
protiv nacista provodi veo-ma
sporo i osude su blage U mno-gim
slučajevima sudnica grmi od
nacističkih usklika i znakova ra-dosti
kad se izriču male i novčano
kazne
Takodjer se govori da je Scha-cht
pripremio plan za "oporavak"
Njemačke On navodno neće govo-riti
o tom planu još sada
šumski radnici se vra-ćaju
na posao
Port Arthur 4 Nov — šumski
radnici u Port Arthuru Fort Vil-lia- mu
Geraldtonu Beardmoru I
Sudburjr su sa 06 posto glasova
potvrdili sporazum unije sa poslo-davcima
Kako javljaju iz Timmin-s- a
tamo je sporazum prihvaćen sa
99 posto
Na osnovu ovakve odluke član-stva
Lumber and Savvmill Vorkers
unija proglasuje da je štrajk u
šumskoj industriji svršen Danas
u ponedjeljak svi štrajkaši se po-bjednički
vraćaju na posao Svrše-tak
štrajka radnici su proslavili
oduševljenim paradama 1 masov-nim
skupštinama gdje su govorni-ci
pozivali radnike da u cijelosti
iskoriste priliku za još veće šire-nje
i učvršćenje njihove unije Jed-na
od takvih parada održana je
prošle subote u Fort Arthuru gdje
je učestvovalo na stotine radnika
Iza toga održavala se masovna
skupština
PET GODIŠNJI PAKT SDA
SA KINOM
Washington 4 Nov — Driavno
odjeljenje je sa vladom Chteng
Kai-she- ka u Kini potpisalo pakt
prijateljstva trgovine i slobodne
plovidbe U političkim krugovima
pakt se smatra kao još jedan ko-rak
državnog odjeljenja u pravcu
pomaganja bankrotiranog reiima
kineske reakcije protiv demokrat-skog
pokreta To je pakt za poja-čanje
gradjanskog rata u Kini