000147 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
' JB BHfrT fe f T f ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM 208 Adelcride St W Toronto I Ont Canada NARODU U JUGOSLA-VIJ- I CIJENA: U OPNOVI I IZ-Za Kanadu S500 godišnje GRADNJI ZEMLJE Za sve druge zemlje $600 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO Utorak 8 aprila 1947 TORONTO ONTARIO TUESDAY APRIL 8TH 1947 Vol 7 No 1057 Važne upute povratnicima E GLAVNOG UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA U TORONTU Nakon informacija koje smo dobili od predstavnika Jugo-đavensko- g Pomorskog ureda u New Yorku možemo povratni-cima konačno saopćiti nekoliko neizmjerno važnih uputa u vezi ea odlaskom i pitanjima koja su vezana uz to osnovno pitanje 1 — Jugoslavenski parobrod S S Radnik dolazi u Mon-tre- al oko 15 maja O točnom danu ukrcavanja povratnika javiti ćemo naknadno najmanje deset dana unaprijed Što znači da povratnici koji putuju u prvoj grupi ne trebaju putovati u Mon-he- al sve dok im ne bude javljeno putem ličnih pisama i preko Štampe U Montrealu je teško dobiti stan pa je poželjno da se povratnicima omogući neposredno ukrcanje po dolasku u taj grad 2 — Cijena voznih karata na parobrodu tJ od Montreala do Rijeke a — Za iseljenike - povratnike koji idu sa grupama i na s'alan boravak u zemlju uz pomoć i preko Vijeća Kanadskih Južnih Slavena- - U slobodnom prostoru (zajedničkim kabinama) S17450 za odrasle za djecu do uključiv navršeno 12-t- o godine S8750 (u cijenu je uračunata i kanadska državna taksa) b Djeca ispod jedno godine starosti imaju podvoz bes-platan U posebnim kabinama za odraslo S22650 po osobi za dje-cu do uključiv navršene 12-t- o godino SI 1350 po osobi (u cijenu je uračunata i kanadska državna taksa) c — Za posjetnike i turiste: U zajedničkim kabinama S21050 za odrasle za djecu do uključiv navršene 12-t- e godine starosti SI 0550 U posebnim kabinama S26050 po osobi za odraslo za dje-cu do uključiv navršene 12-t- e godine SI 3050 3 _ Prtljaga i tovar kojeg ćo povratnici ponijeti sobom a — Iseljenici-povratni- ci koji polazo ca grupama i na sta-lan boravak u zemlju uz pomoć i preko Vijeća Kanadskih Južnih Slavena: Svaka odrasla osoba ima pravo na šezdeset kubičnih nogu Icvata BESPLATNO: svako dijeto po 30 kubičnih nogu besplat no Za sav drugi utovar na parobrod naplaćivati će se 50 centi (kanadsko valute) po svakoj kubičnoj nozi b — Posjetnici i turisti Svaka odrasla osoba ima pravo na dvadeset kubičnih no-gu tovara besplatno za svaku daljnju kubičnu nogu tovara naplaćivati ć se po jedan dolar 4 Automobili Za svaki automobil naplaćivati će se 3votu od $300 00 bez obzira na veličinu istog Prevoz do Montreala tj do pristani-šta snositi će vlasnik Važna napomena: Svaki povratnik snosili će troškove eko dopreme svoje prtljage do parobroda odnosno do Mon-treala Naplatu za utovar i prevoz svog vlasništva putnici će platiti na pristaništu tj kad se budu ukrcavali na parobrod Molimo sve zainteresirane da gore iznesene upute smatra-ju valnima i da se istih pridržavaju kako bi se izbjeglo svim neugodnostima i suvišnim troškovima Daljnje upute u pogle-du voznih karata za parobrod i željeznicu do parobroda uto-var robe odnosno slanje iste u Montreal biti će povratnicima dostavljene lično i preko štampe te putem uputa povjerenici-ma koje će u svrhu pružanja pomoći povratnicima u svakom naselju imenovati Vijeće Molimo Etoga sve zainteresirano da pripaze na uputo preko štampo i savjete koje će im dati po Vijeću imenovani povjerenik u naselju DANAS POLICIJA SUTRA ČINOVNIČKI) OSOBUE A PREKOSUTRA SVI OSTALI REZOLUCIJA KOJOM SE OSUDJUJE ODLUKA PROVINCIJALNE VLADE Toronto 18 Aprila — Prollog tjedna usvojio je Okruini radni-čki odbor za grad Toronto rezolu-ciju u kojoj se oStro protestira protiv odluke provincijalne vlade đa se policajcima zabranjuje biti elanom unije Govoreći o predmetu tajnik od- - I SOBAMA U HOTELIMA POSKOČILA CIJENA Toronto 7 Aprila — Neposred-no po objavi o podizanju stanari-ne vlasnici torontovskih hotela upozorili su svoje stanare da od danas plaćaju visu cijenu po sobi Cijene su poskočile za deset do dvadeset posto POPLAVA U JUŽNOM ONTARIU Toronto 7 Aprila — Juinom On ta rKl pogotovo onom dijelu iz-mvd- jtt Londona i Chathama prije-ti poplava Rijeka Thames je već nabubala i na mnogim mjestima prešla svoje korito Na hiljade ekera zemlje se već nalazi pod vo-dom Do sada je vee! pet osoba davljeno u vodi Stanovnici u po-jedinim selima bježe u brijegovHe predjele i ihre pod šatorima dok su njihove kć i drage gospodar-ske zgrade pokrivene vodom bora J W Rucklev je rekao da je provincijalna vlada premijera Dre a dana posegnula za pra-vom policajaca sutra će posegnu-ti na pravo organiziranja činovni-ka a prekosutra svih ostalih "To su pojave na koje smo bili naučni u fašističkim zemljama i sada se primjenjuju u Ontario" — rekao je tajnik llucklev Devvar Ferguson fd Mornarske unije je rekao "odluka provinci-jalne vlade da se policajcima za-branjuje unija njihovog iabora do-nesena je pored ostalog i zbog to-ga Sto se lada premijera Drew boji da bi policajci postali irtve subverzivne propagande koja po mišljenju Prevva postoji unutar radničkih unija" Ova na oko naivna stvar jasna je opomena svim organiziranim radnicima Hranjenje policajcima da budu članovi unije svog izbora je po liniji Prevvova napada na opće radnički pokret U ovom pravcu usvojena je oš-tra rezolucija od strane Toronto and District tabor Council i oda-slana na provincijalnu vlada tra-žeći da se odluka poništi Još je istaknuto da će organi! rani rad-nici od sada Joi vise zbiti svoje re-dove jer u potezu Drevni vide opasnost po svoje unije i svoja radnička prava JUGOSLAVIJA TRAŽI 150 MILIJUNA DOLARA NA IME REPARACIJA OD AUSTRIJE Vanisk a politika Jug EKSPOZE MARŠALA TITA O VANJSKOJ POLITICI F N R JUGOSLAVIJE Beograd 31 marča (Tanjug) Maršal Tito )đ na njoj zajedničkoj sjednici oba Vijeća Narodne skupltim dao slijedeći ekspoze o vanjskoj politici: "Drugovi i gospodo poslanici: U svojoj vanjskoj politici vlada F N R Jugoslavije nepokoleblji-vo stoji na principu dosljcdnje bor-be za očuvanje mira u svijetu kao i ekonomike i kulturne suradnje Vodeći upornu borbu na medjuna-rodno- j konferenciji mira za pra-vedne zahtjeve naših naroda na pripremama i pregovorima o miru u Londonu New Yorku i Tarizu delegacija koja je zastupala nasu zemlju vršila je tu svoju dužnost sa najvećom upornošću i dostojan-stveno tražeći da se Jugoslavij-ka- o jednoj od najteže materijalno postradalih zemalja od okupacije 1 sa ogromnim ljudskim žrtvama u ratu zadovolje opravdani zahtjevi U tim svojim naporima naša dele-gacija imala je punu podršku sa strane delegacije Sovjetskog Save-za na čelu sa g Molotovom a ta-kod- jer i potporu ostalih delegacija bratskih nam slavenskih zemalja Poljske i Ćehoslovačke Mi smo mnogo zahvalni velikom Sovjet-skom Savezu i našim ostalim brat-skim zemljama Poljskoj i Čehoslo-vačk- oj za podršku i puno razu-mijevanje za naše žrtve i pravo No mi smo se nažalost sa velikom gorčinom morali uvjeriti da nam neki nali saveznici u ratu osobito Engleska i Amerika na sve mo-guće načine osporavaju prava i zauzimaju stav za koji bi se po nekad teško moglo tvrditi da je to 6tav prijateljskih zemalja Sjetimo se samo naše borbe za Mru Trst i Slovensko primorje na mirovnoj konferenciji u New Yorku i Pari-zu bez obzira na sve naJe argu-mente koji nepobitno dokazuju naše historijsko i etničko pravo na te krajeve bez obzira na to Sto smo se mi sami sa mnogo krvi i žrtava oslobodili od njemačkih okupatora Istru Trst i Slo-vensko Primorje naši saveznici u ratu Engleska i Amerika zajedno sa nekim malim zemljama pa čak i onima koje nisu ni sudjelovale u ratu uporno su se protivili i na koncu uspjeli dostignuti da naSa zemlja koja je od svih zemalja u Europi najviše postradala i dala relativno više žrtava od ijedne na-pre- d navedene velike saveznice u ratu nije postigla dobar dio svo-jih opravdanih zahtjeva To ugo-voru o miru sa Italijom jedan do-bar dio naše braće u Istri Trstu i Slovenskom Primorju i dalje je os-tao izvan granice naše zemlje iako je taj isti dio naše braće u toku rata dao saveznicima dragocijenl prilog u krvi za zajedničku pobje-du i za svoju slobodu koju on bla-godar- eći tim saveznicima nije po-stigao O POTPISU UGOVORA SA ITALIJOM Nepravda prema naiim narodi-ma bila je tako velika da je vlada stojala pred alternativom potpi-sati ili ne potpisati taj mirovni ugovor koji je za nas značio dik-tat zapadnih država Ali dosljedna u borbi za ostvarenje i učvršćenje mira vlada se je riješila iako teS-k- a srca da potpise ugovor o miru sa Italijom koji predstavlja veliku nepravdu za nasu zemlju sa punom uvjerenolću da taj akt odobrava-ju ne samo svi narodi Jugoslavije već i narod koji je ostao izvan granice naše zemlje i na koji ne-ćemo nikada zaboraviti kao sto je to naglašeno u deklaraciji pri pot-pisivanju mirovnog ugovora Razumije se da su se mnogi pot-paljivači novog rata I reakcionar-ni smutljivci nadali da mi nećemo potpisati ugovor o miru sa Itali-jom Htjelo m s time prikazati Jugoslaviju kao državu koja ugro-žava mir Sa tim su se pravile već svakakve kombinacije ali i to Je dalo jedan razlog vise da ugovor potpišemo i na taj način onemo-gućimo ratne provokatore u tom dijelu Europe koji su spekulirali na mržnji i sukobima' izmedju Ha lije i Jugoslavije Sa potpisivanjem ugovora ru sa Italijom stvoreni su u lo za uspostavljanje normalan dm sa sa tom susjednom zemljom ca kojom želimo živjeti po mogućn sti u što boljim odnosima saradji-vat- i osobito u ekonomskom pogl du 0 KORUŠKOJ Slično ako ne još gore sto u stvar sa pitanjem Koruške Nas--a vlada uputila je memorandum kon ferenciji velike četvorice u kom su nepobitno dokumentirani na i zahtjevi za priključenjem jedne' dijela Korulke koja je naseljerj većinom od Slovenaca i kuja -- j etničkog i historijskog gledi j pripada nama Osim toga na a braća u Koruškoj i sama up rr zahtjevaju da se priključe u j matici — N U Slovenin On t svoje zahtjeve potkrepljuju i me sto su se jedino oni u A istn stvarno borili na strani sau 1 k kako protiv njemačkog tako i pro tiv austrijskog fašističkog osvaja ča koji nije za vrijeme rata bi ni malo nedužniji i skromniji u svojim djelima i osvajačkom ape-titu od njemačkog Od brojnih nje-mačkih divizija koje su palile vje-šale I ubijale naše gradjane bilo je 14 divizija u kojima je bilo od CO do 100 posto Austrijanaca Mi smo njihova zvjerstva vrlo dobro upoznali u toku rata a komandan-ti tih austrijskih divizija završili su ili završavaju svoju karijeru zbog svojih zločina pred naSim na-rodima pred našim narodnim su-dovima Neki današnji austrijski vlastodršci podržavani od svojih zapadnih pokrovitelja hoće da prikažu svijetu kao da Austrija ni-je ratovala protiv nas i drugih sa-veznika kao da nisu njezini vojni-ci pljačkali ubijali i uništavali sve do čega su stigli u Jugoslaviji I svuda gdje su bili O REPARACIJAMA Po pitanju reparacija za Jugo-slaviju zapadne sile takodjer zau-zimaju stav koji nimalo nije u pri-log Jugoslavije jer sume koje se utvrdjuju na račun Jugoslavije ni približno ne odgovaraju stvarnoj šteti koju je Jugoslavija pretrpila u ratu Tako na primjer po mi-rovnom ugovoru sa Italijom umje-sto minimalne sume od 400 miliju-na koliko smo tražili na koncu dodijeljeno je svega 125 milijuna dolara iako je teta koju su nam učinile falističke trupe Mussoliniju za vrijeme okupacije dijela Slove-nije Dalmacije Crne Gore Herce-govine i dijela Rosne Like I Kor-duna ogromna i neprocjenjiva u materijalnim i ljudskim žrtvama tako da reparacije od 125 milijuna dolara koliko treba da dobijemo od Italije u odnosu prema stvar-noj šteti predstavlja vile simbolič-nu svotu nego naknadu za štetu Još gore stoji pitanje reparaci-je od Njemačke Prema Potsdam-sko- m sporazumu Jugoslavija tre-ba da dobije reparacije iz zapad-ne zone koju drže engleske ame-ričke i francuke trupe Engleska i Amerika su se obavezale da će one Jugoslaviji dati reparaciju ko-je će biti odredjene Medjutim ka-ko stvar sada stoji u tom pogledu ? U Parizu je na pregovorima o raspodjeli reparacija bila dogovo-rena visina kvote koju će pojedine savezničke zemlje dobiti Na Ju-goslaviju je dolio rta račun repa-racija od Njemačke 96 posto za fabrike razne instalacije brodove i tako dalje 60 posto za imovinu u inostranstvu tj njemačku imo-vinu u inostranstvu A sto smo mi zapravo do sada dobili Vi ste već ovdje imali prilike da čujete od našeg predstavnika u Medjusavez-ričk- oj agenciji za reparacije u Uel-gi- ji druga Ivekovića kakve nam i B osmi e MARSA L TITO sve teškoće piinc kupaću ne vla-sti u zapadnoj Njemačkoj u pogle-du dobivanja tih reparacija i pre-ma tome ja se neću upuštati i u podrobnosti već navodim samo približnu cifru koliko iznosi do sada u dolarima suma za dobiva-nje reparacije iz Njemačke Do sada Jugoslaviji je predat mate-rijal u vrijednosti od oko 5180000 dolara od koga je u zemlju došlo do sada oko 12 posto prema spo-razumu u Potsdamu cjelokupne reparacijo iz Njemačke treba da iznose 20 milijardi dolara a od to-ga dijela deset milijardi za Sov-jet'- kl Savez uključivši i Poljsku To je sasma opravdano jer je Sov-jetski Savez zaista stralno postra-da- o u toku rata a slično i Poljska Ostalih deset milijardi treba da dobiju Engleska Amerika Fran-cuska Jugoslavija i druge zemlje koje su bile okupirane od njema-čkih trupa Iz te reparacione svo-to na Jugoslaviju bi dolio po prili-ci oko 700 do 800 milijuna dolara Sto je opet daleko od toga da bi odgovarala stvarnoj Šteti koju je pretrpjela Jugoslavija u materi-jalnom pogledu od njemačke oku-pacije Razumije se da se mi ne može-mo pomiriti sa takvim stanjem stvari i tražimo da nam se naš odredjeni dio od reparacione sume Njemačke dade neokrnjen a isto tako tražimo da nam Austrija na-doknadi Metu u obliku reparacija A ako neki saveznici žele da nešto od reparacija iz bilo kojih razloga hoće da oproste Njemačkoj ili Aus-triji onda neka oni to učine na svoj račun a ne na račun naSe zemlje koja je i relativno materi-jalno pretrpjela najveću Štetu i zbog toga se ni u kom slučaju ne može odreći svoga dijela repara-cije Razumljivo je da takav stav naSih zapadnih saveznika prema Jugoslaviji u pogledu njezinih op-ravdanih interesa proizlazi iz nji-hovog opće političkog stava prema novoj Jugoslaviji koji se ne mole nazvati prijateljskim Ona njima kao takva nije simpatična jer je polla svojim putem putem pune političke i ekonomske nezavisno-sti putem istinske narodne demo-kracije a ne putem pseudo demo-kracije koju su nam stalno I Im-perativno preporučivali Naši na-rodi nisu htjeli vie da se kod nas obnovi takozvana zapadna demo-kracija demokracija Pasira Rože MakimoTi'ra zvanog kundaka Stojadinovića Jeftića DragMc Cvetkovića Mafeka kralja Alek-sandra i Pere živkovića Nali na-rodi su odabrali novi put put sveopće izgradnje naše zemlje i (Prenos na strani 4) :- -£ 4 INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA AUSTRIJE U STANJU JE DA ISPUNI JUGOSLAVENSKE ZAHTJEVE — REKAO JE POD- - PREDSJEDNIK JUGOSLAVENSKE VLADE KARDELJ Moskva 7 Aprila — Podpred-sjedm- k jugoslavenske vlade Ed-var- d Kardelj postavio Je pred Vi-lice ministara u Moskvi Jugosla-ven ki zahtjev u pogledu austrij-skih reparacija i teritorija koj Jur 'a i ja potražuje od Austrije Na račun ratne štete koju su aurtrv ki vojnici počinili u Jugo-slaviji a vrijeme okupacije Jugo-slavenska vlada traži 150 milijuna dolara Pored toga Jugoslavija tra-ži irpravak granica prema Austri-ji Slovrnsku Korušku gdje obita-va vue od 120000 Slovenaca To je predjel koji je nasilu otrgnut od Slovenije i u kojem su Nijemci ' Ausirijanci kroz decenije vršili pritisak odnarodjivanja u duhu svoje imperijalističke politike I pogledu ratnih reparacija podpredsjednik vlade Kardelj jo rekao da je Austrija u stanju sa dana njom industrijom ispuniti te zahtjeve brz da bi to djelovalo na njen ekonomski ustav Podna-aju- ći jugoslavenske zah-tjeve Edvard Kardelj Je rekao i to da se u Austriji još I danas na- - Stanarina poskočila za 10 odnosno za 20 posto ottaua 7 Aprila Ministar financija federalne vlade objavio je da počam sa dana'njim danom kućevlasnik ili stanar može podig-nuti stanarinu podstranaru za de-set odnosno dvadeset posto U objašnjenju ministra financija se kaže da podstanaru koji upo-treblju- je vlfe od jedne sobe može se podignuti stanarina za 20 posto dok onima koji upotrebljuju samo jednu sobu odnosno jednu prosto-riju stanarina se može podignuti za 10 posto U tom slučaju stanar može za-tražiti novi ugovor na osnovu ko-jeg se podstanar obavezuje kroz Štrajk telefonista u Sjed Državama Amerike CIJELA ZEMLJA PARALIZIRANA ŠTRAJKOM Vashington 7 Aprila — Više od 340000 telefonista stupilo jo danas na štrajk štrajk je počeo točno u C sati u jutro Telefonski radnici i radnice napustili su ure-de i uspostavili pred centralama štrajkaške straže Zahtjevi telefonista su $1200 tjedne povišice Od strane vlade pokušano je da se štrajk odgodi za daljnjih 48 sa-ti ali je vodstvo unije telefonskih i telegrafskih radnika odbilo vla-din zahtjev U pojedinim gradovima organi-zirani su posebni odredi policije koja stražan pred telefonskim centralama U samom Nev Vorku oc5Wjjswr ZABRANA RADNIČKE Ottavva 8 Aprila — Poslanik Wilfred LaCroix iz provincije Que-be- c je u federalnom parlamentu predložio nadopunu kriminalnom zakonu za zabranu Radničke Pro-gresivne Partije i drugih organi-zacija koje su nejioeudne kanad-skoj reakciji Njegov predkg je tek privatno mišljenje Jednog poslanika koji prekim okom gleda na demokrat-ska prava kanadskog naroda No ipak to je opasan predlog za ka-nadske demokratske institucije Njegov je cilj staviti izvan zako-na ne samo RPP nego i kanadski sindikalni pokret i ostale snage u zemlji koje se bore za progres Ako pmllog naidje na odobrenje u kanadskim desničarskim krugo-vima u Ito nema dvojbe pogotovo ako narod na" vrijeme ne snažnu postoji opas no! da Kanada zagazi u vode fa- - KDVAHD K AltnrLJ laže nn važnijim državnim uprava-ma bivši i poznati fašisti "Oni stoje tamo pod protekcijom savez-ničkih vlasti" — rekao je Kardelj lvie godine da će plaćati pod no vim uvjetima U protivnom u ro-ku od 30 dana podstanar se mora seliti izj stana Ako stanar ne zatraži povišice bilo putem ugovora ili podstanar nije dužan platiti vile Povišenje cijene na stanovima na živežnim namirnicama odjeći obući I ostalim tvorničkim proiz-vodima neminovno vodi u pitanje radničkih nadnica Cijeno skaču svemu i svačemu a nadnice ostaju To Je ono Sto organizirane radnike postavlja pred zahtjev o većim plaćama 12000 policajaca odredjeno Je za ovaj štrajk Nema sumnje kompanije uz po-moć državno policije pokušati će razbiti iHrajk uvlačenjem skebovn i zastrašivanjem Štrajkala "ali to nas neće odvratiti od našeg pra-va na veće plaće" — izjavio je vo-d- ja unije Sve telefonske veze na dugu i kratku prugu prekinute su Jedi-no predsjednik Sjedinjenih Država i pojedini vili funkcioneri vlade imaju posebnu vezu U pojedinim gradovima prednost imaju slučaje-vi nesreće vatre ili policijske in-tervencije Inače sve drugo je pre-kinuto PROGRESIVNE PARTIJE Mzma Moramo znati da je predlog ovog podanika donesen u danima kad reakcionarne sile provede luč-ni napad protiv ekonomskog života naroda i protiv narodnih demo-kratskih organizacija naročito sindikalnog pokreta To znači pri-prema za udarac na gradjanska prava i uništenje slobode što je u Izravnoj suprotnosti sa onim sto se vodio prošli rat protiv fašizma i reakcije Kanadska reakcija želi as reak-cionarnim silama n Sjedinjenim Državama provoditi paralelnu kampanju protiv progresivnog i demokratskog pokrete U ovim zemljama Ali kanadski narod ne može i mumije nešto takvog doz-voliti Na protiv Xanađi sa da-na vile nego Ikad prije potrebna veća demokratska i politička pra va ZNAČILO BI UTIRANJE PUTA ZA FAŠIZAM organizi-ra opoziciju pismeno
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 08, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-04-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001057 |
Description
Title | 000147 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | ' JB BHfrT fe f T f ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM 208 Adelcride St W Toronto I Ont Canada NARODU U JUGOSLA-VIJ- I CIJENA: U OPNOVI I IZ-Za Kanadu S500 godišnje GRADNJI ZEMLJE Za sve druge zemlje $600 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO Utorak 8 aprila 1947 TORONTO ONTARIO TUESDAY APRIL 8TH 1947 Vol 7 No 1057 Važne upute povratnicima E GLAVNOG UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA U TORONTU Nakon informacija koje smo dobili od predstavnika Jugo-đavensko- g Pomorskog ureda u New Yorku možemo povratni-cima konačno saopćiti nekoliko neizmjerno važnih uputa u vezi ea odlaskom i pitanjima koja su vezana uz to osnovno pitanje 1 — Jugoslavenski parobrod S S Radnik dolazi u Mon-tre- al oko 15 maja O točnom danu ukrcavanja povratnika javiti ćemo naknadno najmanje deset dana unaprijed Što znači da povratnici koji putuju u prvoj grupi ne trebaju putovati u Mon-he- al sve dok im ne bude javljeno putem ličnih pisama i preko Štampe U Montrealu je teško dobiti stan pa je poželjno da se povratnicima omogući neposredno ukrcanje po dolasku u taj grad 2 — Cijena voznih karata na parobrodu tJ od Montreala do Rijeke a — Za iseljenike - povratnike koji idu sa grupama i na s'alan boravak u zemlju uz pomoć i preko Vijeća Kanadskih Južnih Slavena- - U slobodnom prostoru (zajedničkim kabinama) S17450 za odrasle za djecu do uključiv navršeno 12-t- o godine S8750 (u cijenu je uračunata i kanadska državna taksa) b Djeca ispod jedno godine starosti imaju podvoz bes-platan U posebnim kabinama za odraslo S22650 po osobi za dje-cu do uključiv navršene 12-t- o godino SI 1350 po osobi (u cijenu je uračunata i kanadska državna taksa) c — Za posjetnike i turiste: U zajedničkim kabinama S21050 za odrasle za djecu do uključiv navršene 12-t- e godine starosti SI 0550 U posebnim kabinama S26050 po osobi za odraslo za dje-cu do uključiv navršene 12-t- e godine SI 3050 3 _ Prtljaga i tovar kojeg ćo povratnici ponijeti sobom a — Iseljenici-povratni- ci koji polazo ca grupama i na sta-lan boravak u zemlju uz pomoć i preko Vijeća Kanadskih Južnih Slavena: Svaka odrasla osoba ima pravo na šezdeset kubičnih nogu Icvata BESPLATNO: svako dijeto po 30 kubičnih nogu besplat no Za sav drugi utovar na parobrod naplaćivati će se 50 centi (kanadsko valute) po svakoj kubičnoj nozi b — Posjetnici i turisti Svaka odrasla osoba ima pravo na dvadeset kubičnih no-gu tovara besplatno za svaku daljnju kubičnu nogu tovara naplaćivati ć se po jedan dolar 4 Automobili Za svaki automobil naplaćivati će se 3votu od $300 00 bez obzira na veličinu istog Prevoz do Montreala tj do pristani-šta snositi će vlasnik Važna napomena: Svaki povratnik snosili će troškove eko dopreme svoje prtljage do parobroda odnosno do Mon-treala Naplatu za utovar i prevoz svog vlasništva putnici će platiti na pristaništu tj kad se budu ukrcavali na parobrod Molimo sve zainteresirane da gore iznesene upute smatra-ju valnima i da se istih pridržavaju kako bi se izbjeglo svim neugodnostima i suvišnim troškovima Daljnje upute u pogle-du voznih karata za parobrod i željeznicu do parobroda uto-var robe odnosno slanje iste u Montreal biti će povratnicima dostavljene lično i preko štampe te putem uputa povjerenici-ma koje će u svrhu pružanja pomoći povratnicima u svakom naselju imenovati Vijeće Molimo Etoga sve zainteresirano da pripaze na uputo preko štampo i savjete koje će im dati po Vijeću imenovani povjerenik u naselju DANAS POLICIJA SUTRA ČINOVNIČKI) OSOBUE A PREKOSUTRA SVI OSTALI REZOLUCIJA KOJOM SE OSUDJUJE ODLUKA PROVINCIJALNE VLADE Toronto 18 Aprila — Prollog tjedna usvojio je Okruini radni-čki odbor za grad Toronto rezolu-ciju u kojoj se oStro protestira protiv odluke provincijalne vlade đa se policajcima zabranjuje biti elanom unije Govoreći o predmetu tajnik od- - I SOBAMA U HOTELIMA POSKOČILA CIJENA Toronto 7 Aprila — Neposred-no po objavi o podizanju stanari-ne vlasnici torontovskih hotela upozorili su svoje stanare da od danas plaćaju visu cijenu po sobi Cijene su poskočile za deset do dvadeset posto POPLAVA U JUŽNOM ONTARIU Toronto 7 Aprila — Juinom On ta rKl pogotovo onom dijelu iz-mvd- jtt Londona i Chathama prije-ti poplava Rijeka Thames je već nabubala i na mnogim mjestima prešla svoje korito Na hiljade ekera zemlje se već nalazi pod vo-dom Do sada je vee! pet osoba davljeno u vodi Stanovnici u po-jedinim selima bježe u brijegovHe predjele i ihre pod šatorima dok su njihove kć i drage gospodar-ske zgrade pokrivene vodom bora J W Rucklev je rekao da je provincijalna vlada premijera Dre a dana posegnula za pra-vom policajaca sutra će posegnu-ti na pravo organiziranja činovni-ka a prekosutra svih ostalih "To su pojave na koje smo bili naučni u fašističkim zemljama i sada se primjenjuju u Ontario" — rekao je tajnik llucklev Devvar Ferguson fd Mornarske unije je rekao "odluka provinci-jalne vlade da se policajcima za-branjuje unija njihovog iabora do-nesena je pored ostalog i zbog to-ga Sto se lada premijera Drew boji da bi policajci postali irtve subverzivne propagande koja po mišljenju Prevva postoji unutar radničkih unija" Ova na oko naivna stvar jasna je opomena svim organiziranim radnicima Hranjenje policajcima da budu članovi unije svog izbora je po liniji Prevvova napada na opće radnički pokret U ovom pravcu usvojena je oš-tra rezolucija od strane Toronto and District tabor Council i oda-slana na provincijalnu vlada tra-žeći da se odluka poništi Još je istaknuto da će organi! rani rad-nici od sada Joi vise zbiti svoje re-dove jer u potezu Drevni vide opasnost po svoje unije i svoja radnička prava JUGOSLAVIJA TRAŽI 150 MILIJUNA DOLARA NA IME REPARACIJA OD AUSTRIJE Vanisk a politika Jug EKSPOZE MARŠALA TITA O VANJSKOJ POLITICI F N R JUGOSLAVIJE Beograd 31 marča (Tanjug) Maršal Tito )đ na njoj zajedničkoj sjednici oba Vijeća Narodne skupltim dao slijedeći ekspoze o vanjskoj politici: "Drugovi i gospodo poslanici: U svojoj vanjskoj politici vlada F N R Jugoslavije nepokoleblji-vo stoji na principu dosljcdnje bor-be za očuvanje mira u svijetu kao i ekonomike i kulturne suradnje Vodeći upornu borbu na medjuna-rodno- j konferenciji mira za pra-vedne zahtjeve naših naroda na pripremama i pregovorima o miru u Londonu New Yorku i Tarizu delegacija koja je zastupala nasu zemlju vršila je tu svoju dužnost sa najvećom upornošću i dostojan-stveno tražeći da se Jugoslavij-ka- o jednoj od najteže materijalno postradalih zemalja od okupacije 1 sa ogromnim ljudskim žrtvama u ratu zadovolje opravdani zahtjevi U tim svojim naporima naša dele-gacija imala je punu podršku sa strane delegacije Sovjetskog Save-za na čelu sa g Molotovom a ta-kod- jer i potporu ostalih delegacija bratskih nam slavenskih zemalja Poljske i Ćehoslovačke Mi smo mnogo zahvalni velikom Sovjet-skom Savezu i našim ostalim brat-skim zemljama Poljskoj i Čehoslo-vačk- oj za podršku i puno razu-mijevanje za naše žrtve i pravo No mi smo se nažalost sa velikom gorčinom morali uvjeriti da nam neki nali saveznici u ratu osobito Engleska i Amerika na sve mo-guće načine osporavaju prava i zauzimaju stav za koji bi se po nekad teško moglo tvrditi da je to 6tav prijateljskih zemalja Sjetimo se samo naše borbe za Mru Trst i Slovensko primorje na mirovnoj konferenciji u New Yorku i Pari-zu bez obzira na sve naJe argu-mente koji nepobitno dokazuju naše historijsko i etničko pravo na te krajeve bez obzira na to Sto smo se mi sami sa mnogo krvi i žrtava oslobodili od njemačkih okupatora Istru Trst i Slo-vensko Primorje naši saveznici u ratu Engleska i Amerika zajedno sa nekim malim zemljama pa čak i onima koje nisu ni sudjelovale u ratu uporno su se protivili i na koncu uspjeli dostignuti da naSa zemlja koja je od svih zemalja u Europi najviše postradala i dala relativno više žrtava od ijedne na-pre- d navedene velike saveznice u ratu nije postigla dobar dio svo-jih opravdanih zahtjeva To ugo-voru o miru sa Italijom jedan do-bar dio naše braće u Istri Trstu i Slovenskom Primorju i dalje je os-tao izvan granice naše zemlje iako je taj isti dio naše braće u toku rata dao saveznicima dragocijenl prilog u krvi za zajedničku pobje-du i za svoju slobodu koju on bla-godar- eći tim saveznicima nije po-stigao O POTPISU UGOVORA SA ITALIJOM Nepravda prema naiim narodi-ma bila je tako velika da je vlada stojala pred alternativom potpi-sati ili ne potpisati taj mirovni ugovor koji je za nas značio dik-tat zapadnih država Ali dosljedna u borbi za ostvarenje i učvršćenje mira vlada se je riješila iako teS-k- a srca da potpise ugovor o miru sa Italijom koji predstavlja veliku nepravdu za nasu zemlju sa punom uvjerenolću da taj akt odobrava-ju ne samo svi narodi Jugoslavije već i narod koji je ostao izvan granice naše zemlje i na koji ne-ćemo nikada zaboraviti kao sto je to naglašeno u deklaraciji pri pot-pisivanju mirovnog ugovora Razumije se da su se mnogi pot-paljivači novog rata I reakcionar-ni smutljivci nadali da mi nećemo potpisati ugovor o miru sa Itali-jom Htjelo m s time prikazati Jugoslaviju kao državu koja ugro-žava mir Sa tim su se pravile već svakakve kombinacije ali i to Je dalo jedan razlog vise da ugovor potpišemo i na taj način onemo-gućimo ratne provokatore u tom dijelu Europe koji su spekulirali na mržnji i sukobima' izmedju Ha lije i Jugoslavije Sa potpisivanjem ugovora ru sa Italijom stvoreni su u lo za uspostavljanje normalan dm sa sa tom susjednom zemljom ca kojom želimo živjeti po mogućn sti u što boljim odnosima saradji-vat- i osobito u ekonomskom pogl du 0 KORUŠKOJ Slično ako ne još gore sto u stvar sa pitanjem Koruške Nas--a vlada uputila je memorandum kon ferenciji velike četvorice u kom su nepobitno dokumentirani na i zahtjevi za priključenjem jedne' dijela Korulke koja je naseljerj većinom od Slovenaca i kuja -- j etničkog i historijskog gledi j pripada nama Osim toga na a braća u Koruškoj i sama up rr zahtjevaju da se priključe u j matici — N U Slovenin On t svoje zahtjeve potkrepljuju i me sto su se jedino oni u A istn stvarno borili na strani sau 1 k kako protiv njemačkog tako i pro tiv austrijskog fašističkog osvaja ča koji nije za vrijeme rata bi ni malo nedužniji i skromniji u svojim djelima i osvajačkom ape-titu od njemačkog Od brojnih nje-mačkih divizija koje su palile vje-šale I ubijale naše gradjane bilo je 14 divizija u kojima je bilo od CO do 100 posto Austrijanaca Mi smo njihova zvjerstva vrlo dobro upoznali u toku rata a komandan-ti tih austrijskih divizija završili su ili završavaju svoju karijeru zbog svojih zločina pred naSim na-rodima pred našim narodnim su-dovima Neki današnji austrijski vlastodršci podržavani od svojih zapadnih pokrovitelja hoće da prikažu svijetu kao da Austrija ni-je ratovala protiv nas i drugih sa-veznika kao da nisu njezini vojni-ci pljačkali ubijali i uništavali sve do čega su stigli u Jugoslaviji I svuda gdje su bili O REPARACIJAMA Po pitanju reparacija za Jugo-slaviju zapadne sile takodjer zau-zimaju stav koji nimalo nije u pri-log Jugoslavije jer sume koje se utvrdjuju na račun Jugoslavije ni približno ne odgovaraju stvarnoj šteti koju je Jugoslavija pretrpila u ratu Tako na primjer po mi-rovnom ugovoru sa Italijom umje-sto minimalne sume od 400 miliju-na koliko smo tražili na koncu dodijeljeno je svega 125 milijuna dolara iako je teta koju su nam učinile falističke trupe Mussoliniju za vrijeme okupacije dijela Slove-nije Dalmacije Crne Gore Herce-govine i dijela Rosne Like I Kor-duna ogromna i neprocjenjiva u materijalnim i ljudskim žrtvama tako da reparacije od 125 milijuna dolara koliko treba da dobijemo od Italije u odnosu prema stvar-noj šteti predstavlja vile simbolič-nu svotu nego naknadu za štetu Još gore stoji pitanje reparaci-je od Njemačke Prema Potsdam-sko- m sporazumu Jugoslavija tre-ba da dobije reparacije iz zapad-ne zone koju drže engleske ame-ričke i francuke trupe Engleska i Amerika su se obavezale da će one Jugoslaviji dati reparaciju ko-je će biti odredjene Medjutim ka-ko stvar sada stoji u tom pogledu ? U Parizu je na pregovorima o raspodjeli reparacija bila dogovo-rena visina kvote koju će pojedine savezničke zemlje dobiti Na Ju-goslaviju je dolio rta račun repa-racija od Njemačke 96 posto za fabrike razne instalacije brodove i tako dalje 60 posto za imovinu u inostranstvu tj njemačku imo-vinu u inostranstvu A sto smo mi zapravo do sada dobili Vi ste već ovdje imali prilike da čujete od našeg predstavnika u Medjusavez-ričk- oj agenciji za reparacije u Uel-gi- ji druga Ivekovića kakve nam i B osmi e MARSA L TITO sve teškoće piinc kupaću ne vla-sti u zapadnoj Njemačkoj u pogle-du dobivanja tih reparacija i pre-ma tome ja se neću upuštati i u podrobnosti već navodim samo približnu cifru koliko iznosi do sada u dolarima suma za dobiva-nje reparacije iz Njemačke Do sada Jugoslaviji je predat mate-rijal u vrijednosti od oko 5180000 dolara od koga je u zemlju došlo do sada oko 12 posto prema spo-razumu u Potsdamu cjelokupne reparacijo iz Njemačke treba da iznose 20 milijardi dolara a od to-ga dijela deset milijardi za Sov-jet'- kl Savez uključivši i Poljsku To je sasma opravdano jer je Sov-jetski Savez zaista stralno postra-da- o u toku rata a slično i Poljska Ostalih deset milijardi treba da dobiju Engleska Amerika Fran-cuska Jugoslavija i druge zemlje koje su bile okupirane od njema-čkih trupa Iz te reparacione svo-to na Jugoslaviju bi dolio po prili-ci oko 700 do 800 milijuna dolara Sto je opet daleko od toga da bi odgovarala stvarnoj Šteti koju je pretrpjela Jugoslavija u materi-jalnom pogledu od njemačke oku-pacije Razumije se da se mi ne može-mo pomiriti sa takvim stanjem stvari i tražimo da nam se naš odredjeni dio od reparacione sume Njemačke dade neokrnjen a isto tako tražimo da nam Austrija na-doknadi Metu u obliku reparacija A ako neki saveznici žele da nešto od reparacija iz bilo kojih razloga hoće da oproste Njemačkoj ili Aus-triji onda neka oni to učine na svoj račun a ne na račun naSe zemlje koja je i relativno materi-jalno pretrpjela najveću Štetu i zbog toga se ni u kom slučaju ne može odreći svoga dijela repara-cije Razumljivo je da takav stav naSih zapadnih saveznika prema Jugoslaviji u pogledu njezinih op-ravdanih interesa proizlazi iz nji-hovog opće političkog stava prema novoj Jugoslaviji koji se ne mole nazvati prijateljskim Ona njima kao takva nije simpatična jer je polla svojim putem putem pune političke i ekonomske nezavisno-sti putem istinske narodne demo-kracije a ne putem pseudo demo-kracije koju su nam stalno I Im-perativno preporučivali Naši na-rodi nisu htjeli vie da se kod nas obnovi takozvana zapadna demo-kracija demokracija Pasira Rože MakimoTi'ra zvanog kundaka Stojadinovića Jeftića DragMc Cvetkovića Mafeka kralja Alek-sandra i Pere živkovića Nali na-rodi su odabrali novi put put sveopće izgradnje naše zemlje i (Prenos na strani 4) :- -£ 4 INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA AUSTRIJE U STANJU JE DA ISPUNI JUGOSLAVENSKE ZAHTJEVE — REKAO JE POD- - PREDSJEDNIK JUGOSLAVENSKE VLADE KARDELJ Moskva 7 Aprila — Podpred-sjedm- k jugoslavenske vlade Ed-var- d Kardelj postavio Je pred Vi-lice ministara u Moskvi Jugosla-ven ki zahtjev u pogledu austrij-skih reparacija i teritorija koj Jur 'a i ja potražuje od Austrije Na račun ratne štete koju su aurtrv ki vojnici počinili u Jugo-slaviji a vrijeme okupacije Jugo-slavenska vlada traži 150 milijuna dolara Pored toga Jugoslavija tra-ži irpravak granica prema Austri-ji Slovrnsku Korušku gdje obita-va vue od 120000 Slovenaca To je predjel koji je nasilu otrgnut od Slovenije i u kojem su Nijemci ' Ausirijanci kroz decenije vršili pritisak odnarodjivanja u duhu svoje imperijalističke politike I pogledu ratnih reparacija podpredsjednik vlade Kardelj jo rekao da je Austrija u stanju sa dana njom industrijom ispuniti te zahtjeve brz da bi to djelovalo na njen ekonomski ustav Podna-aju- ći jugoslavenske zah-tjeve Edvard Kardelj Je rekao i to da se u Austriji još I danas na- - Stanarina poskočila za 10 odnosno za 20 posto ottaua 7 Aprila Ministar financija federalne vlade objavio je da počam sa dana'njim danom kućevlasnik ili stanar može podig-nuti stanarinu podstranaru za de-set odnosno dvadeset posto U objašnjenju ministra financija se kaže da podstanaru koji upo-treblju- je vlfe od jedne sobe može se podignuti stanarina za 20 posto dok onima koji upotrebljuju samo jednu sobu odnosno jednu prosto-riju stanarina se može podignuti za 10 posto U tom slučaju stanar može za-tražiti novi ugovor na osnovu ko-jeg se podstanar obavezuje kroz Štrajk telefonista u Sjed Državama Amerike CIJELA ZEMLJA PARALIZIRANA ŠTRAJKOM Vashington 7 Aprila — Više od 340000 telefonista stupilo jo danas na štrajk štrajk je počeo točno u C sati u jutro Telefonski radnici i radnice napustili su ure-de i uspostavili pred centralama štrajkaške straže Zahtjevi telefonista su $1200 tjedne povišice Od strane vlade pokušano je da se štrajk odgodi za daljnjih 48 sa-ti ali je vodstvo unije telefonskih i telegrafskih radnika odbilo vla-din zahtjev U pojedinim gradovima organi-zirani su posebni odredi policije koja stražan pred telefonskim centralama U samom Nev Vorku oc5Wjjswr ZABRANA RADNIČKE Ottavva 8 Aprila — Poslanik Wilfred LaCroix iz provincije Que-be- c je u federalnom parlamentu predložio nadopunu kriminalnom zakonu za zabranu Radničke Pro-gresivne Partije i drugih organi-zacija koje su nejioeudne kanad-skoj reakciji Njegov predkg je tek privatno mišljenje Jednog poslanika koji prekim okom gleda na demokrat-ska prava kanadskog naroda No ipak to je opasan predlog za ka-nadske demokratske institucije Njegov je cilj staviti izvan zako-na ne samo RPP nego i kanadski sindikalni pokret i ostale snage u zemlji koje se bore za progres Ako pmllog naidje na odobrenje u kanadskim desničarskim krugo-vima u Ito nema dvojbe pogotovo ako narod na" vrijeme ne snažnu postoji opas no! da Kanada zagazi u vode fa- - KDVAHD K AltnrLJ laže nn važnijim državnim uprava-ma bivši i poznati fašisti "Oni stoje tamo pod protekcijom savez-ničkih vlasti" — rekao je Kardelj lvie godine da će plaćati pod no vim uvjetima U protivnom u ro-ku od 30 dana podstanar se mora seliti izj stana Ako stanar ne zatraži povišice bilo putem ugovora ili podstanar nije dužan platiti vile Povišenje cijene na stanovima na živežnim namirnicama odjeći obući I ostalim tvorničkim proiz-vodima neminovno vodi u pitanje radničkih nadnica Cijeno skaču svemu i svačemu a nadnice ostaju To Je ono Sto organizirane radnike postavlja pred zahtjev o većim plaćama 12000 policajaca odredjeno Je za ovaj štrajk Nema sumnje kompanije uz po-moć državno policije pokušati će razbiti iHrajk uvlačenjem skebovn i zastrašivanjem Štrajkala "ali to nas neće odvratiti od našeg pra-va na veće plaće" — izjavio je vo-d- ja unije Sve telefonske veze na dugu i kratku prugu prekinute su Jedi-no predsjednik Sjedinjenih Država i pojedini vili funkcioneri vlade imaju posebnu vezu U pojedinim gradovima prednost imaju slučaje-vi nesreće vatre ili policijske in-tervencije Inače sve drugo je pre-kinuto PROGRESIVNE PARTIJE Mzma Moramo znati da je predlog ovog podanika donesen u danima kad reakcionarne sile provede luč-ni napad protiv ekonomskog života naroda i protiv narodnih demo-kratskih organizacija naročito sindikalnog pokreta To znači pri-prema za udarac na gradjanska prava i uništenje slobode što je u Izravnoj suprotnosti sa onim sto se vodio prošli rat protiv fašizma i reakcije Kanadska reakcija želi as reak-cionarnim silama n Sjedinjenim Državama provoditi paralelnu kampanju protiv progresivnog i demokratskog pokrete U ovim zemljama Ali kanadski narod ne može i mumije nešto takvog doz-voliti Na protiv Xanađi sa da-na vile nego Ikad prije potrebna veća demokratska i politička pra va ZNAČILO BI UTIRANJE PUTA ZA FAŠIZAM organizi-ra opoziciju pismeno |
Tags
Comments
Post a Comment for 000147