000025 |
Previous | 1 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1931 # 1985
VOL., 54, NO 3 (635)
JAN. 24, 1985
ЈЖЖ£ЖЖЕШЖЛ1 lV;ft;ffiiPffy!i O —
Barrio. Ontario Eugene Whelan
bivsi foderalni mmistar a poljopri
vredu l vise od .sfst mjeseci van poll
tickih dogadaja. naslupa snanije
nego lkada u ime mih.iuna koji da
duju u Afnci
Do sljedeceg ljeta. Whelan una
mandat Ujedinjenih nacija kao prod
sjednik Svjetskog konila a ishraiui
u kojem ce svojstvu nastaviti borbu
koju je poceo deccniju ranije. Odjed-nom- ,
zbog televizije. javnost jo pi i hvatljivija.
U Barrie. na North Collegiate, on
je pricao studontima kako jo kao mi-nist- ar poljopnvrede. preko video-ter-minal- a National Research Council a
u Ottawa-i- . vidio
zelenih povrsina u Ai'rici -- - r io- dine u godinu.
Kazao im je koliko je bio ra.ocaran
kada je lani prikaivao film o gladi u
Etiopiji a samo 10 clanova parla-ment- a
su se odazvali.
Odrzao je "Iekeiju" studontima o
dobroj ishrani i vrlinama griza u
hladnim. zimskim danima. Hotel u
kome je odsjeo sluzi samo kontinen-taln- i
dorucak. "S takvim doruckom,
nikada ne biste mogli raditi na far-mi.- "' Duhovito je isprieao mnoge
anegdote iz svoje sarolike mladosti.
Whelan je kritizirao SAD koji su
platili $90 milijardi
da NE uzgajaju zitariee dok ci-je- li svijet odvaja samo $14 milijardi
za pomoc u ishrani.
On predvida za ovu godinu "najgori
genocid ili holokost u povijesti covje-canstva.- "
Mada je Kanada. do nedav-no- ,
pruzala najveeu pomoc Etiopiji.
mogli hi uraditi vise, izjavio je Whe-lan.
Rekao je studontima da Kanada
izdvaja 15rv nacionalnog budzeta za
vojne svrho a samo 2rf za poljoprivro-du- . (Nedavno objavljeni podatci po-kazuj- u
9.3''; a vojne svrho i 1 ;V; a
poljoprivredu.)
Ljudi mu so costo suprotstavljaju
teonjom koju on kategoncki odba-cuj- e
a to jo rla kad so gladni uahranc
mnoo kao ,ocoi. rekao je Wholan
Ako so pobolsa standard ivola i obraovanjo a time .so J ] tic! i aposle.
natalitet ч1 мплицпс u Treeom svije
V S:
-- I
Eugene Whelan
3Sff Yugoslav Weekly
Community Newspaper
THURSDAY,
РОШ1А GLADI
postepenosmanjiva-nj- e
poljoprivredni-cim- a
tu. izjavio jo Whelan
Kao primjer naveo jo Tajvan. gdje
so u dosot godina ubtv.anog razvoja i
obra.ovanja smanjio natalitet nastu
panj .a koji je Evropi bilo potrobno
stoljeco .lodan student je upitao
Whelan-- a da li je vlada Etiopije mar-ksistick- a
na sto jo on odgovorio da jo,
ah da ga to ne smeta. On osobno po
znaje nekoliko ministara Kabineta.
postiva lh i garantira njihovu oda-nos- t.
Osim toga, rekao je. gladni ne bi
razlikovali marksistu od kon.ervativ-ca- .
oak da ih i upoznaju.
I'pitali su ga da li se u Etiopiji pre-vise
trosi na naoruzanje u ovo vrijeme
gladi. Odgovorio je da je to tocno, ali
da i mi previse trosi mo u tu svrhu.
Whelan je takoder izjavio da oko 2
posto pomoci dode na ilegalno trzi-ste- .
ali to se ne moze eliminirati zbog
"ljudske naravi".
Na kraju, Whelan je predobio stu-dent- e
na svoju stranu i burno su ga
pozdravili dugotrajnom ovacijom.
Njegova posjeta je pocetak student-sk- e
kampanje u toj ustanovi, tokom
koje namjeravaju sakupiti $10,000 za
pomoc gladnima.
Clan najuzeg palestinskog rukovod-stv- a
Abu Ijad pozvao je Arapsku ligu
da hitno formira "posebnu komisiju
koja ce ispitati pod kojim je uslovima
doslo do prebacivanja etiopskih Je-vre- ja (Falasa) u okupiranu palesti-nu"- .
U izjavi tuniskoj agenciji TAP
on je rekao da jezadatakArapskelige
da osvetli sve aspekte ove afere "u
kojoj Izrael pokuSava da problem Fa-lasa
resi na racun palestinskog naro-da".- -
Ovo je samo jedna od palestinskih
i arapskih reakcija u kojima se po-slednj- ih dana ostro osuduje tajna
oporacija Izraela. Clan Izvrsnog ko-mite- ta
I'LO Abderahim Ahmed izja-vio
je da ''prebacivanje etiopskih fa-lasa
u okupiranu Palestinu predstav-lj- a tezak udarac palestinskoj stvari i
svim Arapima". Ovi novi koloni — do-da- o
jo on -- - posluzice Izraelu da se
"dokopa l drugih arapskih poseda na
okupiranoj toritoriji, deport ujuci nji-hov- e logitimne vlasnike".
Libija je zatrazila da se o ovom pi-tan- ju hitno sastane Arapska liga. dok
u tajnom prebacivanju etiopskih Je-vrej- a
u Izrael i na okupirane arapske
teritorije tuniska stampa vidi veoma
"opasan i ozbiljan presedan". List
"La pres" iznosi miljenje da je cilj
Tel Aviva da naseljavanjem Falasa
stvori izmedu Izraela i okupiranih
arapskih teritorija tampon zonu, jer
su u poslednje vreme Jevreji iz
Evrope i SAD sve manje spremni da
se naseljavaju u Izraelu. Za list "Es
sabah" rec je o operaciji koja nema
nikakve veze sa humanitarnom akci-jo- m, kakvom zeli da je predstavi Tel
Aviv, vec je re£onovomskandalu koji
je "produzetak serije nepravdi s ci-lje- m da se palestisnki narod otera sa
svoje zemlje. List tvrdi da je prese-ljen- o oko 10.000 etiopskih Jevreja i
da su Sjedinjene Americke Drzave
pomogle operaciju sa blizu 15 mi-lion- a dolara.
Koordinacioni komitet za razoruza-nj- e
iz Winnipega uputio je pismo pre-mijer- u
Brianu Mulroneyu, ministru
obrane Robertu Coatesu i clanovima
parlamenta; pismo glasi:
Mi stnojako potreseni i vrlo zalimo
sto se kanadski ministar obrane, Ro-bert
Coates, u njegovom govoru u
Winnipegu. 14. cieeembra, nasladivao
nad utamnicenjem 16 osoba u Hali-t'ax- u
kad su tamo boravili "specijali-st- i
za narudzbc" ameridkog Depar-tmcnt- a
obrane, koji se nalazc na tur-ne- ji
po Kanadi.
Upravo da se gosp. Coates ne slaze
s onim Kanadanima koji tvrde da se
Kanada potpuno ukljucila u trku u
naoruzanju, oni ipak imaju demo-kratsk- o
pravo da demonstriraju na
miran nacin. Neki su toliko zagrijani
da su spremni poci u zatvor. Mirovni
pokret ocekiva dijalog s izabranim
ministrima a ne omalovazavanje.
Cije interese gosp. Coates zastupa
kada se licemjerno "Sali" hapSenjem
u Halifaxu kanadskih drzavljana, koji
placaju porez, zato sto seprotive mje-ram- a
koje poduzima americki sekre-ta- r
obrane Caspar Weinberger?
Trcba istaci da gosp. Coates nije u
pravu kada tvrdi da je "mirovni po-kret
u vrlo losem stanju". Istina ne
potvrduje njegove tvrdnje. A istina je
ovo:
0 U zemlji danas postoji najmanje
1.000 razliditih mirovnih g upa, naj-reprezen- ta
tivnijih lokalnih lioalicija.
Neke od njih kao sto su "End the
Arms Race" u Vancouveru i Koordi-nacioni
komitet za razoruzanje u Win-nipegu
godisnje izvode na stotine hi-Ija- da gradana u Peace Walks, u cemu
sudjeluju i mnogi izabrani sluzbeni-ci- .
o Gallupova anketa provedena u
junu pokazuje da 85 posto Kanadana
podupire zamrzavanje nuklearnog
oruzja (a nasa vlada protiv toga glasa
ST
m ' %U
u UN).
o 430.000 Kanadana potpisali su pe-ticij- u
Kanadske karavne za mir, koja
trazi da se okondaju probe krstarecih
(cruise) raketa, da se Kanada proglasi
zonom bez nuklearnog oruzja, da se
financijska sredstva troie na ljudske
potrebe umjesto vojnih i da parlame-na- t
o tome slobodno glasa.
o Kroz prosle tri godine 192 kanad-sk- a
grada, varosi i opcine su glasalc
o nuklearnom razoruzanju; za to se
izjasnilo 75 posto gradana.
© Vise od 90 kanadskih mjesta (u-kljuc- iv
Vancouver i Toronto) se pro-glasil- o
bezatomskim zonama, a dva
spomenuta mjesta su to uradila zaslu-go- m mirovnih grupa.
o Mirovni pokret sacinjavaju
brojne organizacije i istaknuti
gradani kao: Pierre Berton, William
Epstein, Margaret Lawrence, umirov-ljen- i
major-gener- al Leonard Joh-nson,
Lois Wilson, Dr. David Suzuki,
Robert White, zatim Physicians for
Social Rensposibility, Educators for
Social Responsibility, Science for
Peace, mnogi politidari, razne crkve
i mnogi drugi.
Iako treba da se jos mnogo uradi, i
iz ovoga je jasno da se mirovni pokret
nalazi u dobrom stanju, on raste broj-can- o
i po utjecaju. Nedavna turneja
ameridkih "specijalista za narudzbe"
odnosi se na jednu drugu stranu nase
zabrinutosti: povecanje militariza-cij- e
kanadske ekonomije i njezino
daljnje ukljudenje u, i zavisnost od
ameridkog naoruzanja.
Dobro je za Kanadu (pa i samog
gosp. Coates) da ima savjesnih ljudi
koji nastoje da pokrenu i izobrazbe
druge, prije svega vladu, da nam pri-je- ti
bezprimjerna opasnost ako... "ne
dode do temeljite promjene u drza-njujedn- ih
prema drugima kao i u nji-hovo- m
gledanju na buducnost" (Ein-stein).
PftlTVORENI NA DEMONSTKACIJI
PROTIV APARTHAJDA
Owen Bieber, predsjednik sindikata Ujedinjenih radnika automobilske indu-strij- e
(desno) i senator Lowell P. Weicker (lijevo) (Republikanac iz savezne
drzave Conneticut) su pritvoreni tokom demonstracije ispred juznoafridke am-basa- de
u Washington-- u D.C. Demonstrirali su protiv politike aparthajda. Weic-ker
je prvi senator pritvoren odkako su demonstracije pocele za vrijeme pra-znik- a
Thanksgiving. Na konferenciji za stampu prije demonstracije, Weicker
je rekao, "Sutnjaje bila saveznik aparthajda — o tome je ova demonstracija".
Vise od 500 radnidkih, afro-americki- h, mirovnih, vjerskih i omladinskih voda
su pritvoreni u mnogim gradovima Sirom zemlje tokom demonstracija u kojima
su zahtijevali oslobodenje crnih sindikalnih voda i drugih politickih zatvore-nik- a
u Juznoj Africi. Takoder se zahtijeva obustava odnosa "konstruktivnog
vezivanja" izmedu Reaganove administracije i Botha-ino- g rezima.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, March 21, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-01-24 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000235 |
Description
| Title | 000025 |
| OCR text | 1931 # 1985 VOL., 54, NO 3 (635) JAN. 24, 1985 ЈЖЖ£ЖЖЕШЖЛ1 lV;ft;ffiiPffy!i O — Barrio. Ontario Eugene Whelan bivsi foderalni mmistar a poljopri vredu l vise od .sfst mjeseci van poll tickih dogadaja. naslupa snanije nego lkada u ime mih.iuna koji da duju u Afnci Do sljedeceg ljeta. Whelan una mandat Ujedinjenih nacija kao prod sjednik Svjetskog konila a ishraiui u kojem ce svojstvu nastaviti borbu koju je poceo deccniju ranije. Odjed-nom- , zbog televizije. javnost jo pi i hvatljivija. U Barrie. na North Collegiate, on je pricao studontima kako jo kao mi-nist- ar poljopnvrede. preko video-ter-minal- a National Research Council a u Ottawa-i- . vidio zelenih povrsina u Ai'rici -- - r io- dine u godinu. Kazao im je koliko je bio ra.ocaran kada je lani prikaivao film o gladi u Etiopiji a samo 10 clanova parla-ment- a su se odazvali. Odrzao je "Iekeiju" studontima o dobroj ishrani i vrlinama griza u hladnim. zimskim danima. Hotel u kome je odsjeo sluzi samo kontinen-taln- i dorucak. "S takvim doruckom, nikada ne biste mogli raditi na far-mi.- "' Duhovito je isprieao mnoge anegdote iz svoje sarolike mladosti. Whelan je kritizirao SAD koji su platili $90 milijardi da NE uzgajaju zitariee dok ci-je- li svijet odvaja samo $14 milijardi za pomoc u ishrani. On predvida za ovu godinu "najgori genocid ili holokost u povijesti covje-canstva.- " Mada je Kanada. do nedav-no- , pruzala najveeu pomoc Etiopiji. mogli hi uraditi vise, izjavio je Whe-lan. Rekao je studontima da Kanada izdvaja 15rv nacionalnog budzeta za vojne svrho a samo 2rf za poljoprivro-du- . (Nedavno objavljeni podatci po-kazuj- u 9.3''; a vojne svrho i 1 ;V; a poljoprivredu.) Ljudi mu so costo suprotstavljaju teonjom koju on kategoncki odba-cuj- e a to jo rla kad so gladni uahranc mnoo kao ,ocoi. rekao je Wholan Ako so pobolsa standard ivola i obraovanjo a time .so J ] tic! i aposle. natalitet ч1 мплицпс u Treeom svije V S: -- I Eugene Whelan 3Sff Yugoslav Weekly Community Newspaper THURSDAY, РОШ1А GLADI postepenosmanjiva-nj- e poljoprivredni-cim- a tu. izjavio jo Whelan Kao primjer naveo jo Tajvan. gdje so u dosot godina ubtv.anog razvoja i obra.ovanja smanjio natalitet nastu panj .a koji je Evropi bilo potrobno stoljeco .lodan student je upitao Whelan-- a da li je vlada Etiopije mar-ksistick- a na sto jo on odgovorio da jo, ah da ga to ne smeta. On osobno po znaje nekoliko ministara Kabineta. postiva lh i garantira njihovu oda-nos- t. Osim toga, rekao je. gladni ne bi razlikovali marksistu od kon.ervativ-ca- . oak da ih i upoznaju. I'pitali su ga da li se u Etiopiji pre-vise trosi na naoruzanje u ovo vrijeme gladi. Odgovorio je da je to tocno, ali da i mi previse trosi mo u tu svrhu. Whelan je takoder izjavio da oko 2 posto pomoci dode na ilegalno trzi-ste- . ali to se ne moze eliminirati zbog "ljudske naravi". Na kraju, Whelan je predobio stu-dent- e na svoju stranu i burno su ga pozdravili dugotrajnom ovacijom. Njegova posjeta je pocetak student-sk- e kampanje u toj ustanovi, tokom koje namjeravaju sakupiti $10,000 za pomoc gladnima. Clan najuzeg palestinskog rukovod-stv- a Abu Ijad pozvao je Arapsku ligu da hitno formira "posebnu komisiju koja ce ispitati pod kojim je uslovima doslo do prebacivanja etiopskih Je-vre- ja (Falasa) u okupiranu palesti-nu"- . U izjavi tuniskoj agenciji TAP on je rekao da jezadatakArapskelige da osvetli sve aspekte ove afere "u kojoj Izrael pokuSava da problem Fa-lasa resi na racun palestinskog naro-da".- - Ovo je samo jedna od palestinskih i arapskih reakcija u kojima se po-slednj- ih dana ostro osuduje tajna oporacija Izraela. Clan Izvrsnog ko-mite- ta I'LO Abderahim Ahmed izja-vio je da ''prebacivanje etiopskih fa-lasa u okupiranu Palestinu predstav-lj- a tezak udarac palestinskoj stvari i svim Arapima". Ovi novi koloni — do-da- o jo on -- - posluzice Izraelu da se "dokopa l drugih arapskih poseda na okupiranoj toritoriji, deport ujuci nji-hov- e logitimne vlasnike". Libija je zatrazila da se o ovom pi-tan- ju hitno sastane Arapska liga. dok u tajnom prebacivanju etiopskih Je-vrej- a u Izrael i na okupirane arapske teritorije tuniska stampa vidi veoma "opasan i ozbiljan presedan". List "La pres" iznosi miljenje da je cilj Tel Aviva da naseljavanjem Falasa stvori izmedu Izraela i okupiranih arapskih teritorija tampon zonu, jer su u poslednje vreme Jevreji iz Evrope i SAD sve manje spremni da se naseljavaju u Izraelu. Za list "Es sabah" rec je o operaciji koja nema nikakve veze sa humanitarnom akci-jo- m, kakvom zeli da je predstavi Tel Aviv, vec je re£onovomskandalu koji je "produzetak serije nepravdi s ci-lje- m da se palestisnki narod otera sa svoje zemlje. List tvrdi da je prese-ljen- o oko 10.000 etiopskih Jevreja i da su Sjedinjene Americke Drzave pomogle operaciju sa blizu 15 mi-lion- a dolara. Koordinacioni komitet za razoruza-nj- e iz Winnipega uputio je pismo pre-mijer- u Brianu Mulroneyu, ministru obrane Robertu Coatesu i clanovima parlamenta; pismo glasi: Mi stnojako potreseni i vrlo zalimo sto se kanadski ministar obrane, Ro-bert Coates, u njegovom govoru u Winnipegu. 14. cieeembra, nasladivao nad utamnicenjem 16 osoba u Hali-t'ax- u kad su tamo boravili "specijali-st- i za narudzbc" ameridkog Depar-tmcnt- a obrane, koji se nalazc na tur-ne- ji po Kanadi. Upravo da se gosp. Coates ne slaze s onim Kanadanima koji tvrde da se Kanada potpuno ukljucila u trku u naoruzanju, oni ipak imaju demo-kratsk- o pravo da demonstriraju na miran nacin. Neki su toliko zagrijani da su spremni poci u zatvor. Mirovni pokret ocekiva dijalog s izabranim ministrima a ne omalovazavanje. Cije interese gosp. Coates zastupa kada se licemjerno "Sali" hapSenjem u Halifaxu kanadskih drzavljana, koji placaju porez, zato sto seprotive mje-ram- a koje poduzima americki sekre-ta- r obrane Caspar Weinberger? Trcba istaci da gosp. Coates nije u pravu kada tvrdi da je "mirovni po-kret u vrlo losem stanju". Istina ne potvrduje njegove tvrdnje. A istina je ovo: 0 U zemlji danas postoji najmanje 1.000 razliditih mirovnih g upa, naj-reprezen- ta tivnijih lokalnih lioalicija. Neke od njih kao sto su "End the Arms Race" u Vancouveru i Koordi-nacioni komitet za razoruzanje u Win-nipegu godisnje izvode na stotine hi-Ija- da gradana u Peace Walks, u cemu sudjeluju i mnogi izabrani sluzbeni-ci- . o Gallupova anketa provedena u junu pokazuje da 85 posto Kanadana podupire zamrzavanje nuklearnog oruzja (a nasa vlada protiv toga glasa ST m ' %U u UN). o 430.000 Kanadana potpisali su pe-ticij- u Kanadske karavne za mir, koja trazi da se okondaju probe krstarecih (cruise) raketa, da se Kanada proglasi zonom bez nuklearnog oruzja, da se financijska sredstva troie na ljudske potrebe umjesto vojnih i da parlame-na- t o tome slobodno glasa. o Kroz prosle tri godine 192 kanad-sk- a grada, varosi i opcine su glasalc o nuklearnom razoruzanju; za to se izjasnilo 75 posto gradana. © Vise od 90 kanadskih mjesta (u-kljuc- iv Vancouver i Toronto) se pro-glasil- o bezatomskim zonama, a dva spomenuta mjesta su to uradila zaslu-go- m mirovnih grupa. o Mirovni pokret sacinjavaju brojne organizacije i istaknuti gradani kao: Pierre Berton, William Epstein, Margaret Lawrence, umirov-ljen- i major-gener- al Leonard Joh-nson, Lois Wilson, Dr. David Suzuki, Robert White, zatim Physicians for Social Rensposibility, Educators for Social Responsibility, Science for Peace, mnogi politidari, razne crkve i mnogi drugi. Iako treba da se jos mnogo uradi, i iz ovoga je jasno da se mirovni pokret nalazi u dobrom stanju, on raste broj-can- o i po utjecaju. Nedavna turneja ameridkih "specijalista za narudzbe" odnosi se na jednu drugu stranu nase zabrinutosti: povecanje militariza-cij- e kanadske ekonomije i njezino daljnje ukljudenje u, i zavisnost od ameridkog naoruzanja. Dobro je za Kanadu (pa i samog gosp. Coates) da ima savjesnih ljudi koji nastoje da pokrenu i izobrazbe druge, prije svega vladu, da nam pri-je- ti bezprimjerna opasnost ako... "ne dode do temeljite promjene u drza-njujedn- ih prema drugima kao i u nji-hovo- m gledanju na buducnost" (Ein-stein). PftlTVORENI NA DEMONSTKACIJI PROTIV APARTHAJDA Owen Bieber, predsjednik sindikata Ujedinjenih radnika automobilske indu-strij- e (desno) i senator Lowell P. Weicker (lijevo) (Republikanac iz savezne drzave Conneticut) su pritvoreni tokom demonstracije ispred juznoafridke am-basa- de u Washington-- u D.C. Demonstrirali su protiv politike aparthajda. Weic-ker je prvi senator pritvoren odkako su demonstracije pocele za vrijeme pra-znik- a Thanksgiving. Na konferenciji za stampu prije demonstracije, Weicker je rekao, "Sutnjaje bila saveznik aparthajda — o tome je ova demonstracija". Vise od 500 radnidkih, afro-americki- h, mirovnih, vjerskih i omladinskih voda su pritvoreni u mnogim gradovima Sirom zemlje tokom demonstracija u kojima su zahtijevali oslobodenje crnih sindikalnih voda i drugih politickih zatvore-nik- a u Juznoj Africi. Takoder se zahtijeva obustava odnosa "konstruktivnog vezivanja" izmedu Reaganove administracije i Botha-ino- g rezima. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000025
