000169 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
4 rezursa strani posto skoro Trideseta gedina kla:cnja lzlazt svakog utorka i GwlXnja pretplete: м Kanadu C dtiarn, o$tale ttmXje 7 dolara чг 1лвштшшшшшШЈшшвшашпашжшашшшшш гичШ 179 Queen Street Toronto 2-- D, Ontario Tclefon EM 3-16- 49 VOL. No. (ll.°,fi) TORONTO, TUESDAY . . 1iil PRICE 8c COPY rijetnje deportacijom U pokusaju da razbije strajk vi-§- 0 hiljada doseljenika — gradjevinar-ski-h radnika — udmzenje gradjovi-nar- a u Torontu je postavilo zahtjcv da so "nckolicinu strajkasa dcporli-ra- " kako bi sc ostale zastrasilo i pri-silil- o natrag na rad pod ropskim uv-jctim- o. Zahtjcv jc upuccn fcdoral-no- m ministarstvu imigracijc u Otta-w- i. Kontraktori su radnicima prijctili dcporlacijom jos prijc nego jc slrajk pocco. Naiine, oni su preveli na tali-jans- ki jezik (vecina ovih radnika su Talijani) dijclovc zakona o useljeva-nj- u (Immigration Act) odnoseci sc na dcportnciju i dijclili medju radni-cima. Novine pisu da je ministarstvo tlrzavljanstva i uscljevanja odbacilo zahtjcv udruzenja gradjcvinara. Pre-dstavn- ik ministarslva je rckao da zakon o useljevanju "no mo.е biti is-kom-ten ni po jednoj slranci u indu-strijsko- m sportf. Izgleda da je mi-nislarst- vo nepristrano. Medjutim, ci-njcn-ica je da je zakon o uscljcvanju vec iskoristi'ii po gradjevinarima kao sredslvo protiv radnika. Oni su taj zakon iskorislili za zastrasivanje ra-dnika prijc pocetka strajka i u njc-gov- u toku. Postupci udruzenja gradjcvinara naisli su na ostru osudu, osobilo od strane radnickih unija, ali ima i onih koji kontraktoriinn pomazu u njiho-vo- j kampanji lerora protiv strajku-jut'i- h radnika. Takav je, na primjcr, preds jcdnik inctropolitanskog vijcca Toronta Gardiner, koji je rckao da se doseljenici moraju pokoravati za-kon- u, a ako nc, onda prema njima treba poslupili onako kako zakon o uscljcvanju odredjuje. Drugim rije-cim- a, trcbaju biti deporlirani. Zastrasivanju doseljenika-.strajka-s- a pridonio je i ontarijski minister rada Daley (i on bi trebao biti nepri-etran!- ), je odmah poslije senza-cionaln- og objavljivanja zahtjeva gradjevinara za deportaciju slrajka-s- a proglasio da je strajk "nczakonit" i da ga sto ga kontraktori pozvali u pomoc. Na jednoj strani zahtjcv za deportaciju strajkasa, a na drugoj "potvrda" sa autoritaliv-noj- r mjesta da jc Strajk "nczakonit" — kakvog ui-ink- a to moe imati na radnikc i njihovu pravednu borbu! Mislimo da je u vezi s tim potre-bn- o spomenuti jedan drugi prob-lem novih doseljenika. To je pitanjo deporfacije onih doseljenika koji us-- Nosa Kanada Strani kapital sada ko-ntro- lii i kanadtku mnni-faktur- u (industriju). Ko-ntro- lu prirodnih (ulje, plin, rude ltd.) ima od ranije. Prema upravo objav-Ijeni- m podacima drzavnoff biroa statistike (DBS), kapital sada posje-duj- e 51 posto kanadske manifakture. Kontrola je nesto veca i iznoi 57 po-t- o. Od toga na americki kapital otpada 44 (prema 43 potto u kanads-ki- m rukama!) Ovo je u generalno, ali u pojedinim granama gospodstvo ame-ridko- g kapitala je potpuno. Na primjer, u in-dustr- iji gume ona iznosi 98 posto, automobilskoj p$tka Adrcsa: Wett XIII 12 Jl'NF, PER koji cudi nisu lijed brsposlice spadnu na 'javni te-r- ef (relif). Po zakonu o useljevanju svi takovi spadaju pod deporlaci-ju- . Kelifskc vlasti su obavczane da takva lica prijave minislarstvu imi-gracijc i one to rade. (To je ovih da-n- a potvrdila Mrs. Jean Henshaw od Montreal Travellers Aid Sociely). Iz dnevne slampc doznajemo da je pro-slo- g tjedna u Toronlu odrzan posebni seminar posvecen ovom problcmu. Dok su neki ucesnici seminara tvrdili da nitko ne ce biti deportiran ako jo zbog nezaposlcnosti spao na "javni teret", drugi su islicali da sc mnogi doseljenici u nuzdi ustrucavaju tra-zi- ti relif, jer se boje deportacije. Dmgim rijecima, samo postojanje ove odredbe sluЛ kao sredslvo pro-li- v novih doseljenika. Posljedice to-ga su razlicite. Na primjcr, oni koji se nalazc u takvom stanju prisiljeni su da traze i uzinu bilo kakav posao, pod bilo kojim uslovima, pa cak i da poslanu strajkolomci. (Pojava straj-kolomstv- a u najnovijim strajkovima povezuje se sa poslojanjcm armijc nezaposlenih). Iz svega ovoga se vidi da u za-konu o useljevanju postoje nedemo-kratsk- e odredbe kojc mogu i jesu u-potreblja- vane protiv novih doselje-nika kao sredslvo potcinjavanja i izrabljivanja. Novi doseljenici se na-lazc u podredjenom polozaju, diskri-miniran- i. Treba pozdravit izjavu ministar-stv-a imigracijc da zakon nece biti pri mjenjivan u induslrijskim sporovi-ma- . Isto tako treba pozdravil izjave da doseljenici koji zbog nezaposlc-nosti spadnu na relif nece bili depor-tiran- i. Ali to nije dosta. Dok takve odredbe postoje novi doseljenici se nece osjceali sigurni i slobodni. I po-sloda- vci cc korislit ovc odredbe za svoje izrabljivacke svrhe, sto slucaj iz Toronta jasno polvrdjuje. Zato ove odredbe moraju biti ukinute. Zakon o uscljcvanju treba biti izmjenjen i odstranjenc sve anlidemokratsko o-dred- bo. To Ireba uraditi cim prijc. Sa tim se vise ne smije otezati. Koristimo ovu priliku da pozdra-vim- o strajkujucc dosel jenike-gradje-vina- re u Torontu. Oni su pokazali zadivljujucu borbenost i slue za pri-mjcr ostalim radnicima. Njihova bor-b-a jc opravdana i zasluuju podrsku sviju ostalih radnika. Ako se i dalje budu drzali kao do sada, pobjeda im je osigurana. Tko 97 posto, elektricarskoj 73 posto itd. Jos i ovaj podatak: U 1958. godini investici-j- c u manifakturi su pora-sl- e za 400 milijuna dolara. Od toga americke invest! cije iznose 262 milijuna dolara, a kanadske 63 mi-lijuna. Investicije britan-ko- g kapitala iznosile su 50 milijuna. Kakve su posljedice slranog gospodstva kana-dske privrede? Evo jednog primjera. U februaru ove godine fedcralna vlada je u par-Iamen- tu predloila zakon o "kanadizacijt" stranih kompanija. U stvari tu se nije radilo o nikakvoj ka-nadizac-iji, nego samo o to-me da podruznice americ-kih ko-npani- ja podnesu vladi izvjeStaj o svom po-slovan- ju (Disclosures Bill). Ali i taj prijedlog je nai-sa- o na oitru opoziciju a-meri- ckih kompanija, koje tvrde da su "diskrimlnira-ne"- . Kako pise "Financial Post", u redovima vlade je sada doslo do podvojeno-st- i ! postoji mogucnost da prijedlog bude zabacen. Da li je Kanada suve-ren- a zemlja ako ne moze usvojiti zakon koji obave-zuj- e strane kompanije da objave podatke o svom po- - slovanju? U listu "Financial Post" R a z n o i z s v i j e t a Kardelj tesko ranjen? JaIja sc iz Londona da jo tamo dosao na lijcccnjo pod-predsjodn- ik jugoslavenske vlade Edvard Kardelj. On je ranjen u glavu. Prema ne-ki- m verzijama ranu je za-dob- io u lovu, ali drugi kazu da je u njega namjerno pu-ca- o "neki jugoslaveneki ko-munist-a". Iz Deograda o o-vo- me jos nema nikakvih vi- - jesti. ♦ Uzbuna u Karibskom pod ru cj u Nasljednik diktatora Tru-jill- o u Dominikanskoj Repu-blic- i je njegov sin, koji so ranije "proslavio" trdanjem za zenama (osobito su mu miln linli'viwleUo frlnniipn Lw i. jc je bogato On jci sta'V u sansko luke a portu obecao izbore u maju iduce godine i da ce svim partija-m- a biti dozvoljcno da se na njima pojave. U mpdjuTe-men- u nastavlja tcror i pro-gon- e. U Washingtonu je za-vlad- ao strah da mladi Tru-jill- o nece moci da nastavi stopama svoga oca i da ce raspad diktatorskog rezima otvoriti vrata komunizmu Zato je u to podrucje posla-n- o vi.se americkih ratnih brodova da pokazu da Sjed. Drzave to nece dozvoliti. Ne-ki americki sonatori traze da so u Dominikansku Repu-blik- u smjesta posalje po-mors- ka pjosadija i osigura da noce doci do nepozeljnih politickih promjena. Ovako sc pomazc Izmcdju Kube i Sovjets-ko- g Saveza potpisan je ugo-vo- r po kome ce Sovjctski Savez Kubi pruziti pomoc da se industrijski razvije. Sovjetski Savez ce Kubi dati struCnjake i masineriju za industriju nikla tako da ce Kuba postati drugi najveci proizvodjac nikla u svijctu (poslije Kanade). Istog dana kad je najav-lie- n potpis sovjetsko-kuban-sko- g ugovora americki dele-g-at u Ujedinjonim Nacijama Adlai Stevenson poSao je na putovanje po zemliama La- - tinske Amerike. Njegova je misija da narode ovih zema-lj- a uvjeri kako im Kenncdy-ev- a vladp ieli dobro i da ce pomoci da se podignn iz zaostalosti. Ne oeekujp so da 6c Stevenson mnogo postici, jer on Latinskoj Americi ne obecava pomoc kakva ioj ie potrebna. na primior onak- - vu, kakvu bovjetski bavez pruSa Kubi t.j. pomot! u po-- djzaniu vlastite industrije. PodrSka Anfoil Vijeca ;p@dSP © iznjeti i K-im- di je sada u-posl- eno 5,800.000 Ne-zaposlenih 620.000. milijuna za rad. Znaci, toku godina treba stvoriti sko-ro poslo-va osigura-I- o zaposlenje. U ukupni nacionalni proizvod po o-pa- da 1956. Proile godine Ka-na- di ikad poslje-dnji- h godina I 21 Kanadska manifak-tur- a na ukupni nacionalni proizvod stag- - Edvard Kardelj darivao). galskim avionima da slijecu na ganske aerodrome. Zab-ranje- n je svaki robe iz Portugala. Iz New Yorka je javljeno da je grupa pi-otestants-kih i katolickih svecenika iz Sje-dinjen- ih Drzava i Kanade apel portugalskoni predsjedniku obustavi u Angoli. Ostra rcagiranja na blau osudu Iz Pariza javljaju da je Ijevicarska i liberalna fran-cusk- a stampa ostro kritizira-l-a blagu osudu generala Challe i Zellera, koji su or-ganizir- alj alzii-sk- i "Ma-skarad- a je zaTsona, u naj-man- ju ruku privremeno — kaze "Liberation". . . . Chal-le jc da dana nakon svoje predaie stri-jelja- n. Nije Zatim so i Zellcr predao, jo ga ceka. riezutat: pct-nae- st godina! od procesa barikada. neko-lik- o mjeseci ce slo-bodni . . . !" "Vojna kasta je htjela da zaStiti svoie pripadnike. I vlast proizisla iz to kaste to mocla odbiti" — ka2e organ "Humanite". "Maurice Challe i Andre Zeller poiavili su se pred vi-soki- m voinim sudom — kon-stati- ra komentator tiednika "France Obsenatexir" — a-- li proces aprilskom pu?u ni- je odrzan. Prava pitania postavliena. Sau5e-sni- ci evocirani. IMilosr-d- i advokati t podrugljivi gre-ner- ali — su pokazali ono osnovno i najteSe: bankrotstvo drzave . . . " Poliska Stampa o bivSini SS-ovcl- ma Poliskfl novinskn Zatra?.on ie izvaredni sa-'nhiav- iln io informnriin n stanak sigurnosti da se navodi Ал u ministar- - razmotri stanie u Angroli. unutrasnjih poslova i jrdie portuealski kolonijali- - policiiskom aparatu Zapad- - sti vode istrebljiva?ki rat nP Njema6ke odgovornp protiv anjroiskog naroda. kcije danas zauzima preko Iz Akre iavljaiu da je bivSih funkcionera Gea-gans- ka vlada 7abranila por- - tapoa i flnnova SS uop-4raKki- m Jtrodovima da pri- - ce bili pred sudom. su podaci: C U lica. ima Do 1970. Kanada ce imati 8 u iducih devct 2 milijuna novih da bi sc svima © konstatnim dolari-m- a nas stanovniku od u je propalo podu-zec- a u 27 posto u 1959. © u odnosu uvoz uputila la sc teror puc. strepio ce dva biti bio. jer sto To je gore Za oni biti ni-i- o ioj KP ni-su bila nisu oni sto ie тгрћсмл lrn. joj gtvu fun-- 2S0 koii nisu ovi lica vise ne?o vise nego znao nira. Od 1933. do 1§S#. povecanje iznosi same 3.4 posto. © Kanada godiinje u-v- oti $236 po stanovniku. U Vel. Britaniji uvoz iz-nosi samo 48 dolara po stanovniku, a u Sjed. Dr-zava- ma 32 dolara. Ovih podaci govore o tome da se kanadska priv-red- a ne razvija pravilno i ako sepravac razvilka ne izmjeni bit ce loie. A kakvi su izgledi za promjenu? Moie li se to ocekivati od sadasnje kon-zervativ- ne vlade? Moze li se to ocekivati od libera-la- ? Ta sadainje stanje je plod politike koju su spro-vodi- le ove partije. Da li se stanje popravilo potrebna je temeljita promjena U-pravlj- anja zemljom. B E fKl S Л S T Л N A K Dobar pocetak Sta je donio becki sasta- - пак sovjetskog premijera i ameriifkog predsjednika ? Ocjene su razli6ite. I-zvje-sni krugovi na Zapadu, ko.tima ovaj sastanak nije bio po volji na prvom mjes-tu- , istiiu da nije postignut sporazum o nijednom vai-no- m medjunarodnom prob-lem- u, osim donekle u Laosu. Ali i to predstavlja korak naprijed. Za pristalice mira u svije-t- u je naro6ito vazno da su razgovori protekli u prija-teljsk- oj atmosferi i da su o-- tvorena vrata za buduco pre-govaran- je. Ovo naglaiavaju svi oni koji iele da se u me-djunarodn- im odnosima pre-dj- e na novi kolosjek, jer put kojim se dosad Шо vodi ka katastrofi nuklearnog rata. U sluzbenom saopcenju je receno da su HruScov i Ken-nedy proveli dva dana u "ko-risni- m razgovorima", u toku kojih su razmotrili odnose izmcdju njihovih zomalja. Oni su diskusirali pitanjo zabranc nuklcarnih pokusa. razoru?.anja i Njcmacke. 0-n- i su se slozili da Laos treba da budo neutralan i nezavi-sa- n pod vladom koju cc iza-bra- ti sami Iiaosanci i da se zakljuci medjunarodni ugo-v- or koji cc garantirati ovu noutralnost i nozavisnost Oni su so slo2ili podriavati kontakto u svim pitanjima od interesa za njihove zem-lj- e i cijeli svijet. U osnivaju revolucije Havana. — Yodece kuba-Tisk- e politicke organizacije pozvale su svoje aktivisto da do kraja ove godine formira-j- u WO.000 komiteta za obra-nu revolucije. Zadatak ovih komiteta sastojao bi se u po-dxtica- nju kampanje opisme-njavanj- a, forrairanja dobro-voljni- h radnih bataljona i suzbijanje kontrarevolticio-narn- e djclatnosti i zavjera. Kako je olijavljeno, dosa- - da je formirano ko 50.000 komiteta za obranu revoluc-ije. Ova forma s?jradnje tri vodece polrti?ke organizaci-j- e i po"krnta Kube pokazala se f-fik&i-nom u vrijeme inva-ziJ- K Prvma slu2benim poda-cima Komiteti za obranu re- - voluci.i pomogli su da se u toku invazlje praktifki isk- - Ijucf'i sv.ika mogocnost unut-Tanji-h zavjera i pobana. Kako ee istide, komiteti zv. obranu revolucijr radhi 6e i na dosljednom provofljenju evfb тпјега vlade Fidela Cae-tr- a, a u slulfaju novih agrcsi- - 4ГБПеЈ?" liritanskih struSnjaka u Kanadu !SAD London. — Medju 217.000 britanskih gradjana koji su od 1955. do 1939. godine i- - selili u Kanadu, oko 1100 lijeinika. Iz engleskih izvora ae saznaje da je broj lijecnika koji su so iselili u SAD jos vecL Konstatirano ie iseljavanje t dnifrih tru-бпја- ка i nautnih radnika, to je pokrenulo diskusije o problemima naucnih kadro-V-a i mjerama koje bi trebalo poduzeti da ae atane na pat odlasku najboljih trfenjaka iz Britanije. U novinskim izvjestajima se navodi da je najveca pa-zn- ja posvecena pitanju Nje madke i Zapadnog Derlina, te pitanju razoruianja. Istl-i- e se da novih prijedloga ni-je bilo — jedna i druga etra-n- a je samo iznijela svojo dobro poznate stavove. Kennedy je iz Beda otiSao u London, gdje je razgova-ra- o sa britanskim premijo-ro- m Macmillanom. AmcriS- - ki predstavnici su odmah ot-putov- ali u Pariz i Bonn da izvjeste francusku i zapad-попјетаб- ки vladu. Javljeno je da ce ameriSki driavni sekretar Kusk i sov-jctski ministar vanjsklh poslova Gromiko odrfati sa-stanak u vezi sprovodjenja odluke o Laosu. Kaze se da je sovjetska strana prilifno zadovoljna rozultatom sastanka. SIos-kovs- ki radio naglaSava da sastanak predstavlja dobar poSetak i da ce mu slijoditl daljni kontakti izmedju dva drZavnika. "Pravda" istiSo da su se u Becu sastala dva ifovjeka razlicitog intclekta, uvjerenja, odgoja i tradicijo sa ciljem da pokuSaju оби-va- ti mir. Njihove naporo po-zdravlj- aju svi ljudi dobrc volje i nadaju so da ce Всб postati prvi korak na putu ka trajnom i cvrstom minr. U isto vrijeme "Pravda" x kazuje na pokuSaje poborni-k- a "hlad nog rata" da truju modjunarodnu atmosferu. Kubi se komiteti za obranu ima ja njihova aktivnost ce se sa-stoj- ati u pomaganju napora, vojske i milicije za obranu zemljo. Brazil cc proSirili vcze sa socijalisli- - cldm zcmljama Rio de Jamerio. — Minis tar vanjskih poslova del Mr -- Io Franco izjavio je da i brazilska vlada dvrsto rfi Sena da prosiruje svoje li -- lomatske i ekonomskr sa socijalistickim 7 nil .un jer je to neophodno .i k nomski razvitak zcmli. Ministarstvo vam-- ! ill p.-lo- va saopcMlo je istoi m n da je specijalni pmKi. ln kov izaslauik Fantne; ч -- , jalisti6kim zeriljania Г' m-- p zaklju6io niz novili .u mana, koji predvidia pi i mjenu od preko 900 m 1 1 1 " p dolara u samo jednom i-- cu u toku tri ili pet jfo'lin.i Amerlfko orlxnanlo sovjc tako m umjetniku Slavnom sovjetskom vn tuozu na violini Davidu O. strah ii iskazana je ovih ! na velika pocast u Sjedfn, nim Driavama. David ( rrvaaiohhla,i,nsiisinmtsejnesodvvnijaoengta joe1dГzгnaа;i i ',)t- -t i ( m. Ameriike akademiic n mo sti i umjetnosti, u znak nn nania za svoj uspioh i -- ;.in Wo ju fe stekao u sii t" Dok se na polju knit umjetnosti ruse bariin, mediu Istoka I Zanada ; (- - bjektivno se priznaju ч-т- м. si jedne i drage stran.'. na politidkom plana vlakt m ovijek za tegnatoet fzm. .!] , SAD i SSSII.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 06, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-06-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000043 |
Description
Title | 000169 |
OCR text | 4 rezursa strani posto skoro Trideseta gedina kla:cnja lzlazt svakog utorka i GwlXnja pretplete: м Kanadu C dtiarn, o$tale ttmXje 7 dolara чг 1лвштшшшшшШЈшшвшашпашжшашшшшш гичШ 179 Queen Street Toronto 2-- D, Ontario Tclefon EM 3-16- 49 VOL. No. (ll.°,fi) TORONTO, TUESDAY . . 1iil PRICE 8c COPY rijetnje deportacijom U pokusaju da razbije strajk vi-§- 0 hiljada doseljenika — gradjevinar-ski-h radnika — udmzenje gradjovi-nar- a u Torontu je postavilo zahtjcv da so "nckolicinu strajkasa dcporli-ra- " kako bi sc ostale zastrasilo i pri-silil- o natrag na rad pod ropskim uv-jctim- o. Zahtjcv jc upuccn fcdoral-no- m ministarstvu imigracijc u Otta-w- i. Kontraktori su radnicima prijctili dcporlacijom jos prijc nego jc slrajk pocco. Naiine, oni su preveli na tali-jans- ki jezik (vecina ovih radnika su Talijani) dijclovc zakona o useljeva-nj- u (Immigration Act) odnoseci sc na dcportnciju i dijclili medju radni-cima. Novine pisu da je ministarstvo tlrzavljanstva i uscljevanja odbacilo zahtjcv udruzenja gradjcvinara. Pre-dstavn- ik ministarslva je rckao da zakon o useljevanju "no mo.е biti is-kom-ten ni po jednoj slranci u indu-strijsko- m sportf. Izgleda da je mi-nislarst- vo nepristrano. Medjutim, ci-njcn-ica je da je zakon o uscljcvanju vec iskoristi'ii po gradjevinarima kao sredslvo protiv radnika. Oni su taj zakon iskorislili za zastrasivanje ra-dnika prijc pocetka strajka i u njc-gov- u toku. Postupci udruzenja gradjcvinara naisli su na ostru osudu, osobilo od strane radnickih unija, ali ima i onih koji kontraktoriinn pomazu u njiho-vo- j kampanji lerora protiv strajku-jut'i- h radnika. Takav je, na primjcr, preds jcdnik inctropolitanskog vijcca Toronta Gardiner, koji je rckao da se doseljenici moraju pokoravati za-kon- u, a ako nc, onda prema njima treba poslupili onako kako zakon o uscljcvanju odredjuje. Drugim rije-cim- a, trcbaju biti deporlirani. Zastrasivanju doseljenika-.strajka-s- a pridonio je i ontarijski minister rada Daley (i on bi trebao biti nepri-etran!- ), je odmah poslije senza-cionaln- og objavljivanja zahtjeva gradjevinara za deportaciju slrajka-s- a proglasio da je strajk "nczakonit" i da ga sto ga kontraktori pozvali u pomoc. Na jednoj strani zahtjcv za deportaciju strajkasa, a na drugoj "potvrda" sa autoritaliv-noj- r mjesta da jc Strajk "nczakonit" — kakvog ui-ink- a to moe imati na radnikc i njihovu pravednu borbu! Mislimo da je u vezi s tim potre-bn- o spomenuti jedan drugi prob-lem novih doseljenika. To je pitanjo deporfacije onih doseljenika koji us-- Nosa Kanada Strani kapital sada ko-ntro- lii i kanadtku mnni-faktur- u (industriju). Ko-ntro- lu prirodnih (ulje, plin, rude ltd.) ima od ranije. Prema upravo objav-Ijeni- m podacima drzavnoff biroa statistike (DBS), kapital sada posje-duj- e 51 posto kanadske manifakture. Kontrola je nesto veca i iznoi 57 po-t- o. Od toga na americki kapital otpada 44 (prema 43 potto u kanads-ki- m rukama!) Ovo je u generalno, ali u pojedinim granama gospodstvo ame-ridko- g kapitala je potpuno. Na primjer, u in-dustr- iji gume ona iznosi 98 posto, automobilskoj p$tka Adrcsa: Wett XIII 12 Jl'NF, PER koji cudi nisu lijed brsposlice spadnu na 'javni te-r- ef (relif). Po zakonu o useljevanju svi takovi spadaju pod deporlaci-ju- . Kelifskc vlasti su obavczane da takva lica prijave minislarstvu imi-gracijc i one to rade. (To je ovih da-n- a potvrdila Mrs. Jean Henshaw od Montreal Travellers Aid Sociely). Iz dnevne slampc doznajemo da je pro-slo- g tjedna u Toronlu odrzan posebni seminar posvecen ovom problcmu. Dok su neki ucesnici seminara tvrdili da nitko ne ce biti deportiran ako jo zbog nezaposlcnosti spao na "javni teret", drugi su islicali da sc mnogi doseljenici u nuzdi ustrucavaju tra-zi- ti relif, jer se boje deportacije. Dmgim rijecima, samo postojanje ove odredbe sluЛ kao sredslvo pro-li- v novih doseljenika. Posljedice to-ga su razlicite. Na primjcr, oni koji se nalazc u takvom stanju prisiljeni su da traze i uzinu bilo kakav posao, pod bilo kojim uslovima, pa cak i da poslanu strajkolomci. (Pojava straj-kolomstv- a u najnovijim strajkovima povezuje se sa poslojanjcm armijc nezaposlenih). Iz svega ovoga se vidi da u za-konu o useljevanju postoje nedemo-kratsk- e odredbe kojc mogu i jesu u-potreblja- vane protiv novih doselje-nika kao sredslvo potcinjavanja i izrabljivanja. Novi doseljenici se na-lazc u podredjenom polozaju, diskri-miniran- i. Treba pozdravit izjavu ministar-stv-a imigracijc da zakon nece biti pri mjenjivan u induslrijskim sporovi-ma- . Isto tako treba pozdravil izjave da doseljenici koji zbog nezaposlc-nosti spadnu na relif nece bili depor-tiran- i. Ali to nije dosta. Dok takve odredbe postoje novi doseljenici se nece osjceali sigurni i slobodni. I po-sloda- vci cc korislit ovc odredbe za svoje izrabljivacke svrhe, sto slucaj iz Toronta jasno polvrdjuje. Zato ove odredbe moraju biti ukinute. Zakon o uscljcvanju treba biti izmjenjen i odstranjenc sve anlidemokratsko o-dred- bo. To Ireba uraditi cim prijc. Sa tim se vise ne smije otezati. Koristimo ovu priliku da pozdra-vim- o strajkujucc dosel jenike-gradje-vina- re u Torontu. Oni su pokazali zadivljujucu borbenost i slue za pri-mjcr ostalim radnicima. Njihova bor-b-a jc opravdana i zasluuju podrsku sviju ostalih radnika. Ako se i dalje budu drzali kao do sada, pobjeda im je osigurana. Tko 97 posto, elektricarskoj 73 posto itd. Jos i ovaj podatak: U 1958. godini investici-j- c u manifakturi su pora-sl- e za 400 milijuna dolara. Od toga americke invest! cije iznose 262 milijuna dolara, a kanadske 63 mi-lijuna. Investicije britan-ko- g kapitala iznosile su 50 milijuna. Kakve su posljedice slranog gospodstva kana-dske privrede? Evo jednog primjera. U februaru ove godine fedcralna vlada je u par-Iamen- tu predloila zakon o "kanadizacijt" stranih kompanija. U stvari tu se nije radilo o nikakvoj ka-nadizac-iji, nego samo o to-me da podruznice americ-kih ko-npani- ja podnesu vladi izvjeStaj o svom po-slovan- ju (Disclosures Bill). Ali i taj prijedlog je nai-sa- o na oitru opoziciju a-meri- ckih kompanija, koje tvrde da su "diskrimlnira-ne"- . Kako pise "Financial Post", u redovima vlade je sada doslo do podvojeno-st- i ! postoji mogucnost da prijedlog bude zabacen. Da li je Kanada suve-ren- a zemlja ako ne moze usvojiti zakon koji obave-zuj- e strane kompanije da objave podatke o svom po- - slovanju? U listu "Financial Post" R a z n o i z s v i j e t a Kardelj tesko ranjen? JaIja sc iz Londona da jo tamo dosao na lijcccnjo pod-predsjodn- ik jugoslavenske vlade Edvard Kardelj. On je ranjen u glavu. Prema ne-ki- m verzijama ranu je za-dob- io u lovu, ali drugi kazu da je u njega namjerno pu-ca- o "neki jugoslaveneki ko-munist-a". Iz Deograda o o-vo- me jos nema nikakvih vi- - jesti. ♦ Uzbuna u Karibskom pod ru cj u Nasljednik diktatora Tru-jill- o u Dominikanskoj Repu-blic- i je njegov sin, koji so ranije "proslavio" trdanjem za zenama (osobito su mu miln linli'viwleUo frlnniipn Lw i. jc je bogato On jci sta'V u sansko luke a portu obecao izbore u maju iduce godine i da ce svim partija-m- a biti dozvoljcno da se na njima pojave. U mpdjuTe-men- u nastavlja tcror i pro-gon- e. U Washingtonu je za-vlad- ao strah da mladi Tru-jill- o nece moci da nastavi stopama svoga oca i da ce raspad diktatorskog rezima otvoriti vrata komunizmu Zato je u to podrucje posla-n- o vi.se americkih ratnih brodova da pokazu da Sjed. Drzave to nece dozvoliti. Ne-ki americki sonatori traze da so u Dominikansku Repu-blik- u smjesta posalje po-mors- ka pjosadija i osigura da noce doci do nepozeljnih politickih promjena. Ovako sc pomazc Izmcdju Kube i Sovjets-ko- g Saveza potpisan je ugo-vo- r po kome ce Sovjctski Savez Kubi pruziti pomoc da se industrijski razvije. Sovjetski Savez ce Kubi dati struCnjake i masineriju za industriju nikla tako da ce Kuba postati drugi najveci proizvodjac nikla u svijctu (poslije Kanade). Istog dana kad je najav-lie- n potpis sovjetsko-kuban-sko- g ugovora americki dele-g-at u Ujedinjonim Nacijama Adlai Stevenson poSao je na putovanje po zemliama La- - tinske Amerike. Njegova je misija da narode ovih zema-lj- a uvjeri kako im Kenncdy-ev- a vladp ieli dobro i da ce pomoci da se podignn iz zaostalosti. Ne oeekujp so da 6c Stevenson mnogo postici, jer on Latinskoj Americi ne obecava pomoc kakva ioj ie potrebna. na primior onak- - vu, kakvu bovjetski bavez pruSa Kubi t.j. pomot! u po-- djzaniu vlastite industrije. PodrSka Anfoil Vijeca ;p@dSP © iznjeti i K-im- di je sada u-posl- eno 5,800.000 Ne-zaposlenih 620.000. milijuna za rad. Znaci, toku godina treba stvoriti sko-ro poslo-va osigura-I- o zaposlenje. U ukupni nacionalni proizvod po o-pa- da 1956. Proile godine Ka-na- di ikad poslje-dnji- h godina I 21 Kanadska manifak-tur- a na ukupni nacionalni proizvod stag- - Edvard Kardelj darivao). galskim avionima da slijecu na ganske aerodrome. Zab-ranje- n je svaki robe iz Portugala. Iz New Yorka je javljeno da je grupa pi-otestants-kih i katolickih svecenika iz Sje-dinjen- ih Drzava i Kanade apel portugalskoni predsjedniku obustavi u Angoli. Ostra rcagiranja na blau osudu Iz Pariza javljaju da je Ijevicarska i liberalna fran-cusk- a stampa ostro kritizira-l-a blagu osudu generala Challe i Zellera, koji su or-ganizir- alj alzii-sk- i "Ma-skarad- a je zaTsona, u naj-man- ju ruku privremeno — kaze "Liberation". . . . Chal-le jc da dana nakon svoje predaie stri-jelja- n. Nije Zatim so i Zellcr predao, jo ga ceka. riezutat: pct-nae- st godina! od procesa barikada. neko-lik- o mjeseci ce slo-bodni . . . !" "Vojna kasta je htjela da zaStiti svoie pripadnike. I vlast proizisla iz to kaste to mocla odbiti" — ka2e organ "Humanite". "Maurice Challe i Andre Zeller poiavili su se pred vi-soki- m voinim sudom — kon-stati- ra komentator tiednika "France Obsenatexir" — a-- li proces aprilskom pu?u ni- je odrzan. Prava pitania postavliena. Sau5e-sni- ci evocirani. IMilosr-d- i advokati t podrugljivi gre-ner- ali — su pokazali ono osnovno i najteSe: bankrotstvo drzave . . . " Poliska Stampa o bivSini SS-ovcl- ma Poliskfl novinskn Zatra?.on ie izvaredni sa-'nhiav- iln io informnriin n stanak sigurnosti da se navodi Ал u ministar- - razmotri stanie u Angroli. unutrasnjih poslova i jrdie portuealski kolonijali- - policiiskom aparatu Zapad- - sti vode istrebljiva?ki rat nP Njema6ke odgovornp protiv anjroiskog naroda. kcije danas zauzima preko Iz Akre iavljaiu da je bivSih funkcionera Gea-gans- ka vlada 7abranila por- - tapoa i flnnova SS uop-4raKki- m Jtrodovima da pri- - ce bili pred sudom. su podaci: C U lica. ima Do 1970. Kanada ce imati 8 u iducih devct 2 milijuna novih da bi sc svima © konstatnim dolari-m- a nas stanovniku od u je propalo podu-zec- a u 27 posto u 1959. © u odnosu uvoz uputila la sc teror puc. strepio ce dva biti bio. jer sto To je gore Za oni biti ni-i- o ioj KP ni-su bila nisu oni sto ie тгрћсмл lrn. joj gtvu fun-- 2S0 koii nisu ovi lica vise ne?o vise nego znao nira. Od 1933. do 1§S#. povecanje iznosi same 3.4 posto. © Kanada godiinje u-v- oti $236 po stanovniku. U Vel. Britaniji uvoz iz-nosi samo 48 dolara po stanovniku, a u Sjed. Dr-zava- ma 32 dolara. Ovih podaci govore o tome da se kanadska priv-red- a ne razvija pravilno i ako sepravac razvilka ne izmjeni bit ce loie. A kakvi su izgledi za promjenu? Moie li se to ocekivati od sadasnje kon-zervativ- ne vlade? Moze li se to ocekivati od libera-la- ? Ta sadainje stanje je plod politike koju su spro-vodi- le ove partije. Da li se stanje popravilo potrebna je temeljita promjena U-pravlj- anja zemljom. B E fKl S Л S T Л N A K Dobar pocetak Sta je donio becki sasta- - пак sovjetskog premijera i ameriifkog predsjednika ? Ocjene su razli6ite. I-zvje-sni krugovi na Zapadu, ko.tima ovaj sastanak nije bio po volji na prvom mjes-tu- , istiiu da nije postignut sporazum o nijednom vai-no- m medjunarodnom prob-lem- u, osim donekle u Laosu. Ali i to predstavlja korak naprijed. Za pristalice mira u svije-t- u je naro6ito vazno da su razgovori protekli u prija-teljsk- oj atmosferi i da su o-- tvorena vrata za buduco pre-govaran- je. Ovo naglaiavaju svi oni koji iele da se u me-djunarodn- im odnosima pre-dj- e na novi kolosjek, jer put kojim se dosad Шо vodi ka katastrofi nuklearnog rata. U sluzbenom saopcenju je receno da su HruScov i Ken-nedy proveli dva dana u "ko-risni- m razgovorima", u toku kojih su razmotrili odnose izmcdju njihovih zomalja. Oni su diskusirali pitanjo zabranc nuklcarnih pokusa. razoru?.anja i Njcmacke. 0-n- i su se slozili da Laos treba da budo neutralan i nezavi-sa- n pod vladom koju cc iza-bra- ti sami Iiaosanci i da se zakljuci medjunarodni ugo-v- or koji cc garantirati ovu noutralnost i nozavisnost Oni su so slo2ili podriavati kontakto u svim pitanjima od interesa za njihove zem-lj- e i cijeli svijet. U osnivaju revolucije Havana. — Yodece kuba-Tisk- e politicke organizacije pozvale su svoje aktivisto da do kraja ove godine formira-j- u WO.000 komiteta za obra-nu revolucije. Zadatak ovih komiteta sastojao bi se u po-dxtica- nju kampanje opisme-njavanj- a, forrairanja dobro-voljni- h radnih bataljona i suzbijanje kontrarevolticio-narn- e djclatnosti i zavjera. Kako je olijavljeno, dosa- - da je formirano ko 50.000 komiteta za obranu revoluc-ije. Ova forma s?jradnje tri vodece polrti?ke organizaci-j- e i po"krnta Kube pokazala se f-fik&i-nom u vrijeme inva-ziJ- K Prvma slu2benim poda-cima Komiteti za obranu re- - voluci.i pomogli su da se u toku invazlje praktifki isk- - Ijucf'i sv.ika mogocnost unut-Tanji-h zavjera i pobana. Kako ee istide, komiteti zv. obranu revolucijr radhi 6e i na dosljednom provofljenju evfb тпјега vlade Fidela Cae-tr- a, a u slulfaju novih agrcsi- - 4ГБПеЈ?" liritanskih struSnjaka u Kanadu !SAD London. — Medju 217.000 britanskih gradjana koji su od 1955. do 1939. godine i- - selili u Kanadu, oko 1100 lijeinika. Iz engleskih izvora ae saznaje da je broj lijecnika koji su so iselili u SAD jos vecL Konstatirano ie iseljavanje t dnifrih tru-бпја- ка i nautnih radnika, to je pokrenulo diskusije o problemima naucnih kadro-V-a i mjerama koje bi trebalo poduzeti da ae atane na pat odlasku najboljih trfenjaka iz Britanije. U novinskim izvjestajima se navodi da je najveca pa-zn- ja posvecena pitanju Nje madke i Zapadnog Derlina, te pitanju razoruianja. Istl-i- e se da novih prijedloga ni-je bilo — jedna i druga etra-n- a je samo iznijela svojo dobro poznate stavove. Kennedy je iz Beda otiSao u London, gdje je razgova-ra- o sa britanskim premijo-ro- m Macmillanom. AmcriS- - ki predstavnici su odmah ot-putov- ali u Pariz i Bonn da izvjeste francusku i zapad-попјетаб- ки vladu. Javljeno je da ce ameriSki driavni sekretar Kusk i sov-jctski ministar vanjsklh poslova Gromiko odrfati sa-stanak u vezi sprovodjenja odluke o Laosu. Kaze se da je sovjetska strana prilifno zadovoljna rozultatom sastanka. SIos-kovs- ki radio naglaSava da sastanak predstavlja dobar poSetak i da ce mu slijoditl daljni kontakti izmedju dva drZavnika. "Pravda" istiSo da su se u Becu sastala dva ifovjeka razlicitog intclekta, uvjerenja, odgoja i tradicijo sa ciljem da pokuSaju оби-va- ti mir. Njihove naporo po-zdravlj- aju svi ljudi dobrc volje i nadaju so da ce Всб postati prvi korak na putu ka trajnom i cvrstom minr. U isto vrijeme "Pravda" x kazuje na pokuSaje poborni-k- a "hlad nog rata" da truju modjunarodnu atmosferu. Kubi se komiteti za obranu ima ja njihova aktivnost ce se sa-stoj- ati u pomaganju napora, vojske i milicije za obranu zemljo. Brazil cc proSirili vcze sa socijalisli- - cldm zcmljama Rio de Jamerio. — Minis tar vanjskih poslova del Mr -- Io Franco izjavio je da i brazilska vlada dvrsto rfi Sena da prosiruje svoje li -- lomatske i ekonomskr sa socijalistickim 7 nil .un jer je to neophodno .i k nomski razvitak zcmli. Ministarstvo vam-- ! ill p.-lo- va saopcMlo je istoi m n da je specijalni pmKi. ln kov izaslauik Fantne; ч -- , jalisti6kim zeriljania Г' m-- p zaklju6io niz novili .u mana, koji predvidia pi i mjenu od preko 900 m 1 1 1 " p dolara u samo jednom i-- cu u toku tri ili pet jfo'lin.i Amerlfko orlxnanlo sovjc tako m umjetniku Slavnom sovjetskom vn tuozu na violini Davidu O. strah ii iskazana je ovih ! na velika pocast u Sjedfn, nim Driavama. David ( rrvaaiohhla,i,nsiisinmtsejnesodvvnijaoengta joe1dГzгnaа;i i ',)t- -t i ( m. Ameriike akademiic n mo sti i umjetnosti, u znak nn nania za svoj uspioh i -- ;.in Wo ju fe stekao u sii t" Dok se na polju knit umjetnosti ruse bariin, mediu Istoka I Zanada ; (- - bjektivno se priznaju ч-т- м. si jedne i drage stran.'. na politidkom plana vlakt m ovijek za tegnatoet fzm. .!] , SAD i SSSII. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000169