Nase Novine, June 23, 1982

              VOL. 51, NO 18(502)
111 © ш_ © ®
tIBa 8F if' rr И iff i ejp
Si Ml & t&ivk s Ш if 'I filri I
з% 1 ® ffag Ш f S vXsIf; g i'i.™ fc£3 f£J lJ j БмЈ ф
Hr r
Робе1е su oruzane akcije izmedu
Britanije i Argentine zbog Malvin-ski- h
(Faklandskih) otoka. Dosad su
u akciji bili avioni i ratni brodovi.
Britanija se hvaliSe da je oborila
nekoliko argentinskih aviona i oSte-til- a
jedan brod. Argentina opet tvrdi
da je oborila nekoliko britanskih
aviona i oStetila brodovlje. Istinu јз
teSko utvrditi. U svakom slucaju, to
su tek pofietne akcije. Do ve6ih
akcija 6e do6i kad Britanija pokuSa
da iskrca svoje trupe.
Britanija je odlu6na da ove otoke
vrati pod svoju upravu. Tamo su
dosad pasle ovce. Skoro polovina
zemljeje pripadala jednoj britanskoj
kompaniji, a ostalo Sa6i6i farmera.
Medutim, tamo je otkrivena nafta, a
ima i ruda — to je jedan razlog za
britansku vojnu akciju. Drugi je
strategijski.
Malvinsko (ili Falklandsko) oto6je
je udaljeno 8.000 milja od Britanije a
sarno 300 miija od Argentine. Brita-nija
ih je zauzela prije 150 godina.
Argentina stalno spori britansko
vlasniStvo otoka. Posljednjih godina
vodeni su pregovori o povratku
otoka Argentini. Postoji i odluka
Ujedinjenih nacija o likvidaciji kolo-nijalizm- a.
Britanija je sve to ignori-sal- a.
Argentina je nedavno okupirala
otodje. Tvrdi se da je argentinska
vlada poSIa na taj korak zbog te§ke
ekonomske i politi6ke situacije u
svojoj zemlji. Ve6ina argentinskog
naroda podupirezauzimanje Malvin-ski- h
(Falklandskih) otoka, ali je
protiv vojnog rezima.
Argentinom vec §est godina vla-daj- u
militaristi. Oni su stvorili vrlo
tesku ekonomsku i politi6ku situaci-j- u
u zemlji. Ali stanje nije bilo
mnogo bolje u Britaniji — ratnifike
akcije popravile su polozal konzerva-tivn- e
vlade Margaret Thatcher. Kako
ce joj biti zavisi od копабпод ishoda
sukoba oko Malvinskih (Falklan-skih- )
otoka.
Propala su dva plana od kojih je
Kanada ocekivala poboljsanje eko-nomske
situacije i rjesenje energet-sk- e
krize. Prvo je veliki projekat
Alsands u Alberti — iz njega su se
povukle posljednje dvije kompanije,
Shell Canada Ltd. i Gulf Canada Ltd.
Ostala je samo drzavna kompanija
Petro-Canad- a, ciji udio je 17 posto.
Istovremeno s tim odgodena je
izgradnja plinovoda iz Alaske kroz
Kanadu.
Vlada Kanade i vlada provincije
Alberte su pokuSale da spase A-lsands
novim poreznim koncesijama
i garancijama, ali to nije bilo dosta.
Predsjednik Shell kompanije je
©
I
MAY 5, 1982.
1
GeorgetownЛ.
AIDCICI fS .X"
t W~-"-~
"
Mifes
Г~б
2i ". ' - ,'k 'М,'-- "? V lv ' vV
Migoslav V£ekiy I
A Community
Newspaper Ш
— — ——————
Established1931
WJ5дjHцyWlyммwlЦВДЦ}'llДL,
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY,
All
уфМШмувјШШтт
S&W
BRrTAlNj
iondon
©
& X l£ №
S 1 I м
m m e-- r јД fhi " fra.,
L ]
,
JVr. r. OT
"Vu brazil '
, ;
5§G§r Aire ¥S0umAnth- --
,i„: , „,,..,..m,i., —Vf,l„v'' —
AMERlCKA uloga
Reaganova administracija je naj-pri- je
pokuSala "posredovati" izmedu
Britanije i Agrentije, a po§to nije
uspjela da Argentinu prisili da se
povufie sa Malvinskog (Falkland-skog- )
oto6ja, i 6im je Britanija
робе1а vojne operacije, ona je
otvoreno stala na britansku stranu i
primjenila vojne i ekonomske sank-cij- e
protiv Argentine a Britaniji
obedala "materijalnu ротоб". U
Washington je doputovao britanski
ministar vanjskih poslova Francis
Pym da utvrdi kako ce Amerika
pomo6i. Promatrafii kazu da je
Reaganova vlada pomagala Britaniju
6im se je ona odlufiila na vojnu
akciju.
Sjed. Drzave su 6lan Organizacije
ameriSkih drzava. Ali sve Latinsko-amerifik- e
zemlje su na strani Argen-tine.
£ak i Kuba, koja je izbafiena iz
te organizacije, izjavilaje spremnost
da pomogne Argentinu. Nitko ne
zna kako 6e sve to zavrslti, ali
Reaganova vlada je znatno otezala
svoj polozaj u torn dijelu svijeta.
spomenuo inflaciju, kamatnu stopu,
novcana sredstva i cijenu nafte kao
razloge koji su naveli kompanije da
se povuku.
Prije par godina plinovod iz
Alberte je trebao kostati 10 milijardi
dolara, a danas kosta 60 milijardi.
Ne moze se graditi jer nema tko da
ga financira. Ali tko ce ga financirati
za dvije godine — koliko ce tada
kostati?
Govori se da ce federalna vlada
poslije ovih neuspjeha poduzeti
neke druge i manje projekte, ali se
ne racuna da ce oni osigurati
potrebe zemlje u nafti pa ce se
morati uvoziti 280.000 barila nafte
dnevno.
§ mm l ш ШШт
KOLIKO KOSTAJ U
ВОМВАб1?
U Washingtonu su odludili da
proizvedu stotinu bombardera tipa
B-- 1. Redeno je da 6e to koStati 20
milijardi dolara — svaki avion 200
milijuna.
Medutim, radunski ured (General
Accouting Office) kale da je prona-§a- o
Pentagonske studije prema
koji ma ce ti avioni kostati 27
milijardi dolara — oko 280 milijuna
svaki avion.
Tko tadno zna габипе?
GLAVNA
Osiguranje svjetskog mira je bila
glavna parola ovogodiSnjih prvomaj-ski- h
mitinga i demonstracija. Svug-dj- e
je isticano protivljenje ratnim
pripremama.
Pored socijalisti6kih zemalja, u
kojima je Prvi Maj obiljezen kao
blagdan, demonstracije su odrzane
u Zap. Njema6koj, Italiji, Francus-ko- j,
Portugalu i drugim zemljama.
U portugalskom gradu Oporto
policija je pucala u radnike i ubila
dva mladida. U Italiji su protestirali
protiv ubijstva komunistifikog vode
Pia Latorre (kazu da ga je ubila
Mafija).
U brojnim prvomajskim demon-stracijam- a
u Sjed. Drzavama istica-no
je protivljenje Reaganovu smanji-vanj- u
javne pomodi.
U Torontu, Montrealu, Vancouve-r- u
i drugim kanadskim gradovima
trazeno je da se zabrani алпепбко
isprobavanje novog oruzja (Cruise
missile) u Alberti.
Paul Robinson je bio "insurance
broker" u атепбкој drzavi Illinois.
Istakao se u sabiranju fondova za
predsjednika Reagana u pro§loj
izbornoj kampanji i ovaj ga je
nagradio — postavio ga je za
ambasadora u Kanadi.
Robinson je u posljednje vrijeme
odrzao nekoliko govora (u Calgary i
Torontu), a glavna tema mu je bila
kanadsko naoruzanje. Htjeo bi da
Kanada u6ini mnogo vise.
Poslije govora u Torontu, ротоб-ni- k
urednika lista "Toronto Star" je
trazio neka objasnjenja a Robinson
mu je rekao: "Shove off, kid".
To je izazvalo dosta galame.
Federalni ministar obrane Gilles
Lamontagne je rekao da bi Robinson
"trebao znati bolje".
Bivsi атепбкј ambasador u Sov-jetsko- m Savezu Malcolm Toon je
rekao, da Robinson treba biti
"ик1јибеп medu one ambasadore
koji se nisu istakli u drugim poslo- -
50 CENTS PER COPY
u 1.миш џ. w.jimhh' w4WN.-r.rn- : №Н""ГЧГИ
' (If Ah S J
chewanu
Dogodilo se neocekivano. Nova
demokratska partija izgubila je vlast
u provinciji Saskatchewan. Na izbo-rima- su
pobijedili konzervativci. Oni
su dobili 54 posto glasova i 57
mjesta u Zakonodavnoj skupStini
(od ukupno64). Novim demokratima
je ostalo samo 7 mjesta (od 37 posto
glasova). A prije su imali 44. Izgubili
su 37 poslani6kih mjesta.
Novi demokrati nisu morali ici na
ove izbore — imali su joS 18
mjeseci. Na to ih je navela odluka
federal ne vlade da ukine Crow's
Nest Pass Agreement, koji je omo-gudav- ao
jeftiniji prevoz zita na
zeljeznicama. Ali novi demokrati su
se prevarili u габипи. I ostale partije
su bile protiv toga. Konzervativci su
obe6avali subvencionirati morgi6e
(mortgages) na кибе, ukinuti provi-ncial
nu taksu na gasolin za 20 posto
i smanjiti porez na dohodak (income
tax) za 10 posto. Pitanje je da li ce
oni ispuniti ta obecanja, ali glasaii
su im svakako vjerovali.
Konzervativci ma je ovo prvi put da
dolaze na vlast u Saskatchewanu.
(Ta provincija je formirana 1905.
godine). Pomogli su im liberali, koji
su ovaj put dobili samo 5 posto
glasova, dok su na proSlim izborima
imali 31.7 posto.
Zapadni separatisti su ovaj put
imali 40 kandidata, ali su dobili
samo 3 posto glasova.
Novi demokrati su na vlasti u
Saskatchewanu posljednjih jeda--
(Nastavak na st. 8)
vima". Sjed. Drzave danas imaju
takve ambasadore u Meksiku, En-glesk- oj,
Zap. Ијетабкој, Francus-ko- j
i Italiji, rekao je Toon.
William Porter, bivsi атепбкј
ambasador u Kanadi je kazao da je
posao ambasadora da objaSnjava
politiku svoje zemlje, a "ne da dijeli
lekcije".
Lije6ni6kasluzba
U kanadskom parlamentu je iznijet
slucaj Dr. Williama Jorya iz Britan-sk- e
Kolumbije, koji je pregledao
stotinu pacijenata za manje od
jednog sata — otprilike 35 sekundi
za svakog pacijenta.
Dr. Jory se brani da su pacijenti bili
Indijanci. Za njih je dovoljno 35
sekundi.
Takvim lijecnicima trebalo bi
oduzeti dozvolu poslovanja.