Jedinstvo, August 11, 1961

              I
0
a. — Predsjednik Minis T Hruscov je ovrcuci se na neu- -
larskog savjeta SSSR HruMov ob-rati- o
se ponovo vladama jed. Di-iav- a,
Velike Hritanije i Francus-k- e
fa apelom da se sjrdne za okru-gl- i
Mo, pregovara, okonra psihoza
rata, racist i atmosfera idatMe
sile oslone na zdrav razum umjes-l- o
snagu termonukleflrnog oni-2j- a.
Sef sovjetske vlade govorio je
na radiju i televiziji augusta.
On je rekao da putovanje sovjet-кко- (Ј
kozmonauta znaci izvrsenje
odredjenog programa 1 da je, bla-godar- eci
ovom letu, covjecanstvo
ucinilo korak ka о1тагепји medju-planetarno- g
putoanja.
Govorecl o medjunarodnim od- -
nosima, Hruscov je Izjavio da za-pad- ne
drzave guraju Mi jet "ka
opasnoj mci" i "da sc ne mole is-klju- citi
opasnost od vojnog napada
imperijalista na Mrijatistifkke dr-zav- e".
Mi cemo pratiti tok doga-djaj- a
i djelovat cemo u zavisnosli
od toga kako se lude odvijala si-tuac-ija,
rekao je Hruscov.
Obiljczcna Rodisnjica
Hirosime
Sestog augusta navrsilo
se 16 godina od atomskog
napadaja na Hirosimu.
Dogodjaj je obiljezcn u
Japanu t mnogim drugim
zemljama. Grupa od 2CO
Amerikanaca i Kanadja
na odrzala je miting na
mostu koji spaja Sjed. Dr-za- ve
! Kanadu kod Fort
Erie i Buffalo i nosi ime
Peace Bridge.
Proslog tjt-dii- a u Ottawi
je osnovana nova kanadska
politiCka partijn pod imc-no- m
Nova pa- -
rtija.
Osniva5koj konvcnctji
prisustvovalo je 1800 dolc-gat- a
i oko promatra-£- n
— to je l-i-la
najveca po-liti5- ka
konvencija u bistori-j- i
Kanade. Rad konvencije
je 330 novinara.
Glavni znacaj konvencije
je u tome Sto jo potakla na
politi5ku aktivnost znafajan
dio radniike klaso organizi-ran- e
u unijama, koji je do--
sad stajao pasivan ill je pak
nesvjesno ])odupirao burzo-ask- e
partije. Radnicko uni-j- e
su na konvonciji bile za-stuplje- ne
sa 681 delegatom,
medju kojima jo bilo prilif-n- o tvomifkih Klu-bo- vi Novo partije, koje ug-lavno- m sa&njavaju intolok-tual- ci
i profosionalci, bili su
zastupljeni sa 218 dolegata.
Na konvenciji nije bilo prc-dstavni- ka farmorskih
ali je prisustvova-lo
vi5c od 200 farmera kao
delegati CCF organizacija.
Konvencija je ostavila
jak utisak na javnost. Pora-sl- e
su nade u otjerivanjo bu-rzoask- ib
sa
vlasti. Ufesnici konvencije
bu naro6ito aplaudirali go-vornici- ma koji su pozivali
na osiguranje pobjede na i-d-ucim
federalnim izborima.
Za vodju Nove demokrat-sk- e
partije izabran je pre- mijer provincije Saskatche-wan
T. C. Douglas, koji je
dobio 1.391 glasa. Za
vodju CCF Hazon
Argue glasalo je 380 dole-gata.
Argue je bio kandidat
Ijevicarskih elomonata. On
je istupao sa parolom za
"novu Kanadu", protiv
NATO i za nacionalizaciju
nacionalnih resursa Doug
las je bio kandidat desnicar-ski- h olemenata (vecinom
birokrata iz vodetva unija i
elemenata
CCF). Oa sum je tetupao
kae нтјегепјлк. Proroatm- -
. i
Tndcstta godina kfaitnja
telazi svakog utorha i pttH
Godiinja pretplata:
га Kanadu 6 dolata,
cstah ztmljcj dolara
вшнвпввшнав гшљСп Adrcsa:
479 Queen Street Yesl
Toronto 2-1-1, Ontario
Telefon EM 3-16- 42
VOL XIII No 57 (1151) TORONTO. FRIDAY, AUGUST 11. 1961 PRICE 8c PER COPY
Berlinska kriza
Sovjetski pozivi za mir
M oslo
na
7.
iralne zemlje, izjavio: " i ne mo
lelt biti postrani. Samo napori
svih naroda mogu dot est i do toga
da se agresori umire i tako rem.)
mi otkloniti od covjecanstva opas-n№- t
treceg bvjetskog rata, Samo
napori hvih naroda i vlada mogu
dovesti do toga da u potpunosti
pobjede vtliki principi mime koe-gzistenci- je,
da u potpunosti bude
postignut sporazum o opcem i pot-puno- m
razoruianju pod strogom
medjunarodnom kontrolom".
Covoreci dalje o medjunarodnoj
situaciji, Hruscov je ocjenio da
Sjed. Drzave u suitini sprovod?
mjere mobilizacije i da prijete da
ce poceti rat. Saveznici Sjed. Dr-zava,
u vojnim bloko-vim- a
podriavaju taj opasan kurs.
Premijer Hruscov je rekao da u
takvoj situaciji nije dopustivo da
SSSR sjedi skrStcnih ruku.
Predsjednik Ministarskog savjeta
SSSK je izjavio da Centralni ko.
mitet KI'SS J sovjetska lada fi-ne
i finit ce ме Mo od njih zavisl
Pozdrav anicrickom
narodu
Prilikom lota iznad Sjed.
DrSava, sovjetski kozmo-nau- t
Titov uputio je ovaj
pozdrav :
"Paznja, paznja. Letcci i-z-nail
sjevcrnoameri6kog ko-ntino- nta
prijateljsko
pozdravc narodu Sjcvcrnc
Amorikc sa kosmi6kog bro-d- a
"Vastok 11". Kosmonaut
Titov".
OSMTAK XOVK VEMOKUATSKE PMtTUi: Porast nacle promjenu Otavi
demokratska
hiljadu
pratilo
vadnika.
orga-nizacij- a,
politikanata
dosa-dasnj- eg
mAloffradjanekih
agresivnim
Saljem
£ kazu da su mnogi delega-ti
za njega glasali ne zato
5to se slazu sa desni6arskim
stavovima nego mislc da jo
on kao premijer jedne pro-vincije
popularniji i da ce
na izborima postici veci us-pj- oh
nego Argue. Koliko jo
to to6no pokazat ce buduc-nos- t. Noki promatrai isti-6- u da bi to mogla biti pogre- -
ska, jer narod viJe no gloda
toliko na licnosti koliko na
principe, odnosno Sto zastu-paj- u.
U programu Nove demok-ratsk- e
jiartije ima dosta do-brih
tocaka. ali nije zauzet
dovoljno jak stav u presud-ni- m pitanjima, a to su pita-nj- e americke dominacijo
nad Kanadom i osiguranje
svjetskog mira. Program
Nove domokratske partije
no prodstavlja jasnu alter-nativ- u programima liberala
i konzorvativaca. Narodu
noce biti dovoljno jasno da
Douglas hoce ncSto drugo
nego Dioenbaker i Pearson.
Najvise diskusije bilo jo
na pitaniu kananskog su- -
rkako bi pijecili izbijanie ral.i.
"Mi cinimo i cinit cemo ле sto )e
u nasim enagama, rekao je on, ka-ko
bismo mirnim putem u mirnoj
situaciji rjesili, pome medjuna
rodne probleme".
Zapad pojacava
vojnc pripremc
U Parizu su odrzali sas-tana- k
ministri vanjskih pos-lov- a
zapadnih drzava. Pro-m- a
izvjeStajima stampo. oni
su zakljucili da pojacaju
vojne pripremc da odvrato
Sovjetski Savez od potpist-vanj- a
mirovnog ujrovora sa
Isto5nom Njcmackom Na-vod- no
namjeravaju u6initi
noke prijedloge o Кјетаб-ko- j
ali tek poslijo izbora u
Zapadnoj Njema6koj.
u miru i
Sovjetski premijer IIru56ov je tzrazio zelju da ce
Kanada i Sovjetski Savez zivjeti u miru i
Poruku sovjetskog premijera donio je prvi kosmo-naut
Jurij Gagarin prilikom dolaska u Pugwash u No-v- oj
Skotskoj. Gagarin je dosao na poziv Cyrus Eatona.
Poruka росЧпје sa izrazom dobrih 2elja sovjetskog
naroda i licno premijera HrusCova kanadskom narodu,
"nasem sjevcrnom susjedu".
Sovjetski premijer se za-hval- io
Eatonu sto je pozvao
Gagarina u Kanadu, a Tana-dsk- oj
vladi se zahvalio §to
za u
Arguc su uporno trazili dariz Sjed. Drzava . . . ugroza
se Noa demokratska parti- -
ja izjasni za povlacenje iz
ovo organizacijc kao orudja
agresivnog amerikog
Diskusija o tome
trajala je skoro cijcli dan i
nije bilo sigurno koja stra-n- a
co pobijediti na glasanju.
AH do glasanja nije doslo,
nego so preslo na izbor vo-dj- e. Izborom Douglasa situ- -
acija so promijenila, jer je
on istupio za kanadsko su-djelova- nje
u NATO. To je
izazvalo vcliko negodovanje
(noki delegati su mu buka-li- ). Zakljuceno je da Kana-da
istupi iz NATO ako se i-- sti naoruza nuklearnim o-ruzj- em. Konvencija se izja-snil- a
protiv nuklearnog na-oruzava- nja Kanade (u to-me
je postojala puna sugla-snost- ). Zatraiena je bezato-msk- a
zona u Ccntralnoj Ev-rop- i.
Delegati su bili nezado-volj- ni
sa stavom vodstva u
pitanju strane kontrole ka-nadsko
privrede. U origina-Ino- m dokumentu io mono
djolovania u NATO Ljevt- - da veliko korporactje. "kon-cars- ki elementt na folu sa trolisane izvana. uglavnom
-- .
Ponati lorontski lit "Globe and Mail4 u broju od 9. augusta u
utodnom rlanku kx! nalotom "Shadows of War" ukazuje na ratuu
opasno! rata. Г clanku e natodi pet razloga za5to Sovjetski Savez
"nee namjerno" zapoeti rat. Ali nije Mguran za dnigu ptranu tj.
Sjcdinjene Пг1ае I'renoimo taj dio clanka u originalu:
These factom should inhibit the Soviet Government from deli-berately
starting hostilities. What of the other side? It i hard to
aoid the feeling that there h more danger of the United States
appljing the fatal spark. Mr. Khrushchev as not exaggerating too
much hen he poke of ar pcnois' in the United States. 0er
the pat 15 )ears, the American people hate been hipped to a tate
of hatred and fear of CummunUm reminiscent of the religious ar
in the Sixteenth and Seventeenth Centuries. Some l"?. writing and
peeches eem to echo the ords of the fanatical Austrian Kmperor
ho launched the Thirty Years War: "Itetter a c'eert than a country
full of heretic! Pres. Kennedy i to a considerable extent a prisoner
of this public attitude; hU freedom of manoeuvre is limited. Nor U
he entirelj the master of his on Govrmment. There is alas the
possibility that in a moment of crisi the ild men in the Pentagon
or the Central Intelligence Agency may take matters into their on
hands. This is in fact, the most dangerous of all the potentialities in
Novi veliki uspjeh sovjetske nauke i tehnike
LET MAMA TITOVA 0K0 ZEMLJE 0TV0RI0
PUT PREMA MJESECU, MARSU I VENERI
Major German Tit or
Sovjetska poruka Kanadjanima: zivimo
prijateljstvu!
prijateljstvu.
impe-rijalizm- a.
mu je omogucila da u6im
posjet
"Sovjetski narod i sovjet-(Nastava- k
na str 1)
vaju pravo Kanadjana da u
pravljaju svojom privrcdom
djelatnoscu, i ako se to ne-ometc- no nastavi bit ce ugro- -
zena kanadska nezavis-nost- ". Konvencija je tome
dodala da ce vlada Nove
demokratske partije otkup-ljiva- ti kanadske resurse i in-dustr- iju od stranog kapitala
(selective repatriation of
Canadian resources and in
dustries). Strane kompanije
ce biti prisiljene da so poko-rava- ju kanadskim zakoni-in- a
i politici kanadske vla-d- o.
Do o5trc diskusije doslo je
i po pitanju socijalizma. No-ki
delegati su trazili da se
ta ta£ka unese u program.
Ovdje treba napomonuti da
se radilo o socijaldemokrat-sko- m pojmu socijalizma ko-ji
ne ide dolje od nacionali-zacjj- e nekih grana privrede.
Vccina je glasala protiv to-S- a.
Intoresantno je napomo-nuti
da je premijer Douglas
u svom govoru nakon izbo-ra
za nacionalnog lidera iz- -
(Nastavak na str 2)
Uspjosm lot cm iotclrrfr 1 W ' .1 i rt-J'-
Vft kozmonauta Gormana Tito
va oko Zemlje je dokazao
mogucnost i prakttfnost le-tan- ja na planete.
Govoreci na proslavi u
Cast Titova u Moskvi premi-jer
Hruscov je kazao da ni-l- e daleko dan ovjekova le-t- a
na Mjesec.
Titovljev let oko Zemlje
zadivio je svijet (i premijer
Diefenbaker je 6estitao!)
tsto toliko koliko Gagarinov,
ako ne i vise. On je takodjer
zadao udarac glupoj propa- -
♦
Moskovski dopisnik zag-ioba6k- og "Vjesnika" jav-Ij- a:
Moskva, 7. augusta — Ju-tro- s
u 10 sati i 18 minuta u- -
spjesno je zavrsen prvi pro- -
duzem lot covjeka kroz sve-mi- r. Svemirski "Vastok II"
na kojem se nalazio drugi
kozmonaut. major sovjetske
avijacijc German Stepano-vi- c
Titov, lctio je 25 sati i
18 minuta presavsi u vise od
17 krugova oko Zemlje
preko 700.000 kilomotara.
"Vastok II" s majorom
Titovim spustio se na odre-dje- ni rajon Sovjetskog Sa-ve- za nedaleko mjosta gdjc
se prije 6etiri mjeseca, 12.
aprila ove godine spustio
brod pn-o- g kozmonauta Ga-garina.
German Stepanovid
Titov je zdrav i odlicno se
osjeca.
Bilo je tacno 12 sati kad
so копабпо u radio-aparati-m- a pojavio glas ocokivan u
citavom Sovjetskom Savczu
od ranog jutra: "Vnimanije
. . . paznja . . . govore sve
radio-stanic- e Sovjetskog Sa-vc- za ..."
Posljednje vijesti o koz-mifiko- m letu Gormana Tito-va
bile su od jutros u 8.20
sati. Ljudi koji su joS od
zore stajali pored radio-apa-ra- ta naslucivali su da tako
duga pauza priprcma vaznu
I vijest. Uspjesnu ili neuspje--
snu .' — pitalt su se sa strep-njo- m
svi oni koji su jutros
ispunili ulice i Crvcni trg ili
rastreseno stajali na svojini
radnim mjestima. Poslije
prekida radio-vez- o s "Vas-toko- m II" sinoc u 18 sati i
30 minuta, kozmonaut je
spavao po planu do jutros u
1.61 sati, kad se prvi put ja-vi- o contru na Zemlji. Javio
je: "Sve funkcionira nor-maln- o. Uslovi u kabini dob-r-i.
Spavao sam vrlo dobro".
U 3 sata javio so ponov-n- o
— zavrsio je trinaesti
krug. U 5. 15 je dorudkovao.
U 6 sati usao je u petnaosti
krug i nastavio паибпа ispi-tivan- ja instrumenata kozmi-iko- g broda. U 8.20 javio je
da zavrsava sesnaosti krug:
"Sve radi narmalno, osje
cam so odlicno. Radna spo-sobno- st nopromijonjena.
Podnosim vrlo dobro bestc-zinsk- o
stanje. Radim s nau- -
cnim instrumentima . Od tada su ijesti bile Koga se treba bojati .
the present situation.
Against this background, it Is surely not enough for the allies of
the United States to "stand firm and leave the initiative to Premier
Khruschev. They should be seeking a ay to prevent matters coming
to a crisis.
The first step in this direction must be to recognize that the
Soviet Union is not entirely In the rong over I'.erlin— that it has a
case. The Russians, in fact, have a real and vital interest in prevent-ing
the emergence of a united, sovereign and re-arm- ed German Reich.
It is an interest they share ith every other European nation. After
all. the Sevond World War ended only 16 ears ago, even though it
seems to have been totally forgotten in the United States. Fear of
Germany, and of another German "drive to the East", is unquestion-ably
the basic motive behind Soviet manoeuvring in Central Europe.
The NATO nations have aggravated these fears—and perhaps precip- itated the present criis— by pushing on German rearmament and by
talking of giving the Germans nuclear weapons.
Surely it is not beyond the power of Western intelligence to
start negotiations and to work out a solution that will preserve West-ern
interests in West Iterlin and at the same time meet Russia's
legitimate security needs.
gandi (poteklo, u SAD da
se opravda njihova zaosta-janj- a) da nije sigumo da
je Gagarin lotio oko Zemlje, jer ga nitko nije vidio na te-leviz- iji, kao sto su vidjeni
njihovi astronauti kad su se
digli na visinu od nekih sto-tin- u milja i onda spustili.
(Gagarin je prilikom dola- ska u Kanadu rekao da su
sovjetski kozmonauti mogli
praviti takve skakove јоб
prije 6 godina). Titova nisu
vidili na televiziji, ali su ga
njegove
radia. Vi§e
kakve sumnje
obisao
toliko
(Radnrtka pjesma Svemirskom Orlu) Leti liioj Orle!
!
visoko nebom oblaka,
putanjom motoon kruze
smjoii zvjozda svaka.
Leti moj Orle! Visoko!
Zagrli svemir ljubavlju rada
klikni gromko prostranstvom ncba:
"O smrtni ljudi, nek' je e
moj Orle! Vini
Snagom krila, svijetlo dana,
pisak silni raket motora,
snaga ti je radnickom 2dana.
Lcti moj prokrii!
Ueskrajem §irom u ncba,
suncanim prahom pospi zemlju,
svemirskim svjetlom, ko hranom hljcbxi.
moj Orle! Visoko
I vratis puta svoga,
Ti smrtnom puku istinu kazi,
na nebu vidio
Toronto, 7. U datt drugog Sovjct-ko- g koimonauta, Germane Stepanovi&i Titova u
vemir. J. Пгослпас
prestale. Iz u sat ner-voz- a.
radio-aparat- a jo
rasla, u podne jo mo-skovs- ka stanica izvanredno
pocela emitirati svoj signal,
svijotu jo zastao
. . . Odmab zatim pro-lo- m odusovljenja i manife-stacij- a
na ulicama prcma
Crvenom trgu.
Dok su ljudi na Zemlji sa
suzdrzanim dahom £ekali
vcliku vijest, German Titov
jo od 8.20 do nadletao
redom Capetown, Pretoriu,
Zanzibar. Abdis Abobu, As-haba- n,
Novosibirsk, Kam-tatk- u, Honolulu . . . Kad se
ponovno nad Afrikom
dobio je komandu sa Zem-lje:
"Otpo6eti spustanje".
Paralelno s radio-upravlja-ni- m komandama Titov je
pokrenuo svoje rucne polu-g- e
da im joS jednom ispita
efikasnost. Aparati za koce-nj- e
su usporili kretanje bro-da,
da bi ublazili trenje kod
ponovnog ulaska Zemliinu
atmosferu. Zomlja je
sve bliza i bliia . . . dok so
brod nije nasao prod besk-rajno- m sovjetskom ravni- -
com oblasti sjeverno od
Kaspijskog mora, na kojoj
se pred ?otiri mjeseca
tio prvi kozmonaut. Narav-n- o, na6in spuStanja, jedna
od klju6nih tajni sovjetske
astronautiko. ostao je i ovo-g- a puta —
Konacno na Zemlji. Dru-gi
kozmonaut se najprije o-slob- odio svoje svemirske ka- -
Zemlje slobode
U Lake Couchiching (On-tario)
odriana jo konforen-cij- a
o medjunarodnim prob-lemim- a. Jedan od ucesnika
je bio vasingtonski dopisnik
lista "Times of India". II. R.
Vohra, koji je o?tro krittei-ra- o
amorifku politiku, reka-- v
da jo "iMinska I
demokracija" вајатаје пл- -
idili kad je prosao nad Sjc-dinjon- im Drzavama i dru-gim
zemljama. Mnogi su
sluSali razgovoro
preko nema ni
u sovjetsko
prednjacenje na po
lju. SocijalistiSki Sovjetski
Savez je prvi!
Titov je Zemlju
17 i po puta u vremenu od
25 sati i 18 minuta. Presao
je put od 135.000 milja —
otprilike koliko do
Mjeseca i
Lcti moj Orle
nad
mira,
i tebi
mir vama".
Leti visoko!
u
uz
rukom
Orlo! Nov put
svjetlo
Lcti nebom!
kad se sa
dal' si Uoga?
augusta leta
majora
П. —
sata
oko
a kad
kao da
dah
9.03
nasno
u
bila
u
spus
tajna.
ovom
19G1.
cige. Zatim jo otkopcao cr-vcni
svemirski kombinezon,
Prva mu je briga poslijo to
ga bila da uspostavi vezu sa
controm na rakctodromu. U-br- zo su stigli do njega lakim
avionom glavni konstruktor,
komandanti raketodroma i
noki od njegovih drugova,
buduci kozmonauti. Zagrlja-j- i,
cestitanja, odusevljenjo
osvajaca svemira. Titov so
zatim vratio avionom u koz
monautsku bazu. Ovdjo ga
jo cekala supruga Tamara
Vasiljevna i brzojavna £e- -
stitka Nikite SergejcviSa
IlruJcova. Zatra2io jo od
mah telefonsku vezu s Kro--ml j om.
Bilo je 11 sati i 30 minuta
kada su Nikitu Sergejovi6it:
Hruscova, kod kojega se na-lazio
ragentinski ambasn-do- r
pozvali na telefon. Zvao
gaHjeruJG6eorvm: an T"SitlouvS.am vas,
Germane Stopanovicu. 2iv
jeli. Pozdravljam i cesti
tarn."
Titov: "Druze prvi sekrc
taru Komunisti6ko partije
IzvjeStavam da je zadatak
partije i vlade izvrfen. Ci-t- av sistem na kozmifikom
brodu funkcionirao je odH5
no".
HruJ6ov: "Cudno. val
glas zvu6i svjeze i vedro
kao da ste doSli sa bala".
Titov: "Pa, i bio jo —
bal".
Hrulcov: "Na balu se
mladi zabavljaju. A vi ste
(Nastavak na str. I)
bez
sloboda
natrag.
predovala u zemljama se
"nestalnim i diktatorskfm
vladama sa kojima su SJe
dinjene Drlave napravilo
savez".
Nezadovoljstvo sa amerl
6kim stavovima iiraiill m t
dnigi fcovornici, t3ak i fras-cne- ki
"socijaltel" Astlro
Philip.