000376 |
Previous | 1 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I,§ &ji &¥ И Ml 1 i , t V1". No. 24 (272) 1Ш11111111111Ш11111111111111111111111111Ш111111111ШШШ ,_r,eaTt..-.?:'T;ef[f..!- ,,jiramavmaa --evjnfr,ea-- ;.av-'№- ' no odiucila da potrosi tri 1 pol milijuna dolara u svrhu proslave kanadskog nacio-nalno- g praznika Canada Day, ha PrvJ jula. U ovo ce biti uklju6eri( iraskoshi yatrometl, televizijski prog-ram i tako dalje. Medutim, ovaj nacionalni praznik I odvise je vazan a da bi ga se pretvorilb u nesto kao zabavu, kojom prilikom vla-d- a treba da se zavije u zas-tay- u "hacionalnog jedinst-va-", dok Istbvremeno igno-rir- a sastojine bd .kojitrse maze' sivoriti' "nacibhaiho jedinstyb" koje bi blip, nesto vise od obi6nog slogana. A koje su to sastojine? Pryo, nacionalna prava kanadskih Francuza moraju bit! ustavno garantirana po ustavu sastavljenom u Ka-na- di, a baziranom na ravno-pravno- m dobrovoljnom par-tnerst- vu dyije i, nacije; indvo? nacionalnoj drzavl. t. л,д M5t§ prugo, potrebno J e da se usvoii Dolitlka DotDunoa 'i'lnnelaniaWi&'nniractfavefoM l.s; "-''"V'iti- 'Ji -- ilk liiitfiuSI !i'. ..1 raspodjelunacionalnogdo-- . kA4In?ai"l%IftvnV4Mll?II..#ll; i ivunau: iwi iaij i aui in ij ijuui eime bi se okondall siroma- - §tvo iponiiavajudi poloza ;o: Kao koraku torn pravcupo- - trebno je ukinutl konirolu ; nadnica I uvestl Jatvarnu . -- i Zr._ +!„-(-- . -- i3ytf7_v4.T7J.J fcTl J. 7.;Yrt~- - ..ГГ.Т., .7.- - 4'" '" '"'' " ГГ" ''" "fc1!!? к-г- .' miriaciju manjina i ugnjeta--yajrij- % dojTiorodaca. ;](l,'" til syrhu zakori o ljudskim pra-vi- ma mora biti umetriuf u novonr ustavu kojim se garantiraju jednaka prava svim, Kanadanima kao i specif icna prava domorocl-- Cetvrto, treba usvojiti politiku kojom bi se okon-cal- a domJnacija kanadske ekonomije po Sjedinjenim Drzavama, putem naciona-lizacij- e prirodnih bogatsta-v- a f energetlke. ' Peto, potrebno je usvoji-ti politiku kojabi od Karia-d-e stvorlla silu u borbi za mir I svjetsku sigurnost, baziranuna politic! detan-t- a, okon6ala trku u naoru-zanj- u I iskljuclla zemlju iz r;Samb takve'mjere bldalej pravo znacenje nacional-no- m prazniku i pobudlle odusevljeno odobravanje vecirte Kanadana: :H Carterov plan Predsjednik Carter je izja-vi- o krajem proSlog tjedna da ce se Sjedinjene Drzave bori-- ti za prestiz u zemljama kao Sto su — Vijetnam, Irak, So-mali- ja, Kina, i "6ak i Kuba". TORONTO, WEDNESDAY, JUNE 15, 1977 11 Vf s&i ИИ 1 1 ш&зшжШ&сккитжл - ч&; Ontarijski izbori кИ iHi ц fflfl кШ1 ШШ1 ШмА швж НД1 Provincijalni izbori u Onta-rij- u, koje je premijer Davis najavio јоб 29. aprila, odrza-n- i su proSlog tjedna, 9. juna, ali bez nekih naro6itih rezul-tat- a i promjena. Kao §to se i o6ekivalo, narofiito zadnjeg tjedna kampanje, izbori su proSli bez pobjednika i u pro-vinc- iji 6emo i nadalje imati manjinsku vladu. Sada, po izborima, jasnije je no ikada ranije, da se baS radilo o tome da se izbori ve6ina — jer nekih drugih razloga za raspisivanje istih nije bilo — i to konzervativ-na-. Konzervativci su zbog toga bili kritizirani i unutar stranke, a 5 mjesta koja su im i ovaj put izmakla da dobiju apsolutnu vecinu u parlamentu, izgledaju sada nedostizna. Glasafii Ontariia su, 6ini se, naumili da zadrze manji-nsku vladu, tako da se nikak- - IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIH ve odluke viSe ne donose jednoglasno i bez borbe s opozicijom, bez debata itd. Nasuprot pak ofiekivanjima, u ovim izborima poboljSali su donekle svoju situaciju liberali, dokje NDP podbaci-l- a upravo za onoliko koliko su dobili liberali, pa voda NDP Lewis vec pomiSIja da u neodredeno vrijeme ustupi vodstvo stranke nekom dru-gom.Ov- im je izborima, tako-de- r, nastupio poietak kraja I karijeri premijera Davisa, ko-- ji u dva pokuSaja za vecinom i dominacijom konzervativne stranke biljefi neuspjeh. Tako je opca konstatacija da su u ovoj provinciji fivrsto ubraidenetri politiCke stran-ke i da ce tako i ostati za neodredeni rok. U vrijeme raspisivanja izbora broj mje-sta u parlamentu bio je slijedeci: konzervativci 52, NDP 38, liberali 35. Nakon John Badovinac, glavni predsjednik Hrvatske Bratske Zajednice je imao biti ubijen u martu 1975. godine. ZloCin su izvrSIti zloCin-ci- " Louis Almeida i Joseph Neary, koji su — pre-ma prvoga — za to dobili $10.000. Medutim, ne zna se tko ih je unajmio, tko im je platio $10.000 i poslao ih iz Chicaga u Pittsburgh da Badovinca liSe 2ivota. Mozda znadu amerifcke vlasti, ali пебе da kaiu. Sigurno je da je zavjera protiv Badovinca sastavni dio zavjere protiv Hrvat-ske Bratske Zajednice: zavjerenici su radunali da ce im to omoguciti da se dokopaju ove velike orga-nizaci- je americTtfh i kanadskih Hrvata. Zavjera je otkrivena kada su unajmljene ubice Almeida i Neary slu6ajno dopale u ruke policije. Pored oruzja kod njih je nadena Badovinfieva siika ШЛ 30 CENTS PER COPY1 tlLLi 1Цшш YVfiYX,. л ШШУ. WILLIAM DAVIS ovih izbora postava je ovak-v- a: konzervativci 58, liberali 34, NDP 33. Za apsolutnu vecinu potrebna su magicna 63 mjesta, koja za sve ostaju nedostizna. Nego, iz svega toga je jasno da su svi izbori bili suvi&ni, nepotrebni. Na njih je utro§eno 15 milijuna drza-vno- g novca, plus 7 milijuna kojesu na kampanju utroSile razne partije. Rezultat svega je — nula, pa ce politifiari zbog toga biti kritizirani po gradanima, jer izbori, zbog пебеда, odjednom viSe nisu popularni. Ц!111111111111!11111111111111111111111111111!1111111111111111111Ш11 NaSPiknik Piknik "NaSih novina" us-рјеб- по je odrzan 12. juna u Palermu. Posjeta je bila odlicna unatod obladnog vre-me- na i sve je zavrSilo sa za-bavo- m i veseljem. Na pikni-k- u smo imali i nekoliko ugle-dni- h gostiju, pa 6emo o sve-m- u skupa pisati opSirnije u idudem broju. Mnogo hvala svima. Ш# ф ®тљш zlocince? trebali "profesionalni svjedoCanstvu Aparthajd — ratni zlocin 2eneva (AFP) — Prema odluci sudionika diplomat-sk- e komisije u 2enevi o humanitamom pravu, apart-hajd 6e biti uvrSten u ratne zlofiine. Na konferenciji koja prip -- rema nova pravila meduna-rodno- g prava, koje 6e se pri-mjenji- vati u slu6aju oruzanih sukoba, odlufieno je da se medu te§ke prekrSaje uvrsti "preseljavanje civilnog sta-novni§t- va na teritorije pod okupacijom". Ta je odredba, kako se smatra, usmjerena protiv Iz-rae- la. Medu prekrSaje su, uz ostalo, uvrSteni: bombardi-ranj- e civilnog stanovniStva, brana i nuklearnih centra, te loSe postupanje sa zaroblje-nicim- a, uklju6ujuci i pripad-nik- e gerilskih jedinica. Prijedlog o pravu meduna-rodn- e anketne komisije da na okupiranom teritoriju obavlja istragu na zahtjev samo jedne strane u sukobu nije dobio potrebnu dvotre-6insk- u vecinu. Protiv tog prijedloga gla-sa- li su Sovjetski ' Savez i isto6noevropske socijalistid-k- e zemlje osim Rumunjske, te razvijene zapadne zemlje, a za njegovo prihvadanje izjasnile su se Kuba, Ru-munjs- ka, Vijetnam, DNR Ko-rej- a, zemlje u razvoju i arapske zemlje. Sve su ovo dokazi da se aparthajdu i drugim forma-m- a rasizma polako ali sigur-n- o primiCe kraj. i novinski isjecci u kojima se govorilo o susretu voda HBZ sa ondaSnjim jugoslavenskim premij'e-ro- m, pokojnim Dzemalom Bijedi6em, koji se tih dana nalazio u Sjed. Drzavama. Bilo je onih koji su sumnjali u istinitost vijesti o zavjeri protiv Badovinca, a neki su 6ak tvrdili da je sve to namjeSteno sa ciljem da mu se, zajedno sa ostalim dlanovima demokratske uprave, osigur ra ponovni izbor na konvenciji odrzanoj u septem-br- u 1975. Ti su "argumenti" proturije6ili zdravom razu-m- u i ozbiljno su ih uzimali samo oni kojima mrznja protiv Badovinca i demokratske uprave HBZ smeta da pravilno misle... Ovo pitanje je ponovo pokrenuto 19. maja ove godine kad je list Chicago Sun-Tim- es objavio izvjeStaj Lillian Williams sa sudenja ubicama tre- - (Nastavak na st. 5) ;- - Д
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 27, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-06-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000024 |
Description
Title | 000376 |
OCR text | I,§ &ji &¥ И Ml 1 i , t V1". No. 24 (272) 1Ш11111111111Ш11111111111111111111111111Ш111111111ШШШ ,_r,eaTt..-.?:'T;ef[f..!- ,,jiramavmaa --evjnfr,ea-- ;.av-'№- ' no odiucila da potrosi tri 1 pol milijuna dolara u svrhu proslave kanadskog nacio-nalno- g praznika Canada Day, ha PrvJ jula. U ovo ce biti uklju6eri( iraskoshi yatrometl, televizijski prog-ram i tako dalje. Medutim, ovaj nacionalni praznik I odvise je vazan a da bi ga se pretvorilb u nesto kao zabavu, kojom prilikom vla-d- a treba da se zavije u zas-tay- u "hacionalnog jedinst-va-", dok Istbvremeno igno-rir- a sastojine bd .kojitrse maze' sivoriti' "nacibhaiho jedinstyb" koje bi blip, nesto vise od obi6nog slogana. A koje su to sastojine? Pryo, nacionalna prava kanadskih Francuza moraju bit! ustavno garantirana po ustavu sastavljenom u Ka-na- di, a baziranom na ravno-pravno- m dobrovoljnom par-tnerst- vu dyije i, nacije; indvo? nacionalnoj drzavl. t. л,д M5t§ prugo, potrebno J e da se usvoii Dolitlka DotDunoa 'i'lnnelaniaWi&'nniractfavefoM l.s; "-''"V'iti- 'Ji -- ilk liiitfiuSI !i'. ..1 raspodjelunacionalnogdo-- . kA4In?ai"l%IftvnV4Mll?II..#ll; i ivunau: iwi iaij i aui in ij ijuui eime bi se okondall siroma- - §tvo iponiiavajudi poloza ;o: Kao koraku torn pravcupo- - trebno je ukinutl konirolu ; nadnica I uvestl Jatvarnu . -- i Zr._ +!„-(-- . -- i3ytf7_v4.T7J.J fcTl J. 7.;Yrt~- - ..ГГ.Т., .7.- - 4'" '" '"'' " ГГ" ''" "fc1!!? к-г- .' miriaciju manjina i ugnjeta--yajrij- % dojTiorodaca. ;](l,'" til syrhu zakori o ljudskim pra-vi- ma mora biti umetriuf u novonr ustavu kojim se garantiraju jednaka prava svim, Kanadanima kao i specif icna prava domorocl-- Cetvrto, treba usvojiti politiku kojom bi se okon-cal- a domJnacija kanadske ekonomije po Sjedinjenim Drzavama, putem naciona-lizacij- e prirodnih bogatsta-v- a f energetlke. ' Peto, potrebno je usvoji-ti politiku kojabi od Karia-d-e stvorlla silu u borbi za mir I svjetsku sigurnost, baziranuna politic! detan-t- a, okon6ala trku u naoru-zanj- u I iskljuclla zemlju iz r;Samb takve'mjere bldalej pravo znacenje nacional-no- m prazniku i pobudlle odusevljeno odobravanje vecirte Kanadana: :H Carterov plan Predsjednik Carter je izja-vi- o krajem proSlog tjedna da ce se Sjedinjene Drzave bori-- ti za prestiz u zemljama kao Sto su — Vijetnam, Irak, So-mali- ja, Kina, i "6ak i Kuba". TORONTO, WEDNESDAY, JUNE 15, 1977 11 Vf s&i ИИ 1 1 ш&зшжШ&сккитжл - ч&; Ontarijski izbori кИ iHi ц fflfl кШ1 ШШ1 ШмА швж НД1 Provincijalni izbori u Onta-rij- u, koje je premijer Davis najavio јоб 29. aprila, odrza-n- i su proSlog tjedna, 9. juna, ali bez nekih naro6itih rezul-tat- a i promjena. Kao §to se i o6ekivalo, narofiito zadnjeg tjedna kampanje, izbori su proSli bez pobjednika i u pro-vinc- iji 6emo i nadalje imati manjinsku vladu. Sada, po izborima, jasnije je no ikada ranije, da se baS radilo o tome da se izbori ve6ina — jer nekih drugih razloga za raspisivanje istih nije bilo — i to konzervativ-na-. Konzervativci su zbog toga bili kritizirani i unutar stranke, a 5 mjesta koja su im i ovaj put izmakla da dobiju apsolutnu vecinu u parlamentu, izgledaju sada nedostizna. Glasafii Ontariia su, 6ini se, naumili da zadrze manji-nsku vladu, tako da se nikak- - IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIH ve odluke viSe ne donose jednoglasno i bez borbe s opozicijom, bez debata itd. Nasuprot pak ofiekivanjima, u ovim izborima poboljSali su donekle svoju situaciju liberali, dokje NDP podbaci-l- a upravo za onoliko koliko su dobili liberali, pa voda NDP Lewis vec pomiSIja da u neodredeno vrijeme ustupi vodstvo stranke nekom dru-gom.Ov- im je izborima, tako-de- r, nastupio poietak kraja I karijeri premijera Davisa, ko-- ji u dva pokuSaja za vecinom i dominacijom konzervativne stranke biljefi neuspjeh. Tako je opca konstatacija da su u ovoj provinciji fivrsto ubraidenetri politiCke stran-ke i da ce tako i ostati za neodredeni rok. U vrijeme raspisivanja izbora broj mje-sta u parlamentu bio je slijedeci: konzervativci 52, NDP 38, liberali 35. Nakon John Badovinac, glavni predsjednik Hrvatske Bratske Zajednice je imao biti ubijen u martu 1975. godine. ZloCin su izvrSIti zloCin-ci- " Louis Almeida i Joseph Neary, koji su — pre-ma prvoga — za to dobili $10.000. Medutim, ne zna se tko ih je unajmio, tko im je platio $10.000 i poslao ih iz Chicaga u Pittsburgh da Badovinca liSe 2ivota. Mozda znadu amerifcke vlasti, ali пебе da kaiu. Sigurno je da je zavjera protiv Badovinca sastavni dio zavjere protiv Hrvat-ske Bratske Zajednice: zavjerenici su radunali da ce im to omoguciti da se dokopaju ove velike orga-nizaci- je americTtfh i kanadskih Hrvata. Zavjera je otkrivena kada su unajmljene ubice Almeida i Neary slu6ajno dopale u ruke policije. Pored oruzja kod njih je nadena Badovinfieva siika ШЛ 30 CENTS PER COPY1 tlLLi 1Цшш YVfiYX,. л ШШУ. WILLIAM DAVIS ovih izbora postava je ovak-v- a: konzervativci 58, liberali 34, NDP 33. Za apsolutnu vecinu potrebna su magicna 63 mjesta, koja za sve ostaju nedostizna. Nego, iz svega toga je jasno da su svi izbori bili suvi&ni, nepotrebni. Na njih je utro§eno 15 milijuna drza-vno- g novca, plus 7 milijuna kojesu na kampanju utroSile razne partije. Rezultat svega je — nula, pa ce politifiari zbog toga biti kritizirani po gradanima, jer izbori, zbog пебеда, odjednom viSe nisu popularni. Ц!111111111111!11111111111111111111111111111!1111111111111111111Ш11 NaSPiknik Piknik "NaSih novina" us-рјеб- по je odrzan 12. juna u Palermu. Posjeta je bila odlicna unatod obladnog vre-me- na i sve je zavrSilo sa za-bavo- m i veseljem. Na pikni-k- u smo imali i nekoliko ugle-dni- h gostiju, pa 6emo o sve-m- u skupa pisati opSirnije u idudem broju. Mnogo hvala svima. Ш# ф ®тљш zlocince? trebali "profesionalni svjedoCanstvu Aparthajd — ratni zlocin 2eneva (AFP) — Prema odluci sudionika diplomat-sk- e komisije u 2enevi o humanitamom pravu, apart-hajd 6e biti uvrSten u ratne zlofiine. Na konferenciji koja prip -- rema nova pravila meduna-rodno- g prava, koje 6e se pri-mjenji- vati u slu6aju oruzanih sukoba, odlufieno je da se medu te§ke prekrSaje uvrsti "preseljavanje civilnog sta-novni§t- va na teritorije pod okupacijom". Ta je odredba, kako se smatra, usmjerena protiv Iz-rae- la. Medu prekrSaje su, uz ostalo, uvrSteni: bombardi-ranj- e civilnog stanovniStva, brana i nuklearnih centra, te loSe postupanje sa zaroblje-nicim- a, uklju6ujuci i pripad-nik- e gerilskih jedinica. Prijedlog o pravu meduna-rodn- e anketne komisije da na okupiranom teritoriju obavlja istragu na zahtjev samo jedne strane u sukobu nije dobio potrebnu dvotre-6insk- u vecinu. Protiv tog prijedloga gla-sa- li su Sovjetski ' Savez i isto6noevropske socijalistid-k- e zemlje osim Rumunjske, te razvijene zapadne zemlje, a za njegovo prihvadanje izjasnile su se Kuba, Ru-munjs- ka, Vijetnam, DNR Ko-rej- a, zemlje u razvoju i arapske zemlje. Sve su ovo dokazi da se aparthajdu i drugim forma-m- a rasizma polako ali sigur-n- o primiCe kraj. i novinski isjecci u kojima se govorilo o susretu voda HBZ sa ondaSnjim jugoslavenskim premij'e-ro- m, pokojnim Dzemalom Bijedi6em, koji se tih dana nalazio u Sjed. Drzavama. Bilo je onih koji su sumnjali u istinitost vijesti o zavjeri protiv Badovinca, a neki su 6ak tvrdili da je sve to namjeSteno sa ciljem da mu se, zajedno sa ostalim dlanovima demokratske uprave, osigur ra ponovni izbor na konvenciji odrzanoj u septem-br- u 1975. Ti su "argumenti" proturije6ili zdravom razu-m- u i ozbiljno su ih uzimali samo oni kojima mrznja protiv Badovinca i demokratske uprave HBZ smeta da pravilno misle... Ovo pitanje je ponovo pokrenuto 19. maja ove godine kad je list Chicago Sun-Tim- es objavio izvjeStaj Lillian Williams sa sudenja ubicama tre- - (Nastavak na st. 5) ;- - Д |
Tags
Comments
Post a Comment for 000376