Jedinstvo, February 10, 1961

              - -- ТППШ mmr иШ ft in frm TTiiiiiinwrnmifT тпш Ik
Лг# 4 sjgimptLtixTm.
Tridcsda godina UUfynja
Izlazi svakog utorla i pctta
Godtinja pretplata:
m Kanadu 6 dotara,
ostale temtje 7 dotara
— ——~~ш%Шј Adrcta: 470 Queen Street West
rwillil 1 l IHIIlll IIWIIHIIIIH 41 I Tertmte S-l- l, Ontarm
Ttlefon mi 3-16- 42
VOL. X1U No 11 (1H1) TORONTO, FRIDAY. FEBRUARY Ш. 19G1 PRICE 8c PER COPY
Novi doseljenici
Ministarstvo imigracijo
saopcava da jc prosle go-din- e
u Kanadu uselilo
101.111 lica.
Talijana je doslo 21.808,
Britanaca 20.853, Ameri-kanac- a
11.247, Nijcmaca
10.792, Portugalaca 5.258,
Jugoslavena 3.517 i t.d.
(Broj jugoslavenskih
doseljenika jc u prosloj
godini bio za 1.213 veci
ncgo 1959. Ukupno u ove
dvije godine u Kanadu je
uselilo 5.820 Jugoslavena.
Prema podacima minis- -
tnrstva Koncem lVov. go-din- e
u Kanadi je bilo 53.-01- 9
doscljenih Jugoslave-na).
No nas ne zaninia samo
broj doseljcnika, ncgo i
njihov poloaj. Kako ti do-seljenici
zive? Imaju li po-sa- o?
Inia razloga vjerovati
da besposlica narocito te-sk- o
pogadja novo doselje-nik- e
— pogadja i druge,
ali njih najvise.
Evo .sto je u jednom pi-sii- m federalnom poslani-k- n
Dr. MeMillanu rekao
Nelson Lamontagne, pre-dsjedn- ik
zakonodavnog
komiteta unijc cleklriear
skill radnika u Wellandu,
gdje ima preko 3000 ne-zaposlcn- ih:
''Mnogi od ovih nezapo-sleni- h
trebaju pomoe, a
medju omnia koji najvise
slradaju jesu novi dose
ljenici. Oni su za vrijeme
nekoliko godina boravk
u Kanadi najvise bili upo-sle- ni
na slnbo placenim se-zonsk- im
radnjama. I oni
najprije oslaju bez bespo-slenick- e
pomoci".
Sta se dogadja sa tim
ljudiina kad ostanu bez
besposlenicke pomoci?
Moraju da trae relif od
opeina i dobrotvornih a-genc- ija, gdje se podvrgnu-l- i
raznom ispitivanju, a
ponekad im prijete depor-tacijo- m. (Nedavno smo
zabiljezili vijesl iz Hamil-ton- a
o prijetnjama nekim
nezaposlenim Talijani-ma- ).
Lamontagne ka.e da je
to no samo ncpnivedno,
nego i suprotno stanovi-st- u federalnih vlasti. Isti-n- a
je da u zakonu o uselje-vanj- u
posloji odredba o
deportaciji negradjana
koji spadnu na javni terel,
ali ona se ne sprovodi. Za-t- o ovakve prijelnje neza-poslenim
doseljenicinia sa-mo
predstavljaju pokusaj
zastrasivanja sa ciljem da
ih se odvrati od tra.enjn
relifa. Zato je Lamontag-ne
pozvao poslanika Mc-Millan- a da u parlamentu
Irazi da se provede istra
ga o lakvim i)ostupcima
upravljaea relifskih fon-dov- a.
Zai.la postoii ]otreba
da se nove doseljenike osi-pu- ra da ne ce spasti ])od
deixn-taeii- u ako budu tra-in
i relif. Oni imaju pravo
na ponioc isto tako kao i
ostali nezaposleni radnici.
#
Danas u svim vecim
mjestima posloje organi-zacii- e
nezanoslenih radni-ka.
Savjetujemo svima o-ni- ma koii su oslali bez po-sl- a
— bili stari ili novi do-seljenici,
ili domorodci —
da pristupaju u le organi-zacij- e.
anadjam
nukie
Sve je мм .ahtca da Ivanala stan ian trkt
u nuklearnom nanruaiiiu t i da no uaoiuaa soih
sila tim oruzjem niti da dozoh njegoo stacioniranje
na svom teritoriju.
Nacionalnj komitet za kontrolu radijacijskog ha-zar- da
(National Committee for the Control of Radiation
Hazards) je izjavio da se protivi nuklearnom naoruia- -
van iu Kanade i svih onih drzava koje sada ne pos- - fting protiv nuklearnog nao--
jeduju.
Predsjednik komiteta jo Dr. II. L. Keenleyside iz
Vancouvera. Clanovi komiteta su sudac J. T. Thorson iz
Ottawc, iniustrijalac Walter Koerner i mnoge druge
istaknute lienosti.
Kanadska kempanija prodaje traktore Kini
iz Engleske jer se boji da americka vlacla
ne bi dozvolila isporuku odavle
Poduzece Massey-Fer-guso- n
iz Toronta je saop-cil- o
da je N. R. Kini pro-dal- o
400 traktora.
Narudzba ce biti Jzvrse-n- a
u Engleskoj, ndje se na-la- zi
jedna tvornica Mas-sey-Fergus- on
kompanije.
Zaito narudzba
ne ce biti izvrssna iz ka-nads- ke
tvornice ove kom-panije,
gdje se nalazi nje-zi- n
glavni ured?
U saopcenju kompanije
se kazc da mozda americ-ka
vlada ne bi dozvolila
OBJAVLJENA OPTUZBA Е1СНШНЛ
Nacisticki Nesto ranije objavljena je
zlocinac Adolf Eichmann o-'Cr- na od 1.000
je za zlocine protiv koja sva Eich- -
jevrejskog naroda, za zlo6i-n- e
protiv ljudskog roda,
ratne zlocine i za clanstvo u
neprijateljskim nacistickim
organizacijama. Ovo je izlo-zen- o
u zyani6noj
koju je izraclski vrhovni tu-zil- ac
dr. Gedeon Hausner u-ru- Cio
Eichmannovom brani-oe- u
dr. Uobertu Servatiusu.
Optuznica sadrzi 15 tocaka
listu od 13 svjedoka optuz-b- e
sluzbenom saopcenju.
su
nego cijeloj mu ljudi
Cak
nema
citaocima kao
clanak
stampu Serge "Moj
dona Sest tisuca
pred pocasmm uzvanikom proelavi
Kongo - belaljekim kra-lje- m, Patns Lumumba svedano
"Era ropetva
Jedne ve£eri narodnoj
u Stanleyvilleu lipricao mi
znameniti dogadjaj
snove, mrinju i svoje planove.
Prvi mmistar atase Sta-men
na zabavi u zooloSkom vrtu,
sm(estenom ekvatonjalnoi Sumi u
geoqrafskom centru Afrike! PokuSavao
to shvatiti, u realnost
nasih ooba, su glavu
naslovi osatn stupaca: "Ovaj
zadaje strah
To je Afnka koja ruii sve
na svom . ."
Zasad je to bio samo fovjek, kao i
svi kop se s mukom u
jednu krdrnu, samouvjerenim
onih koji su vo£ bili zause-- h
mjesta visok, elega-nta- n,
nasmijanog Ilea, koji kao brat
bratu prisutnim gosti--
ma se od ostalih samo po
se uz njega nalano bijebc,
a sam bio ja.
Kako zaboraviti svoju put kad vae
takvu transakciju, obzi-ro- m
da materijal
dolazi iz njezine glavne
tvornice u Sjedinjenim Dr-Javam- a.
Dakle: jos jedan prim-je- r
kako americka politika
monopolskj karakter ka-nads- ke
industrije
razvitak vanjske trgo-"5p- o.
Tome treba uciniti
kraj nacionalizacijom tak-vi- h
p.oduzeca i razvitka tr-govi- nc
sa svim
bez obzira na americku
politiku i americkp zako-ne- .
PROTIV
Joruzalem. —
knjiga"
ca ohuhvaca
za
optuznici
i
na
za
pogledima
sprijeca-v- a
zemljama
stra-ptu.e- ii
mannova i sve njc-gov- e
opisc u toku 8 mjcseci
od kad je u zatvoru.
Istovremeno s tim izracls-ki
parlamenat izglasao je za-ko- n
kojim se uspostavlja
kazna za ratne zlo-cine- e.
U Jcruzalcmu su intenzi-vn- e
pripreme sudje-nj- e
koje pocinjo iduccg mje-sec- a.
Prema izjavj policijs-ko- g
inspektora Jakova Hei
t5 protive
arrsom oru
Ii Kt ( nlc.Mdi' it- - i'ka
da )v iano da su Kanarijani
protiuii prosirenju nuklear-nog
naoruzanja.
U cetvrtak 9. februara u
Vancouveru (Queen Eliza-beth
Theatre) odrzan je mi--
ga
ruzanja.
Povodom toga mitinga
prcisjednik B. C. Committee
on Radiation Hazards Gor-don
Inglis je izjavio :
"Mi vjerujemo da je po-treb- no
hitno upozoriti pro-tiv
planova za unosenje
nuklearnog oruzja
Glavni na-ro- da
u sadasnje vrijeme
treba biti odstranjivanje
nuklearnog oruzja iz cije-lo- g
svijeta i ne dozvoliti
da se ono prosiri na ostale
Opozicija obicnih gradja-n- a
je i televizij-sko- m
programu "Close-Up- ",
naime, predstavnik ovog
nrogrania isao po ulici i
pitao gradjane Sto mlsle c
nuklparaom naoruzanju i
sklonistima. i voci-n- a
ie izjavila da se protivi.
Premiier Diefenbaker bio
jo prisiljen da se javno ogra-d- i
od izjave ministra obra-n- e
Ilai-kncess- n o suzbijanju
man,na, koji vodi tehni5ke
pripreme u vezi sa sudje-nje- m
Eichmannu, izgradjenn
je kabina od neprobojnog
bclgijskog u koju ce
biti smjeSten Eichmann za
vrijeme procesa. ce
biti sklopljena od 8 stakle-ni- h
ploca debelih 6 cm. Bit
ce visoka 2.10 m, duga 1.40
m, siroka 1.80 m. Osim mje-st- a
za Eichmnnna, u kabini
i dva mjesta za policijsku
strazu. Kabina ce biti otvore-n- a
jedino prema strani na
kojoj ce se nalaziti sudski
senat.
Imperijalislicki osvajaci nisu uspjeli da slome kongoanskog premijera
Lumurnbu. Postupci s njim podigli mu autoritet ne samo u Kongu,
u Africi . . . Dive se i svi demokratski i napredni
svijeta. Sve je glasniji zahtjev za njegovo puitanje. i Hammarsk-jol- d
priznaje da bez Lumumbe rjesenja kongoanske krize. Da bi
nalim omogucili da sto bolje upoznaju Lumumbu, covjeka
i borca, prenosimo iz zagrebackog "Vjesnika" njegovog sekre-tar- a
i ataieja za Michel-- a pod naslovom prijatelj
Lumumba".
o6ju na lu- -
nezavisnosti
j
je zavriena'"
na
je ten
i svoje
svoju
i
sam
moju
fovek
putu.
drugi
vitak i
je
svim
ito
to
i
zn samo
zeinlje".
na
ie
su
neito spola i
To je a iene to
jasno do . smo atrakcija.
su ustali da bi nas bolje
2ene su
iskazujud svoje divljenje, a
su bez
ne usudjujud se svoje stoh-c- e
Cinllo se kao da i megafoni
izrafavaju
Nekadainji uglednid ostali
su suzdiiam, ali nam mladi vnim
sa smijeskom, pruzaiud nam ruke i
za gdje
mje
Kad se uspio vratiti k sto-l- u
koji je bio za nas, zavla-dal- a
je tiiina Okuplje-n-a
vise mje znala ito da kaze
i trafila je izlaz iz ove
Kad truba smije-hor- n
Svi su zapljeskali Ra-zulare- na truba je
u pleea Lumu
mba". Biesomucni ritam ai.
tarist je grcevitim
Lumumba kao da je zaboravio na
t a 2j
-- a nuklear-nog
diuia l
Premijer ,ie da gradja-- m
imaju pravo da se organi-ziraj- u
i u
Me-djuti- m,
on je
da ce poci na taj ko-ra- k
nadje za potrebno
bez obzira sto narod ieli i
kaic.
bez
se da radc 7 dana
U Orillia
o) vec §traj-kuj- u
poduzeca Che-mich- al
Developments of
ih je 50. Oni se
odupiru zahtjevu ko-mpanije
da radc 7 dana
Ovih dana uni-j- e
se nagodilo s kompanijom.
Dobivcna je povisica
i ah jo
ostala odreidba o radii u ne-djelj- u.
je
da ce inace u
Kad je ugovor
podnijet radnicima na
jc pro-tiv.
Zaista je cudnovato da se
prisiljava raditi 7
dana u u teS-k- e
Izgubljcno poslova
u elcklricarskoj
industiiji
Kanadska
industrija sada radi samo sa
50 posto
Broj u njoj od
1930. se smanjio za
Ovo je J.
predsjednik Cana-dian
Co. u
Hamiltonu.
Dcmonstracije u
Arancouvcru
U je demon-striral- o
nekoliko ne-zaposle- nih
Moj prijatelj Lumumba
Poshednteg hpnja 1960 pan tu orkestar Zavahen u svojoj stolid,
povjerio
njegoy
u
vjerovati
salijetali
preko
polovici svijeta
u pokretu
docekan
Covjek
nahkovao
Hazlikovao
tome
tehnicki
priznanja
smrtna
u Ka-nadu.
zadatak
izrazena
ogromna
stakla,
Kabina
razliku, izmedju cetvrtog
jednog nacela bijelac,
stavljaju znanja
Odmah postali Su-tlji- vi
muzicari
vidjeli. sjedeci kimale glavom
njihovi
pratioci ustajali odusevljenia,
napustiti
neja-sm- nr
mrmljanjem svecanost
trenutka
pnlazih urlicima
mjesta stolovima premijer o-cevi- dno nikoga poznavao
konaino
rezervisan
posvemasnja
gomila
protokotarne
parodije
odjekne glasnim
whvalno
ponovo odvukla ple-sot- fe
vrtlog "Ca-oa-б- а
kolektivnl
naglaiavao traajl-ra- a.
ij
io,ivta alranu
neutralizma.
rekao
izjasnjavaju pita-nj- u
nuklearnog oruzja.
ostavio dojam
vlada
ako
Jcdni posla, druge
ijera
mjestu (Onta-- r
6ctvrti mjesec
radnici
Ca-nada.
Svega
oducno
u
tjednu.
vodstvo
nadni-c- a
druge poboljsice,
Kompanija zapri-jetil- a
odseliti
drugo mjesto.
odob-renj- e,
vecina glasnla
radnike
tjednu vrijeme
besposlice.
13.000
elektricarska
kapaciteta.
radnika
13.000.
izjavio Herbert
Smith,
General Electric
Vancouveru
stotina
radnika.
godine upozorava
pro-glas- io
eve6ano-s- ti
probijao
too ie pogledotn po vrhovima nalmi
to su nas okruiivale i pjevao "Ma-nuel- u"
ili "Bolero novog vala" kako
mi je objasnio susjed. Kontrabasist,
marakasist, klarinetist lzvode neku
mjeiavinu izmedju "Ca-ca-- 6a nezavi-snosti"
z "Tropekog Muslafe" Sve je to
samo izhka da se istakne ritam. Sef je
bubnjar koji na svojem crveno-zla-tno-m
tam-tam- u upravlja sveoanoicu
Zatocene divlje zvjeri.dja se blizina
osjeca, odgovaraju izazovmm i gnje--
su
Konacno truba kao pomamna joi
jednom uzdife svoj glas, nadjacavii
za trenutak pakknu buku, a zatim po-lak- o izdiie ispteplicud dan sa solo
pjesmom njeke Kongo.
Lumumba me je gledao smijesed se
To je bolje nego Leo" (Leopoldville)
To mje bilo pitanje i ja sam uzvratio
jednakim smijeikom. Ovdje sam se, kao l on. osjeeoo kod kuee "Ovo je
narod" - doda milujud odma mno-Stv- o.
Bilo nac je trinaest za stolom U sre- -
dini, okrenut prema publid, Patrie Lu-mumba,
prvi minislar Republke Kon-go,
a njeinu s deena 2an Fman. peed- -
NE NASJEDAJTE RATNIM HUsKAclMA!
Ovih dana u kanadskoj dnexnoj stampi pojavio so
veliki oglas (zaprema cijelu stranicu) organizacije "Mo-ral
Be-Armamc- nt" pod naslovom: "The Hour is late,
hero is the answer, for God's sake, wake up!" Isti oglas
jc ranije objavljen u britanskoj, amcrrtkoj, zapadno-пјетабко- ј,
francuskoj i svicarskoj stampi.
To je poziv na "ideoloSki rat" protiv komunizma.
Ako se to no uradi, kapitalistidki svijet je propao. Me-dju
podupiracuna "Moralnog R-earmam-enta"
nalaze
se takvi "miroljubivci" kao sto je zapadno-пјета- Ш
kancelar Adenauer i bivii japanski premijer Kishi.
Glavna svrha ovoga oglasa je populariziranje ffl
ma "The Crowning Expcrienco", koji ce se uskoro po
ccti prikazivati u Sjedinjenim Dr2avama, Kanadi i dm
gim kapitalistickim zemljama. Film je preidstavljen kao
"supremo weapon in the war of ideas".
Dalekovidni ljudi ne co nasjesti propagandi ove no
moraine grupe raspirivaSa mrznje medju narodima i hu
skanja na rat, koju su osudilo mnoge organizacije i ugle
dni gradjani. Kanadski radnicki kongres ju je nazvao
"faiistickom grupom", koja hoce da итШ sve radnicke
organizacije.
UKRATKO IZ SVIJETA
llntanNki minislar anj,kili ioslua Homo izjaiu da "fakti
тсчПипаг-иЈпо- к 2nola" zahljeaju da MJ Kina biulc prmiljcna u UN.
8 I nm-dim- a u porliiRaUkoj koloniji Angola prosloR 1 jedna
uhijena je 31 ttoba.
I'rancuski aioni napali a ion мјгкок prNjcdnika Itn-- Z njca na putu a (iMiicju.
в Za ameriikog .imbasadora u ()1(аи imcnoan je LitingMon
T. Mcrcbant. On jp jedamput ranije bio ambaador ti Ottawi.
O Kanadki premijer Diefenbaker ide u WasbiiiRton 20. fibruara
da ргекоага и prt4l-jedniko- m Kennedjem o kanadska-ameriikt- m
odnosima.
8 .oW predjeJnik Itrazila (Juadros jc izjaio da re U4po(iit
ediwse sa Sovjetkim Saezom i ostalim socijalNtirkim zemljama
Kropi.
№ Kubanski premijer Castro je optulio kaloliiko srccnsto da
ri kontraretoluci-onarn- u djelalnost.
Obnota trojne komiije o I.aosii 7apinjc zboR prolidjenja Ka
nadc. I'redslatnik 1аокак narodnooslobodil.-uko- g pokrtla prlnc Su
fanmong je oslro protrhlirao profiv upueivanja lajlandkih trupa u
I.a оч da pomazu pobunjenicima I'umi Noasana,
O l' Teberanu, Iran, demonstriralo jc 1.000 Mudenata protiv flc
doIat.ika slobode" u izborima,
O I' lliograd je stigao nol Mjetki amb.isador Altkeej Jenifer.
t1 SS.sIt je upozorio Italiju prollv daanja baza zapadnonjema
ikoj osci na Sardiniji.
Povccal cc sc uplalc za
bolnicko osiguranjc
U provinciji Ontario co bi-ti
povecane uplate za bolni-бк- о
osiguranje, jer su izdaci
veci od primitaka.
Osiguranje obuhvaca 95
posto pucianstva Ontaria.
, edn.k rr-v'- u код vijeca. Njemu s
hieva nalazila se prazna stolica koju
mtko mje htio stalno zauzeti. Zatim
Bernar Salumo, komesar kotara, Jet-mn- e,
pa kapetan Michel adjutant
prvog ministra, Langema, driavm se-kret- ar
1 Sesil, gojazna mulatkmja u
haljim od ljubicastog satena Na de-sn- o
od Finana njegov adjutant i dva
nijema gosta plailjivi trgovac i pro-vtncijs- ki
mmistar, vlasmk kreme.
Na stolu sampanjca,coca-cole- , gma,
whisky) a, kuhanog vina, Patns Lumu-mba
je chzao svoju coiu sampanjea
za pobjedu, Sesil svoju caiu kuhanog
vina, mi ostaii "mazut", mjeiavmu
whiskyja, coca-col- e i svega onog Sto
su nam maita i ieludac dozvoljavali
"Kongu, Alrid, narod u i svim narodi-ma".
"Gospodmu Patnsu" rece Jeani-n- e.
Svi ustaju i kucaju se casama
"Airia" kaze Lumumba Samo smo
prvi ministar i ja ostaii za stolom, na--
se druitvo plesalo je s djevojkama
mambo Stan".
"Sutra cemo se zapoceo je tuino
ponovo nad u diungli Leopoldvillea
Ovdje, ovo je moj grad Vidio si vece-ra- s
na stadionu, oni su odlucUi, oni su
dali nova imena svojim putovima i u-lica- ma,
oni ce stvoriti opcinska vijeca
Doista, bijah prisutan na nocnom
mitingu koji je okupio vise od 30000
ljudi pozvamh га 16 sati U 20 sati bi
lo ih je 40.000 Kad smo mi shglioko
21 sat.stadion bijase utonuo u najdu-bl- ji
mrak Knk slobode "UHURU! o-djek- ivao
je odlucno iz tisuca i tisuca
grla. Automobilski reflekton u istom
su trenutku osvijetih goJemo mnoitvo
(Nastavak na st. 3)
Konferencija o
Njcmackoj
— bislorijska
ncopbodnost
Herlin, — Predsjednik Dr
zavnog savjeta N1)1! Valtcr
Ulbricht je izjavio da stva-ran- je
konfederacije u Nje
mackoj predstavlja historij
ski neophodnu formu za ra-zumjcv- anje
izmedju dvije
njemacke drzave. Osvrcudl
so na ncdavnu izjavu pod-prc- d.
Bundestaga, Delera
o postojanju dvije njema-cke
drzave, Ulbricht je re-kao
da i u zapadnonjemac-ki- m
gradjanskim krugovima
poSinjo tla raste saznanjo da
se Zapadna Njemacka mo-ra
orijentisati na sporazum
jevanje sa Njemafkom Do-mokratsk-om
Republikom
"U dnnaJnjim odnosima po-litik- ih
snaga u svijetu i pri
danasnjem druStvonom raz
vitku — uaglasio ie on — mi
vidimo mogucnost da i sa
pripadnicima kapitalisticko
klase dodje do sporazumije- -
vanja i suradnje u intereeu
osiguranja mira, koji njima
i njihovim porodicama olak-snv- a
hietorijski i neizbjeznl
prclazak ti novu epohu cov--
jecanstva".
Ulbricht je izrazt'o тШје-nj- e
da i oni prlpadnici kapi-talisticko
klase koji se aala-i- u
za ponovno ujedinjenjo i
sprecavanje atomskog rata
sti6u pravo na priznanje na-roda
u odredjenom vremenu.
Povccanjc porcza u
Xovoj Skolskoj
Konzervativna vlaia u
provinciji Nova Scotia je na-javi- la
povecanje poreza na
promet za financiranje bol-ni- ca
i posebnog poreza na
gasolin.