Jedinstvo, February 24, 1961

              lanadski problemi
LI
Probloq por i
Diefenbcil'nr r
nckoq nred .jt J-- . t : '
u Wcnhingtonu
Sto je tamo zakljuceno jo 50 i
tacno ne zna.
U komunikeju izdanom p'
hje razgovora navodi se samo
o cemu je govoreno a ne ~л- -
je zakljuceno. Premijer je
jako neodredjen i u svom lzvjf-gtaj- u
u parlamentu Pok f
pcelanika da ne£to odredjeo
doznaju ostali su uzaludn,
Glavno 2to se sada iMrc
to da ce Kennedy posjetit O"
wu u junu.
U saopdenju se ka?c -- i
izmjenjeni pogledi o y
miroa obrane i sigumo-t- ,
premijer i predsjednik -- u
radii svoju odlucnost da rajr
xa mir i slobodu u svijetu
Sprtmni su suradjivati sa svnn
ostalim zemljama koje teze is-to- m
cilju. Naglasili su vaznoet
Ujedinjenih Nacija. Sloiili su м da treba raditi za razoruza-nj-e
pod kon-trolo- m.
Neki su earkasticli primjetili
da su ovo Kennedyevi pogledi
a Dieienbaker je samo kazao:
"Me-Too- ".
Sto se tide
odnosa saopcenje naqla&a-v- a
' vadEnost konsultacije u eko-nomsk- im
ptkmjima". U martu
ce se scatati
komitet da razmatra ta pi-tan- ja.
Premijer je u parlamentu od-bi- o
tvrdnje da su se
odnosi posljednjih go- dina pogorsali. Rekao je da je
bilo nesuglasica, ali da su sve
one "uklonjene poslije diskusi-je- ".
Dakle, o tome vise nema
Sta da se govori.
Premijer je nastojao ostavit
utisak da je u pitanju obrane
neito krupno zakljuceno.
Kad je bio upitan da li je na
sastanku bilo govora o tome
da Bomarc rakete, koje 69 Ka-na- da uskoro dobiti (baze kod
North Bay, Ontario, i Mount
Laurier, Quebec), dobiju nuk-lear- nu glavu, premijer je
odgovorio, kako pise "Globe
and Mail", da "ne moze spe-cifidra- ti, ali da su diskusirane
neke interestantne i izazovne
tvari".
Sta bi drugo moglo biti nego
nuklearno naoruianje?
U evojim izjavama Stampi,
pred sastanak sa Kennedyem i
kasnije, premijer je kategoricli
odbacio ideju neutralnosti. On
je rekao da Kanada ne ce istu-pi- ti
iz vojnih saveza NATO i
NORAD.
"Mi ne namjeravamo da bu-de- mo neutralni bez obzira na
to Ito neti ljudi govore ", rekao
je premijer.
On je rekao da uloga Kana-d-e
mora biti drukftja od po-smatra- nja ptica".
(Mi se da je ovo narodito
bilo upereno protiv liberala).
btovremeno tjm u dnevnoj
itampi je objavljen izvjeitaj
agencije Canadian Press u ko-m- e
se kaie da je u redovtma
vlade nodvladala struja koja
zagovara nuklearno naoruza- -
Vancouver, C. — Na
9. februara odrzan je veliki
miting protiv nuklearnog
naoruznnja, 11 Queen Eliza-be- t Theater. Prisustvovalo je
preko 2.300 osoba. Siting je
bio posjecen po velikom bro-j- u studenata i mladog naro- da. Ovo je u istinu vrlo vaz-n- o.
mitinga je bio
Doug Haskins, poznati ko-menta- tor televiziji. Go-vorni- ci
su bili profesor J.
Gordon Kaplan, fakul-tet- a medicine u odjelenju
peihologije na Dalhousie
University i Mr. John Wit-chel- l. kemijski iniinier, pri-ialn- ji clan od
bora kanadskc obrane.
Ova dva ибепјака su u
Jeawslvo Tridescla godina iihicnja
svakog vlorka i ptlka
Godisnja prctplata:
га Kanadu G dohra,
osialc zemlje 7 dolara ипШј Adrcsa:
479 Queen Street West
Toronto 2-1-1, Ontario
Tehfon KM 3-16- 12
VOL. XIII. No. 15 (1108) TORONTO, FRIDAY, FEBRUADY 21, 1961 PRICE 8c PER COPY
DA JE PALA ODLUKA 0
NUKLEARNOM ORUZJU?
medjunarodnom
kanadsko-americ-ki- h
ameridko-kanad-s- ki
amerifko-kanads- ki
Gurnut u pozadinu?
bib УШШ
ВВВ ч~ r 'ЦјНкп
Howard fireen
n)G Kamde, a na ccia joj mi-nist- ar
obrane Harkness.
Ministar vanjskih poslova
Howard Green je izgubio bit-k- u
za odlaganje nuklearnog
naoruzanja i potisnut u poza-dinu,
kaie Canadian Press.
"Trend seems to be toward
acquisition of nuclear weapons
for the armed forces and of a
supersonic interceptor for
RCAF air defense command",
kaie Canadian Press.
Dalje nastavija:
"Conversely, the trend app-ears
to be away from empha-sis
on posibihtities of the East-We- st
disarmament agreement..
" "Whether the apparent cur-rent
trend will be translated
into firm government announ-cements
on defense policy in
the near future remains to be
seen".
Na drugoj etrani, CCF-efer-s- ki poslanik Harold Winch je
izjavio da je vlada pocjepana
na pitanju nuklearnog naoru-zanja
i da predstoji oStar su-ko- b.
Liberalni lider Pearson je
ponovo izjavio da Kanada ne
treba da oprema svoje sile nu-klearn- im oruijem. On je rekao
da to ne bi predstavljalo nika-kv- u obranu Kanade, a umanji- -
lo bi njezin utjecaj na druge
zemlje".
Liberalni list "Toronto Daily
Star" je oitro napao ministra
obrane Harknessa zbog insisti-ranj- a
na nuklearnom naoruja--
nju i onih koji
se tome protive "subverzivnim
elementima" (Napomena- - Tu
su ukljuceni i mnogi liberali i
konzevativci)
"Star" optuzuje ministra da
obmanjuje narod kad tvrdi da
je moguca obrana od
balistifkih raketa.
"Star" veli: "For the minister
to promise defence in these
circumstances is self deseption,
it may even be called esca
pism. Or an attempt to delude
the public' .
Iz svega ovoga moiemo zak- -
ljuc-it- i da vla
da nastavija politiku ekonom- -
skog, vojnog i politiSkog pct- -
dinjavanja zemlje Sjedinjemm
Driavama, sto nailazi na sve
veci otpor naroda
Veliki miting za razoruzanje u Vancouveru
I).
Predsjednik
na
clnn
II.
istraiivackog
lzaz
;et
proglasavanju
interkon-tinentaln- ih
Diefenbakeropa
I taneine i vrlo jasno rastuma- -
cili kakovu stetu nosi covje-anstv- u
vec postojeca radi-aeij- a. koja je nastala od ek-sploz- ija atomskih i hidro-genski- h bombi i Sta ce se do-godit- i sa svijetom ako dodjf
do atomskog rata, koga na-sto- je glupi militaristi da pro-uzrokuj- u, uz pomoc ratu na-klonje- nih diplomata i naucc
njaka.
Govornici su pailjivo saslu-san- i. Upucena je rezolucija
Deifenbakerovoj vladi u ko-jo- j
sc trail da se Kanada ne
naoruiava nukleamim oruz
jem. i da to isto zahtjeva od
drugih driava koje joS nisu
do danns naoruzanc ovim 0-ruij- em.
J.S.
Sta dal
Hocc li Hammarskjold sprovesti odluku
ЛЧјсса sigurnosti?
Vijcce sigurnosti UN je donijelo ove odlukc:
Ujcdinjcnc Nacije ce poduzeti mjere da sprijece
prosirenje gradjansl;og rata, a Po potrebi ce upotrebiti
silu.
UN ce poduzeti mjere za neposredno povla5enjc
Relgijanaca i svega stranog vojnog i savjetodavnog
(isobl ja 11 Kongu koje ne ulazi u sastav Ujedinjenih Na-cija
UN ce neposredno poduzeti istragu 0 ubijstvu
prcmi.jcra Lumumbe i kazniti krivce.
Provest ce se reorganizacija svih oruzanih sila
u Kongu sa ciljem da 1I1 sq ukloni iz sudjclovanja u poli-ticko- m
zivotu zemlje.
Ove otlluke uglavnom odrazavaju stanoviSte afri-гко-azijs- kih
zemalja. (Rezoluciju su podnijolc Ujcdi-mn- a
Arapska Republika, Liberija i Cejlon). Sloiila se
1 am.rtfka vlada. Sovjetski Savez je predlagao da UN
osudi ubijstvo Lumumbe, da se razoruzaju Mobutino i
Combine cete, da se podrzi zakonita vlada na (iclu sa
premijerom Gizcngom, da se trupe UN povuku u roku
od mjosec dana i dozvoli Kongoancima da sami vode
svoje poslove. SSSR je takodjer trazio otpustanjo gene-ralno-g
sekretara Ilammarskjolda. Sovjetski prijedlozi
nisu prihvaceni, ali sovjetski delegat nijo glasao ni pro-tiv
gornjih prijedloga.
Sta dalje? Kako sprovesti ove odlukc u iivot? Sta
do poduzeti Hammarskjold — hocc li sabotirati ove
odluke kao sto jc sabotirao ranije?
Zlocinac Mois Combe je izjavio da on na ovo odlu-ke
Vijeca sigurnosti gleda kao na "objavu rata". On co
se oduprijeti i vec jo naredio "mobilizaciju" svega pu-fianst- va
Katange.
Njegov odgovor je stvanio bclgijanski odgovor.
Sta 5e kazati ostali impcrijalistI2ki sluznid — Ka-savu- bu
i Mobutu?
Dok ovo pUcmo nijo poznato ni stanovilte zakonitc
kongonnsko vlade u Stanleyville.
(Ima izgletla da so nastoji unijeti razdor u njczlno
rcdovo).
Prema tome, na sudbinom Konga jo3 uvijek stoji
veliki znak pitanja.
Jcdno je sigurno: Oslobodilacka borba naroda Kon-ga
ce se nastavit. Imperijalizmu se priblizava konac u
Africi.
Novi napadaj na radnicke unije u B.C
Sociialkreditci-sk- a lada
Ilritanske Kolumbiio ie no- -
sla korak dalje u svom napa- -
daju na radnicke unije. ioK
je profile godine ogranicila
pravo na organiziranje 1
strajk, sada jo udarila na
4Vhfck-off- " (uniiska clana- -
rina, koju poslodavac odbija
od radnikove place i predaje
uniji). Ova odredba ce ozui-Ijn- o
potkopati unije u II. C.
Novi zakon odredjuje da
clanarina ubrana na taj na-5i- n
ne moze biti upotreblje-n- n
7.n nolitifke aktivnosti. To
je upereno protiv unijske po- -
moci ovoj partiji koja se
sada osniva.
Predstavnici unija su izja-vil- i
da je ovom odredbom u-irroz- onn iedno od osnovnih
gradjanskih prava — pravo
gradjanina da odlucu.ie sto
ce uraditi sa svojim parama.
Dok vlada odredjuje ra- -
dnicima da ne smiju trositi
svoj novae za politicke vr--
he, ona nema namjere da i- -
Г li-- tu Toronto TfleRram o-bjaHj- eno
je pismo araerikoc
induotrijalca Cjru Kato-na- ,
u kome se upozoraa na o-раш- М
amorickog miliUrizma.
Falon izmittju iMalois pie:
"Neer in the hWtory of the
world, in fact, ha any nation
committed itelf to uch eten-xi- e
and far-flun- c mili(ar) pre-paration.
American defense expendi-ture
are now running at the
unprecedented rate of $.0 bil-lion
per annum. The I .S.A. i
maintaining 1.400 military ha.
so and installation in 36
foreign countrie. The I'.S. Cen-tral
Intelligence Agency i ope-rating
a %a4 secret service net-work
emplojing thousand of
agent around the globe.
While the new American go-ernm- ent
i reappraising polic
Or.UAMCKNJi: (iltADJANSKIII I'KAVA
sto pravilo primjeni prema
kapitalistima i njihovim
korporacijama.
Dapace, neki kazu da jo
vlada poduzela ovaj korak
protiv unija da se oduzi ka-pitalistima
za financijske
nriloge u prosloj izbornoj
kampanji.
Kako ce unije odgovoriti
na ovaj napadaj?
Ililo je govora o gcneral-no- m strajku, ali izglcda da
su nadvladali desnicaiski e-Iem- enti
i biti ce ucinjen apel
na vrhovni sud Kanade da
zakon ponisti. Predsjednik
International Woodworkers
Pohod nczaposlcnih
Fedcracija nezaposlenih
u B. C. je izjavila da ce 6.
marta u Vlctoriju (glavnl
grad B. C.) doci vise od
1 000 nezaposlenih da tra-z- e
energlcnije vladine
mjere protiv besposllce.
EATON UPOZORAVA
ie, this would be an opportune
time for Canadian diplomacy to
call tactfully on the I'nitod
Stales for a return to modera-tion."
a
I ч-Ч- јЦ 4
1 :v
1'rotes.li proliv uhijslva konnoan.Los prrmiji-r- u i.e naslaljaju . . .
U K'anguiiu, Iturm 1, 11 -- kolikn li:l).id.i htudenaia radnika napali м) amrri(kii am
basadu. Oni m demonstrirali nc am proii uluisisa I.umtimlH, ih-k- o i proliv ioua
ilo SJeJ. I)riao salju eruzjr ( апд кај-кском- т irupama u Uurmi.
V Toronlu jc pomno pikcluvan 1н1кјјчкј knnzulal (na iliri).
Javni radovi
Kako javlja list "Financial
Post", na zimskim javnim
radovima poduzetim po fc-dcraln- oj vladr uposleno jc
5,287 radnika.
Ovi radovi su poduzeti kao
mjera protiv bi'sposlice. Ilru.i
nezaposlonih jt presao 700
hiljada.
Union Joe Morris jo rekao
da on nema sumnjo da ce
Vrhovni sud to ufiniti. Mo-zd- a
i hoce, ali koliko vreme-n-a
ce uzcti? Treba se sjetiti
da jc uzelo vise od 20 godina
dok jo poniSten zloglasni
Padlock law u Qucbecu.
Protiv novog zakona istu-pil- i
su i nacionalni prvaci
Kanadskog radnickog kon-gres- a.
Ucsposlica u R C.
Sredinom januara u Br!-tansk- oj Kolumbiji je bilo
77.000 nezaposlenih ill
13.3 posto ukupne radne
snage, koja broji 580000.
ial li jc ovo
prosnja l
Organizacija nezaposlenih
radnika u Torontu (Metrr
Association of Unemployed
Workers) je snkupljala pri-log- e od radnika poduzeca
Massey-IIarri- s. DoSla je po-Iicij- a
i zapliienila sakuplie-n- u
svotu (129 dolara) tvrde-c-i
da to predstavlja "pro5-nju- "
Predstavnik organizacijt
je izjavio da je sakupljanje
dobrovoljnih priloga od ra-dnika
zakonito i da je ovo
jedini nafin na koji ona mo-ze
da prikupi novae za Xi
nanciranje svoje aktivnosti,
u koje spada i pomoc 51ano-vim- a.
Izgleda da policija ide za
tim da organizaciji nezapos-lenih
onemoguci rad.
Organizacija ima prekc
800 clanova.
IHIimovic dobio
5 godina
I" Torontu je zavrSeno su
djenje Andriii Bilimovicu.
starom 21 godinu, pripadni-k- u
jedne grupe koja je plja-ckal- a
banke (Stojkovic i Be-lie
su osudjeni ranije). Bili-mov- ic je dobio 5 godina.
Kon 2eU?
Vijesti iz svijeta — ukrat.ko
London: Г Sjcernoj l!Hlezijl jc doilo do rlo napctr silu
acije 1 bog odhijanja hijele manjine da obutavi politiku -- cgrcgaciie
i priznaju praa Crnaca (bijelih ima 72.000, C'rnaca 2.2Л0.00). ]lri
tantka vlada po7ira kao neutralac i izmiritelj, ali u sttari ona Jc Rla
Mil kritac, jcr ocinanje njezinih pozicija zavisj od ocuvanja prctlastl
bijelaca.
Ilanoj: Imperijalistitki slu2nici u I-ao-
-u u okuaju da se spa
t-- c tra2e da Kurma, Komhodla i Malaja poalju komiiju da st]4loct
kjko su oni "neutralni". 1'rijedlog je odbio zakoniti premijer Smana
l'uma, koji se nalazi 11 izbjcglistMi u Кот1ннШ. I'uma je za me
djunarodnu konferenciju o l.aosu. SSSU je i.jaio da u toj konferen
ciji treba da sudjelujc i N. K. Kina,
Washington: Konccm januara u Sjed. Drjawima je bilo 5,100
hiljada nezaposlenih.
.Mexico City: (hdje ce se м1г2а(1 Latinsko-amrnck- a konfe
rencija za nacionalni smerenitet, eKonomsku oslobodjcnje i mir.
Voderu ulogu u saziu konferencije ima bisj meksikaiiski predsjel.
nik general l.aaro Cardenas.
lleogradi JuKosacnsko-alhansk- i ixlmni su sc ponotna 7ao
strili. Na 1нч1ап() odr2anom kongreu Albanske radnicke parlije
Птсг llodla je ijaio da su "Jugoslav ija I (ircka, 11 suradnji s no.
koliko alhanskih izdajnika i н sestom americkom flotom organlzirale
prije nekoliko mjeseci napad na Albaniju 8 ciljem da je unUte." J 11.
Xoslatenska tlada je izjatila da je optuZha "od pinelka do kraja iz
misljena".
Washington: Prisjednik Kennedy uputio licnu poriiku soy.
jctskom premijeru llrui?ou. Poruku jc odnio americki arabaador
11 Moiki Ihompson. Vjeruje se da poruka sadrii prijedloge za po
boljjanjc americko-sojelski- h 1к1поа.
New York: Liberija zatraiila da I'jedinjene Nacije poduzmU
mjere protiv portugaNkog nasilja u Angoll, gdjr je a po.ljcdnjc tU
jeme ubijeno vHe oj to osoba.
Kasnc prodrasudc
prosirenc
I. W. Todgham, predsje-dnik
Chryslerove korporaci-j- e
u Kanadi je izjavio na je-dno- m
sastanku u Ottawi, da
u Kanadi nema mjesta u ko-m- e
se ne prakticira rasna di-skrimina-cija
u jednom ali
drugom obliku.
Urcdnik amciickog
lista govorit cc u
Torontu
Kumar Goshal, jedan
od urednika americkog li-sta
"National Guardian"
govorit ce u Torontu o a
zijsko-africki- m zemljama
kao "novoj sili za mir".
Skupstina ce se odrzati u
cetvrtak 2. marta, u Odd
Fellows Hall, College St.,
pod pokroviteljstvom To-ronto
Association for Peace.
Americke investicije u Kanadi prelaze 17milijar
di dolara. Americki kapi
tal kontroliie 60 posto ka
nadskih prirodnih boga-stav- a
i industrije.
Unije napadaju -- I)iefcnl)akcra .
Na posljednjoj sjednlcf
Labor Councila u Torontu
(preko П0.00О tflanova) 0-- Stro je kritizirana Diefenba-kerov- a vlada zbog "hladne,
bezdusne ravnodusnosti"
prema nezaposlenuna.
Ileceno je da DieJenbaker
i njegove "bezdusne" kole
ge trebaju biti protjerani
(kicked out) sa rukovodecih
polozaja u dizavi.
ЛППјпп nezapolenih?
Broj nezaposlenih u Ka
nadi ce preci jedan milijun
1 prije nego se poene smanji-vat- i.
1 Ovo je izjavio CCFeferski
poslanik 11 Ontariu Kenneth
1 Bryden.
Pad fonda hcncslii'nop:
sign ran ja
U fondu besnoslenikog 0
sigumnja sada se nalazi sn-- .
mo 2S3 milijun dolara pre
nm 916 тПЦшм u 1957.
i