000185 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
"'Л ta 7 --uttffij Л1 c (1 j u naro d n i p r HRUSCOV Moskva. TASi) — Predsjednik sovjetske Hruscov je 16. preko i telovizije svojim nedavnim razgovorima s predsjedni-komSA- D Kcnnedyjem. sastanak bio potrcban. Ata nuzno rekao Hruscov. Osvrcuci problemc razoruzanja premijer Hruscov je rekao da je pregovorima u 2enevi tesko postidi sporazum o obustavljanju pokusnih nuklearnih eksplozija pozicijnma koje su zauzele zapadne On je dodao da je u sadasnjim uvjetima nemoguce drugi nego da se pitanje obustave nuklearnih ekaplozija povezc i razoruzanjem. Hru-Ico- v i potpuno razoruzanje nazvao jednim od glavnih, osnovnih pitanja koje zahtijeva rjeScnje. Hruscov je rekao da je Sovjetski Savez spreman da prihvati zapadne prijcdloge o kontroli razoruzanja, s tim da Zapad prihvati sov-jetske prijcdloge o sveop-cc- m i potpunom razoruza-nju- . "Tada, rekao je IlruS-cov- , ncce biti nikakve mrtve tn6kc u pregovorima o ra-zoruzan- ju." HruScov je izrazio nadu da ce na prcd-stojec- mi pregovorima o ra-zoruza- nju koji pocinju 19. juna u Washingtonu, SAD prici konstruktivno pitanju. IIru56ov je govorio o nje-mackom problcmu poziva-jud- i sve zemljo koje su su-djelova- le u rafu protiv Njo-mack- e, da sudjcluju kon-fercnc- iji na kojoj bi se pot-pisn- o mirovni ugovor s Nje-mackom. On je rekao da istinita primjedba da SSSU zcli da oduzme zapa-dni- m zemljama pravo pris-tup- a u zapadni Berlin i prc-dloz- io da se Berlin pretvori u slobodni grad. Hruscov je rekao da ce biti za zaljenjo neke ze- - mlje odbiju da potpisu ugo mini slucaju In i Moskva. (TASS) — Sov-jetska vlada objavila je memorandume o obustavi probnih nuklearnih orui-j-a i o pitanjima Njemad-k- o i Berlinn koje je HruScov urucio predsje-dnik- u SAD Kcnncdyju pri-liko- m njihovog susrcta u Веби. U memorandumu o za brani probnih nuklearnih vlada zalaze se za potpunu obustavu ek-splozija. biti ni-kakv- ih izuzetaka u spora-zumu- , treba obustaviti sve vrste pokusa nuklearnim o-ruzj- em u zraku, pod vodoni, pod zemljom i u kozmickom kaze se u in murandumu. Sovjetska vla-da izlozila je u memoran-dumu svoje misljenje o gla-vni- m problemima obustave pokusa o kojima dosada postignuta suglasnost u izmedju nuk-learnih sila Sjed. Dr2an, Velike Britanije i SSSR. To su pitanja moratorija, kont-rol- e i broja inspekcija. Sto se prvog proble-ms sovjetska vlada smatra da zavrietak moratorija ne Ui trebalo da automatski o-slo- bodi zemlje od obavez da ne podzemne nuk-learn- e cksplozije. U pojflt-tl- u kontrole vlada SSSU pre-dloii- la da u glavnom tevrlnom organu, vijccu trebalo pod-Jedna- ko da btulu zaslupane Ш р јШг Tridmta gadina itlatmja Itlaxi tvaktg uteri® i petka Godiinja pretpieta: Kanadu C dolara, ottale temlje dolara Adreta: 479 Queen Street West Toronto 2-- D, Ontario Telefon EM 3 1642 VOL. XIII N.. Ki (11 l) TORONTO. TUESDAY. Jl NE 2". 19(11 PRICE 8c PER COPY o b 1 c m i vlade Nikita govorio maja radija o "Ovaj je vise bilo je odrzati ga", je se na na na sile. pro-na- di izlaz s opdim punim je opce ovom na ni-j- e ako "Ne moze ni-j- e tice vrSo je в 0 BECKOM i neke druge zemlje ce pot-pisa- ti taj ugovor. "Ako bi i Zapadna Njcmacka odbila da potpiSe ugovor, rekao je Hrusdov, potpisat cemo ga samo s Njemackom Dcmok-ratsko- m Republikom". Nastojanje zapadnih zc-ma- lja da zadrze okupacioni rezim u zapadnom Herlinu, Hru§6ov je nazvao gaze-nje- m najelementarnijih nor-m- i odnosa medju drzavama. "Time se zeli, rekao je Hru-scov, zadrzati stanjc kraj-nj- c u medjuna-rodni- m odnosima i vise od toga, mini". O svojim razgovorima s Kcnnedyjem Hruscov je re-kao da je stekao utisak da predsjcdnik Kennedy shva-c- a voliku odgovoniost koja lezi na vladama dviju vcli-ki- h sila. HruScov je izrazio nadu da ce se svijest o ovoj odgovornosti zadrzati i u buducnosti. "Htjcli bismo da vjerujemo, nastavio je sovjetski premijer, da jo nastupilo vrijeme kada ce se sovjetsko-americ- ki odno-s- i poboljsati i da ce to imati socijallstickc, zapadne i nc-utral- ne drzave. Vlada SSSU dalje Sinatra da njcn prije-dlo- g o sprovodjenju inspek-cija na teritorijima SSSU, Velike Rritanije i SAD tri puta godisnje dovo-ljn- e garancije protiv naru-savanj- a postignutog spora-zum- a o obustavi nuklearnih proba. Sovjetska vlada osim to-ga predla2e da se pridje rjesavanju glavnog proble-m- a, opdeg i potpunog razo-ruzanja. Vlada pono-v- o ii memorandumu potvr-dj- i . odluciiost da prihvati zapadne prijcdloge o kont-roli, tikoliko Zapad prihvati sovjetski prijedlog o opcem i potpunom razoruzanju. Sovjetska vlada, kaze se da-lje, sprcmna jc da u torn slu-caju potpiJe dokument u koji bi bili ukljuceni prijed-loz- i zapadnih zemalja o o-bus- tavi nuklearnih pokusa. U drugom memorandumu koji je premijer HruScov predao predsjedniku Ken-nedyj- u ukazuje se na spre-mno- st vlado SSSR da bez o-dlag- anja zakljuci mirovni ugovor s Njemackom polto je "pitanje mirovnog ugovo-r- a s Njemackom pitanje na-cional- ne sigurnoeti i drugih zemalja". U tloku-ment- u sc dalie kaie da so-vjetski prijedlozi ne povc-zuj-u zakljuenje mirovnog ugovora a priznavanjem (Nastavak na str. 1} vor o s Njemackom. V j blagotvoran utjecaj na cijo-tor- n Sovjetski Savez medjunarodnu situaciju". Sovjetsko stanoviste u pitanju Njemacke nuklearnog oruzja premi-jer e-ksplo- zija SSSU prostranstvu", razgovorima bi adminiet-fativno- m zategnutosti prijctnja pruza SSSR SSSR SASTANKU UKRATKO IZ SVIJETA O U Sjedinjenim Drzava-ma strajkuje oko 80.000 pristanisnih radnika. Do strajka je doslo zbog odbi-jan- ja kompanija da udovo-lj- e zahtjevima Nacionalne pomorske unije. O U La Pazu. glavnom gradu Bolivije bile su veli-ke protuamerifike demonst-racij- e prilikom dolaska spe-cijaln- og izaslanika amerif-ko- g predsjednika Adlai Ste-venson- a. Ubijeno je 5 a ra-nje- no 11 osoba. Protiv Ste-venso- na su demonstrirali i u Limi, glavnom gradu Peru. Jugoslaviji prijeti inf-lacij- a, kazu vijesti iz Reog-rad- a. 0 torn problemu vladi je podnio izvjostaj ministar financija Nikola Mindev. Kanadski dolar je pao i sada vrijcdi isto koliko a-meri- 6ki. U Moskvu je doputo-val- a brazil ijska parlamen-tarn- a delegacija. Nczaposlcni novi doscljcnici u Torontu Racuna se da u Torontu ima preko 12.000 nezapo-sleni- h novih doseljenika, od cega samih Talijana 10.800. Coyne ne uzmice Kaze da jc vlada odgovorna za tcsko stanjc privrede Guvernor drzavne banke James Coyne ne uzmicie pred toi;_'-vcima- . Na napa-daj- e ministra financija Fle-min- ga u parlamentu Coyne je odgovorio izjavom za Sta-mp- u, u kojoj kaze da drza-vn- a banka nije ni§ta kriva za teSko stanjc kanadske privrede nego sva odgovor-nos- t le2i na vladi. Coyne je rekao da je vla-da propustila da poduzme mjcre koje bi pridonijele "ekonomskom oporavku i porastu kanadske privrede u kanadskim rukama i pod kanadskom kontrolom". A-k- o je vlada sada konacno odlucila da neJto poduzme, to ce pozdraviti cijela zem-Ij- a. Sta vlada namjerava po-duz- eti znat ce se danas (u-tor- ak 20. juna) kad Flem-ing podnese budzct za idu-c- u godinu (sa zakaanjenjem od skoro 3 mjeseca). Vje-ruj- e se da ce to biti "sun-ca- ni budzet" za monopolis-te- . Ofekiva se da ce odmah Forces Behind Cold War Last September in an issue of FORTUNE magazine there was an article called "The Egghead Millionaires," that described a hundred scientists, people with tech-nical training who have become millionaires through contracts. One of them has got for himself as his per-sonal fortune $150 million in a few years through de-fense contracts that he has made. Now these men, some of them, may well oppose the efforts to end the cold war and perhaps they don't know why they arc opposing the efforts. It is possible for people to delude themselves; they may say to them-sclf-s that they are working for national security and believe it ; and yet they can bo working for national in-security, working for the destruction of the United States. FORTUNE magazine said one of these intelligent men stated that the defense department has abdicated the defense of the country to organizations more inte-rested in increasing their payrolls than in national se-curity. 1 can give you an example. When Khrushchov came to the United States in September, 1959, there were full-pag- e advertisements published in the NEW YORK TIMES, the PORTLAND OREGON1AN and many other newspapers with inchwide black borders around them, a scurrilous picture of Khrushchov making him look like a gangster and the plea, "Let there be no con-cession, no appeasement, no deal with Khrushchov." And then down below, "With this public Service adver-tisement, the Allen Bradley Company is trying to sell you nothing except the importance of recognizing and understanding the horrible threat posed by Kremlin-directe- d international communism against our country, our people, and our incomparable American free enter-prise way of life." Public service adveitiscment no doubt tax deductible ! Then the next thing that I read in the papers about Allen Bradley Company and its idea of the American free enterprise way of life came in February of this year when the newspapers carried reports that $1,921,500 in fines had been levied against individuals and firms in the heavy electrical industry for fixing prices in sub-mitting rigged bids; for conspiracy, conspiracy to de-fraud the American people of millions of dollars, tens of millions of dollars by price fixing. Do you know what the total profits, the total war profits for corporations are? The cold war profits from just the military activi-ties run around $ 1.5 billion a year, and how much big-ger can they be if you fix prices? But the corporation profits for the whole United States are $15 billion a year. Now, how much bigger can they be got if you fix prices, inflate prices through conspiracy to do so, viola-ting the law if your morality permits you to do this? The Allen Bradley Company was fined $10,000 and its president, F. F. Loock, was fined $7,500. —Dr. Linus Pauling in his speech to the ч . fourteenth biennial convention of the International Longshoremen's and Warehousemen's Union, April 6. poslije podnasanja budleta parlamentu biti podnijet prijedlog za smjcnjivanje Coynea sa duznosti general-no- g guvernora. Slabi racuni U proslogodisnjem dr-j- e zavnotn budZetu bio predvidjen visak od 12 milijuna dolara. Ali u-mje- sto toga postoji ma-nja- k od 349 milijuna do-lara. Ukupni izdatak je iz-no- sio 6 milijardi 553 mi-lijuna i 500 hiljada dola-ra, a dohodak 6 milijardi 218 milijuna i 700 hilja-d- a dolara. Neprijatelji Kanade (Ijelujii slobodno U jednom osvrtu na ak-tivno- st tajne policije caso-pi- s "Saturday Night" kaze: "Uglavnom, RCMP se og-ranica- va na posjecivanjc 'Ijevicarskih' grupa, prcm-d- a bi se moglo argumenti-sat- i da separatistiSke orga-nizaci- je u Quebecu, kao i pobornici prikljuCcnja Sjed. Drzavama, prcdstavljaju mnogo vecu opasnost za op-stan- ak Kanade". Medju opasno ncprijate-Ij- e Kanade treba ubrojiti i razne faSisti6ke grupe, i to ne samo "domace", nego i doseljcni6ke. (Iz Montrcala jo upravo javljcno da poz-na- ti fa§ista iz predratnog pcrioda Adrien Arcand po-nov- no pokusava obnoviti a-ktivn- ost) . "Saturday Night" iznosi da u posljednje vrijeme po-lici- ja narocito pazi na stu-dents- ke grupe koja zago-varaj- u zabranu nuklearnog oru2ja. Drugim ri,jo5ima, policija postupa po krivom receptu — ona ne pazi na stvarne neprijatelje Kana-de, nego one koji hoce mir i napredak . Diskusija o nuklcar-nor- a naoruzanju Pod pokroviteljstvom or-ganiza- cije Glas zona (Voice of Women) u Torontu jc o-drz- an miting o nuklearnom naoruzanju Kanade. To je zapravo bila debata, jer dva govornika su zastupala tczu da Kanada treba odbi-- ti nuklearno oruzje, a dva da ga treba primiti. Prisus-tvoval- o je oko 500 osoba, koje su ispoljile skoro jed-noduS- no protivljenjc nuk-learnom naoruzanju. Jedan od onih koji su go-vor- ili protiv nuklearnog na-oruza- nja bio je Dr. James S. Thompson, bivSi poglavi-c- a kanadske Ujedinjene cr-kv- e, koji je dobio najveci a-pla- uz. Medjutim, na izlazu Dr. Thompson je bio napa-dn- ut po pripadniku neke "etni£ko grupe" (tako se zovtt reakcionarne politi5ke organizacije doseljenika), Sto je izazvalo opce zgraia-nje- . Drzavni chip Kanadski dr#.aTii dug po-pe- o so na 12 milijardi 122 milijuna i 200 hiljada dola-ra ill $C8G.98 po stanovniku. TKO JE SLAVKO BJELAJAG, GLAVNI AMERIcKI STRUcNJAK ZA GER1LU? Americko ministarstvo o- - brane uspostavilo je poseb-n- o odjeljcnje za gcrilsko ra-tovan- je. Prema pisanju lista "Wall Street Journal" ovo odjeljenje je stvoreno za borbu protiv komunizma. Ono treba da organizira de-san- te i invazije (poput ne-dav- ne invazije Kube) u ci-l- ju svrgavanja vlada koje ne plcSu kako ameriiki im-perijali- sti zele. Na celu ovog odjeljenjn nalazi se general Lansdale, a njegov pomodhik je bivSi 6etni6ki oficir Slavko Bjcla-ja- c. General Lansdale jc glavni rukovodipc, a Bjela-ja- c organizator i izvoditclj planova. Tko je Bjelajac? Prema nekim informaci-jam- a, on je bio kapetan u staroj jugoslavenskoj vojsci i prilikom sloma Jugoslavije zarobljen po Talijanima, koji su ga u Ijetu 1911. sta-vi- li za cetnickog komandan-t- a u Ogulinu. Djclovao je u Lici i Hrvatskom Primorju. Ljubomorna 6ikaska "Dani-ca- " iznosi da je on suradji-va- o ne samo sa Talijanima, nego i sa ustasama. Nakon kapitulacije Italije i oslobo-djenj- a Hrvatskog Primorja po Partizanima, Bjelajac je preko LoJinja Smugnuo u Italiju. Iz Italije je оШао u Kairo, gdje se je nalazila Puriceva izbjcgli5ka vlada, koja ga je namjestila u mi-nistai-s-tvu obrane. Poslije formiranja vlade Tito-Su-baSi- c, Bjelajac je preSao u jugoslavensko poslanstvo u Kairu, koje se joS nalazilo pod vodstvom dr. Milana Mai-tinovic- a. Tu je Bjelajac doznao da nova jugoslaven- - Kaho amciicka anti-komunislic- ka bislc-rij- a korisli Kanadi Javljaju iz Montreala da je tamo prosle godine odr-zan-o 125 medjunarodnih konvencija. Samo jednoj od njih prisustvovalo je 3.000 delegata, koji su samo za stanovanje i sitne potroSkc isplatili GOO hiljada dolara. U izvjestaju se istifie da se u Montrealu odriava sv. veci broj medjunarodnili konvencija zbog antikomu-nisticki- h provizija amcric-ki- h imigracionih zakona ko-je onemogucavaju mnogim delogatima da prisustvnju takvim konvencijama u Sje-dinjenim Driavama. ..-- if ftftt. ?&ЈГ" DA LI STE OBNOVILI PRETPLATU? O S V R T I ska lada trazi njegovo iz-гибе- пје kao ratnog zlofiin ca, pa je uz pomoc Dinka Suljka (mafekovca) koji jo tada bio cmovnik u poslan-stv- u, utekao u Siriju. Kad se bura stiSala vratio se U Kairo i zaposlio u Batinoj tvornici cipela. Godine Ш0. uspjelo mu je doci u Sjed. Drzave, gdje se zaposlio U Pentagonu (ministarstvo o-bra- ne) u Washingtonu kao "gerilski straenjak," u Co-- mu se sigunio pokazao spre-man kad je promaknut u 6in brigadirnog gcncrala i pos-tavlj- en za pomocnika боГа novog armijskog spccijal nog odjoljenja. "Danica" pile da u svojstvu "gcrilskih stru6njaka" u Pentagonu radi jos nekoliko 2ctni6kih ljudi. "Danica" navodi da jo "prema nekim kubanskint izvorima Bjelajac bio onaj 'Mr. Bender' sa slavcnskim akcentom, koji jo organizl rao kubanske gerilco za in vaziju Kube. Prema kaziva-nj- u samog 'Bendcra' on jo bio и francuskoj gerili (i a ko ne kaze gdje) te u Lao-su- ". Kako smo vec" napomonu Ii, "Danica" ovo no iznosi Sto se protivi takvim poth vatima ameriSkc vlado, no go iz ljubomore — sve bi bilo u rcdu ako bi na mjestu cctnika bile ustaSe! Bilo bi intcresantno znnti kako na ovo ugnjezdivanje £etni£kih elemenata u Pen-tagonu gledaju u Jugosla-viji. Moie Ii se vjerovnti da se i Jugoslavia ne nalazi na nalazi na Bjelajccvoj 1UU zemalja koje treba "oslobo-diti-"? IvHrupcija znhvalila najvisc knigovc U korupcionasku afcru o provinciji Quebec upleten jc bivSi ministar Dicfcnba-kerov- o vlade i snda8nji se-nator Henri Courtemanche. Istraznoj komisiji su pod-nije- ti dokazi da je Courte-manche primao procente od pomoci koju je bivSa Duplo-ssoso- va vlada u Quebecu dala jednoj bolnici. Na taj nacm u toKU uvije goumo primio jc 29 hiljada dolara. Iznijeto jc i mnogo dru-gih prljavStina. Tako je jed-n- a kompanija isplatila Dup lessisovoj partiji Union Na-tional svotu od 210 hiljvla dolai--a za to sto su rai$ provincijalna ministaistva od nje kupovala farbq. Odraz patrazitizama Nije pravo da guvernor drzavne banke — poslije sedam god ma sluzbe sa placom od 50 hiljada godisnje — prima penziju od 25 hiljada dolara godisnje dok bu-d- e ziv. Ali odluka o povecanju guvernorove penzije sa 12 na 25 hiljada dolara godiSnje nije donijeta po sadal-nje- m guvernoru Coyne niti vail samo za njega nego i za buduce guvernore. Odluka o tome donijeta je jedno-glasn- o po direktorima banke, koje je imenovala sadal-nj- a konzcrvativna vlada. Da vlada tome nije bila pro-tiv- na pokazuje i njezina Jutnja punih 16 mjeseci (odlu-ka je donijeta u februaru 19G0.) Kapitalistiki druStveni poredak je zahvatio para zittzam (J to je jo£ jedan znak da mu se priblifava kraj). Placa od 50 hiljada dolara godisnje i pensija od 25 hiljada dolara godi§nje je velika u poredjenju m zaradom i starafkom penzijom (55 dolara mjesefiaoj obicnog radnika, ali to je niiia sa onim Sto u svoje die lvove trim iafka kapitalteti£kih mngnata.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 20, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-06-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000047 |
Description
Title | 000185 |
OCR text | "'Л ta 7 --uttffij Л1 c (1 j u naro d n i p r HRUSCOV Moskva. TASi) — Predsjednik sovjetske Hruscov je 16. preko i telovizije svojim nedavnim razgovorima s predsjedni-komSA- D Kcnnedyjem. sastanak bio potrcban. Ata nuzno rekao Hruscov. Osvrcuci problemc razoruzanja premijer Hruscov je rekao da je pregovorima u 2enevi tesko postidi sporazum o obustavljanju pokusnih nuklearnih eksplozija pozicijnma koje su zauzele zapadne On je dodao da je u sadasnjim uvjetima nemoguce drugi nego da se pitanje obustave nuklearnih ekaplozija povezc i razoruzanjem. Hru-Ico- v i potpuno razoruzanje nazvao jednim od glavnih, osnovnih pitanja koje zahtijeva rjeScnje. Hruscov je rekao da je Sovjetski Savez spreman da prihvati zapadne prijcdloge o kontroli razoruzanja, s tim da Zapad prihvati sov-jetske prijcdloge o sveop-cc- m i potpunom razoruza-nju- . "Tada, rekao je IlruS-cov- , ncce biti nikakve mrtve tn6kc u pregovorima o ra-zoruzan- ju." HruScov je izrazio nadu da ce na prcd-stojec- mi pregovorima o ra-zoruza- nju koji pocinju 19. juna u Washingtonu, SAD prici konstruktivno pitanju. IIru56ov je govorio o nje-mackom problcmu poziva-jud- i sve zemljo koje su su-djelova- le u rafu protiv Njo-mack- e, da sudjcluju kon-fercnc- iji na kojoj bi se pot-pisn- o mirovni ugovor s Nje-mackom. On je rekao da istinita primjedba da SSSU zcli da oduzme zapa-dni- m zemljama pravo pris-tup- a u zapadni Berlin i prc-dloz- io da se Berlin pretvori u slobodni grad. Hruscov je rekao da ce biti za zaljenjo neke ze- - mlje odbiju da potpisu ugo mini slucaju In i Moskva. (TASS) — Sov-jetska vlada objavila je memorandume o obustavi probnih nuklearnih orui-j-a i o pitanjima Njemad-k- o i Berlinn koje je HruScov urucio predsje-dnik- u SAD Kcnncdyju pri-liko- m njihovog susrcta u Веби. U memorandumu o za brani probnih nuklearnih vlada zalaze se za potpunu obustavu ek-splozija. biti ni-kakv- ih izuzetaka u spora-zumu- , treba obustaviti sve vrste pokusa nuklearnim o-ruzj- em u zraku, pod vodoni, pod zemljom i u kozmickom kaze se u in murandumu. Sovjetska vla-da izlozila je u memoran-dumu svoje misljenje o gla-vni- m problemima obustave pokusa o kojima dosada postignuta suglasnost u izmedju nuk-learnih sila Sjed. Dr2an, Velike Britanije i SSSR. To su pitanja moratorija, kont-rol- e i broja inspekcija. Sto se prvog proble-ms sovjetska vlada smatra da zavrietak moratorija ne Ui trebalo da automatski o-slo- bodi zemlje od obavez da ne podzemne nuk-learn- e cksplozije. U pojflt-tl- u kontrole vlada SSSU pre-dloii- la da u glavnom tevrlnom organu, vijccu trebalo pod-Jedna- ko da btulu zaslupane Ш р јШг Tridmta gadina itlatmja Itlaxi tvaktg uteri® i petka Godiinja pretpieta: Kanadu C dolara, ottale temlje dolara Adreta: 479 Queen Street West Toronto 2-- D, Ontario Telefon EM 3 1642 VOL. XIII N.. Ki (11 l) TORONTO. TUESDAY. Jl NE 2". 19(11 PRICE 8c PER COPY o b 1 c m i vlade Nikita govorio maja radija o "Ovaj je vise bilo je odrzati ga", je se na na na sile. pro-na- di izlaz s opdim punim je opce ovom na ni-j- e ako "Ne moze ni-j- e tice vrSo je в 0 BECKOM i neke druge zemlje ce pot-pisa- ti taj ugovor. "Ako bi i Zapadna Njcmacka odbila da potpiSe ugovor, rekao je Hrusdov, potpisat cemo ga samo s Njemackom Dcmok-ratsko- m Republikom". Nastojanje zapadnih zc-ma- lja da zadrze okupacioni rezim u zapadnom Herlinu, Hru§6ov je nazvao gaze-nje- m najelementarnijih nor-m- i odnosa medju drzavama. "Time se zeli, rekao je Hru-scov, zadrzati stanjc kraj-nj- c u medjuna-rodni- m odnosima i vise od toga, mini". O svojim razgovorima s Kcnnedyjem Hruscov je re-kao da je stekao utisak da predsjcdnik Kennedy shva-c- a voliku odgovoniost koja lezi na vladama dviju vcli-ki- h sila. HruScov je izrazio nadu da ce se svijest o ovoj odgovornosti zadrzati i u buducnosti. "Htjcli bismo da vjerujemo, nastavio je sovjetski premijer, da jo nastupilo vrijeme kada ce se sovjetsko-americ- ki odno-s- i poboljsati i da ce to imati socijallstickc, zapadne i nc-utral- ne drzave. Vlada SSSU dalje Sinatra da njcn prije-dlo- g o sprovodjenju inspek-cija na teritorijima SSSU, Velike Rritanije i SAD tri puta godisnje dovo-ljn- e garancije protiv naru-savanj- a postignutog spora-zum- a o obustavi nuklearnih proba. Sovjetska vlada osim to-ga predla2e da se pridje rjesavanju glavnog proble-m- a, opdeg i potpunog razo-ruzanja. Vlada pono-v- o ii memorandumu potvr-dj- i . odluciiost da prihvati zapadne prijcdloge o kont-roli, tikoliko Zapad prihvati sovjetski prijedlog o opcem i potpunom razoruzanju. Sovjetska vlada, kaze se da-lje, sprcmna jc da u torn slu-caju potpiJe dokument u koji bi bili ukljuceni prijed-loz- i zapadnih zemalja o o-bus- tavi nuklearnih pokusa. U drugom memorandumu koji je premijer HruScov predao predsjedniku Ken-nedyj- u ukazuje se na spre-mno- st vlado SSSR da bez o-dlag- anja zakljuci mirovni ugovor s Njemackom polto je "pitanje mirovnog ugovo-r- a s Njemackom pitanje na-cional- ne sigurnoeti i drugih zemalja". U tloku-ment- u sc dalie kaie da so-vjetski prijedlozi ne povc-zuj-u zakljuenje mirovnog ugovora a priznavanjem (Nastavak na str. 1} vor o s Njemackom. V j blagotvoran utjecaj na cijo-tor- n Sovjetski Savez medjunarodnu situaciju". Sovjetsko stanoviste u pitanju Njemacke nuklearnog oruzja premi-jer e-ksplo- zija SSSU prostranstvu", razgovorima bi adminiet-fativno- m zategnutosti prijctnja pruza SSSR SSSR SASTANKU UKRATKO IZ SVIJETA O U Sjedinjenim Drzava-ma strajkuje oko 80.000 pristanisnih radnika. Do strajka je doslo zbog odbi-jan- ja kompanija da udovo-lj- e zahtjevima Nacionalne pomorske unije. O U La Pazu. glavnom gradu Bolivije bile su veli-ke protuamerifike demonst-racij- e prilikom dolaska spe-cijaln- og izaslanika amerif-ko- g predsjednika Adlai Ste-venson- a. Ubijeno je 5 a ra-nje- no 11 osoba. Protiv Ste-venso- na su demonstrirali i u Limi, glavnom gradu Peru. Jugoslaviji prijeti inf-lacij- a, kazu vijesti iz Reog-rad- a. 0 torn problemu vladi je podnio izvjostaj ministar financija Nikola Mindev. Kanadski dolar je pao i sada vrijcdi isto koliko a-meri- 6ki. U Moskvu je doputo-val- a brazil ijska parlamen-tarn- a delegacija. Nczaposlcni novi doscljcnici u Torontu Racuna se da u Torontu ima preko 12.000 nezapo-sleni- h novih doseljenika, od cega samih Talijana 10.800. Coyne ne uzmice Kaze da jc vlada odgovorna za tcsko stanjc privrede Guvernor drzavne banke James Coyne ne uzmicie pred toi;_'-vcima- . Na napa-daj- e ministra financija Fle-min- ga u parlamentu Coyne je odgovorio izjavom za Sta-mp- u, u kojoj kaze da drza-vn- a banka nije ni§ta kriva za teSko stanjc kanadske privrede nego sva odgovor-nos- t le2i na vladi. Coyne je rekao da je vla-da propustila da poduzme mjcre koje bi pridonijele "ekonomskom oporavku i porastu kanadske privrede u kanadskim rukama i pod kanadskom kontrolom". A-k- o je vlada sada konacno odlucila da neJto poduzme, to ce pozdraviti cijela zem-Ij- a. Sta vlada namjerava po-duz- eti znat ce se danas (u-tor- ak 20. juna) kad Flem-ing podnese budzct za idu-c- u godinu (sa zakaanjenjem od skoro 3 mjeseca). Vje-ruj- e se da ce to biti "sun-ca- ni budzet" za monopolis-te- . Ofekiva se da ce odmah Forces Behind Cold War Last September in an issue of FORTUNE magazine there was an article called "The Egghead Millionaires," that described a hundred scientists, people with tech-nical training who have become millionaires through contracts. One of them has got for himself as his per-sonal fortune $150 million in a few years through de-fense contracts that he has made. Now these men, some of them, may well oppose the efforts to end the cold war and perhaps they don't know why they arc opposing the efforts. It is possible for people to delude themselves; they may say to them-sclf-s that they are working for national security and believe it ; and yet they can bo working for national in-security, working for the destruction of the United States. FORTUNE magazine said one of these intelligent men stated that the defense department has abdicated the defense of the country to organizations more inte-rested in increasing their payrolls than in national se-curity. 1 can give you an example. When Khrushchov came to the United States in September, 1959, there were full-pag- e advertisements published in the NEW YORK TIMES, the PORTLAND OREGON1AN and many other newspapers with inchwide black borders around them, a scurrilous picture of Khrushchov making him look like a gangster and the plea, "Let there be no con-cession, no appeasement, no deal with Khrushchov." And then down below, "With this public Service adver-tisement, the Allen Bradley Company is trying to sell you nothing except the importance of recognizing and understanding the horrible threat posed by Kremlin-directe- d international communism against our country, our people, and our incomparable American free enter-prise way of life." Public service adveitiscment no doubt tax deductible ! Then the next thing that I read in the papers about Allen Bradley Company and its idea of the American free enterprise way of life came in February of this year when the newspapers carried reports that $1,921,500 in fines had been levied against individuals and firms in the heavy electrical industry for fixing prices in sub-mitting rigged bids; for conspiracy, conspiracy to de-fraud the American people of millions of dollars, tens of millions of dollars by price fixing. Do you know what the total profits, the total war profits for corporations are? The cold war profits from just the military activi-ties run around $ 1.5 billion a year, and how much big-ger can they be if you fix prices? But the corporation profits for the whole United States are $15 billion a year. Now, how much bigger can they be got if you fix prices, inflate prices through conspiracy to do so, viola-ting the law if your morality permits you to do this? The Allen Bradley Company was fined $10,000 and its president, F. F. Loock, was fined $7,500. —Dr. Linus Pauling in his speech to the ч . fourteenth biennial convention of the International Longshoremen's and Warehousemen's Union, April 6. poslije podnasanja budleta parlamentu biti podnijet prijedlog za smjcnjivanje Coynea sa duznosti general-no- g guvernora. Slabi racuni U proslogodisnjem dr-j- e zavnotn budZetu bio predvidjen visak od 12 milijuna dolara. Ali u-mje- sto toga postoji ma-nja- k od 349 milijuna do-lara. Ukupni izdatak je iz-no- sio 6 milijardi 553 mi-lijuna i 500 hiljada dola-ra, a dohodak 6 milijardi 218 milijuna i 700 hilja-d- a dolara. Neprijatelji Kanade (Ijelujii slobodno U jednom osvrtu na ak-tivno- st tajne policije caso-pi- s "Saturday Night" kaze: "Uglavnom, RCMP se og-ranica- va na posjecivanjc 'Ijevicarskih' grupa, prcm-d- a bi se moglo argumenti-sat- i da separatistiSke orga-nizaci- je u Quebecu, kao i pobornici prikljuCcnja Sjed. Drzavama, prcdstavljaju mnogo vecu opasnost za op-stan- ak Kanade". Medju opasno ncprijate-Ij- e Kanade treba ubrojiti i razne faSisti6ke grupe, i to ne samo "domace", nego i doseljcni6ke. (Iz Montrcala jo upravo javljcno da poz-na- ti fa§ista iz predratnog pcrioda Adrien Arcand po-nov- no pokusava obnoviti a-ktivn- ost) . "Saturday Night" iznosi da u posljednje vrijeme po-lici- ja narocito pazi na stu-dents- ke grupe koja zago-varaj- u zabranu nuklearnog oru2ja. Drugim ri,jo5ima, policija postupa po krivom receptu — ona ne pazi na stvarne neprijatelje Kana-de, nego one koji hoce mir i napredak . Diskusija o nuklcar-nor- a naoruzanju Pod pokroviteljstvom or-ganiza- cije Glas zona (Voice of Women) u Torontu jc o-drz- an miting o nuklearnom naoruzanju Kanade. To je zapravo bila debata, jer dva govornika su zastupala tczu da Kanada treba odbi-- ti nuklearno oruzje, a dva da ga treba primiti. Prisus-tvoval- o je oko 500 osoba, koje su ispoljile skoro jed-noduS- no protivljenjc nuk-learnom naoruzanju. Jedan od onih koji su go-vor- ili protiv nuklearnog na-oruza- nja bio je Dr. James S. Thompson, bivSi poglavi-c- a kanadske Ujedinjene cr-kv- e, koji je dobio najveci a-pla- uz. Medjutim, na izlazu Dr. Thompson je bio napa-dn- ut po pripadniku neke "etni£ko grupe" (tako se zovtt reakcionarne politi5ke organizacije doseljenika), Sto je izazvalo opce zgraia-nje- . Drzavni chip Kanadski dr#.aTii dug po-pe- o so na 12 milijardi 122 milijuna i 200 hiljada dola-ra ill $C8G.98 po stanovniku. TKO JE SLAVKO BJELAJAG, GLAVNI AMERIcKI STRUcNJAK ZA GER1LU? Americko ministarstvo o- - brane uspostavilo je poseb-n- o odjeljcnje za gcrilsko ra-tovan- je. Prema pisanju lista "Wall Street Journal" ovo odjeljenje je stvoreno za borbu protiv komunizma. Ono treba da organizira de-san- te i invazije (poput ne-dav- ne invazije Kube) u ci-l- ju svrgavanja vlada koje ne plcSu kako ameriiki im-perijali- sti zele. Na celu ovog odjeljenjn nalazi se general Lansdale, a njegov pomodhik je bivSi 6etni6ki oficir Slavko Bjcla-ja- c. General Lansdale jc glavni rukovodipc, a Bjela-ja- c organizator i izvoditclj planova. Tko je Bjelajac? Prema nekim informaci-jam- a, on je bio kapetan u staroj jugoslavenskoj vojsci i prilikom sloma Jugoslavije zarobljen po Talijanima, koji su ga u Ijetu 1911. sta-vi- li za cetnickog komandan-t- a u Ogulinu. Djclovao je u Lici i Hrvatskom Primorju. Ljubomorna 6ikaska "Dani-ca- " iznosi da je on suradji-va- o ne samo sa Talijanima, nego i sa ustasama. Nakon kapitulacije Italije i oslobo-djenj- a Hrvatskog Primorja po Partizanima, Bjelajac je preko LoJinja Smugnuo u Italiju. Iz Italije je оШао u Kairo, gdje se je nalazila Puriceva izbjcgli5ka vlada, koja ga je namjestila u mi-nistai-s-tvu obrane. Poslije formiranja vlade Tito-Su-baSi- c, Bjelajac je preSao u jugoslavensko poslanstvo u Kairu, koje se joS nalazilo pod vodstvom dr. Milana Mai-tinovic- a. Tu je Bjelajac doznao da nova jugoslaven- - Kaho amciicka anti-komunislic- ka bislc-rij- a korisli Kanadi Javljaju iz Montreala da je tamo prosle godine odr-zan-o 125 medjunarodnih konvencija. Samo jednoj od njih prisustvovalo je 3.000 delegata, koji su samo za stanovanje i sitne potroSkc isplatili GOO hiljada dolara. U izvjestaju se istifie da se u Montrealu odriava sv. veci broj medjunarodnili konvencija zbog antikomu-nisticki- h provizija amcric-ki- h imigracionih zakona ko-je onemogucavaju mnogim delogatima da prisustvnju takvim konvencijama u Sje-dinjenim Driavama. ..-- if ftftt. ?&ЈГ" DA LI STE OBNOVILI PRETPLATU? O S V R T I ska lada trazi njegovo iz-гибе- пје kao ratnog zlofiin ca, pa je uz pomoc Dinka Suljka (mafekovca) koji jo tada bio cmovnik u poslan-stv- u, utekao u Siriju. Kad se bura stiSala vratio se U Kairo i zaposlio u Batinoj tvornici cipela. Godine Ш0. uspjelo mu je doci u Sjed. Drzave, gdje se zaposlio U Pentagonu (ministarstvo o-bra- ne) u Washingtonu kao "gerilski straenjak," u Co-- mu se sigunio pokazao spre-man kad je promaknut u 6in brigadirnog gcncrala i pos-tavlj- en za pomocnika боГа novog armijskog spccijal nog odjoljenja. "Danica" pile da u svojstvu "gcrilskih stru6njaka" u Pentagonu radi jos nekoliko 2ctni6kih ljudi. "Danica" navodi da jo "prema nekim kubanskint izvorima Bjelajac bio onaj 'Mr. Bender' sa slavcnskim akcentom, koji jo organizl rao kubanske gerilco za in vaziju Kube. Prema kaziva-nj- u samog 'Bendcra' on jo bio и francuskoj gerili (i a ko ne kaze gdje) te u Lao-su- ". Kako smo vec" napomonu Ii, "Danica" ovo no iznosi Sto se protivi takvim poth vatima ameriSkc vlado, no go iz ljubomore — sve bi bilo u rcdu ako bi na mjestu cctnika bile ustaSe! Bilo bi intcresantno znnti kako na ovo ugnjezdivanje £etni£kih elemenata u Pen-tagonu gledaju u Jugosla-viji. Moie Ii se vjerovnti da se i Jugoslavia ne nalazi na nalazi na Bjelajccvoj 1UU zemalja koje treba "oslobo-diti-"? IvHrupcija znhvalila najvisc knigovc U korupcionasku afcru o provinciji Quebec upleten jc bivSi ministar Dicfcnba-kerov- o vlade i snda8nji se-nator Henri Courtemanche. Istraznoj komisiji su pod-nije- ti dokazi da je Courte-manche primao procente od pomoci koju je bivSa Duplo-ssoso- va vlada u Quebecu dala jednoj bolnici. Na taj nacm u toKU uvije goumo primio jc 29 hiljada dolara. Iznijeto jc i mnogo dru-gih prljavStina. Tako je jed-n- a kompanija isplatila Dup lessisovoj partiji Union Na-tional svotu od 210 hiljvla dolai--a za to sto su rai$ provincijalna ministaistva od nje kupovala farbq. Odraz patrazitizama Nije pravo da guvernor drzavne banke — poslije sedam god ma sluzbe sa placom od 50 hiljada godisnje — prima penziju od 25 hiljada dolara godisnje dok bu-d- e ziv. Ali odluka o povecanju guvernorove penzije sa 12 na 25 hiljada dolara godiSnje nije donijeta po sadal-nje- m guvernoru Coyne niti vail samo za njega nego i za buduce guvernore. Odluka o tome donijeta je jedno-glasn- o po direktorima banke, koje je imenovala sadal-nj- a konzcrvativna vlada. Da vlada tome nije bila pro-tiv- na pokazuje i njezina Jutnja punih 16 mjeseci (odlu-ka je donijeta u februaru 19G0.) Kapitalistiki druStveni poredak je zahvatio para zittzam (J to je jo£ jedan znak da mu se priblifava kraj). Placa od 50 hiljada dolara godisnje i pensija od 25 hiljada dolara godi§nje je velika u poredjenju m zaradom i starafkom penzijom (55 dolara mjesefiaoj obicnog radnika, ali to je niiia sa onim Sto u svoje die lvove trim iafka kapitalteti£kih mngnata. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000185