Jedinstvo, September 08, 1961

              !
' - ' л№ Ш ?
Tridescta nodina izlahnja
lzlazi svakoj utorla i petka Jedmtvo Godisnja pretphta:
zaKanadu 6 dolara,
Adrcsa:
ostale zemlje 7 dolara
479 Queen Street West
Toronto 2-- R, Ontario
Telefon EM 3-10-
12
VOL. XIII. No. 64 (1158) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 8, 1961 PRICE 8c PER COPY
Pojacati napore za mir!
Hruscov ponovo predlaze mirovnu konferenciju
Sa beogradske konferen-mn- e pokuse zato Sto i na taj
cije neutralnih zemalja upu- - na£in mogu da usavrse oru- -
cen je poziv sovjetskom pre-mije- ru
Hruscovu l ameriS
ЈЧот predsjedniku Kennedyu
da se sastanu i pregovaraju
o medjunarodnim problemi-m- a
koji ugrozavaju mir. Po-ru- ka
konferencije Hruscovu
je игибепа po indijskom
premijeru Nehru i ganskom
predsjedniku Nkrumah, a
Kennedyu ce je uruCiti in-donezi- jski
predsjednik Su-karno
i predsjednik Repub-lik- e
Mali Keita.
Prema vijestima iz Mosk-v- e,
Neliru i Nkrumah su li-je- po
docekani. Poruku beog-radske
konferencije Нгиббо--,
vu su игибШ na sastanku u
Kremlju, koji je, prema sov-jetski- m
informacijama, bio
veoma srdaCan.
U svom odgovoru premi-je- r
Hruscov je ponovio po-ziv
zapadnim drzavama da
se odrzi medjunarodna kon-ferenci- ja
za zakljucenje mi- -
rovnog ugovora sa Njemac-kom- .
To bi normalizovalo
situaciju u Bcrlinu.
HruS6ov je pozvao sve
miroljubivc ljude i vladc da
ројабаји napore za osigura-nj- c
mira.On je naglasio da
"mir no dolazi sam po sebi",
nego ce biti postignut "zaje-dniSki- m,
aktivnim naporima
Bvih naroda i vlada ukljuStv
vlade ncutralnih zemalja".
TJ pitanju rata i mira "ljudi
ne mogu biti ravnoduSni i o-£eki- vati
da ce zelja za mir
ukloniti rat".
Nehru je kazao da bi bi-]- o
"glupo zapofeti rat".
Hruscov je izjavio da kao
bi "situacija zavisila od So
vjetskog Saveza i ostalih mi- -
roljubivih zcmalja, opasnost
rata ne bi postojala".
U medjuvrcmenu, Sjcd.
Drzave su obnovile nukle-arn- e
pokuse, ali c"e ih vrsSiti
pod zemljom, tako da ncde
biti Skodljivih padavina, jer
toboze imaju obzira prema
zdravlju ljudi. U stvari, Sjc-dinje- ne
Driave vrSe podze- -
Britanski komentar
London. — "Daily Sketch", u
uvodniku pod naloom "Islina o
Ilorlinu", pi5e da Je "poetojanje
zapadnoK IWrlina anomalija Loja
zadaje Rlaoboljc i Sot jctekom Sa
iu i zapadnim м1ата". "Zapad-n- i
Iterlin — kale re u modniku
postao je leren u iivjesne neod-Коог- ле
agilalore i instrument u
duibi ambicija zapadnonjemakih
politiara. ЛН i oni sa o}e M ra-re
treba da napuste nerealne am
bicije, Niko ne leli da e bori da
branl njihote snoe da ponoto po-Ma-nu
priJr(onica Jedne ujedinje-n- e
Njemacke".
LUt zakljufuje da rapadni dip-lomat!
treba da ode ra?una o {i-njen- ici
da eovjetska Lada ima
"materii'lna eredstta" da izrajeni
tatui Iteriina I da zapadne ile
летаји nafina da to tprijee, o-si- ra
da povedu nuklearni rat.
Sortski program
povczan sa
hladnim ratom
Premijer Diefenbaker je izjaTio
da re federalna lada pridonijetl
5 milijuna dolara za raztilak po- rta u zrmlji.
Neki iMicu da je to premalo.
Diefenbakera takodjer kritizirajn
Sto je portki program predste-Ti- o
kao "mocno orudje" u borbi
protir komunizma. ' Sport pruia
mopufnoft za prijateljfcko takmi-cenj- e
i bolje razumijevanje mdja
narodima.
Apel konferencije ncutralnih zcmalja
2je koje zele imati, a kad bi
bilo potrebno, one bi ih vrsi-l- e
i nad zemljom, kao §to su
bezobzirno radile u pro§los-t- i.
Kaze se da Sjed. Drzave
nisu obnovile nuklearne pro-be
odmah za Sovjetskim Sa-vezo- m
najvi§e zbog toga sfo
su oCekivale da co beograd- -
osuditi
odluke obno-v- i
Tito
Save-za,
odobrava sto
to
Odjeci sovjetske odluke o pokusima
Moskva. — odrzani brojni
mitinzi povodom odluke sovjetske vlade da obnovi nu-klearne
pokuse. Sovjetski ljudi se sve da
zapadne drzave idu putem diktata i prijetnji, da
tempom forsiraju trku u i da reakci-onarn- a
sredstvima raspirujc ratnu
psihozu. Sovjetski Savez nemozc ostati pre-ma
tome. On je bio prisiljen poci na taj kprak,
kome je duboko i svestrano na-sta- le
situacljc. korak moze da opameti usijane
na Zapadu i prisili ih na pregovarnje. Savez
je dao znati na najuvjerljiviji moguci mu se
nametnut nikakva rjesenja, чН vrata
prcgovore ostaju otvorcna.
Odluku vlade
Saveza o obnovi nuklearnih
pokusa odobrila je Narodna
Republika Kina i vlade svih
socijalistiSkih zemalja. Ce-hoslova-
Ski
premijer Vilijam
Siroki okaraktcrisao je sov-jets- ku
odluku kao pravi o-dgo- vor
agrcsivne zamis-1- 1
imperijalista koji se igra-j- u
vatrom.
Foljska Stampa konstan-tir- a
da je sovjetska odluka
"rezultat nastalc medjuna-rodn- e
situacije".
List "Zeljnjez Voinosci"
odobrava odluku i pise "da
ona predstavlja jedan od
koraka koji je usmjeren u
pravcu јабапја nase sigur-nos-ti
i sposob-nosti.- "
Vlada Njcma6ke Demok-ratsk- e
u svom sa-opce- nju
sovjets-ki
korak kao "prilog borbi
koju vode snage mira u 5ita-vo- m
svijetu".
Savez, pi§e list
ula2e sve napore
da bi se miroljubivo гјебепје
njcma6kog pitanja postiglo
na osnovu uzajamne saglas-nost- i,
uz vodjenje габипа o
opravdanim intcresima svih
zemalja". Konstantujuci da
Sovjetski Savez ne 2cli rat,
"Pravda", "Ako
u vezi sa potpisivanjem u-gov- ora
o miru sa "NjemaS-ko- m
imperijalisti pokusaju
da nas uvuku u bezdaii rata,
sovjetski ljudi su puni odlu-Snos- ti
da jednom zauvijek
ибјпе kraj snagama koje ra-dja- ju
agresiju"
ska konferencija neutralnih
zemalja Sovjetski
Savez zbog da
svoje pokuse.
konferencija to nije uradila.
Jugoslavenski predsjednik
je izjavio da on razumi-j- e
polozaj Sovjetskog
samo ne je
uCinio istog dana kad se
sastala beogradska konfe-rencija.
U Sovjetskom Savezu su
vi§e uvjeravaju
nevi-djeni- m
naoruzanju
propaganda svim
ravnodusan
svemu
prcdhodilo analiziranje
Ovaj gla-v- c
Sovjetski
nacin da ne
mogu za mirolju-bivc
Sovjetskog
na
obrambcnih
Republike
karakteri§e
"Sovjetski
"Pravda",
nagla§ava:
Medjutim,
17.000 dobrovoljaca
u Njcmackoj Dcmo- -
kratskoj Rcpublici
Berlin. — Akcija za do-brovolj-no
stupanjc omladine
u vojsku, koja se u NDR
provodi poslije 13. augusta,
prema pisanju Stampe i da-Ij- c
se uspjeSno nastavlja. Li-st- oi
javljaju da se do 23. a-ugu- sta
dobrovoljno javilo
47.000 omladinaca za uklju-Civan- je
u armiju.
Adenauer plasi Zapad
ncutralizacijom
Njemacke
Washington. — Prema piea-nj- u
amerifke itampe, zapadno-njemac- ki
kancelar Adenauer, u
povjerljiom pismu predsjedni-ku
Kennedy prijeti da e Zapad-n- l
Nijemd skrenutl u neutral!
zam ako se Zapad upuMi u pre-Roo- re
sa Sovjetskim Savezom.
Podbacila zetva u
Jupslaviji
Javlju se iz Beograda da je o-vogxx- diJnja
£ct-- a slabija od ргоЗ-loffodinj- e,
IVinos pSenice se ra2u-n- a
na oko 3,600.000 tona, Sto je
za 800.000 tona manje nego je
proddjano. Prinos kukuruza se
rauna na oko 4,500.000 tona ill
2,500.000 tona manje nego je pre-dvidjan- o.
Uzrok slaboj £cti jesu velike
kiSe ргоУе jeseni, ротапјкадјз
snijeinog pokri-ai- a u toku zime
i Jdst-tjed- na su.sa u proljctfe, Za
nisku proizvodnju kri'a su i ma-la
seljaflda gazdinstva. (Jo5 jedan
razlog za staranje zadruga, ka-ic- mo
mi).
"N. Y. Timee", prcd-idj- a da e
Jugostavija traiiti od Sjed. Driava
da joj poSalju -- iie iita za preh-run- u
stano7ii5tva.
Sudac raspiruje rasoe predrasude
Novine pisu da je u Torontu osudjen na 10 dana za-tvo- ra neki Michael Fakaric (Fakaric?) zato ito je uiti-nu- o neku djevojku.
Sudac Thoburn je pri tome nasao za potrebno da
kaze da na listi optuzenih za takve prestupe (bilo ih je
pet) nema nikoga sa anglo-saksonski- m imenom.
2a njega je "znacajno da su ovj ljudi dosli iz drugih
zemalja". Njihov nacin zivota je drukciji i itlpanje dje-voja- ka mje prestup. Ali drukcije je u "natem nacinu zi-vot-u".
Zato ove ljude "treba nauciti" kako da se pona-aj- u.
Branitelj optuzenog Fakarica je primjetio da sud-cev- e izjave nisu pravedne ni opravdane. Bilo bi pravilni-nij- e reci da su to primjedbe covjeka koji je strahovito
zarazen rasnim predrasudama i zato nije dostojan biti
na mjestu koje zauzima.
"Odbacifi planove za nuklearni rat"
Kanadski kongres mira
se prikljucuje protestima
protiv nuklearnih pokusa
duo gdje u svnetu, izjavio
je Dr. James G. Endicott On
je naglasio da "moraju biti
odba£eni svi planovi za nu-klearni
rat i sprovedena u
zivot odluka Ujedinjenih
nacija o opcem i potpunom
razoruzanju.
Kanadski kongres mira se
istovrcmeno "ogradjuje od
sramotnog hladnbratnidkog
licemjerstva americke vla-d- e' Sta ima da kaze zcmlja
koja je izvrsila vise nukle-arnih
pokusa nego sve dru- -
gc zemlje Zajedno? Ona je
sabotirala postizanje spora-zum- a
o zabrani nuklearnih
ckspcrimenata". Ona je odbi-l- a zabraniti nuklearno oru-zj- e
i trpala u zatvor ameri- -
za - U,
Unija elektricai-ski- h rad-nik- a (UE) uputila jc poruku
viadama Saveza,
.Sjedinjcnih Drfava, Britani- -
je i Francuske povodom ob-no- v'e nuklearnih ckspcrime-nata.
UE kaze da izjava sovjet-ske
vlade da jo prisiljcna o-bno- viti nuklearne pokuse
zbog пјетабке situacije za-htje- va da velike drzave od-mah
prcgovoraju o ovom
problemu.
UE dalje kaze da je pot-rebno
ne samo zabraniti nu- klearne pokuse, nego i nji-ho- vu proizvodnju, unistit
sve bombe koje su vec
i zabraniti "sva
druga sredstva za vodjenja
rata". Zato je potrebno
o opcem razoruza- -
"Oioniena svima" —
Nacionalni izvrbni odbor
KomunistiCke partije Kana-d- e
u svojoj izjavi kaze da
sovjetska izjava o obnovi
nuklearnih ekspcrimenata
pokazuje da SSSR "smatra
da je opasnost rata postala
vrlo ozbiljna". To je opome-n- a
svim narodima svijeta da
ne dozvole izbijanje rata,
koji bi donio veliku nesrecu.
Ali odluka o obnovi ekspe-rimena- ta
ne zna5i da je rat
postao Naprotiv,
ona treba da potakne
ljude na ројабапје
napora da se spnjeci Sjed.
Dr2ave i NATO da гаробпи
rat.
Na kraju izjave se apelira
na sve Kanadjane koji icc
da ne dodje do Treceg svjet-sko- g rata da trazc od svoje
vlade da ona predion ncpo-sred- ne
prcgovore o Berlinu
i Njemakoj. Umjcsto po-veca- nja kanadskih oruzanih
sila kao prilog natovskim
pripremama za rat, od pre-mije- ra Diefenbakera treba
traiiti da izjavi da Kanada
nece uzeti ибебса u nikak-vo- m ratu zbog Berlina. U-mje- sto saopcenja o kanad-sko- m prihvatanju nuklear-nog
oruija, od premijera Di-efenbakera
treba traiiti da
izjavi da Kanada podupire
opce i potpuno razoruianje
pod inspekcijom i kontro-lo- m.
"Insistirajte na neposred-no- m pregovaranju o svim
spornim pitanjima prije ne-go
bude kasno", zavrSava
izjava KPK.
Iz tchnlfkih razloga "Je-dinstv- o"
nije moglo Izadi u
proSII utorak. Zato ovaj broj
Izlazl na 6 stranlca.
бке gradjane koji su potpi-siva- li
Stokholmski apel za
zabranu nuklearnog oruzja.
upasnost za svjetski mir
predstavlja ameriSka politi-k- a
prema Kini, poduprta o-njas- kim nuklearnim baza-m- a
na Tajvanu, Okinavi i u
Japanu, kaze se u izjavi.
Glavni uzj-o- k napetosti u svi-je- tu jesu ameri6ki planovi
za svjetski rat protiv "komu-nizm- a"
i spre£avanje dru§t-veno- g
napredka u kolonijal-nj- m
zemljama.
"Protestirajuci protiv odlu-ke
o obnovi pokusa Kanads-ki
kongres mira istovrcmeno
svraca paznju naroda svije-t- a
na pravi izvor ratne opa- -
snosti. a to je odbijanje Sje-dinjen- ih Driava da potpisu
ugovor o zabrani pokusa i
opcem razoruzanju", zavr--
sio je ur. inaicott.
"Pregovarati sprecavanje rata" E,
Sovjetskog
pro-izvede- ne
pre-govar- ati
neizbjeziv.
miro-Ijubi- ve
Objasnjenje
nju, koje bi ukljuciilo i zab-ranu
nuklearnog oruzja.
"Ogromna vecina naroda
svijeta zeli mir i sigumost;
vlade moraju odmah prego-vara- ti
da se sprijeci rat",
kaze UE.
Zavjera protiv Mine-Mi-ll
unije u Sudbury
Sudbury. — U zavjeri za razbijanje Mine-Mi- ll uni-- .. je u ovom mjestu aktivno su sudjelovali glavni predsjed-nik
Kanadskog radnicikog kongrcsa Claude Jodoin i pod-predsjed- nik William Dodge. Cilj zavjere je bio odcijepiti
lokal 598 od Mine-Mi-ll unije i pripojiti ga United Steel-worke- rs uniji. Od funkcionera lokala 598 u zavjeri su ak-tv- no sudjelovali podpredsjednik Donald NcNabb i sek-ret- ar Porier. Od stranc United Steelworkers sudjelovali
su William Mahoney, L. Sefton i drugi.
Zavjeru je otkrio Tom Taylor, bivsi clan uprave lo-kala
598, koji je iz protesta podnio ostavku.
Na osnovu Taylorova ot-kri- ca
glavni predsjednik
Mine-Mi- ll Ken Smith jo pre-uze- o
upravu lokala u svoje
ruke. Za administratora jo
bio imenovan William Ken-nedy.
Medjutim, ontarijski
sudac McRuer je sada pov-rati- o
lokal u ruke njegovih
grobara. McRuer je presu- -
dio da Smithov postupak ni-je
bio pravilan zato sto kon-spirato- i'i
nisu dobili priliku
da se brane McRuer je po- -
kazao pristranost kad je re-ka- o
da zaSto se ne bi dalo
Clanstvu da se opredjeli za
United Steelworkers uniju
ili Mine-Mil- l.
Ohi'abreni odlukom suda
razbijaci su po6eli nastupati
otvoreno. Podpredsjednik preuzme upravu
lolaka 598 .NcNabb svoje Atomski vjetar
Ditni vjet re, haze jedna narodna
pjesmn. УлШа, izyhda da jc zapith-nu- o
vjetar, koji ce rastjerati strah,
iiesignrnosti uzaludnih diplomatskili
preyovaranja o miru, potajnih i pod-mukli- h
priprema za rat. 338 uzalud-nih
sastanaka o zabrani atomskoy o-ru- zja,
hroz 34 mjescca, to jc sramua
hronika ljudskoy razuma, koji je sve
sposobnosti upotrebio za proturiva-nj- c
nerazumnih predhya koji za so-bo- m
skrivaju tendenciju, posljcdicc
koje bi moyle unistiti svijet. Kakva
je vrijednost americkih i uopec zapa-dni- h
prijcdloya o hontroli atomshe
eneryije, bcz predhodnc suylasnosti
da sc njena upotreba u ratnc svrhc
potpuno zabrani? To nije in.sn dru-y- o
do zadrzavanja moyucnosti zast-rasiva- nja
slabijih naroda atomshom
bombom, a !to znaci zadrlavanje pra-v- a
njene upotrcbe u iyri ydjc veca
riba jede manju. Poslije 338 uzalud-nih
sastanaka, punih licemjerja od
stranc zaimdnih sila, kroz kojih svi-jet
nije moyao dobiti nikakovu sigur-no- st
u mir svoje buducnosti, sto smo
moyli ocekivatif NiZta druyo do onoy
sto imamo, a to jr obnova atomskih
pokusa. I cto radi tog ncizbjeznoy is-ho- da
diyla se jc dreka i halabuka. Oni"
koji su digit drcku toga, znaju
zasto se dcru, medjutim mi koji 7j
slttsamo, nc znamo uopec zasto ih slu-sam- o.
Povratimo se samo za deset yodina
unatray. Prolistajmo ovdasnjc dncv-n- r
list ove i mayazinc, dovedimo u
sjecanje sve izjave politickih preds-tavnik- a,
naucenjaka i drugih, koji su
takovc izjave dai'ali. Koliko je bilo
izjava i studija o potrebi unistenja
Sovjetskog Saveza atomskim oruz-jem- ?
Mtwgo, vrlo mnoyo. Koliko je
bilo predloga i izradjcnih planova,
za jedan takav uajwd? vise, bila
jc proito trka u tomu tko ce predlo-zi- ti
drasticnije mjere o unistenjn jc-dn- og
naroda koji ne misli оиако
kako icli jedna yrupiea ljudi medju
reno гбкао da Clanstvo tre-ba
da bira izmedju Mine-Mi- ll
ili United Steelworkers. U
tu svrhu u nedjelju je saz-va- n
miting, na koga je poz-va- n
predsjednik CLC Jo-doin.
S druge stranc preds-tavni- ci
United Steelworkers
su izjavili da su pripremili
"masivnu organizacionu ka-mpan- ju"
protiv Mine-Mil- l.
Glavni predsjednik Mine-Mi- ll
Ken Smith je izjavio da
ce u6initi sve u svojoj modi
da sprije6i namjero konspi- -
ratora. On je izrazio uvje-ren- je
da ce ga o tome podu-prije- ti
vecina clanstva. U ve-zi
s tim vazno je napomenuti
da je skoro 7.000 glanova
potpisalo poziv Smithu da
je otvo-- ' ruke.
oko
Jos
lokala u
noma. Kakovisu pravni temelji nasc
"demokracije" u Sircnju propayan-d- o
za ипШспјс jednoy naroda atom-skim
ontzjem, koji nama uopec, nije
nanio nikakovoy zla niti ima slie'ne
tendencijc, vec prosto zadnava sebi
pravo zivjeti na nacin koji пјстц
najbolje odyovara. Da li je ikomu iz
radnickc klasc n interesu unistenjc
toy naroda? Nije, vec jc to samo u
interesu onoj Sacici medju nama, ko-ji
su naccla slobode i demokracije
zurpirali i koriste samo i iskljucivo
za vlastiic svrhc. Ti pravni temelji
nisu nikakovi. Tu je yranica, zid o
koji sc razbijaju sve nase izjave o
slobodi, pravu dovjeka i nacija, na sa-moopredjel- jcnjc.
Tu je nasc oyleda-l- o
u kojem sami sebe ylcdamo u raz-ni-m
oblicima, od lisicc, prcko vuka
do hijene. Da, bas tako. Doyadjaji o
kojima je rijee potvrdjuju to ncpo-bitno- m
cinjenicom. Prazne price
kroz 338 sastanaka, nije nista drugo
do lisicjc lukavstvo Amerike i njcnih
savcznika u namjeri da usjmvaju
hipnotiSu svjetsku javnost, kako hi
rue"join podmukloscu napali na sla-hij- eg
neprijatelja ili pak poput hije-ne
oborili se na svoju zrtvu, to jest na
nacije bcz zivota, koje bi prije toga
unistili atomskom encryijom.
Dok jc Sovjetski Savez pozivao na
trezvenost, na razum i prosto molio
da sc poduzmu korijenite mjere sa
kojima bi se spasilo covjecanstvo od
razaranja, yladi i svih drugih stra-hot- a
do ипШепја koje bi donijela
potreba atomskoy naoruzanja, na o-v- oj
strain' zveckalo oruzjem vjcruju-c- i
da je Sovjetski Savez "slab" i da
on zato "moli". Pravijeni su planovi
o atomskom uniZtcnju Sovjetskog
S,iveza i to sve bcz stida i griznjc sa-vjc- sfi
pa cak proklamujuci to zna-ko- m
humanih i demokratskih naccla
i it interesu slobode. Takovc izjavr su
bile odraz impcrijalistickog samopo-tizdanj- a
u vlastite oruzanc snagc i sa
pozicija sile to jest : "Sto ja hoctt, ho-[Xasta-vak
na str. 2]