000217 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1 -- "'' ADRESA NOVOSTI: POMOGNDIO NAŠEM 479 Queen Street West B lnsnsnsnns[ IsnssnssnssnsMr1 ssnsnsnsnsnsnuT mS A sussussUV 9usnsnsnsnsnsnsv usansansanH H NARODU U JUGOSLA-VIJI Toronto 2-- B Ortario Canada CIJENA: U OBNOVI I IZ-GRADNJI Za Kanadu S500 godišnj'o Za sve drugo zemlje S600 ZEMLJE JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God VTJL Broj 1219 TORONTO ONTARIO SATURDAY MAY 15TH 1948 VoL Vm No 1219 svjetski Savez je spreman m canadian seamen's union u borbi za poštivanje pregovore §a ijedinjeniBii Diimma zakonskih prava svih organiziranih radnika IZJAVA SOVJETSKOG MINISTRA VANJSKIH POSLOVA MOLOTOVA Ovog tjedna američka vlada Je preko svog ambasadora generala V'aU-e-r Bedell Smitha u Mookvi podigla pitanje da bi sa Sovjet-skim Saveiom željela izmijeniti mkdi o razlozima nepovoljnih od-nosa izmedju ovih dviju zemalja i po mogućnosti naći načina da se odnosi poboljšaju Odmah po pri-mitku američke note sovjetski m-inistar vanjskih poslova V M Mo-lot- ov odgovorio je da je sovjetska vlada spremna za ovakav sastanak i a svoje strane učiniti sve da se rasllke umanje ukoliko postoje i ukoliko nisu umjetno postavljene Ovaj ra govor ismedju jedne i druge vlade bio bi zauvijek ostao u tajnosti da sovjetska vlada nije kroz javnost istakla svoju go-tovost za sastanak Medjutim iz-gleda da američkoj vladi nije bio po volji brzi i spremni odgovor hovjetske vlade pa je pokušala preko Čitavog pitanja preći iutke Izgleda dalje da je američka vlada ne amo izmijenila mišljenje ne-go je ovu objavu sovjetske vlade počela iskorištavati protiv intere-sa mira i sigurnosti u svijetu Sov-jetski ministar vanjskih poslova Molotov Je u svom odgovoru ame-ričkoj vladi medju ostalim rekao: "Sovjetska vlada ec upoznala sa izjavom koju je dostavio američki ambasador 4 maja odnoseći se na tadanje sovjetsko-amerićk- e odno-se "Sovjetska vlada zauzima pozi-tivno stanovište prema izraienim leljuma vlade Sjedinjenih Driava ta poboljšanje tih odnosa i slaže se sa predlogom da se u vezi toga otpoeno raspravom i zredi razlike koje izmedju nas postoje "U isto vrijeme sovjetska vlada smatra potrebnim izjaviti da se ne late sa vladom Sjedinjenih Dria-va da Je sadanje nepovoljno sta-nje u sovjetsko-amorički- m odno-sima i napetost u medjunarud-no- j situaciji uzrok politike Sovjet skog Savesa u istočnoj Europi i sve veći upliv Sovjetskog Saveza "Sto se tiče odnosa Sovjetskog Savesa sa susjednim i drugim zem-ljama u Europi sovjetska vlada mete sa zadovoljstvom istaći da su se ti odnosi od svršetka rata u stvari znatno popravili "Kao što je poznato U odnosi su nalli svoj izraz u zaključivanju ugovora prijateljstva i uzajamne pomoći ismedju Sovjetskog Save-sa i tih zemalja koji ugovori su isključivo upereni protiv ponovne agresije sa strane Njemačke i nje-zinih mogućih saveznika i koji protivne izjavi američkog ambasa-dora gon Bedell Smitha u Moskvi ne sadržavaju tajnih protokola U zaključivanje tih ugovora zainte-resirane su one zemlje kros koje je proila njemačka agresija "Takodjer je poznato da i Sje-dinjene Driave Amerike provode politiku pojačanja svojih odnosa sa susjednim zemljama na prim-jer sa Kanadom Meksikom i dru-gim zemljama Amerike Mo je potpuno razumljivo Isto tako je razumljivo da i Sovjetski Savez prevodi politiku pojačanja svojih odnosa sa susjednim i drugim zemljama Europe Sovjetski Savez će i u buduće provoditi politiku pojačanja prijateljskih odnosa sa tim zemljama Europe" Molotov zatim kase da je nepra-vilno demokratske promjene u tim zemljama pripisivati tobožnjem miješanju Sovjetskog Saveza To bi značilo ignorirati činjenicu da TREĆA PARTIJA U GEORGIJI KANDIDIRA CRNCA ZA SENATORA Macin Georgia 9 Majo — Tre-ća partija koja će podupirati Hen-r- y 'tVaMaee za predsjednika je na svojoj ustavnoj konvenciji na iz-bornu listu stavila Larkin Mar-enal- lo crnačkog novinara kao svog kandidata za amerićki senat Ovo je po prvi pat u historiji dr-žave Georgije koja ima većinu cr-načkog stanovništva da će se cr-nac takmičiti u izborima za senat Delegati crnci i bijelci ustaaov-n- e konvencije nove partije jedno- - su promjene prirodni rezultat po-bjede demokratskih snaga nad nacizmom i fašizmom i njih naro-di istočne Europe smatraju kao garanciju protiv opasnosti novng rata "U vezi toga — nastavlja M lotov — dolazak komunista na vo-deće položaje sasvim Je razunij '-- jer narodi tih zemalja smatraju komuniste za najdosljednije bere 2 protiv novog rata "Nitko nema pravo prigovarati demokratskim promjenama u unu trainjim poslovima pojedine drla' ve Vlada Sjedinjenih Ihiava irra o tome sasvim drugo gledište i ta svoje strane dozvoljava miješanja u unutrašnje poslove drugih drla' va čemu se sovjetska vlada ne ma ze drukčije nego ozbiljno protiviti Dogadjaji u Grčkoj nisu JedrI primjer ovakvog miješanja u unu-tarnje poslove drugih država "Sasvim Je jasno kad pitanje ekonomske obnove europskih ec malja nebi bilo stavljeno onako ka-k- o je u programu nego na osnovi medjunarodne ekonomske surad-nje u okviru Organizacije Ujedi-njenih Nacija na osnovi postova nja nacionalnih prava i suvereno-sti pojedinih driava nebi bilo raz-(Pren- os na strani 4) ' i je sve ne London 3 maja — Dopisnik Tanjuga javlja: Sef Jugoslavenske delegacije na londonskom zasjedanju zamjenika ministara četiri sile za austrijeki ugovor dr Alei llebler u svom go-voru na sjednici od 29 aprila od-govorio je na izjavu austrijskog delegata dr Karla Grubera U ve-zi s jugoslavenskim tvrdjenjem da je pretsjednik pokrajinske vlade Komike 1945 godine primio vlast iz ruku hitlerovskog gaulajtera dr Gruber Je u svojoj izjavi re-kao da gaulajter nije predao vlast dobrovoljno Aego je na to bio pri-siljen da je privremena koruška lada bila primorana da primi vlast "u cilju osiguranja reda u zemlji" i da je ta pokrajinska vla-da bila formirana uz saradnju evih demokratskih stranaka uključuju-ći tu i slovenski dio stanovništva Prema izjavi dr Bebiera Grobe-ro- v navod da je gaulajter bio pri-siljen da preda vlast bio bi točan ukoliko bi se odnosio na činjenica da su ga na to prisilile savezničke trupe jer je predaja vlasti izvrše-na 7 maja 1946 godinne to Jest is-tog dana kada je kapitulirala nje-mačka vlada Medjutim Grubero-v- o tvrdjenje ni ukoliko nije točno ako misli da su gaulajtera na taj čitavog gaulajtera Kajnera na suajeara Ljubljani koji da je po-krajinska komika vlada formira na na inicijativu samog gaulajte-ra Rajnera i njegovog pomoćnika Natnteeniga a dogovoru s maršalom koji je čak lično odobrio listu članova vlade sve uglavnom u cilju da ee onemogući ostvarenje u pogledu pok-rajine Predaja vladi izvršena je u prisustvu za-mjenika gaulajtera Natmesaiga u svečanosti na je na-cista Natmesnig ismedju ostalog izrazio zahvalnost prisutnima na njihovoj želji koju sa izražavali pred njim I "da ai je-dan jedini nai zemljak aeee biti kažnjen zato Mo pripadao naci stičkoj partiji" Poslije svečanosti gaulajter se sim preko radia ob-ratio stanovništvu govorom u ko-me ismedju ostalog rekao da podnosi ostavku na položaj rajh- - MatshaHera kako bi omogućio onim snagama koje edgova- - --iustss- -s-s-BfcW i__ I V jB5L 81 ssuusP1yb£ -- f HL JKLsbbmT a JTsBBsr ut " llfM li - cšMmU sMVIil £ ysAJMkssssssalizzssssssWsPgfl I 1 ! ImBsFim-ŠM- r vfttaSBSKSM'I wtltV8wWil IV II akSuĐnHrunsnT IW i alMOsBgBzsmzsWiMf- c- mZ 9t A-truTL- i- Tf HJ m Bs r li sssssHR lBftwwPMr5 f i ii &w%1$r UP 1 sPsBBBBBBBsKUf BBsfl 'tsSsLsU &UBSUBU %l Bii 9 Jplr"l I i SBHS TiBiZZSBBBBBB'1Zz1it?TC'vSBWll itfiSlS St' V 1 'f S'fl Članoti Canadian Seamen's unije povezani jedan za drugog odlaze na sud u Thoroldu Policija ih je zatvorila kada su na brodu branili svoj poao od itrajkolomačke grupe Tat Sullivana Mnoge unije traže vladu da poduzme mjere protiv vlasnika brodova koji kr?e rakon koju je g Gruber da nam prikaie to jeat da je gaulajter pritiskom mjesnih faktora pristupio nove vlade Postoje i druge okolnosti koje to dokazuju Tako je činjeni ca da su se sve oruiane snage — ksko policija tako i i hitlerovske trupe koje su se na-lazile na teritoriju Ko mike — stavilo odmah u slulbu nove vlade trupe ko-je u se tog časa nalazile u Ko-ruškoj to Jest 10 dana poslije po-ziva vlade da peiose oružje pro-dužile su da se bore protiv savez-nika naročito protiv trupa" da Je manevar a vlasti bio usmjeren protiv dr Bebler je iz-javu naučnika naciste Vutaa koji u pismu gaulaj tera prije vlade navodi da je ponovo saznao o "opasnosti po jedinstvo 1 slobo du Koruške od slavenskog Jugo istoka" i mu na "vido-vitosti i aktivnosti" koja se oči gledno u vojničkim protiv korak prisilil grupe pokrajinskih j vUc koruških S tim u vesi { dfe _ je dr Keselringom jugoslaven-skih pokrajinskoj g&ulajterom ALESA SJEDNICI ZAMJENIKA MINISTARA VANJSKIH POSLOVA austrijskih formiranju žandarmerija pokrajine llitlehovske jugoslaven-skih Ukazujući Jugoslavije takozvanog formiranja pokrajinske zahvaljuje ope-racijama narodno-oslobod- i- Juuoslaviie političara Eto Bebler dr BeNer je naveo iskaz samog _ ja je bto manevra u je rekao po ove vlasti okviru kojoj je je bolje DR NA slici htio pod naveo svom cilj CUj je bio prije svega anti-jug- o-slavenski i on nama nikakve veze s ljabavlja za "redom" Mo se tiče Graberovog navoda NA rata sa svih strana vraćaju nam se braća iseljena u prošlosti u tu- - djinu povratak svome na-rodu nije amo nosUleićna želja pojedinaca Medju našom braćom iseljenicima pojavio se masovan pokret za povratak u domovinu obuhvativši naše iseljenike i a i u prekoocean-skim zemljama ! ™rVi„ iseljenika -- „— r~--1 zemlja najue je nackmal-sodjaUs- te "zoija (U00) (3-sv- oje redove borbi sa slobodnu Belgije (500) nedjeljivu Korušku" „ IZJAVA BEBLERA pre-dajom sastojala podvukao zahtjeva da je pokrajinska vlada formirana uz učešće svih stranaka dr Beb-ler je podvukao da lista članova ove vlade objavljena sutradan po njenom formiranju očigledno po-kazuje da u njoj nije bio zastupan ni jedan pripadnik slovenske ma-njine Prelazeći dalje na ekonomska pitanja prije svega na pitanje re-paracija dr Bebler je izjavio: "Gospodin Gruber tvrdi da je ju goslavenski delegat rekao da Austrija obogatila za vrijeme ra-ta Ja sam tvrdio se Austrija obogatila na račun Jugoslavije sto ne znači da se apsolutno obo-gatila posto je Austrija pridonije-la velike žrtve pomažući njemačku ratnu malinu i u konačnom raču-nu isiila je osiromašena iz rata što se tiče t sirane pitanja znam na primjer da su u red jaji SU ju-goslavenska poduzeća preneseni u Austriju i da nam je do danas Jugoslaviji lik-vidacije koaffodraaBi Jugoslaviji fi-nancijskim poslovanjem predridjeni transport transportima transport Mh um Sjedinjenim Drianuaa osavesnim kupovanjem godišnje Jugoslaviji osiguravajućih Jugoslaviji preuzele okupacije osigura-vajuća Znatna Jugoslavije Austriju Austrija Jugo-slavija da bogatstva predmeti nadoknaditi reparacija-ma Završavajući pitanjem paracija ponavljam da sve očigledno direktnog da zahtjeva materijal-na historijske vrijednosti Austrija samo dio podvukao da ja apsolutno potrebno stvar je obogaćenja velikih ugovor Austrije austrijskih banaka Jugoslaviji koja za okupacije tiče jugoslavenskih pokrajina koje goslavije "Vinar baakieraja" su dio Anotro ugarske monar- - odmah okupaciju Jugoalavi-- da ili nadoknadi centralna bankarska na-- druge predmete od kulturne tanova sa sve vlasti u U tu su se bauku koje su preesisle is dobara u Ta banka bavila u vezi U 2060 iz dragih zemalja Ali taj Mo duo so broj jer je još naknadno prijavljen liTJesnog broja iseljenika iz zemalja 1919 red već se ostvaruje Nedavno je iz Australije i nove Zeland je stigao iseljenika Na putu je tranport sa bKiu 600 ljudi iz Latinske Amerike koji ovih u splitsku laku iz vračaju u Argentine i Medjutim Prvi transporti po-- ' već spremljen čeka na i jčeli stizati jo3 1916 godine drugi iz Santo (Bri- - da se vratilo 2000 i do 1917 zilija) tirU--o lUfJl A eodine doon„tovalo ie Dreko 7000 i' v_i-- i w :_i - ri--m — ' ywo i su došli raznih Holwn uviUtn ~ v™w — a u iz zvao Ksnade u jo) i i se se z se „„ iz su po Najviše ih je a Američkim oko jedan milijun — a nam joi nitko ne moie da dodje Wall Streeteka reakcija digla je letve u Veliki dio poslo-va u eu za vrijeme bečka sirovina je izvezena iz u Sve to pokazuje da se obogatila na račun se u Austriji nalaze i koje treba vratiti ili ako se radi o sirovi-nama — s re se Mo sam naveo tiče samo pi tanja bogaćenja Austri ja Moram da kasom su osnov-na gubici u ljud skim životima i znatna Mota nanesena ratom" Osvrćući se na pitanje arhiva i predmeta kulturne ili koje joi vratila dr BoUer je vraćan neznatan Druga podu-- da u udje obaveza zeca naročito 'da vrati arhivu se vrijeme na Mota Ju- - ja ' bile poslije sije i vrati arhi-j- e postala vu i ali-va- le svote povra-tak drugih Plan za i 1000 prvi dana stile grupno dolazak su kraja razasuti — odatle i društva količina — basa — nije vrijisupsti koje je odnijela za vri-jes- ne ovog rata Dr Bishr je takodjer podvukao #MsYVuMu VFubvszmJuu JuuMmI VsWuMs€ arhive u vozi s i raz-ni- m pitanjima koja se odnose na OSVRT "POLITIKE" POVRATAK ISELJENIKA IZ RAZNIH ZEMALJA Poslije ko veta sve ono o Njihov kontinentalnim Urugvaja ka- - da Francuske da okuaadaa povećao od Iseljenici UksuHim pišu i go-- vore američki MakcJoatri Danas u SAD iako pri useljavanju nije upisivaaa točna nacionalna pripad-nost ima oko U mOtJuna Slave-na U teškoj iaomstriji 10 po sto su Slaveni Nekada su SAD da bi dobile jeftinu rada snagu otva-rale granicu i uvozile ljude da-nas su Je zatvorile i ne dozvolja-vaju nikom izlaz Iseljavanje iz sin krajeva po čelo Je u milima polovicom proš-log vijeka AH je ieelj&vaaje za ugnjetačke uprave bilo krajem prošlog vijeka i trajalo Je sve do 112 godine Poslije Prvog svjetskog rata iz kapitalističke eksploatatorske Jugoslavije u ne-kim godinama iseljavalo se i glasno su pnftvaUli nominaciju "Vidite — izjavio je dr Bebler se vrati 10000 iseljenika Od toga hajku na narodne demokracije čak 12-00- 0 ljudi Tako je iseljavanje larkin Alarshalla za senatora On kako eu posljednje riječi gau- - predvidja se povratak 1000 iselje- - je zabranila svojim državljanima bilo postalo nacionalni i socijalni je ujedno izabran i za prvog pod- - la'tera i sve ono sto smo ćuli od nika iz Kanade 2000 Iz Latinske da pri odlasku u Europu ulaze u ' problem ali ga stara Jugoslavija predsjednika nove partije u državi austrijskih krugova potpuno iden- - Amerike 2000 Francuske 2000 zemlje narodnih demokracija jer nije mogla riješiti Njena nerazvi-Georgi- a tnL Sve ovo nipošto ne odgovaraj iz Njemačke 400 iz Belgije I pre-- se uvjerili da je gola lai i kle- - (Prenos na strani 4) PREDSJEDNIK TLC PREDLAŽE DA SE ODUZME DOZVOLA SVIM KOMPANIJAMA KOJE ODBIJAJU POTPISATI UGOVOR SA CANADIAN SEAMEN'S UNIJOM 1 Toronto 14 Maja — Jučer je na konferenciji predstavnika nekoliko unija CIO i AFL Or-mmzaci-je za gradjanska pra-v- t i Udruženja domaćica usvo-e-r i rezolucija kojom po-dup- ro borba pomoraca po ko-ri zd kim jezerima Općenito je przrato kako su pomorci — r3niirani u Canadian Sea-r?- x Uniju — prisiljeni ovih dana voditi borbu protiv pet par jfarodarskih kompanija ko-- o kro zakone i uposluju čla-- r Ltrajkolomačke unije Sul-Lva- na U rezoluciji se traži od vlade da prisili parobrodarske kom-panije koje su u sporu sa Ca-nadian Seamen's unijom na a tanak sa unijskim i vladi-- n m predstavnicima u svrhu n cavanja spora Ako kompa-nijo odbiju poziv vlade za za- - odnićki sastanak tada je vla-dina dužnost da preuzme kon-trolu nad plovidbom brodova tih kompanija i ponovno upo- - 1 sli sve članove Canadian Sea men's unije na čijim mjestima danas rade štrajkolomci Ako vlada ne poduzme ni jedno ni drugo tada će Canadian Sea- - Slovenski narod Koruške zahtijeva svoju slobodu zahtijevat će dotle dok je dobije Jugoslaviji POVRATAK ISELJENIKA DOMOVINU narodflo-oslobodilačko- g PAROBRODARSKIM Koruiku Dokaz da se ta arhiva nalazi u Austriji predstavlja Jed-na izjava đr Grubera u kojoj je citirao — očigledno iskrivljenu — izjavu tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika vlado Palica "Ispi-tivanja su pokazala — rekao je dr Bebler — da ovaj citat mole da prolstiče samo iz arhivo koja je odnesena za vrijeme ovog rata iz Jugoslavije Prema tome ne samo da nam je odnesena i da nam nije vraćena ta nrhivn nego se ona upotrebljava u diplomatskim pole-mikama dok so mi njome ne mo žemo služiti" Odgovarajući na kraju na Gru-be rov "argument" da je pitanje Komike "preeudjena stvar" dr Bebler Je podvukao da se ovo zas-jedanje upravo bavi pitanjem re-vizije koja je počela Joi u Moskvi deklaracijom o Austriji Tako je moskovsku deklaraciju razumjela i Velika Britanija o čemu svjedoči pismo britanskog ambasadora n Beogradu upućeno maršalu Titu Tako su Je razumjele i Sjedinjene Američke Driave Mo potvrdjuje pismo američkog ambasadora u Beogradu takodjer upućeno mar-šalu Titu U ovim pismima se ju-goslavensko- -aust rijeka granica iz 1987 godine smatra privremenom do konačne oduke o granicama u općem mirovnom sporazumu Dr Bebler Je dalje citirao Izjave bri-tanskih okupacionih vlasti koje su dale britanskoj parlamentarnoj delegaciji ovih izjava se moie zaključiti da je u pitanju problem koji postoji vjekovima i koji će po-stojati sve dok ne bude riješen os-lobodjen- jem slovenskog naroda u Koruškoj "Gospodin Crubtr se ovdje na lazi — rekao Je Bebler — u polo-žaju donekle sličnom položaju čov-jeka koji je dobio baštinu od ne-koga ko je greškom proglašen mrtvim a koji je ustvari iiv 1 do lazi da traži svoje nasledstvo Slo-venski narod Koruške nije mrtav On se ne mole smatrati mrtvim na osnovu plebiscita On zahtijeva svoju slobodu 1 on će je zahtijevati sve dok je ne dobije I ml ćemo je neumorno zahtijevati za njega i zajedno s njim" PoMo Je dr Gruber ponovo po-kušao da odgovori na ova izlaga-nja joi jednom je dobio riječ dr Bebler koji je izjavio: "Zahvaljujem vam na mogućno- - vrijeme nekadaJaJe habsburike kok B-t- i nruHH a koru ne- - najjače po — iz bi se vo Iz ću zlou potrebiti Izjava dr Grube ra sadri) uostalom toliko netoč nosti da bi mi za njihovo pobija- - men's unija proglasiti general-ni štrajk na svim brodovima i tako braniti svoje interese i prava — kaže rezolucija Konferenciji je prirusustvo-va- o i Percv Bengough pred-sjednik Trades and Labor Con-gres- ea gdje je Canadkm Sea-men's unija prisajedinjena Percy Bengough je naglasio da se borba pomoraca po ka-nadskim jezerima tiče svih ka nadskih radnika Ako se paro-brodarske kompanije ne prisi-li da poštuju zakon i ako se takodjer vladu ne prisili da brani zakonom priznata prava pomoraca tada će biti u opas-nosti prava i tekovine svih or-ganiziranih radnika Parobrodarske kompanije ne samo ito se ne podržavaju pot-pisanog ugovora sa Canadian Seamen's unijom nego ne po-štuju ni vladino naredjenje da ugovor moraju potpisati i ove godine ako to trati većina po-moraca Pošto je većina pomo-raca za Canadian Seamen's uniju to druga unija nema pravo zauzimati ovo mjesto niti kompanije smiju sa dru-gom unijom potpisivati ugo-vor Predsjednik Bengougb je predložio da se odusuvi do-zvolu kompanijama koks su izazvale spor "Vlada mora tim kompanijama reći — kale Bengough — da njihovi brodo vi riesmiju ploviti sve dok ne priznaju zakon i dok ne ispune svoj obaveze prema sofonom priznatoj uniji" Bengough je kaiegorićki po-bio tvrdnje da je glavni spor pitanje prava poslovanja isme-dju dvije unije To nije istina Grupa Sullivana se ne moie nazvati "unijom" Nju netko drugi financira i pernate Ovdje se vodi borba za aa-nats- ko unijsko pravo u ovoj zemlji za pravo organiziranja i poslovanja one unije koju sami radnici izaberu U ovom i slučaju so nesmijo zaboraviti ni nu onu propagandu za koju plaćaju kompanije leojo pod maskom "komunizma" uspos-tavljaju fašizam Ako vlada ne poduzme ono što traži Canadian Seamen's unija ml nećemo oklijevati da sami zaštitimo pravo našeg članstva — rekao je Harrv Da-viš predsjednik ove unije On je takodjer pobio tvrdnje da je ovaj spor borba izmedju dvije unije To je borba protiv onih koji krše zakon i koji sele ras-bi- ti istinsku rodniclcu uniju da bi mogli razbijene radnike dr-žati u pokornosti i neograniče-no izrabljivati Na5a unija je pomogla po-morcima — kaže Daviš — da je njihova mjesečna plača od 35 dolara za 15 sati dnevnog rada podignuta na 175 dolara mjesečno za osam sati rada na dan Unija ima ugovor sa 18 kompanija za 48 radni tjedan Protiv nas se kompani-je bore zato što nećemo vise da se pomorce porobljuje 1 da-ći Oko 1500 dlanova naše uni-je izgubilo je živote na mora u toku prošlog rata i mi smo zaslužili da se poštuje ase pravo unijskog poslovanja i dovoljne zarade za pristojan život Medju ostalim na lotssuretv čiji je govorio i Sam Lapedes vodja United Goraetst Wor-ke- rs Union i predao eek od 1000 dolara za pomoć pomor cima u njihovoj cjpravđanoj borbi protiv ka brodova 1 ralne vlade Evo dva primjera: proesetf kaje je naveo gospodin Gruber ne odne-se se na teritorij koji trasi Jsge-slavl- ja nego na ČHavu pokrsjbm Salif Kbruiku koju niko nije tratio ito ' S M t TLC satni nje ireoaio mio iohko vremena ko-- se nee saoie koju je spomenuo go- - liko je trajalo njegovo izlaganje spodin Gruber njegovo tvrdjenje Zadržavam sebi pravo da na to od-- nije ni točno ni potpuno Ta ikola govorim pismeno Htio bih samo je 1936 godine proslavila 90-god- is- da dodam da su izvjesne netočno- - njicu avoga otvaranja Ali to je sti gospodina Grubera bile takve bila dvostruka proslava jer se u prirode da one predstavljaju ne- - isto vrijeme proslavljala i 15-g- o- dostatak poštovanja prema vama dišnjica njenog zatvaranja'' W
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, May 15, 1948 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1948-05-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000358 |
Description
Title | 000217 |
OCR text | 1 -- "'' ADRESA NOVOSTI: POMOGNDIO NAŠEM 479 Queen Street West B lnsnsnsnns[ IsnssnssnssnsMr1 ssnsnsnsnsnsnuT mS A sussussUV 9usnsnsnsnsnsnsv usansansanH H NARODU U JUGOSLA-VIJI Toronto 2-- B Ortario Canada CIJENA: U OBNOVI I IZ-GRADNJI Za Kanadu S500 godišnj'o Za sve drugo zemlje S600 ZEMLJE JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God VTJL Broj 1219 TORONTO ONTARIO SATURDAY MAY 15TH 1948 VoL Vm No 1219 svjetski Savez je spreman m canadian seamen's union u borbi za poštivanje pregovore §a ijedinjeniBii Diimma zakonskih prava svih organiziranih radnika IZJAVA SOVJETSKOG MINISTRA VANJSKIH POSLOVA MOLOTOVA Ovog tjedna američka vlada Je preko svog ambasadora generala V'aU-e-r Bedell Smitha u Mookvi podigla pitanje da bi sa Sovjet-skim Saveiom željela izmijeniti mkdi o razlozima nepovoljnih od-nosa izmedju ovih dviju zemalja i po mogućnosti naći načina da se odnosi poboljšaju Odmah po pri-mitku američke note sovjetski m-inistar vanjskih poslova V M Mo-lot- ov odgovorio je da je sovjetska vlada spremna za ovakav sastanak i a svoje strane učiniti sve da se rasllke umanje ukoliko postoje i ukoliko nisu umjetno postavljene Ovaj ra govor ismedju jedne i druge vlade bio bi zauvijek ostao u tajnosti da sovjetska vlada nije kroz javnost istakla svoju go-tovost za sastanak Medjutim iz-gleda da američkoj vladi nije bio po volji brzi i spremni odgovor hovjetske vlade pa je pokušala preko Čitavog pitanja preći iutke Izgleda dalje da je američka vlada ne amo izmijenila mišljenje ne-go je ovu objavu sovjetske vlade počela iskorištavati protiv intere-sa mira i sigurnosti u svijetu Sov-jetski ministar vanjskih poslova Molotov Je u svom odgovoru ame-ričkoj vladi medju ostalim rekao: "Sovjetska vlada ec upoznala sa izjavom koju je dostavio američki ambasador 4 maja odnoseći se na tadanje sovjetsko-amerićk- e odno-se "Sovjetska vlada zauzima pozi-tivno stanovište prema izraienim leljuma vlade Sjedinjenih Driava ta poboljšanje tih odnosa i slaže se sa predlogom da se u vezi toga otpoeno raspravom i zredi razlike koje izmedju nas postoje "U isto vrijeme sovjetska vlada smatra potrebnim izjaviti da se ne late sa vladom Sjedinjenih Dria-va da Je sadanje nepovoljno sta-nje u sovjetsko-amorički- m odno-sima i napetost u medjunarud-no- j situaciji uzrok politike Sovjet skog Savesa u istočnoj Europi i sve veći upliv Sovjetskog Saveza "Sto se tiče odnosa Sovjetskog Savesa sa susjednim i drugim zem-ljama u Europi sovjetska vlada mete sa zadovoljstvom istaći da su se ti odnosi od svršetka rata u stvari znatno popravili "Kao što je poznato U odnosi su nalli svoj izraz u zaključivanju ugovora prijateljstva i uzajamne pomoći ismedju Sovjetskog Save-sa i tih zemalja koji ugovori su isključivo upereni protiv ponovne agresije sa strane Njemačke i nje-zinih mogućih saveznika i koji protivne izjavi američkog ambasa-dora gon Bedell Smitha u Moskvi ne sadržavaju tajnih protokola U zaključivanje tih ugovora zainte-resirane su one zemlje kros koje je proila njemačka agresija "Takodjer je poznato da i Sje-dinjene Driave Amerike provode politiku pojačanja svojih odnosa sa susjednim zemljama na prim-jer sa Kanadom Meksikom i dru-gim zemljama Amerike Mo je potpuno razumljivo Isto tako je razumljivo da i Sovjetski Savez prevodi politiku pojačanja svojih odnosa sa susjednim i drugim zemljama Europe Sovjetski Savez će i u buduće provoditi politiku pojačanja prijateljskih odnosa sa tim zemljama Europe" Molotov zatim kase da je nepra-vilno demokratske promjene u tim zemljama pripisivati tobožnjem miješanju Sovjetskog Saveza To bi značilo ignorirati činjenicu da TREĆA PARTIJA U GEORGIJI KANDIDIRA CRNCA ZA SENATORA Macin Georgia 9 Majo — Tre-ća partija koja će podupirati Hen-r- y 'tVaMaee za predsjednika je na svojoj ustavnoj konvenciji na iz-bornu listu stavila Larkin Mar-enal- lo crnačkog novinara kao svog kandidata za amerićki senat Ovo je po prvi pat u historiji dr-žave Georgije koja ima većinu cr-načkog stanovništva da će se cr-nac takmičiti u izborima za senat Delegati crnci i bijelci ustaaov-n- e konvencije nove partije jedno- - su promjene prirodni rezultat po-bjede demokratskih snaga nad nacizmom i fašizmom i njih naro-di istočne Europe smatraju kao garanciju protiv opasnosti novng rata "U vezi toga — nastavlja M lotov — dolazak komunista na vo-deće položaje sasvim Je razunij '-- jer narodi tih zemalja smatraju komuniste za najdosljednije bere 2 protiv novog rata "Nitko nema pravo prigovarati demokratskim promjenama u unu trainjim poslovima pojedine drla' ve Vlada Sjedinjenih Ihiava irra o tome sasvim drugo gledište i ta svoje strane dozvoljava miješanja u unutrašnje poslove drugih drla' va čemu se sovjetska vlada ne ma ze drukčije nego ozbiljno protiviti Dogadjaji u Grčkoj nisu JedrI primjer ovakvog miješanja u unu-tarnje poslove drugih država "Sasvim Je jasno kad pitanje ekonomske obnove europskih ec malja nebi bilo stavljeno onako ka-k- o je u programu nego na osnovi medjunarodne ekonomske surad-nje u okviru Organizacije Ujedi-njenih Nacija na osnovi postova nja nacionalnih prava i suvereno-sti pojedinih driava nebi bilo raz-(Pren- os na strani 4) ' i je sve ne London 3 maja — Dopisnik Tanjuga javlja: Sef Jugoslavenske delegacije na londonskom zasjedanju zamjenika ministara četiri sile za austrijeki ugovor dr Alei llebler u svom go-voru na sjednici od 29 aprila od-govorio je na izjavu austrijskog delegata dr Karla Grubera U ve-zi s jugoslavenskim tvrdjenjem da je pretsjednik pokrajinske vlade Komike 1945 godine primio vlast iz ruku hitlerovskog gaulajtera dr Gruber Je u svojoj izjavi re-kao da gaulajter nije predao vlast dobrovoljno Aego je na to bio pri-siljen da je privremena koruška lada bila primorana da primi vlast "u cilju osiguranja reda u zemlji" i da je ta pokrajinska vla-da bila formirana uz saradnju evih demokratskih stranaka uključuju-ći tu i slovenski dio stanovništva Prema izjavi dr Bebiera Grobe-ro- v navod da je gaulajter bio pri-siljen da preda vlast bio bi točan ukoliko bi se odnosio na činjenica da su ga na to prisilile savezničke trupe jer je predaja vlasti izvrše-na 7 maja 1946 godinne to Jest is-tog dana kada je kapitulirala nje-mačka vlada Medjutim Grubero-v- o tvrdjenje ni ukoliko nije točno ako misli da su gaulajtera na taj čitavog gaulajtera Kajnera na suajeara Ljubljani koji da je po-krajinska komika vlada formira na na inicijativu samog gaulajte-ra Rajnera i njegovog pomoćnika Natnteeniga a dogovoru s maršalom koji je čak lično odobrio listu članova vlade sve uglavnom u cilju da ee onemogući ostvarenje u pogledu pok-rajine Predaja vladi izvršena je u prisustvu za-mjenika gaulajtera Natmesaiga u svečanosti na je na-cista Natmesnig ismedju ostalog izrazio zahvalnost prisutnima na njihovoj želji koju sa izražavali pred njim I "da ai je-dan jedini nai zemljak aeee biti kažnjen zato Mo pripadao naci stičkoj partiji" Poslije svečanosti gaulajter se sim preko radia ob-ratio stanovništvu govorom u ko-me ismedju ostalog rekao da podnosi ostavku na položaj rajh- - MatshaHera kako bi omogućio onim snagama koje edgova- - --iustss- -s-s-BfcW i__ I V jB5L 81 ssuusP1yb£ -- f HL JKLsbbmT a JTsBBsr ut " llfM li - cšMmU sMVIil £ ysAJMkssssssalizzssssssWsPgfl I 1 ! ImBsFim-ŠM- r vfttaSBSKSM'I wtltV8wWil IV II akSuĐnHrunsnT IW i alMOsBgBzsmzsWiMf- c- mZ 9t A-truTL- i- Tf HJ m Bs r li sssssHR lBftwwPMr5 f i ii &w%1$r UP 1 sPsBBBBBBBsKUf BBsfl 'tsSsLsU &UBSUBU %l Bii 9 Jplr"l I i SBHS TiBiZZSBBBBBB'1Zz1it?TC'vSBWll itfiSlS St' V 1 'f S'fl Članoti Canadian Seamen's unije povezani jedan za drugog odlaze na sud u Thoroldu Policija ih je zatvorila kada su na brodu branili svoj poao od itrajkolomačke grupe Tat Sullivana Mnoge unije traže vladu da poduzme mjere protiv vlasnika brodova koji kr?e rakon koju je g Gruber da nam prikaie to jeat da je gaulajter pritiskom mjesnih faktora pristupio nove vlade Postoje i druge okolnosti koje to dokazuju Tako je činjeni ca da su se sve oruiane snage — ksko policija tako i i hitlerovske trupe koje su se na-lazile na teritoriju Ko mike — stavilo odmah u slulbu nove vlade trupe ko-je u se tog časa nalazile u Ko-ruškoj to Jest 10 dana poslije po-ziva vlade da peiose oružje pro-dužile su da se bore protiv savez-nika naročito protiv trupa" da Je manevar a vlasti bio usmjeren protiv dr Bebler je iz-javu naučnika naciste Vutaa koji u pismu gaulaj tera prije vlade navodi da je ponovo saznao o "opasnosti po jedinstvo 1 slobo du Koruške od slavenskog Jugo istoka" i mu na "vido-vitosti i aktivnosti" koja se oči gledno u vojničkim protiv korak prisilil grupe pokrajinskih j vUc koruških S tim u vesi { dfe _ je dr Keselringom jugoslaven-skih pokrajinskoj g&ulajterom ALESA SJEDNICI ZAMJENIKA MINISTARA VANJSKIH POSLOVA austrijskih formiranju žandarmerija pokrajine llitlehovske jugoslaven-skih Ukazujući Jugoslavije takozvanog formiranja pokrajinske zahvaljuje ope-racijama narodno-oslobod- i- Juuoslaviie političara Eto Bebler dr BeNer je naveo iskaz samog _ ja je bto manevra u je rekao po ove vlasti okviru kojoj je je bolje DR NA slici htio pod naveo svom cilj CUj je bio prije svega anti-jug- o-slavenski i on nama nikakve veze s ljabavlja za "redom" Mo se tiče Graberovog navoda NA rata sa svih strana vraćaju nam se braća iseljena u prošlosti u tu- - djinu povratak svome na-rodu nije amo nosUleićna želja pojedinaca Medju našom braćom iseljenicima pojavio se masovan pokret za povratak u domovinu obuhvativši naše iseljenike i a i u prekoocean-skim zemljama ! ™rVi„ iseljenika -- „— r~--1 zemlja najue je nackmal-sodjaUs- te "zoija (U00) (3-sv- oje redove borbi sa slobodnu Belgije (500) nedjeljivu Korušku" „ IZJAVA BEBLERA pre-dajom sastojala podvukao zahtjeva da je pokrajinska vlada formirana uz učešće svih stranaka dr Beb-ler je podvukao da lista članova ove vlade objavljena sutradan po njenom formiranju očigledno po-kazuje da u njoj nije bio zastupan ni jedan pripadnik slovenske ma-njine Prelazeći dalje na ekonomska pitanja prije svega na pitanje re-paracija dr Bebler je izjavio: "Gospodin Gruber tvrdi da je ju goslavenski delegat rekao da Austrija obogatila za vrijeme ra-ta Ja sam tvrdio se Austrija obogatila na račun Jugoslavije sto ne znači da se apsolutno obo-gatila posto je Austrija pridonije-la velike žrtve pomažući njemačku ratnu malinu i u konačnom raču-nu isiila je osiromašena iz rata što se tiče t sirane pitanja znam na primjer da su u red jaji SU ju-goslavenska poduzeća preneseni u Austriju i da nam je do danas Jugoslaviji lik-vidacije koaffodraaBi Jugoslaviji fi-nancijskim poslovanjem predridjeni transport transportima transport Mh um Sjedinjenim Drianuaa osavesnim kupovanjem godišnje Jugoslaviji osiguravajućih Jugoslaviji preuzele okupacije osigura-vajuća Znatna Jugoslavije Austriju Austrija Jugo-slavija da bogatstva predmeti nadoknaditi reparacija-ma Završavajući pitanjem paracija ponavljam da sve očigledno direktnog da zahtjeva materijal-na historijske vrijednosti Austrija samo dio podvukao da ja apsolutno potrebno stvar je obogaćenja velikih ugovor Austrije austrijskih banaka Jugoslaviji koja za okupacije tiče jugoslavenskih pokrajina koje goslavije "Vinar baakieraja" su dio Anotro ugarske monar- - odmah okupaciju Jugoalavi-- da ili nadoknadi centralna bankarska na-- druge predmete od kulturne tanova sa sve vlasti u U tu su se bauku koje su preesisle is dobara u Ta banka bavila u vezi U 2060 iz dragih zemalja Ali taj Mo duo so broj jer je još naknadno prijavljen liTJesnog broja iseljenika iz zemalja 1919 red već se ostvaruje Nedavno je iz Australije i nove Zeland je stigao iseljenika Na putu je tranport sa bKiu 600 ljudi iz Latinske Amerike koji ovih u splitsku laku iz vračaju u Argentine i Medjutim Prvi transporti po-- ' već spremljen čeka na i jčeli stizati jo3 1916 godine drugi iz Santo (Bri- - da se vratilo 2000 i do 1917 zilija) tirU--o lUfJl A eodine doon„tovalo ie Dreko 7000 i' v_i-- i w :_i - ri--m — ' ywo i su došli raznih Holwn uviUtn ~ v™w — a u iz zvao Ksnade u jo) i i se se z se „„ iz su po Najviše ih je a Američkim oko jedan milijun — a nam joi nitko ne moie da dodje Wall Streeteka reakcija digla je letve u Veliki dio poslo-va u eu za vrijeme bečka sirovina je izvezena iz u Sve to pokazuje da se obogatila na račun se u Austriji nalaze i koje treba vratiti ili ako se radi o sirovi-nama — s re se Mo sam naveo tiče samo pi tanja bogaćenja Austri ja Moram da kasom su osnov-na gubici u ljud skim životima i znatna Mota nanesena ratom" Osvrćući se na pitanje arhiva i predmeta kulturne ili koje joi vratila dr BoUer je vraćan neznatan Druga podu-- da u udje obaveza zeca naročito 'da vrati arhivu se vrijeme na Mota Ju- - ja ' bile poslije sije i vrati arhi-j- e postala vu i ali-va- le svote povra-tak drugih Plan za i 1000 prvi dana stile grupno dolazak su kraja razasuti — odatle i društva količina — basa — nije vrijisupsti koje je odnijela za vri-jes- ne ovog rata Dr Bishr je takodjer podvukao #MsYVuMu VFubvszmJuu JuuMmI VsWuMs€ arhive u vozi s i raz-ni- m pitanjima koja se odnose na OSVRT "POLITIKE" POVRATAK ISELJENIKA IZ RAZNIH ZEMALJA Poslije ko veta sve ono o Njihov kontinentalnim Urugvaja ka- - da Francuske da okuaadaa povećao od Iseljenici UksuHim pišu i go-- vore američki MakcJoatri Danas u SAD iako pri useljavanju nije upisivaaa točna nacionalna pripad-nost ima oko U mOtJuna Slave-na U teškoj iaomstriji 10 po sto su Slaveni Nekada su SAD da bi dobile jeftinu rada snagu otva-rale granicu i uvozile ljude da-nas su Je zatvorile i ne dozvolja-vaju nikom izlaz Iseljavanje iz sin krajeva po čelo Je u milima polovicom proš-log vijeka AH je ieelj&vaaje za ugnjetačke uprave bilo krajem prošlog vijeka i trajalo Je sve do 112 godine Poslije Prvog svjetskog rata iz kapitalističke eksploatatorske Jugoslavije u ne-kim godinama iseljavalo se i glasno su pnftvaUli nominaciju "Vidite — izjavio je dr Bebler se vrati 10000 iseljenika Od toga hajku na narodne demokracije čak 12-00- 0 ljudi Tako je iseljavanje larkin Alarshalla za senatora On kako eu posljednje riječi gau- - predvidja se povratak 1000 iselje- - je zabranila svojim državljanima bilo postalo nacionalni i socijalni je ujedno izabran i za prvog pod- - la'tera i sve ono sto smo ćuli od nika iz Kanade 2000 Iz Latinske da pri odlasku u Europu ulaze u ' problem ali ga stara Jugoslavija predsjednika nove partije u državi austrijskih krugova potpuno iden- - Amerike 2000 Francuske 2000 zemlje narodnih demokracija jer nije mogla riješiti Njena nerazvi-Georgi- a tnL Sve ovo nipošto ne odgovaraj iz Njemačke 400 iz Belgije I pre-- se uvjerili da je gola lai i kle- - (Prenos na strani 4) PREDSJEDNIK TLC PREDLAŽE DA SE ODUZME DOZVOLA SVIM KOMPANIJAMA KOJE ODBIJAJU POTPISATI UGOVOR SA CANADIAN SEAMEN'S UNIJOM 1 Toronto 14 Maja — Jučer je na konferenciji predstavnika nekoliko unija CIO i AFL Or-mmzaci-je za gradjanska pra-v- t i Udruženja domaćica usvo-e-r i rezolucija kojom po-dup- ro borba pomoraca po ko-ri zd kim jezerima Općenito je przrato kako su pomorci — r3niirani u Canadian Sea-r?- x Uniju — prisiljeni ovih dana voditi borbu protiv pet par jfarodarskih kompanija ko-- o kro zakone i uposluju čla-- r Ltrajkolomačke unije Sul-Lva- na U rezoluciji se traži od vlade da prisili parobrodarske kom-panije koje su u sporu sa Ca-nadian Seamen's unijom na a tanak sa unijskim i vladi-- n m predstavnicima u svrhu n cavanja spora Ako kompa-nijo odbiju poziv vlade za za- - odnićki sastanak tada je vla-dina dužnost da preuzme kon-trolu nad plovidbom brodova tih kompanija i ponovno upo- - 1 sli sve članove Canadian Sea men's unije na čijim mjestima danas rade štrajkolomci Ako vlada ne poduzme ni jedno ni drugo tada će Canadian Sea- - Slovenski narod Koruške zahtijeva svoju slobodu zahtijevat će dotle dok je dobije Jugoslaviji POVRATAK ISELJENIKA DOMOVINU narodflo-oslobodilačko- g PAROBRODARSKIM Koruiku Dokaz da se ta arhiva nalazi u Austriji predstavlja Jed-na izjava đr Grubera u kojoj je citirao — očigledno iskrivljenu — izjavu tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika vlado Palica "Ispi-tivanja su pokazala — rekao je dr Bebler — da ovaj citat mole da prolstiče samo iz arhivo koja je odnesena za vrijeme ovog rata iz Jugoslavije Prema tome ne samo da nam je odnesena i da nam nije vraćena ta nrhivn nego se ona upotrebljava u diplomatskim pole-mikama dok so mi njome ne mo žemo služiti" Odgovarajući na kraju na Gru-be rov "argument" da je pitanje Komike "preeudjena stvar" dr Bebler Je podvukao da se ovo zas-jedanje upravo bavi pitanjem re-vizije koja je počela Joi u Moskvi deklaracijom o Austriji Tako je moskovsku deklaraciju razumjela i Velika Britanija o čemu svjedoči pismo britanskog ambasadora n Beogradu upućeno maršalu Titu Tako su Je razumjele i Sjedinjene Američke Driave Mo potvrdjuje pismo američkog ambasadora u Beogradu takodjer upućeno mar-šalu Titu U ovim pismima se ju-goslavensko- -aust rijeka granica iz 1987 godine smatra privremenom do konačne oduke o granicama u općem mirovnom sporazumu Dr Bebler Je dalje citirao Izjave bri-tanskih okupacionih vlasti koje su dale britanskoj parlamentarnoj delegaciji ovih izjava se moie zaključiti da je u pitanju problem koji postoji vjekovima i koji će po-stojati sve dok ne bude riješen os-lobodjen- jem slovenskog naroda u Koruškoj "Gospodin Crubtr se ovdje na lazi — rekao Je Bebler — u polo-žaju donekle sličnom položaju čov-jeka koji je dobio baštinu od ne-koga ko je greškom proglašen mrtvim a koji je ustvari iiv 1 do lazi da traži svoje nasledstvo Slo-venski narod Koruške nije mrtav On se ne mole smatrati mrtvim na osnovu plebiscita On zahtijeva svoju slobodu 1 on će je zahtijevati sve dok je ne dobije I ml ćemo je neumorno zahtijevati za njega i zajedno s njim" PoMo Je dr Gruber ponovo po-kušao da odgovori na ova izlaga-nja joi jednom je dobio riječ dr Bebler koji je izjavio: "Zahvaljujem vam na mogućno- - vrijeme nekadaJaJe habsburike kok B-t- i nruHH a koru ne- - najjače po — iz bi se vo Iz ću zlou potrebiti Izjava dr Grube ra sadri) uostalom toliko netoč nosti da bi mi za njihovo pobija- - men's unija proglasiti general-ni štrajk na svim brodovima i tako braniti svoje interese i prava — kaže rezolucija Konferenciji je prirusustvo-va- o i Percv Bengough pred-sjednik Trades and Labor Con-gres- ea gdje je Canadkm Sea-men's unija prisajedinjena Percy Bengough je naglasio da se borba pomoraca po ka-nadskim jezerima tiče svih ka nadskih radnika Ako se paro-brodarske kompanije ne prisi-li da poštuju zakon i ako se takodjer vladu ne prisili da brani zakonom priznata prava pomoraca tada će biti u opas-nosti prava i tekovine svih or-ganiziranih radnika Parobrodarske kompanije ne samo ito se ne podržavaju pot-pisanog ugovora sa Canadian Seamen's unijom nego ne po-štuju ni vladino naredjenje da ugovor moraju potpisati i ove godine ako to trati većina po-moraca Pošto je većina pomo-raca za Canadian Seamen's uniju to druga unija nema pravo zauzimati ovo mjesto niti kompanije smiju sa dru-gom unijom potpisivati ugo-vor Predsjednik Bengougb je predložio da se odusuvi do-zvolu kompanijama koks su izazvale spor "Vlada mora tim kompanijama reći — kale Bengough — da njihovi brodo vi riesmiju ploviti sve dok ne priznaju zakon i dok ne ispune svoj obaveze prema sofonom priznatoj uniji" Bengough je kaiegorićki po-bio tvrdnje da je glavni spor pitanje prava poslovanja isme-dju dvije unije To nije istina Grupa Sullivana se ne moie nazvati "unijom" Nju netko drugi financira i pernate Ovdje se vodi borba za aa-nats- ko unijsko pravo u ovoj zemlji za pravo organiziranja i poslovanja one unije koju sami radnici izaberu U ovom i slučaju so nesmijo zaboraviti ni nu onu propagandu za koju plaćaju kompanije leojo pod maskom "komunizma" uspos-tavljaju fašizam Ako vlada ne poduzme ono što traži Canadian Seamen's unija ml nećemo oklijevati da sami zaštitimo pravo našeg članstva — rekao je Harrv Da-viš predsjednik ove unije On je takodjer pobio tvrdnje da je ovaj spor borba izmedju dvije unije To je borba protiv onih koji krše zakon i koji sele ras-bi- ti istinsku rodniclcu uniju da bi mogli razbijene radnike dr-žati u pokornosti i neograniče-no izrabljivati Na5a unija je pomogla po-morcima — kaže Daviš — da je njihova mjesečna plača od 35 dolara za 15 sati dnevnog rada podignuta na 175 dolara mjesečno za osam sati rada na dan Unija ima ugovor sa 18 kompanija za 48 radni tjedan Protiv nas se kompani-je bore zato što nećemo vise da se pomorce porobljuje 1 da-ći Oko 1500 dlanova naše uni-je izgubilo je živote na mora u toku prošlog rata i mi smo zaslužili da se poštuje ase pravo unijskog poslovanja i dovoljne zarade za pristojan život Medju ostalim na lotssuretv čiji je govorio i Sam Lapedes vodja United Goraetst Wor-ke- rs Union i predao eek od 1000 dolara za pomoć pomor cima u njihovoj cjpravđanoj borbi protiv ka brodova 1 ralne vlade Evo dva primjera: proesetf kaje je naveo gospodin Gruber ne odne-se se na teritorij koji trasi Jsge-slavl- ja nego na ČHavu pokrsjbm Salif Kbruiku koju niko nije tratio ito ' S M t TLC satni nje ireoaio mio iohko vremena ko-- se nee saoie koju je spomenuo go- - liko je trajalo njegovo izlaganje spodin Gruber njegovo tvrdjenje Zadržavam sebi pravo da na to od-- nije ni točno ni potpuno Ta ikola govorim pismeno Htio bih samo je 1936 godine proslavila 90-god- is- da dodam da su izvjesne netočno- - njicu avoga otvaranja Ali to je sti gospodina Grubera bile takve bila dvostruka proslava jer se u prirode da one predstavljaju ne- - isto vrijeme proslavljala i 15-g- o- dostatak poštovanja prema vama dišnjica njenog zatvaranja'' W |
Tags
Comments
Post a Comment for 000217