Nase Novine, October 05, 1983

              Ogoslav Л£ек1у
A Community I
lk vs{ х if x )r
Establish 'U1931
El
виаиИјШ.вимчЈ HiM;raiig!gH:waii ZSZ53ZS2Z3 .чп..?, чг :j т- - v jy .. v. .--
-p.-T ria v.--- '.
-'-
J-JJ Ш Hi-iX1- 3. И.Ц A iL'JAI 'A! јДЦД ДЦДКД Ц&Д УаУ-- Н г ГтЛ..
,
,lt 'W-.Т- Ш ј'УЈГТ i ih ЈТл-ТкГЈ-
Т Т 7l :.nv t a; л1 г Т Т ГгЛЈи v VOL 52, NO 32(565)
1 wwy. !, ц v?m стдштаддј-етвждаасташгждсдгогттдЕстап- ш дш пта znns irayjrera јЈждигпгацц. лу jus у г а.те a mi ц.м .' гг.', ле ш vi"--. чг. vj :
PROTIV ATOMSKE BOMBE
TOKIO, (Tanjug) — Svetski kong-re- s
protiv atomske i hidrogenske
bombe se zavrSio u japanskom
gradu Nagasakiju usvajanjem apela
svetu. Oko 10.000 delegata, medu
kojima i viSe od 150 predstavnika
antinuklearnih organizacija izoko 35
zemalja, zatrazilo je hitnu zabranu
istrazivanja, razvoja, testiranja, pro-izvodn- je,
instaliranja i upotrebe
nuklearnog oruzja. U apelu se
osuduje politika u sferi nuklearnog
naoruzavanja i ocenjuje da je opas-n- o
tvrditi da nuklearno oruzje spre-£av- a
rat. Dalje se trazi raspuStanje
svih vojnih blokova i saveza, zajed-nick- a
borba 6ove6anstva protiv ug-njetava- nja, siromaStva i diskrimina-cij- e
koji ugrozavaju svet poSto su
takode pretnje miru.
Delegati na konferenciji, koja je
po6ela u HiroSimi, takode su po-drz- ali
predloge za uspostavljanje
bezatomskih zona u raznim delovi-m- a
sveta.
STRAHOTE RAZARANJA
PoSto podsecaju na strahote raza-ran- ja
HiroSime i Nagasakija, dvaju
japanskih gradova koji su pre 38
godina uniSteni atomskim bomba-m- a,
delegati svetskog kongresa
protiv atomske i hidrogenske bombe
zatrazili su od svih zemalja da
upoznaju javno mnenje sa Stetama,
razaranjima i strahotama koje su
proizaSle ne samo iz bombardovanja
japanskih gradova nego i usled
istrazivanja, razvoja, proizvodnje i
testiranja nuklearnog oruzja u mno-gi- m
zemljama. U apelu se isti6e da
bez unapredivanja obrazovanja o
miru i razoruzanju u svetu nece biti
mogucno da se razvije istinski otpor
politici sile i naoruzanja koja preti
celokupnom 6ove6anstvu.
Od japanske vlade ufiesnici konfe-renci- je
u Nagasakiju zahtevaju da
smesta donese zakonske mere za
za§titu i ротоб zrtvama atomskog
bombardovanja, Sto bi pomoglo
otvaranju sliCnih zakonodavnih pro-ce- sa
u drugim zemljama u kojima
postoje zrtve nuklearnog oruzja,
odnosno razvoja i testiranja tih
oruzja.
KOMEMORACIJA U PARKU MIRA
Istovremeno viSe od 200.00 sta-novni- ka
Nagasakija i mnogobrojni
posetioci iz drugih delova Japana i
iz inostranstva prisustvovali su u
parku mira komemoraciji zrtvama
atomskog bombardovanja Nagasa-kija.
Gradona6elnik Motocima i pred-stavn- ik
prezivelih zrtava atomskog
bombardovanja Nagasakija Micujo
Kabeja profiitali su apel gradana
Nagasakija svetu u kojem se joS
jednom u ime zrtava atomskog
bombardovanja poziva' 6ove6anstvo
da viSe nikada ne dozvoli upotrebu
najstraSnijeg oruzja koje je 6ovek
ikada stvorio.
ЈКШПЖВгГМДаВ&%П@КИДШ1ИВИАа
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY AUGUST 24,1983.
DANAS NIKARAGUA CAD, SUTRA...?
Sta hoce amerifiki predsjednik
Reagan? Gdje ce svrSiti to Sto
poduzima?
Poslije mjera protiv Nikarague
(manevri u Hondurasu, Siljanje rat-ni- h
brodova, риб u Guatemali u cilju
stvaranja saveta Guetemala, Hondu-ras
i Salvador, itd.) робео je da se
mjeSa i protiv Cada i Libije u Africi.
Ameri6ki list "Daily World" piSe:
"Reaganovi postupci u Cadu su
obnova "brinkmanship"-- a Johna
Fostera Dullesa iz 1951.godine.
Poput Dullesa Reagan svugdje poja-cav- a
sukobe, §aljuci ameri6ke trupe.
On ho6e da tako izmjeni Sitavu
svjetsku situaciju... Ako se ta
politika nastavi, naSa zemlja ce se
na6i u ratu koga se bojimo i kome se
protivimo".
Kako tvrdi organizacija "Nacional-n- i
anti-imperijalisti- 6ki pokret soli-darno- sti
s oslobodenjem Afrike"
Reaganovi ciljevi u Africi jesu:
"Internacionalizacijom gradan-sko- g
rata u Cadu Reaganova Admi- -
IZ QUEBECA
m
!
m m m
Monserratt Escola, Kanadanka,
Spanjolskog porekla, istaknuti je
omladinski aktivista u Montrealu.
Obavlja funkciju predsednika Lige
(Saveza) komunisti6ke omladine
Quebeca i partijskog sekretara za
piranje omladine. Udata je za Jugo-sloven- a.
Budu6i da je poslednjih meseci
vlada Quebeca posvetila specijalni
program pitanju omladine i da je to
uvek "tema dana" u ovoj
provinciji — radi se o budzetu od
1 ,200.000 dolara odobrenom isklju6i-v- o
za potrebe omladine, bolje reci za
prividno smirivanje nezadovoljstva
kod mladih koje je sve u6estanije i
masovnije, — postavili smo nekoli-k- o
pitanja Monserrat, u te teme.
mPrvo pitanje: Koji su suStinski
problemi sa kojima se danas suoda-v- a
omladina Quebeca, i cele
Kanade?
— Omladinu Qoebeca danas najvi- -
Т&ЦЖ"
nistracija hoce: (a) uspostaviti ame-пбко-francus- ku prisutnost u Cadu i
sjevero-zapadn- oj Africi; (b) svrgnuti
Libijsku vladu, ponovno uspostaviti
атепбки kontrolu na Libijskom
naftom i obnoviti izgubljene атепб-k- e
baze u toj zemlji; (c) poja6ati
pritisak na napredne zemlje u torn
podru6ju, prije svega na Etiopiju i
Alzir i (d) poja6ati agresiju protiv
oslobodilackog pokreta Polisario
koji se bori za nezavisnost zapadne
Sahare."
Dalje se kaze da je to povezano s
mierama Juzne Afrike protiv Namibi-j- e
Angole, Mozambika, Zimbabve.
Zambije i Lesotoa. Нобе se uniStiti i
Afri6ki narodni kongres i Oslobodi-Ia6k- i
pokret Namibije.
Reagan je u Cad poslao izvanred-n- u
vojnu ротоб u iznosu od 25
milijuna dolara. Aktivirao je 6etiri
"AWACS" aviona (promatranje) i
bora6ke avione F-1- 5. Ispred Libije
kruze ameri6ki ratni brodovi s no-sace- m aviona "Eisenhower". U
Americki brodovi u srednjoamerickim vodama
ssis?
joS
vezi
kao
3e okupiraju dva problema: kako
obezbediti sredstvaza zivot, odnos-no
naci posao i kako se Sto
masovnije uklju6iti u opSti mirovni
pokret.
1 Sto se ti6e problema zapoSljava-nja- ,
reagovanje omladine je dvojako.
Jedan dobardeo mladih se prepuSta
apatiji, bez ikakve je inicijative, ne
trazi i ne vidi izlaz iz krize. Zato se
prepuSta drogi. Drugi deo intenzivno
nastoji da obezbedi sebi posao. U
torn cilju omladina osniva sopstveme
organizacije preko kojih isti6ezahte-v- e
za svoja prava. U poslednje vreme
nastao je prili6an broj takvih organi-zacija.
Angazovanje omladine u opStem
mirovnom pokretu manifestovalo se
do sada uglavnom njenom integra-cijo- m
u ve6 postbjec'im mirovnim
organ izacijama. Medutim, u posled-nje
vreme imamo novu pojavu: тби
omladinske organizacije koje istu--
50 CENTS PER COPY
Egiptu i Sudanu vrSe se vojni
manevri (pripreme za intervenciju), u
kojima sudjeluje 5.500, ameri6kih
vojnika. ManevriSe se i u Somaliji i
Omanu.
Zair je poslao u Cad 2.500 vojnika,
a zairski "predsjednik" Mobutu je
poslije povratka iz Washingtona,
gdje razgovarao s Reaganom, izjavio
da 6e poslati jos(lz Belgije javljaju
daje ve6 poginulo 500 Zairaca.)
Cad je nekad bio francuska kolo-nij- a
i Francuska je tamo vec uputila
,3.000 vojnika. Predsjednik Mitterand
se javno zalio паатепбкј pritisak za
intervenciju.
Reaganovci nastoje dokazati da je
Libija uputila veliku vojsku u Cad,
ali libijski predsjednik Kadafi kaze
da to nije istina.
Ustanak protiv 6adskog "pred-sjednik- a"
Hisena Habre organizirao
je biv§i 6adski predsjednik Gukuni
Uedeja (on je na predsjedni6koj
duznosti bio od 1972. do proSle
(Nastavaknast. 8)
ШШ1Ш©8?ШШ:Гчс :CV Ч;'1:;£ШШ
Ш
.
Ш
paju kao takve i samostalno obavlja-j- u
pripreme za ибеббе u opStern
mirovnom pokretu. Takav je sludaj,
na pr. sa nedavno osnovanom
omladinskom organizacijom muzi-баг- а
grada Montreala (L'Association
des misiciens du Metro) koji se
uveliko pripremaju za ибебсе u
velikim mirovnim manifestacijama
koje te se odrzati 22. oktobra.
ш Kako izgleda problem nezapos-lenos- ti
i diskriminacija prema mladi-m- a
izraieni u brojkamay,
— iTbirou za nezaposlene (Chau-mag- e)
prijavljeno je 250.000 mladih;
80.000 mladih u Quebecu prima
socijalnu ротоб (bien-etr- e sociale).
Sosijalna ротоб (welfare) za mlade'
iznosi 146.00. Za one koji su stariji
od 30 godina socijalna ротоб iznosi
$400.00 mese6no.
Postoji, nazalost, jedan beliki broj
omladine koja nema apsolutno nl- -
(Nastavaknast.8)