Jedinstvo, August 29, 1961

              i!
(1106) 1961
Zapadoa Njemacka
Adenauer
Pregled dogadjaja :
Moskva — "Pravda" pise da Zapadna Njemacka
nastoji da zapadne z.emlje, prije svega Sjedinjene Dr-2av- e
navede na nepromisljene akcije u Berlinu koje ce
neizbjezivo dovesti do rata sa Sovjetskim Savczom. To
jo politika Adenauora i Brandta (socijaldemokratskog
lidera). "Adenauer hoce da nadmudri sve, uklju&v
kaze vodeci sovjetski list. "On je sprcman da se
bori do posljcdnjeg Amerikanca".
Sovjctska vlada je upozo-ril- a
vlade Sjed. Drzava, Vc-lik- e
IJritanije i Fra'ncuske
na "nepravilno i nedopusti-v- o
mije§anjc Zapadne Njc-табк- е
u stvari Zapadnog
Berlina' i zatrazila "neodlo-2n- e
mjere da se obustave
nezakonite i provokativnc a-kc- ije
Zapadne Njemackc u
Zapadnom Berlinu".
U noti se isti6e da se u za-padnom
Berlinu pripremaju
akcije podrivanja Njemackc
Dcmokratskc Republikc i
drugih socijalistickih zema-Ij- a
i da se iz Savezne Repu-blik- e
Njemackc prebacuju
u zapadni Berlin revan§isti,
ekstremisti, diverzanti i oso-b- e
koje se bave spijunazom.
Radi prebacivanja tih osoba,
navodi se u noti, zapadne
drzave koriste zra£ne linije
i na taj nacin otvorcno zlo-upotrcbljav- aju
svoj polozaj
u zapadnom Berlinu. U no-ti
se istiJe da to predstavlja
"grubo narusavanje" spora-zum- a
postignutog 1915. go-din- e,
"i to privremeno, radi
zadovoljenja potrcba vojnih
podrivanja i rcvansizma za-padnonjema- Skog
militariz-ma- ".
Dalje se navodi da se zra-6ni- m
koridorima prebacuju
u zapadni Berlin i sluzbeni
predstavnici zapadnonjema- -
Dogadjaji
Predsjednik Brazila Janio
Quadros (Kvadros) je pod-ni- o
ostavku. Izjavio je da je
to uradio pod pritiskom re-akciona- rnih
sila, kojima nije
po volji njegova nezavisna
vanjska politika. Medjutim
reakcionarnim silama istifcu
se zapovjednici oruJanih si-l- a.
Mnogi smatraju da je u
to umijesan Washington, ko-ji
ne mo2e dozvoliti latins-koameriSki- m
zemljama da
vode nezavisnu politiku.
Quadrosa bi trebao nasli-jedi- ti
podpredsjednik Joao
U napadu na Bizcrtu
poginulo 1.300 Tunizana
Tunis. — Ministar za in-forma-ciju
tuniske vlade Mo-ham- ed
Masmudi izjavio je
da je ukupno 1300 Tuniiana
izgubilo Sivot u francuskom
napadu na Bizertu, Sto je ot-prili- ke
dvaput vile od onog
broja koji je saopcen nepo-sredn-o
poslije krvavih doga-djaja
u ovoj tuniskoj luci.
Masmudi je dodao da je ci-f- ra
od 1300 2rtava potpuno
provjerena, ali da se moZe
oc"ekivati da se ona poveca
tokom vremena.
Nova kincska
narudzba
Federalni ministar poljo-jrivred- e
Hamilton je izjavio
da ocekiva i trecu kinesku
narudzu pSenice. Kina je ra-ni- je
narutfla 215 milijuna
buieli psenice i 59 milijuna
buseli jecma.
VOL. XIII. No. 62 TORONTO, TUESDAY, AUGUST 29, PRICE 8c PER COPY
je sprcman da sc bori za
Ken-nedya- ",
eke vlade i Bundestaga koji
bdlaze u demonstrativna
"inspekciona" putovanja po
gradu i daju "izazivackc,
neprijateljskc izjave protiv
Njemacke Demokratske Re-publi- ke
i Sovjetskog Save-za- ".
"Pojacana spletkarenja
vladajucih krugova Savezne
Republike NjemaCke u za-padnom
Berlinu — kaze se
u sovjetskoj noti — predsta-vljaj- u
dokaz njihovc teznje
da namjerno zao§tre situa-cij- u
u toj oblasti, kako bi i-za-zvali
zaostravanja situa-cij- e
i konfliktc i doveli do
sukoba izmedju zapadnih
drzava i Sovjetskog Saveza,
Zapadnonjcmacki
izbori faklor zateg- -
nutosti
U jednom izvjestaju iz
Bonna kaze se:
"Vladinoj (Adenauero-voj- )
stranci odgovara sada--
snja napetost, vec i zbog
njczine izborne raSunice ko-j- a
pokazuje, da svako smi-rivan- je
medjunarodnih pro-blem- u
privla£i glasacc dru-gi- m
strankama. Izboma pro-paganda
ovdje je onako te-mpira- na
na to da sve stran-k- e
natjecu u tome koja ce
manje popustiti."
u Brazilu
Goulart, lider Laburistidke
partije. Goulart se u vrijeme
Quadrosove ostavke nala-zi- o
na povratku iz Kine. On
j pobornik iste politike kao
Quadros i nije sigurno da ce
mu reakcioncri dozvoliti da
preuzme duznost.
Narod je na strani Quad-rosa
i Goularta.
Seku Turc: "Kolonijalnc
silc moraju odstupati"
Na konferenciji Demok-ratske
stranke Gvineje pre-dsjednik
Seku Ture se zalo-2i- o
za suradnju sa &vim na-rodi- ma
na bazi ravnoprav-nost- i
i poStovanja suvereni-tet- a.
Seku Ture je govoreci
o kolonijalizmu izjavio da
su kolonijalne sile prisiljenc
da odstupaju, ali kolonijali-st-i
primjenjuju novu takti-ku- ,
"od kojih je najopas-nij-a
neokolonijalizam". Ova
forma kolonijalizma vodi ka
likvidaciji slobode, o бети
govore dogadjaji u Angoli,
JuSnoafriSkoj Republici.
Rodeziji i Keniji.
Prvi poljski ambasa-do- r
u Kanadi
Poljska je imenovala
svog prvog ambasadora u
Kanadi od svrsetka rata.
Zove se Zygfryd Wolnik.
Poslijeratni odnosi izme-dju
Kanade i Poljske su bi-- li
zategnuti zbog kanadskog
zadrzavanja poljskih umjet-nicki- h
predmeta, koji su
vraceni tek prije nekoliko
mjeseci
nasioji
Zapadni Berlin do posljcdnjeg Amerikanca", kaze "Pravda"
1 sto bi islo u racun zapadno- -
njemackim miiitanstima i
revansistima".
London — Britanski pre-mij- er
Macmillan izi-azi-o u-vjer- enje
da ce spor oko Za-padnog
Berlina biti rjesen
na mirni nacin. On je rekao
da se "nitko nece boriti za
Berlin".
Bonn — Zapadnonjemac-k- a
vlada namjerava poveca-t- i
vojne izdatke za 2 milijar-d- e
maraka. Dosad predvi-dje- ni
vojni izdaci iznose vise
od 11 milijardi maraka .
Budimpesta — Madjarska
vlada zatrazila jo da so jos
u toku ove godine rijesi pi-tan- je
zakljuccnja mirovnog
ugovora sa Njemackom i
"Historijska misija komu-nizm- a
je unistenje rata i
stvaranje vje6itog mira na
zemlji".
— Iz novog programa KPSS
Premijcr Diefenbaker je
izjavio da ce vlada zatraziti
od parlamenta kad se sas-tan- e
u septembru da odobri
nove svote za vojne pripre-m- e.
On je opet govorio o
povecanju kanadskih trupa
u Evropi. Diefenbaker ovo
opravdava Berlinskom "kri-zom- ".
Kanadski narod nije uz-budj- en
ovom "krizom" koli-k- o
bi Diefenbaker zelio. Ta-k- o
jedna ankcta konzervati-vno- g
lista "Telegram (gla-vno- g
podupiratelja torijevs-k- e
vlade) pokazuje da 80
posto Kanadjana oc"ekiva da
ce spor biti rje§en na mirni
na6in. Pedeset posto upita-ni- h
izjasnilo se protiv toga
da Kanada povecava svoje
oru2ane sile u Evropi. Se- -
sredstvo
Britanski dosnicarski list
"Daily Express" pi§e :
"Vijest da пјетабке tru-p- e
imaju da se obuSavaju u
Welsu, zapanjuje britanski
narod. Ali, gdje on mozc da
protestira ? Ministar obra-n- e
g. Harold Watkinson izb-jega- va
odgovornost. ka-2- e
da ovu odluku nisu doni-je- li
izabrani predstavnici ze-mlje
u Westminsteru, ve6
IZ
Novi jugoslavenski
ambasador u Moskvi
Beograd. — Za
ambasadora u Mos-kvi
imenovan je Cvijetin Mi-jatov- ic,
koga "Politika" na-zi- va
"istaknutim
i partijskim rad-nikom- ".
Rodjen je 1913. Su-djelov- ao
je u
borbi, Jlan je Sa-vezne
narodnc skupstine i
Centralnog komiteta Saveza
kemunista Jugoslavije.
DosadaSnji ambasador u
Moskvi Lazar Mojsov vratio
se ovih dana u Beograd da
preuzme drugu duznost.
Tcska zclieznicka
nesicca u Jugoslaviji
Beograd — Na 2eljezni5-ko- j
pruzi Beograd-Nov- i Sad- -
da r
Diefenbaker goni svojju
nasuprol volji naroda
normahzira stanje u Zapa-dnom
Berlinu. Madjarska
smatra da treba sazvati me-djunarod- nu
konferenciju na
kojoj bi se razmatralo pita-nj- e
zakljucenja mirovnog u-gov- ora
sa Njemackom.
Cuvanjc "reputacijc"
ratnog zlocinca
U Engleskoj je zabranje-n- o
prikazivanje filma "Ope-ration
J", u kome se prika-zuj- e
nacisticka proslost
ministia
Dr. Hans Globke. U obraz-lozenj- u
zabrane se kaze da
bi film mogao da "osteti re-putaci- ju"
ovog ratnog zlo-cinca.
FRANK OV VOJNI SUD
u Barceloni osudio je 11 po-ljoprivrcd- nih radnika na
1—1 godine zatvora jer su
raspa6avali letke u kojima
to trazi amnestija za politi-6k- e
zatoSenike.
damdeset i pet posto je izja-vil- o
da je bolje da NjemaS-k- a
ostane podijeljena. Veci-n- a
je za "cvrsti stav" a 55
posto bi se borilo protiv
"predaje" Zapadnog Berli-na.
Protest prcd ameri--
ckim konzulatom u
Torontu
ProSlog utorka oko 50 o-so- ba
demonstriralo je pred
ameri5kim konzulatom u To-rontu
za mirno rjesenje ber-linsk-og
problema.
Demonstraciju je organ'-ziral- a
Komunistifika partija.
Konzulu je predana pismc-n- a
izjava u kojoj se kaze da
ne smije biti rata zbog Ber-lina
i da spor treba rijesava-t- i
pregovorima.
NATO. Ova beskorisna, ne
spretna organizacija sve vi-§- e
postaje sreditvo njemac-ke
politike. Posljedica prc-побсп- ја
suvereniteta na nju
jest pojava njemaikih jedi-nic- a
na velskim putovima. A
neki nerazumni ljudi jos tra-2- e
da Velika Britanija naJi-n- i
2itavu svoju obrambenu
politiku zavisnom od
NATO".
BSSHIW
XSLXZ
Subotica na kilometar i po
od stanice BeSka, do§lo je do
teske saobracajne nesrece, u
kojoj je izgubilo iivote 14
putnika, dok je oko 50 put-ni- ka
zadobilo teze ili lakse
ozlede. Do nesrece je do§lo
sudarom putniikog vlaka
broj 209, koji se kretao iz
Subotice, odnosno Novog
Sada, u pravcu Beograda, i
teretnog vlaka, koji mu je
isao u susret i nasao se na i-s- tom
kolosjeku.
Povczivanjc
sistcma
Jugoslavije i Bugarsket
Beograd. — Ovdje se su
poceli
pregovori o povezivanju
sistema
Jugoslaije i Bugarske
NATO je beskorisna organizacija koja sve vise
postaje politike
On
JUGOSLAVIA
jugosla-vensko- g
dru§tveno-politiSki- m
narodnooslo-bodila5k- oj
izazove
za-padnonjema- dkog
clektro-cnergctski- h
jugoslavensko-bugar-s- ki
elektroenergetskih
zapadnonjemacke
Za scdam godina
picbjeglo 700 biljada
gradjana iz Zapadne
u Istocnu Xjcmacku
Berlin. — Prema tvrdje-nj- u
ovdasnjih Iistova, od
1954. godine do danas pre-bjeg- lo
je iz Zapadne Nje-macke
u Njemacku Demo-kratsk- u
Republiku okrug-l- o
700 hiljada gradjana.
(Gornje vijesti necete
naci u dnevnoj stamp!).
lezdrave
oficiri
pojave redovima unija
Medjusobne preotimanje clanova
radntfkim unijama vrlo pojava
Najnoviji primjer imamo u Sudbury, gdje su
predstavnici United Steelworkers unije, uz podrsku vo-d- ja Kanadskog radnickog kongresa, otpoceli kampanju
za preuzimanje lokala 598 Mine-Mi- ll sa
clanova. Ovo nije nova stvar. Kampanja United Steel-worke- rs unije protiv Mine-Mi- ll se
Ona jo prouzrokovala mnogostete. rezultat
bio iskljuJenje Mine-Mi- ll iz Kanadskog radni-6ko- g
kongresa.
Najnovija akcija United
Steelworkers unije i Kana-dskog
radnickog kongresa
protiv Mine-Mi- ll u Sudbury
predusretnuta odlukom
nacionalnog predsjednika
Mine-Mi-ll da sudburski lo- -
kal pod starateljstvo.
Steta je da se ovo dogadja u
vrijeme kada unija treba
po6eti pregovore sa Interna-tional
Nickel Co. za obnovu
kolektivnog ugovora. Kom--
panija ce iskoristit razjed'-njeno- st
Clanstva. Svu odgo-vornost
za to snosi Gillisova
grupa koja se je povezala sa
Mine-Mil- l. Akcija glavnog
predsjednika Mine-Mi-ll uni-je
je jedini na6in da se uni-ja
i stvori temelj za
uspjeSne pregovore sa kom-panijo- m.
Ali nije ovo jedini slu5aj.
Na 9. septembra sastat ce se
Izvrsni odbor Kanadskog
radniSkog kongresa da do-nes- tf
odluku u izmodju
International Woodworkers
i karpenterske unije u New-foundland- u.
Poznato je da
je International Woodwork-ers
unija organizirala §ums-k- e
radnike Newfoundlanda
i povela u borbu. Reakcio-narn- a
Smallwoodova vlada
je razbila §trajk i zabranila
uniju. Ona je dala osnovati
"novu uniju", ali se ista ra-spa- la.
International Wood-workers
je obnovila aktiv-no-st
i sprema se da ponovo
zatra2i priznanje. Ali na
sceni se pojavila karpenters-k- a
unija (kao u svoje vrije
me u sumskim predjelima
Ontaria) ce ona organizi-rat- i
Sumske radnike. Dollo
je do ostrog sukoba dviju u-ni- ja,
kojega ce sada pokusa-t- i
rijesiti Izvrsni odbor Ka-nadskog
radnickog kongre-sa.
Bilo bi pravo ako bi Ka-nadski
radnifcki kongres o-su- dio
karpentersku uniju i
naredio joj da se povuc"e. AH
nije sigurno ce to uSiniti.
International Woodworkers
uniii bi se moglo dogoditi o-- no
sto se svojevremeno do-godi- lo
Mine-Mil- l.
dalje ne
ici. Kanadski radniki
kongres je proSle godine is-klju- Jio timstersku
zbog sukoba sa drugim uni-jama.
Na isti na6in isklju-6en- a
je International
470 Queen Strut "West
Toronto 2-- H, Ontario
Teltfon E3I 3-1G- 42
1 -
?
4
Danasnji zapojednik zapadnonjomarke ojskP je seneral Friodrich
(IVrc). On je bio general u Hillerovoj ojsci na nnj lici
м idi kako prima odlikoanje "ViteJki kriF. Odlikoanje je dobio
га njrRou ulogu u opsjedanju Lenjingrada. Odlikoanje mn izruJiva
Keneral "choercr, koji je osudjen na 25 Rodina zatvora kao ratnl
zlocinac. Si danasnji zapadnonjemarki Renerali su bill u HU tlerooj wjci.
u
borbe i medju
je losa l §tetna
toga
unije 17.000
unije vodi jos od
1949. Jedan
toga je
je
stavi
spasi
sporu
da
da
Stvari ovako mo-g- u
uniju
Seafe- -
Fwrlech
rers unija zbog sukoba sa
unijom transportnih radni-ka.
Izmedju ovih dviju uni-ja
u posljednje vrijeme vodi
se borba piketovanje (bro-dov- a,
sudskc zabrane itd.)
To ne koristi ni jednoj ni
drugoj uniji a najmanje ra-dnici- ma
za koje se one bore.
To §teti radni5koj klasi u
cjelini. Put naprijed je u jc-dinst- vu
i slozi, a ne u svadji
i cijepanju.
Za ovo stanje krivi su do-snicarski
unijski lideri, koji
polazc sa uskih intcresa po-jedin- ih
radniCkih grupa a ne
cijele radniCke klase.
Kanadski radniCki kong-res
nepravilno prilazi rjc-savan- ju
ovih sporova. Nje-go- v
odgovor je dosad bio
isklju6ivanjc pojedinih uni-ja.
Ako se tim putem prosli-jed- i
Kanadski radniCki kon-gres
ce se naci u stanju gdje
nece imati koga iskljuCiva-ti- .
Umjesto iskljuCivanja Ka-nadski
radniCki kongres bi
trebao prihvatiti program
koji bi ujedinjavao unije 1 ti-me
cijelu radniCku klasu.
Prvi korak bi trtbao biti o-kuplj- anjc
u redovima Kon-gresa
svih unija u zemlji,
kako onih koje su iskljuCe-n- e,
tako i onih koje jo§ nisu
Torijevska vlada potkopava
drzavna poduzeca
konzerva-TAirlines- i.
tivna vlada namjerava uje-dinit- i"
driavnu kompaniju
zra5nog putni6kog saobra-ctj- a
(Trans-Canad- a Air
sa privatnom kompa-nijo- m
(Canadian Pacific
lene protestiraju
protiv noog porcza
U subotu 2. septembra
u Torontu ce demonstrira-t- i
clanice Kanadskog kon-gresa
zena protiv novog
provincijalnog poreza na
promet (Sales Tax). De-monstrac- ija
ce trajat! od
1 sat! prije podne do 1
sat poslije podne. Pocet ce
pred Eaton's-om- , ugao Al-bert
James Street.
Kanadski kongres zena
poziva sve zone da se pri-klju- cc
ovoj demonstraciji.
ЈИ'
'
i
т
-
J
Dogadjaji u Sudbury
GIani prcdijcilnik Mine-Mi- ll
unije u Kanadi Kenneth Smith
preuzeo je lokal 598 u .Sudbury
u soje ruke.
Smith je aktoao nakon je o(-kri- eno
da fu neki clanoi lokal-n- e
uprae radili na tome da lo-kal
odcijepe od Minc-M!- ll unije
i pripoje United Steel oikers u-n- iji.
Za upraitelja lokala Smith
je imenoao W. Kenned) a, jlana
GIanoR izrsnog odbora unije.
Пј11!чоа grupa je na oo do
Koorila organitiranjem demon-etraci- ja
i opsadom unijke hale.
To je doelo do wrifskih i poll-cijsk- ih
akcija.
Kennedy je izjavio da ce nje-po- v
zadatak biti da priredi te-rm
za pregoore ea Internatio-nal
Nickel Co. i odrzatanje no-v- ih
izbora za uprau lokala.
Stanje u lokalu 598 je bilo
nezdrao od vremena kad je na
uprau lokala dosla dewniarska
Rrupa na ifelu fa Donaldom Oil-liso- m,
kojoj je glavnl cilj bio-vodit-i
borbu protiv nacionalnog
vodstva unije. Glavnl oslonac
Oillisa su reakcionami element!
medju novim doseljenicima. IT
tome sc naroJito istakao jedan
bivsi ljotieac.
dobivene (nacionalne unije
u provinciji Quebec itd.).
Napore unija trcbalo bi us-mje- riti
u pravcu organizira-nj- a
neorganiziranih (takvih
ima preko 4 milijuna — §i-ro- ko
polje za sve unije 1) U-jedin-jeni
tredunijski pokret
bi trebao zauzeti borbeni
stav u obranu radniikih pra-v- a
i interesa od navale ka-pita- la.
To je pravi put naprijed.
pojavile su se nekoliko da
na nakon je posljednjoj o-dob- reno
da uspostavi novu
zraSnu liniju sa Engleskomr
§to je na stetu pne (drzav-n- e
kompanije).
Sta bi znacilo "ujedinje-nje- "
ovih dviju kompanija?
To bi znaSilo likvidirati dr-zav- nu
kompaniju i prcdati
privatnoj kompaniji. .
Prosle godine konzen'ati-vn-a
vlada je dozvolila uspo-sta-vu
privatnih televizijskih
stanica — na stetu drzavne
Canadian Broadcasting kor-poraci- je.
Sada se u ove pri-vat- ne
stanice uvIaSi amoric'-- ki
kapital. AmcriJke tclen-zijsk- e
kompanije vec kont-rolis-u
skoro 6etvrtinu dioni-c- a
telefizijskc stanice CFTO
u Torontu.
Novine pisu da Vijesti o tome
Li-nes)
1