000193 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
- v m -s- po-n '' T 'I' O zaaaaammO aaaaaaaaaamml taaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaamv taaaaaaaaaaav JB daaamaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaak E H aaaaaaaaaamal ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM ift U 206 Adelcnde St W NARODU U JUGOSLA-VIJI Toronto 1 OnU Canada CIJENA: U OBNOVI I IZ-GRAD-NJI Za Kanadu S500 godlžnjo ZEMLJE Za are druge zemlje $600 I JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God Vm Bro] 1213 TORONTO ONTARIO THURSDAY APRIL 22 1948 VoL VM No 1213 SDDJENJE GRUPI ŠPIJUNA U LJUBLJANI OPTUŽENI SU PRIMALI DIREKTIVE OD RATNOG ZLOČINCA MIHE KREKA I ŠPIJUNSKIH CENTARA IZ INOSTRANSTVA Ljubljana 12 Aprila — Pred vijećem Vrhovnog uda Narodne Republike Slovenije u Ljubljani počelo je sudjenje grupi špijuna koji su za vrijeme okupacije i po-slije rata iivriili nit najtežih zlo-čina protiv naroda i driave Sudskom vijeću predsjedava pot-predsjednik Vrhovnog uda Slove-nije dr MateJ Dolničkar a članovi u sudi je Vrhovnog suda Rihard Knez 1 dr Ludvig Gruden Tužbu zastupa javni tuiiiae Narodne Re-publike Slovenije Vlado Krive 1 pomoćnik dr Žalik Optuienl su: Mirko Litenc iz l'redtrga kod Kadovljice profesor Kehar Itadivoj iz Sturja kod AJ-dovšći- ne publicista Marijan Dok lcr iz Kranja svećenik Vinko Zor iz Ilaća kod Medvoda svećenik ćiril Dimnik iz Slapa kod Ljub-ljane šumarski Iniinjer Aleksan-dar Žekar iz Kogaikc Slatine me-taloctru- gar Albin Sirk iz Kojskog kod Gorice student Marija Kernc iz Loia namještenik Marija Kril-na iz Liga krojačica Jolka Hi-te- nc iz Liga učiteljica u pensljl Alojz Krek iz Ljubljane student I Janko Sokić Iz llrega kod 21rov-nic- e namještenik Optuienl su kao pripadnici stra-nih špijunskih slulbi prema nalogu predsjednika takozvanog "Sloven-skog narodnog odbora u Rimu" ratnog zločinca Mlhe Kreka i agen-ta strane špijunske sluibe u Avaj-carsk- oj Itauhnika povezali se pre-ko Mirka HHenea sa šefovima stra-nih obavještajnih sluibi u Gorki 1 Trstu i no njihovim direktivama pdkupljalf podatke o Jugoslaven-sko- j armiji vojnim objektima ra-sporedu trupa o Industriji i općem privrednom i političkom ttanju u smlji Optuieni su organizirali i oralan bande s namjerom da tastom nerede U Inostranttvo ou JaU isvJeštJ kojima su tratili orotanu intervenciju protiv naše driave U provodjenju ovih znda-tk- a oni su se oslanjali na tako-zvani "Slovenski demokratski sa-vez u Gorici l Trstu" i na njegove Članove dr Kalčina Kom perla i drogo koji su održavali vate sa Se-fovima stranih špijunskih oluibi u Gorivi i Trsta I pomagali organi-zaciju naoraianih bandi medju ko-jima i špijunsku diverzantsku treu _ nreicak Suligoj i Sirk Alem Optuieni su se oslanjali i mi ratne zločince u logoru Senigali u Italiji gdje su osnovali basu sa ergamtiranje oruianih bandi On-tuie- ne su orušjein pomagali i ofi-ciri demo-krićanek- ih oroataih je-dinica s kojima su se sastajali pre-ko predstavnika "Skrroaekog de-mokratskog saveza" u Vldmu (Udbine) Gorici i na Staroj Gori U augustu 1946 godine eptuieai Mirko Ditenc kao pomoćnik ko-mandanta takotvane "Ujedinjene leveaske narodne vojske" i vojni povjerenik takozvanog "Sloven skog narodnog odbora u Rimu" otišao Je u Korušku da organisin raibijcne ostatke "Ujedinjene slo-venske narodne vojske" Poslije neupjeha on se vratio u Rim gdje Je u suradnji s ratnim tločmeima svećenicima Markom Kranjcom i Andrejom Kriimanom iaradio ela-borat "Slovenci u borbi sa slobodu u doba okupacije" U ovom elabo-ratu on Je klevetao narodno stobo-dilačk- u borbu slovenskog nareda 1 falsificirajući historijeke činjenice prikasivao domobrane četnike l ostale pomagače okupatora kao Aprila 1MT godi optešeai Bi-te-ne pod šsšjaaoklm imenom "Ga-bo- r" došao Je u Sloveniju po na-redjen- ju i s novčanom potporom tosajnika Mihe Kreka On soje mo-gao u Sloveniji stvoriti svoj Ile-galnu organizaciju pa se sat pot-puno stavio na raspolotoaje stra-nim špijunskim službama Bhonc Je uspostavio vesu s agentom oba-vještajne sluibe Stankom Lenieom i Matijem čootalem optaieaim Kernc Marijom ćirUom Dzmnikom i drugima prema nandjoaju tako-avano- g "Slovenskog narodnog od-bora u Rimu" U augustu IM godine optuieni Ditenc e povezao s preporukom Mihe Kreka sa vodjom strane oba-vještajne sluibe u Gorici pozna-tim pod imenom "Berlip" i sa čla nom strane špijunske sluibe u Tr-stu poznatim pod ilegalnim ime-nom "Bap" U junu 1947 godine Ditenc je us-postavio vezu i imed ju agenta stra-ne obavještajne sluibe u Ljubljani Radivoja Rehara sa ilegalnim ime-nom Petar Stanko i organizatora strane špijunske sluibe u Trstu Preko svog kanala slao je dr Kači-n- u u Goricu dvaput mjesečno iz-vještaje Rehara U istom vremenu preko Iireečaka uputio je izvještaj o političkom privrednom i vojnom tanju u Sloveniji naročito u kra-jevima koji su bili priključeni FNRJ Optuieni Radivoj Rehar stari agent strane obavještajne sluibe stupio je u vezu s predstavnikom jedne strane driave u Ljubljani u namjeri da naplati svoju špijunsku djelatnost u 1940-4- 1 godini i da na-sta- vi svoj zločinački rad Po nalo-gu predstavnika jedne strane dr-iave u Ljubljani on je napisao dva špijunska izvještaja Prema nare-djen- ju strane obavještajne sluibe u Trstu poznate pod šifrom "Cpu 10720" organizirao Je u Ljublja-n- i 14 skloništa Od jula 1947 pa do hapšenja optuieni Je upućivao Sefu "Cpu 10720" fotografije i špijun ske izvještaje Mirko Ditenc Aleksandar 2ekar Alojz Krek i Janko Soklić optuieni su sa organiziranje oruiane akci-je protiv narodno-oslobodilač- ke vojske 1 suradnje a terorističkim političkim aparatom gestapoa Op tuienl Ditenc je kao "komandant istočno Slovenije u sitni 114 i 1916 godine predio Nijemcima 14 engleskih i američkih avijatieara i sa to od gestapoa primio nagradu od 20 hiljada rajhsmaraka Na prijedlog Javnog tniioea su i je odlučio da se isključi Javnost sa udjenja kada se budu pretresale one tetke optužnice koje se odnose na vose optuženih predstavnikom Jodne strane zemlje u Idubljani I špijunskim centrom u Trstu Prvi Je na današnjem pretresu saslušan Aleksandar 2ekar koji Je ec IM godine radio sa špijunsku službu četnika i gestapoa Njego vo špijunsko ime je bilo "Bor" On Je prianao da Je sa svoj špijunski rad poslije oslobodjonja primio ukupno 30000 dinara On Je tako-dje-r održavao vozu oa ratnim zlo-čincima koji su pobjegli u Koruš-ku Pored suradnje u špijunskoj mreii i uspostavljanja ove mroJe tokar Je davao direktive ratnim zločincima u Salsburgu da se uje dine protiv FNRJ Oa Je te direk-tive davao u ime takozvane "Slo-venske narodne demokratske Zve-se- " i njenog vrhovnog organa ta kozvanog "Slovenskog narodnog odbora" U ime ove organizacije on Je uspostavio vezu s ljubljan-skim biskupskim ordinarijatom pa i sa takozvanim "Slovenskim na rodnim odborom u Rimu l'ored toga žekar Je u ime ove "trme" poslao pismo predajedaiku SAD Trumanu u kome ga poziva na orasanu Intervenciju protiv Jugo-slavije Na pretresu je utvrijeao da Je ovu "Slovensku naredno de mokratoku svetu" I njen glavni organ "Slovenski narodni odbor" predstavljao on sam Pojedine špi-june gestapovce lekar Je htss da prikaše kao čvrsta polHUku erga- - msacziu i uoosm oa ova izomaije- - i na organizacija za "Stovtaoku na--1 rodno-domokrats- ku zvoau" trati orutanu pomoć od Tramaaa Zatim a saslušane Joi Joiiea mtaac i Marija Kriiaić 170000 se nastavlja SOCIJALISTIČKA KONFEREN-CTJAUTRST- U Trst 16 Aprila — U Pirana ko-ji se namti pod omarom Jtgasia-vsask- z armijo sdriaa Je Ustavot-vorni kongres Socijalističke parti-je Slobodnog Teritorija Trsta Tajnik partije izjavio je pred kongresom da Socijalistička par-tija punom odaaoiea stoji Iza po-djele zemlje seljacima aa teritori-ju pod jugoslavenskom upravom Socijalistička Partija na ovom ' teritoriju priznata je po civilnm I vojnim vlatima ULHDH JE POŽURIM Dfl PODUZmE IMERE PRDTIU KRŠEM ZHKOnn POMORSKA Ottawa 21 Aprila — Stanje u odnosu ismedju Canadian Seamen's unije L dviju parobrodarskih kom-panija postalo Je napeto do tolike mjere da su pomorci u mnogim lukama morali izaći na štrajk Cijela stvar za pravilno rješenje ovog problema toj i u rukama fe-deralne vlade 1 njezinih zakona Prema izvještaju dvojice vladinih komiiionera I VV Rrockingtona i J D McNisha koji su Upitali spor za štrajk pomoraca 1 sve što se dogadja u vezi sa ovim štrajkom odgovorne su parobrodarske kom-panije koje uposluju Štrajkolomcc Dvojka pomenutih komišionera su pronašli da uprave dviju paro-brodarskih kompanija odbijaju potpisati ugovor sa zakonom priz-natom Canadian Seamen's unijom Jer da se ne slaiu sa političkim mišljenjem unijskog vodstva Um-jesto toga uposluju članove štraj-kolomač- ke unije Pat Sullivana ko-ja ni zakonom nije priznata Borba pomoraca protiv samovolje parobrodarskih kompanija CANADIAN SEAMEN'S UNIJA SVE RADNIKE ZA FTNANCIJALNU I POMOĆ Toronto — Isvrimi odbor Cana-dian Seamen's Union dolasi prod svoj etanetve objajnjenjefn zateg-nutog spor kojog sn prouzročile dvije kanadske najveće parobro-darske kompanije — Colonial and Samta Stoamship Companioa Ca-nadian Stoamship Lines Ove dvije kompanije stavile su se isnad ka-nodek- og zakona poništile ugovore sa zakonom priznatom Canadian Soamen'a unijom oma lav lile na-rodje- nje federalnog odjeljenja 'ra-da i počele uposlivati radnike iz štrajkolomačke unije koje su or-ganizirale pomoću renegata Sulli-vana lrem ovaj spor sasjeca u odnose ismedju Canadian Seamen's unije i dviju pomenutih parobro-darskih kompanija ipak je vašno jda Hm upoznaju svi kanadski radnici Jer Je ukidanje prava or ganiziranih pomoraca ujedno na-pad i na prava svog zanatsko unij-ko- g pokreta u ovoj zemlji Izvrš-ni odbor kale svom članstvu u ob-jašnjavanju ovog spora Iznašamo pred vas razvoj prilika koje se degadjaju ismedju Colo-nial and Sarnia Steamohip Co Ca-nadian Stoamship Lines i Cana- - — Na Medjunarodnoi konferenciji za slobodu štampe I isuermteijn Francuska delegacija Je podnijeta predieg o pravu is-pravljanja I pobijanja krivih vije-sti Na zasra predttga francuske dstagatja vtsee svth somalja ima-l- e bi pravo da u vrsmmu od pet dana nakon sw objavljene vijesti a normama strane zem-lje i lana vm aatiea zemlje j jlustu'aa izjavu ispravku krig --rUiirl Govoreći po ovom predtogu Ju-goalavo- aoki m i mtavaik Mateš aaaaae Je aa čsnjazaco anem-ttatnj- z pravo svako zornije sa ob-javijiva- aje hmravka no mote pri-mijoa- lti i proširiti aa moajmmrod- - r— ~ Gtnvao pttaaje ovdje nastavio Je ' Motaš aiie akaatraaje aa greške I koje mm ispraviti U pitanja je namjerno objavljivanje latam itrjattaja kao i organiziranje kam-- - aaafe tati i Untb Vu MA Tsakciimzina štampa protrv nap-roaa- ih domokrstakih zemalja Moajaaarodaa kampanja širenja loli i klevota mete sa spriječiti Je-di- no aspostavom odgovrrrnooti sa štampu i provodjenjem u irvot Jed noglasno prihvaćene rezolucije na konferenciji a ne onim što kao i francuski predlog ne vodi po-- UNIJA JE ODLUČILA NASTAVITI BORBOM DO POBJEDE APELIRA MORALNU slijedeće: U izvještaju komišionera predo-čeno Je vladi i njezinom odjeljenju rada da parobrodarske kompanije krše njezin zakon i da je stoga po-trebna hitna intervencija Usprkos toga vlada se drii nehajno te iz PRIJATELJSKA SURADNJA SSSR I MADJARSKE Budimpešta — Na molbu Ma-djars- ke sovjetska vlada je odgovo-rila da odobrava traienje madjar-sk- e vlade da odredjene količine re-paracija koje su trebale biti ispo-ručene u mjesecu Januaru 1 feb-ruaru u iznosu od tona ku-kuruza biti isporučene u no-vembru i decembru ove godine Madjarska štampa svestrano je pozdravila ovaj sovjetski prijatelj-ski akt i da ovaj primjer naj-bolje odrazu je iskreno prijateljstvo i dobre namjere Sovjetskog Save-za prema MadjarskoJ kao i dru-gim zemljama koje se bore sa po sljeratnim poteškoćama dian Seamen's Union Vaino je u samom početku da pomenute kompanije naru- - A VA JU SA KOMA JM AA RA sve radnike u Kanadi te čak odbi-jaju priznati naredjonja federal-nog odjeljenja rada lit bilo koga drugog Za vrijeme zasjedanja nagodbe-no- g odbora Je trebao preslu-šati obe strane u sporu pomenute kompanije se nisu odazvale pozivu sa preslušavanje nego oa otpočele pregovore sa sporazum ta kompa-nijskom unijom Postupile su usprkos činjenice što Je Cana-dian Seamen's unija Jedino zako-nom priznato tijelo punosnt(isw da za pomorce pregovara sa Sarnia and Colonial Steamohip sa ugovor I što već kroz 10 prošlih godzaa potpisuje ugovor sa Csnadian Stsamship Lines Vi ćete rasumjoti braćo 1 oštra da ove kompanije titoe davaju vr-lo opasan primjer takav primjer koji mole ugroziti pravo na kolek-tivno pregovaranje ovim orgaaizi-rani-m radnicima u ovoj iisnljl Da-nas Je ovakvom napada lalssiaa istinska unija pomoraca — Cana boljšanju stvari već Jedino ostav-lja umišljenu nada da sa neki ko-raci Ipak poduzeti Jugoslavenski predstavnik Je Iz-javio da će Jugoslavenska defcga-čij- a glasati protiv frtBcasksg Prtdiega Jer se istim i mi gatara daljnje prorodjeaje potitiekc kam-panje lainih vijesti I kleveta JOŠ JEDNA PROVO-KACIJA Deiroit 20 Apnla — Ovdje je metrima raajoa WaHor Boa- - ther predsjednik antomabjltk ma-je Napadači sa a noći ispsMH dva motka kroz prozor u kaea Bea i tu i ji Liječnici da rane nisu opasa LTS"ST ?"?""J'J' "' 7 " toJ w Tf ""? " P"flviimu sa aovf aaovor m Je Ovu provokaciju isrriile ta reakcioaaiae tfle a cilju em at za-metne borba iszooaja kzajmm aao nicar koje preaatnvlja Keataer i naprednih sila u uniji automobil-srakdihničrkaidnpirkiatisak na bpioesJeoaVosrlcabizloa'! vrijeme pregovora i dovelo do ra-cje- pa i razbijanja unije KONFERENCIJA 0 SLOBODI ŠTAMPE U ŽENEVI neke kri-ve ovoj 9000 mogu piše ista-ći AOAA)AA koji ova-ko kašu kako dana u dan zateie u vršenju svoje duinoeti protiv kršenja zakona i provokacija koje se ovih dana re-daju u raznim lukama po kanad-skim jezerima U ThoroMu su bačene dvije bom-be kroz prozor u unijsku dvoranu Bombe na sreću nisu eksplodirale "©zvana Je policija da se osvjedoči i poduzme mjere ali Joi do sada poduzeto nije ništa U Torontu Goderichu VVindsoru i drugim lu-kama ukrcavaju se štrajkolomci i pomorci sprijočavaju uposlen je štrajkolomaca koliko mogu dok vlasti sve to gledaju skrštenih ru-ku Ako federalna vlada misli da će razne provokacije i mogući policij-ski teror prisiliti pomorce da napu-ste svoja unljska prava tada se vara Unija kanadekih pomoraca odiočila Je do kraja braniti svoje zakonsko pravo i čuvati one teko-vine koje su postignute dotada-njim štrajkovnim borbama NA dian Soataoa's Unšaa sutra bi se isti napad snašao hrveott protiv ko-je drogo unije u Kanadi Ovo Jednostavne moH t da kompanijo mogu u tvoj ured poz-vati btlo koje Hee i t njime protu-zakonito progovarati I usprkos unijom potpisati dragi ugovor sa-svim Je jaaao da e ovakav razvi-tak ako te dozvoli staviti u opas-nost sav zanatski unijoki pokret u KaaoaL Naša se unija u ovom razvitku savjetovala sa ptoastavnidma Trades and Lahor Congroasa i oni sa najoštrijim riječima osudili an-U-rodni- ćtd postupak ovih kompani-ja te se skini za stanovištem ko-jeg je zaatola naša unija Kao što vam Je poznat kompanijo se za Ugovor slute "komunizmom" kako bi pod ovom maskom provodile tvo--J protasakoaHe sktivnosti to od-bile održati sastanak i progovarati seamen's unij Vodstvo Trades Jeltaasopo- - taj spor sa ovim kompanijama 1 u ta svrha imeno-vale istaknute roaaoike vodje koje se ne sosa optaUsati "komuniz-mom" da a ime Cana srna Soa-tsoa- 's nije progovaraju 1 stvore spora— sa ovim leomaoaijama ta teksta Kompanije sa oanoV odri U sa-stanak I pregovarati sa predstav-nicima Troooz aml Lahor Coagres a Oae sa ottnaa pristale da tu t pitanje --kosamattma" nego pttaaje borbe protrv ortsatafranog pokroza Ovog a tanji a da aa štrajk kodorm koje predotav-- U Apelira-- i moral- - ij borbi za pravo Mi tmatrame da J 4 i protiv ara- - gak iiitaniiiitalh radaflta Mi se tato tim me pomoći d trag lmsniamiog ramsazaog pokre-ta 2a zrijsma štrajka msVei se aoiase a saorim drakćijem pošsaa- - tsaba staa i arosm Jar oni a štraj-kaj- a kod tvojt kalo nogo tamo aajeaa ajmovi kroaovL Stoga apo-lii'- it mz avakog karomkof rad-aik- a aa trt oae koji se solidariša oa aam praie fi- - I zatsazna pomoć isto kao šio sa to anali a toku a 19+f godSaL Bratski pozdrav vima T G McManus nacionalni tzjnik DEMOKRATSKE SNAGE ITALIJE P0Ifl[:flLE svo] mm GLASOVI ZA DEMOKRATSKU FRONTU SU GLASOVI ZA KRUH SLOBODU I NEZAVISNOST Rim 21 Aprila — Usprkos žes-tokog terora izborno prevare za-strašivanja lainih obećanja 1 kle-veta sa strano talijanske reakcije i prijetnje iz vana pogotovo iz Sje-dinjenih Država demokratsko sna-ge Italije zabilježile su vaian us-pjeh u izborima 18 aprila Prema podacima koji još uvjek nisu potpuni izborni rezultati stoje ovako: Kršćanuki demokrati pod vod-stvom Du Ganperija dobili su 12-6815- 27 glasova Narodni demokrat-ski front kojeg u glavnom sači-njavaju komunisti i lijevi socijali-sti dobio je 7995C01 glas Treći po redu su desničarski socijalisti koji su dobili 184882G glasova Ostalo glasove dobili su republi-kanci monarhisti i drugi Kod se uzme u obzir izborna kampanja koju su reakcionarne si-le vodile pomoću američkih dolara orulja i ratnih brodova u talijan-skim lukama pomoću prijetnjo da talijansko majke neće dobiti hrane za svoju djecu ako glasuju za De-mokratsku frontu pomoću lainih obećanja uključiv i Trst itd nljo ni čudo Što su kršćanski demokrati dobili najviše glasova Oni su imali u rukama driavni nparat I sve ekolnmtl koje su Ukorlšfavall u izbornoj kampanji i na sam dan iz-bora Za njih i druge reakcionarne sile glasali su čak i mrtvi Jedni su za njih glasali po nekoliko puta AMERIČKI NAROD KAŽNJAVANJA VVashington 20 Apriln - Fede-ralni sud pronašao je "krivim" američke ugljenokopače koji su odriali štrajk za staračku mirovi-nu od 1100 mjesečno I nepravedno kasnio United Mine VVorkera uni-ju sa 1400000 dolara a njesinog vodju John Uvvisa sa 20000 do-lara globe Akoprem Je štrajk savršen po-bjedom ugljenokopača što znači da Je njihova torba bila opravda-na federaln] sudac Alan Gokls-borou- gh ipak je osudio ugljenoko-pače i protiv njih izrekao kaznu Farben i Krupp rješoni odgovornosti zločina-čku ulogu koju vršili kroz decenije AMERIKANCI PODUZEĆA lieograd — Američko driavno odjeljenje odlučilo Je da notorni njemački kemijski koncern I G Parben preda njegovim vlasnici-ma Nureaberikl sud odriješio Je Kruppa svske odgovornosti za nje-mačke nacističke zločine Ova od-luka piše "Iiorba" ogorčila Je de-mokratsku Javnost u čitavom svije-tu Jer je općenito poznata zloči-načka uloga koju su kroz decenije vrštti I G Farben i Krupp Ilet eksploziva I otrovnih plino va I G Farbena I bez Kruppovih topova VVIHIam Kajzer nebl bio u stanju započeti prvi svjetski rat Hitler je gradio svoje planove ta munjevito osvajanje čitavog svi jeta oslanjajući se na proizvodnju umjetnog petroleja gume i eks-ploziva I G Farbena i proizvod-nju Kruppovih tenkova i avijona Američki financijski magnati Još su sa vrijeme rata stvarali pla-nove kako će spasiti tvoje trgova-čke prijatelje u Njemačkoj i kako će staviti njemačku industriju pod tvoju kontrolu I iskoristiti Ju za UNUA ELEKTRIČARA PODU-PIRATI ĆE CCT Toronto 19 Aprila — U silju sjedinjavanja radništva za itbor CCF vlade u provinciji Ontaris United Eieetrical Verkers uniji odriala Je konferenciju tvojih lo kali iz šest ontarijskih grafova Predstavnici elektriearskih rad nika složili su se da će pedapiraU kandidate CCF u provincijalnim izborima na 7 Juna U tu svrhu us-postavljeni će biti UE-CC-F komi-teti u svim unljskim ograncima koji će raditi za Izbor CCF kandi-data r mmrmkW°i0& 33&&mmi 3š - ''-j- g? %i~ - Na izborna mjesta tjerani su bo-lesni i iznemogli Broj glasova koji Je pod ovako neobičnim okolnostima pao za De-mokratsku frontu predstavlja va-ian uspjeh i novi porast naprednih nnaga Italije Glasajući za Demo-kratsku frontu narod je glasao protiv američkog monopola i nje-govih sluinika u zemlji protiv eko-nomskog nazadovanja 1 praznih obećanja iz Amerike za ekonomski napredak za kruh slobodu i ne-zavisnost Izborni rezultati u Italiji poka-zuju da su demokratske mase od-lučno odbile svaku navalu reakcijo u zemlji i izvan zemlje i ostale čvr-sto ujedinjene u daljnjoj borbi u kojoj će narodna stvar potpuno po-bjed- itl za su IM VRAĆAJU UJEDINJAVANJE MADJARSKIH RADNIČKIH PARTIJA Budimpešta — Centralni kom-itet Komunističke partije Madjar-sk- e Jednoglasno je prihvatio pred-lo- g za ujedinjavanje komunističke i socijalističke partije Centralni komitet ovlastio Je Po-litički biro partije da radi na pri-premanju jedinstvenog kongresa dviju partija U tu svrhu zaključe-no je da se odloii edršavnnje čet-vrtog kongresa Komunističke par-tije koji je trebao početi na 12 Ju-na PROTESTIRA PROTIV UGUENOKOPAČA koja je itazala negodovanje po-svuda Protiv ove teške katne koja Je izrečena na osnovu poznatog Taft-Hartl- ev zakona oštro protestira američki narod a pogotovo organi-zirani radnici kojima je taj zakon oduzeo pravo na slobodan štrajk Naročito tu ogorčeni ttgtjoaekopa-Č- J pa su stoga mnogi ponovno na-pust- ili posao i isaali na prsisotnl štrajk Ugijoaokopači nasivlju AVAJ SAMOA) ItAAVAVVmHR I IAWBwWtto Obrana agjjsao stalke Htje 1 Johna I-ew-ioa uloiila je prhaV svoje imperijalističke pianovc Iz tih razloga Je Wa Starat pomoću svojih ljudi u amsričksj vladi Porreotasz Harrimana I dru-gih poslao troje predstavnike u Karepu zajedao ta ekspedieie&iai silama Bitenhsrrera Za vrijeme otvaranja drugog fronta I prodora u Njemačku ame-rički glavni štab bit Je pun ame-ričkih "buotnesomeaa" u vojarlkej uniformi čeoto sa vrta visokim či-novima Najmoćniji medju njima bio je WUUam Draper direktor IMIlon Reed banke Ovsj bankar dobio Je čin brigaoaog geasrata I postavljen je za sofa Kkeesmekog odjela u lhHaaswirsMia gone ratnom štabu VVall Street i velike tiaaore za Mjomolfces a na-pose za tjemacaa ratna maotsrlja Iod Marsšmlbrrlm plizim Vfoma-čk- a os biti pretror eaa a rooaa ba-za Krupp I G rarboa i tri dragi ratni iadostrijalisti XJasasAo da-ka- ko imaj bogata Isiaotva k dva-ju prošlih ratova koje amsrifki im-pe- ri jaJisti sok za sobe tslrsissrtti Kadi toga nije čoao Me Loma Browa Jedaa od voaja orgaammci Je američkih Indsotrijnhata Na- - ttoaal Asoociatioa of Mosszfacta- - rora taamosci oozaku sa povrotok I G Farboa tvoraka njsatrim vla-snici- ma podrmči aa sije vasao aa li ta ti tmočki Isssattrlfahmi rat-ni sJeemci ili ne rat to aa H oni "rasamiJH ovoj posao" Ali ovi američki rttmzl soUJa-ču-je "Borba" Ipak aaa tro to imaju tvoju guska Američki imperijalisti pustili sa iz vida či-njenicu da tu ti njemački ratni zločinci koji "razumiju tvoj po-sao" izgubili dva rata ™m$m&mWRPt - i i m
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 22, 1948 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1948-04-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000352 |
Description
Title | 000193 |
OCR text | - v m -s- po-n '' T 'I' O zaaaaammO aaaaaaaaaamml taaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaamv taaaaaaaaaaav JB daaamaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaak E H aaaaaaaaaamal ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM ift U 206 Adelcnde St W NARODU U JUGOSLA-VIJI Toronto 1 OnU Canada CIJENA: U OBNOVI I IZ-GRAD-NJI Za Kanadu S500 godlžnjo ZEMLJE Za are druge zemlje $600 I JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God Vm Bro] 1213 TORONTO ONTARIO THURSDAY APRIL 22 1948 VoL VM No 1213 SDDJENJE GRUPI ŠPIJUNA U LJUBLJANI OPTUŽENI SU PRIMALI DIREKTIVE OD RATNOG ZLOČINCA MIHE KREKA I ŠPIJUNSKIH CENTARA IZ INOSTRANSTVA Ljubljana 12 Aprila — Pred vijećem Vrhovnog uda Narodne Republike Slovenije u Ljubljani počelo je sudjenje grupi špijuna koji su za vrijeme okupacije i po-slije rata iivriili nit najtežih zlo-čina protiv naroda i driave Sudskom vijeću predsjedava pot-predsjednik Vrhovnog uda Slove-nije dr MateJ Dolničkar a članovi u sudi je Vrhovnog suda Rihard Knez 1 dr Ludvig Gruden Tužbu zastupa javni tuiiiae Narodne Re-publike Slovenije Vlado Krive 1 pomoćnik dr Žalik Optuienl su: Mirko Litenc iz l'redtrga kod Kadovljice profesor Kehar Itadivoj iz Sturja kod AJ-dovšći- ne publicista Marijan Dok lcr iz Kranja svećenik Vinko Zor iz Ilaća kod Medvoda svećenik ćiril Dimnik iz Slapa kod Ljub-ljane šumarski Iniinjer Aleksan-dar Žekar iz Kogaikc Slatine me-taloctru- gar Albin Sirk iz Kojskog kod Gorice student Marija Kernc iz Loia namještenik Marija Kril-na iz Liga krojačica Jolka Hi-te- nc iz Liga učiteljica u pensljl Alojz Krek iz Ljubljane student I Janko Sokić Iz llrega kod 21rov-nic- e namještenik Optuienl su kao pripadnici stra-nih špijunskih slulbi prema nalogu predsjednika takozvanog "Sloven-skog narodnog odbora u Rimu" ratnog zločinca Mlhe Kreka i agen-ta strane špijunske sluibe u Avaj-carsk- oj Itauhnika povezali se pre-ko Mirka HHenea sa šefovima stra-nih obavještajnih sluibi u Gorki 1 Trstu i no njihovim direktivama pdkupljalf podatke o Jugoslaven-sko- j armiji vojnim objektima ra-sporedu trupa o Industriji i općem privrednom i političkom ttanju u smlji Optuieni su organizirali i oralan bande s namjerom da tastom nerede U Inostranttvo ou JaU isvJeštJ kojima su tratili orotanu intervenciju protiv naše driave U provodjenju ovih znda-tk- a oni su se oslanjali na tako-zvani "Slovenski demokratski sa-vez u Gorici l Trstu" i na njegove Članove dr Kalčina Kom perla i drogo koji su održavali vate sa Se-fovima stranih špijunskih oluibi u Gorivi i Trsta I pomagali organi-zaciju naoraianih bandi medju ko-jima i špijunsku diverzantsku treu _ nreicak Suligoj i Sirk Alem Optuieni su se oslanjali i mi ratne zločince u logoru Senigali u Italiji gdje su osnovali basu sa ergamtiranje oruianih bandi On-tuie- ne su orušjein pomagali i ofi-ciri demo-krićanek- ih oroataih je-dinica s kojima su se sastajali pre-ko predstavnika "Skrroaekog de-mokratskog saveza" u Vldmu (Udbine) Gorici i na Staroj Gori U augustu 1946 godine eptuieai Mirko Ditenc kao pomoćnik ko-mandanta takotvane "Ujedinjene leveaske narodne vojske" i vojni povjerenik takozvanog "Sloven skog narodnog odbora u Rimu" otišao Je u Korušku da organisin raibijcne ostatke "Ujedinjene slo-venske narodne vojske" Poslije neupjeha on se vratio u Rim gdje Je u suradnji s ratnim tločmeima svećenicima Markom Kranjcom i Andrejom Kriimanom iaradio ela-borat "Slovenci u borbi sa slobodu u doba okupacije" U ovom elabo-ratu on Je klevetao narodno stobo-dilačk- u borbu slovenskog nareda 1 falsificirajući historijeke činjenice prikasivao domobrane četnike l ostale pomagače okupatora kao Aprila 1MT godi optešeai Bi-te-ne pod šsšjaaoklm imenom "Ga-bo- r" došao Je u Sloveniju po na-redjen- ju i s novčanom potporom tosajnika Mihe Kreka On soje mo-gao u Sloveniji stvoriti svoj Ile-galnu organizaciju pa se sat pot-puno stavio na raspolotoaje stra-nim špijunskim službama Bhonc Je uspostavio vesu s agentom oba-vještajne sluibe Stankom Lenieom i Matijem čootalem optaieaim Kernc Marijom ćirUom Dzmnikom i drugima prema nandjoaju tako-avano- g "Slovenskog narodnog od-bora u Rimu" U augustu IM godine optuieni Ditenc e povezao s preporukom Mihe Kreka sa vodjom strane oba-vještajne sluibe u Gorici pozna-tim pod imenom "Berlip" i sa čla nom strane špijunske sluibe u Tr-stu poznatim pod ilegalnim ime-nom "Bap" U junu 1947 godine Ditenc je us-postavio vezu i imed ju agenta stra-ne obavještajne sluibe u Ljubljani Radivoja Rehara sa ilegalnim ime-nom Petar Stanko i organizatora strane špijunske sluibe u Trstu Preko svog kanala slao je dr Kači-n- u u Goricu dvaput mjesečno iz-vještaje Rehara U istom vremenu preko Iireečaka uputio je izvještaj o političkom privrednom i vojnom tanju u Sloveniji naročito u kra-jevima koji su bili priključeni FNRJ Optuieni Radivoj Rehar stari agent strane obavještajne sluibe stupio je u vezu s predstavnikom jedne strane driave u Ljubljani u namjeri da naplati svoju špijunsku djelatnost u 1940-4- 1 godini i da na-sta- vi svoj zločinački rad Po nalo-gu predstavnika jedne strane dr-iave u Ljubljani on je napisao dva špijunska izvještaja Prema nare-djen- ju strane obavještajne sluibe u Trstu poznate pod šifrom "Cpu 10720" organizirao Je u Ljublja-n- i 14 skloništa Od jula 1947 pa do hapšenja optuieni Je upućivao Sefu "Cpu 10720" fotografije i špijun ske izvještaje Mirko Ditenc Aleksandar 2ekar Alojz Krek i Janko Soklić optuieni su sa organiziranje oruiane akci-je protiv narodno-oslobodilač- ke vojske 1 suradnje a terorističkim političkim aparatom gestapoa Op tuienl Ditenc je kao "komandant istočno Slovenije u sitni 114 i 1916 godine predio Nijemcima 14 engleskih i američkih avijatieara i sa to od gestapoa primio nagradu od 20 hiljada rajhsmaraka Na prijedlog Javnog tniioea su i je odlučio da se isključi Javnost sa udjenja kada se budu pretresale one tetke optužnice koje se odnose na vose optuženih predstavnikom Jodne strane zemlje u Idubljani I špijunskim centrom u Trstu Prvi Je na današnjem pretresu saslušan Aleksandar 2ekar koji Je ec IM godine radio sa špijunsku službu četnika i gestapoa Njego vo špijunsko ime je bilo "Bor" On Je prianao da Je sa svoj špijunski rad poslije oslobodjonja primio ukupno 30000 dinara On Je tako-dje-r održavao vozu oa ratnim zlo-čincima koji su pobjegli u Koruš-ku Pored suradnje u špijunskoj mreii i uspostavljanja ove mroJe tokar Je davao direktive ratnim zločincima u Salsburgu da se uje dine protiv FNRJ Oa Je te direk-tive davao u ime takozvane "Slo-venske narodne demokratske Zve-se- " i njenog vrhovnog organa ta kozvanog "Slovenskog narodnog odbora" U ime ove organizacije on Je uspostavio vezu s ljubljan-skim biskupskim ordinarijatom pa i sa takozvanim "Slovenskim na rodnim odborom u Rimu l'ored toga žekar Je u ime ove "trme" poslao pismo predajedaiku SAD Trumanu u kome ga poziva na orasanu Intervenciju protiv Jugo-slavije Na pretresu je utvrijeao da Je ovu "Slovensku naredno de mokratoku svetu" I njen glavni organ "Slovenski narodni odbor" predstavljao on sam Pojedine špi-june gestapovce lekar Je htss da prikaše kao čvrsta polHUku erga- - msacziu i uoosm oa ova izomaije- - i na organizacija za "Stovtaoku na--1 rodno-domokrats- ku zvoau" trati orutanu pomoć od Tramaaa Zatim a saslušane Joi Joiiea mtaac i Marija Kriiaić 170000 se nastavlja SOCIJALISTIČKA KONFEREN-CTJAUTRST- U Trst 16 Aprila — U Pirana ko-ji se namti pod omarom Jtgasia-vsask- z armijo sdriaa Je Ustavot-vorni kongres Socijalističke parti-je Slobodnog Teritorija Trsta Tajnik partije izjavio je pred kongresom da Socijalistička par-tija punom odaaoiea stoji Iza po-djele zemlje seljacima aa teritori-ju pod jugoslavenskom upravom Socijalistička Partija na ovom ' teritoriju priznata je po civilnm I vojnim vlatima ULHDH JE POŽURIM Dfl PODUZmE IMERE PRDTIU KRŠEM ZHKOnn POMORSKA Ottawa 21 Aprila — Stanje u odnosu ismedju Canadian Seamen's unije L dviju parobrodarskih kom-panija postalo Je napeto do tolike mjere da su pomorci u mnogim lukama morali izaći na štrajk Cijela stvar za pravilno rješenje ovog problema toj i u rukama fe-deralne vlade 1 njezinih zakona Prema izvještaju dvojice vladinih komiiionera I VV Rrockingtona i J D McNisha koji su Upitali spor za štrajk pomoraca 1 sve što se dogadja u vezi sa ovim štrajkom odgovorne su parobrodarske kom-panije koje uposluju Štrajkolomcc Dvojka pomenutih komišionera su pronašli da uprave dviju paro-brodarskih kompanija odbijaju potpisati ugovor sa zakonom priz-natom Canadian Seamen's unijom Jer da se ne slaiu sa političkim mišljenjem unijskog vodstva Um-jesto toga uposluju članove štraj-kolomač- ke unije Pat Sullivana ko-ja ni zakonom nije priznata Borba pomoraca protiv samovolje parobrodarskih kompanija CANADIAN SEAMEN'S UNIJA SVE RADNIKE ZA FTNANCIJALNU I POMOĆ Toronto — Isvrimi odbor Cana-dian Seamen's Union dolasi prod svoj etanetve objajnjenjefn zateg-nutog spor kojog sn prouzročile dvije kanadske najveće parobro-darske kompanije — Colonial and Samta Stoamship Companioa Ca-nadian Stoamship Lines Ove dvije kompanije stavile su se isnad ka-nodek- og zakona poništile ugovore sa zakonom priznatom Canadian Soamen'a unijom oma lav lile na-rodje- nje federalnog odjeljenja 'ra-da i počele uposlivati radnike iz štrajkolomačke unije koje su or-ganizirale pomoću renegata Sulli-vana lrem ovaj spor sasjeca u odnose ismedju Canadian Seamen's unije i dviju pomenutih parobro-darskih kompanija ipak je vašno jda Hm upoznaju svi kanadski radnici Jer Je ukidanje prava or ganiziranih pomoraca ujedno na-pad i na prava svog zanatsko unij-ko- g pokreta u ovoj zemlji Izvrš-ni odbor kale svom članstvu u ob-jašnjavanju ovog spora Iznašamo pred vas razvoj prilika koje se degadjaju ismedju Colo-nial and Sarnia Steamohip Co Ca-nadian Stoamship Lines i Cana- - — Na Medjunarodnoi konferenciji za slobodu štampe I isuermteijn Francuska delegacija Je podnijeta predieg o pravu is-pravljanja I pobijanja krivih vije-sti Na zasra predttga francuske dstagatja vtsee svth somalja ima-l- e bi pravo da u vrsmmu od pet dana nakon sw objavljene vijesti a normama strane zem-lje i lana vm aatiea zemlje j jlustu'aa izjavu ispravku krig --rUiirl Govoreći po ovom predtogu Ju-goalavo- aoki m i mtavaik Mateš aaaaae Je aa čsnjazaco anem-ttatnj- z pravo svako zornije sa ob-javijiva- aje hmravka no mote pri-mijoa- lti i proširiti aa moajmmrod- - r— ~ Gtnvao pttaaje ovdje nastavio Je ' Motaš aiie akaatraaje aa greške I koje mm ispraviti U pitanja je namjerno objavljivanje latam itrjattaja kao i organiziranje kam-- - aaafe tati i Untb Vu MA Tsakciimzina štampa protrv nap-roaa- ih domokrstakih zemalja Moajaaarodaa kampanja širenja loli i klevota mete sa spriječiti Je-di- no aspostavom odgovrrrnooti sa štampu i provodjenjem u irvot Jed noglasno prihvaćene rezolucije na konferenciji a ne onim što kao i francuski predlog ne vodi po-- UNIJA JE ODLUČILA NASTAVITI BORBOM DO POBJEDE APELIRA MORALNU slijedeće: U izvještaju komišionera predo-čeno Je vladi i njezinom odjeljenju rada da parobrodarske kompanije krše njezin zakon i da je stoga po-trebna hitna intervencija Usprkos toga vlada se drii nehajno te iz PRIJATELJSKA SURADNJA SSSR I MADJARSKE Budimpešta — Na molbu Ma-djars- ke sovjetska vlada je odgovo-rila da odobrava traienje madjar-sk- e vlade da odredjene količine re-paracija koje su trebale biti ispo-ručene u mjesecu Januaru 1 feb-ruaru u iznosu od tona ku-kuruza biti isporučene u no-vembru i decembru ove godine Madjarska štampa svestrano je pozdravila ovaj sovjetski prijatelj-ski akt i da ovaj primjer naj-bolje odrazu je iskreno prijateljstvo i dobre namjere Sovjetskog Save-za prema MadjarskoJ kao i dru-gim zemljama koje se bore sa po sljeratnim poteškoćama dian Seamen's Union Vaino je u samom početku da pomenute kompanije naru- - A VA JU SA KOMA JM AA RA sve radnike u Kanadi te čak odbi-jaju priznati naredjonja federal-nog odjeljenja rada lit bilo koga drugog Za vrijeme zasjedanja nagodbe-no- g odbora Je trebao preslu-šati obe strane u sporu pomenute kompanije se nisu odazvale pozivu sa preslušavanje nego oa otpočele pregovore sa sporazum ta kompa-nijskom unijom Postupile su usprkos činjenice što Je Cana-dian Seamen's unija Jedino zako-nom priznato tijelo punosnt(isw da za pomorce pregovara sa Sarnia and Colonial Steamohip sa ugovor I što već kroz 10 prošlih godzaa potpisuje ugovor sa Csnadian Stsamship Lines Vi ćete rasumjoti braćo 1 oštra da ove kompanije titoe davaju vr-lo opasan primjer takav primjer koji mole ugroziti pravo na kolek-tivno pregovaranje ovim orgaaizi-rani-m radnicima u ovoj iisnljl Da-nas Je ovakvom napada lalssiaa istinska unija pomoraca — Cana boljšanju stvari već Jedino ostav-lja umišljenu nada da sa neki ko-raci Ipak poduzeti Jugoslavenski predstavnik Je Iz-javio da će Jugoslavenska defcga-čij- a glasati protiv frtBcasksg Prtdiega Jer se istim i mi gatara daljnje prorodjeaje potitiekc kam-panje lainih vijesti I kleveta JOŠ JEDNA PROVO-KACIJA Deiroit 20 Apnla — Ovdje je metrima raajoa WaHor Boa- - ther predsjednik antomabjltk ma-je Napadači sa a noći ispsMH dva motka kroz prozor u kaea Bea i tu i ji Liječnici da rane nisu opasa LTS"ST ?"?""J'J' "' 7 " toJ w Tf ""? " P"flviimu sa aovf aaovor m Je Ovu provokaciju isrriile ta reakcioaaiae tfle a cilju em at za-metne borba iszooaja kzajmm aao nicar koje preaatnvlja Keataer i naprednih sila u uniji automobil-srakdihničrkaidnpirkiatisak na bpioesJeoaVosrlcabizloa'! vrijeme pregovora i dovelo do ra-cje- pa i razbijanja unije KONFERENCIJA 0 SLOBODI ŠTAMPE U ŽENEVI neke kri-ve ovoj 9000 mogu piše ista-ći AOAA)AA koji ova-ko kašu kako dana u dan zateie u vršenju svoje duinoeti protiv kršenja zakona i provokacija koje se ovih dana re-daju u raznim lukama po kanad-skim jezerima U ThoroMu su bačene dvije bom-be kroz prozor u unijsku dvoranu Bombe na sreću nisu eksplodirale "©zvana Je policija da se osvjedoči i poduzme mjere ali Joi do sada poduzeto nije ništa U Torontu Goderichu VVindsoru i drugim lu-kama ukrcavaju se štrajkolomci i pomorci sprijočavaju uposlen je štrajkolomaca koliko mogu dok vlasti sve to gledaju skrštenih ru-ku Ako federalna vlada misli da će razne provokacije i mogući policij-ski teror prisiliti pomorce da napu-ste svoja unljska prava tada se vara Unija kanadekih pomoraca odiočila Je do kraja braniti svoje zakonsko pravo i čuvati one teko-vine koje su postignute dotada-njim štrajkovnim borbama NA dian Soataoa's Unšaa sutra bi se isti napad snašao hrveott protiv ko-je drogo unije u Kanadi Ovo Jednostavne moH t da kompanijo mogu u tvoj ured poz-vati btlo koje Hee i t njime protu-zakonito progovarati I usprkos unijom potpisati dragi ugovor sa-svim Je jaaao da e ovakav razvi-tak ako te dozvoli staviti u opas-nost sav zanatski unijoki pokret u KaaoaL Naša se unija u ovom razvitku savjetovala sa ptoastavnidma Trades and Lahor Congroasa i oni sa najoštrijim riječima osudili an-U-rodni- ćtd postupak ovih kompani-ja te se skini za stanovištem ko-jeg je zaatola naša unija Kao što vam Je poznat kompanijo se za Ugovor slute "komunizmom" kako bi pod ovom maskom provodile tvo--J protasakoaHe sktivnosti to od-bile održati sastanak i progovarati seamen's unij Vodstvo Trades Jeltaasopo- - taj spor sa ovim kompanijama 1 u ta svrha imeno-vale istaknute roaaoike vodje koje se ne sosa optaUsati "komuniz-mom" da a ime Cana srna Soa-tsoa- 's nije progovaraju 1 stvore spora— sa ovim leomaoaijama ta teksta Kompanije sa oanoV odri U sa-stanak I pregovarati sa predstav-nicima Troooz aml Lahor Coagres a Oae sa ottnaa pristale da tu t pitanje --kosamattma" nego pttaaje borbe protrv ortsatafranog pokroza Ovog a tanji a da aa štrajk kodorm koje predotav-- U Apelira-- i moral- - ij borbi za pravo Mi tmatrame da J 4 i protiv ara- - gak iiitaniiiitalh radaflta Mi se tato tim me pomoći d trag lmsniamiog ramsazaog pokre-ta 2a zrijsma štrajka msVei se aoiase a saorim drakćijem pošsaa- - tsaba staa i arosm Jar oni a štraj-kaj- a kod tvojt kalo nogo tamo aajeaa ajmovi kroaovL Stoga apo-lii'- it mz avakog karomkof rad-aik- a aa trt oae koji se solidariša oa aam praie fi- - I zatsazna pomoć isto kao šio sa to anali a toku a 19+f godSaL Bratski pozdrav vima T G McManus nacionalni tzjnik DEMOKRATSKE SNAGE ITALIJE P0Ifl[:flLE svo] mm GLASOVI ZA DEMOKRATSKU FRONTU SU GLASOVI ZA KRUH SLOBODU I NEZAVISNOST Rim 21 Aprila — Usprkos žes-tokog terora izborno prevare za-strašivanja lainih obećanja 1 kle-veta sa strano talijanske reakcije i prijetnje iz vana pogotovo iz Sje-dinjenih Država demokratsko sna-ge Italije zabilježile su vaian us-pjeh u izborima 18 aprila Prema podacima koji još uvjek nisu potpuni izborni rezultati stoje ovako: Kršćanuki demokrati pod vod-stvom Du Ganperija dobili su 12-6815- 27 glasova Narodni demokrat-ski front kojeg u glavnom sači-njavaju komunisti i lijevi socijali-sti dobio je 7995C01 glas Treći po redu su desničarski socijalisti koji su dobili 184882G glasova Ostalo glasove dobili su republi-kanci monarhisti i drugi Kod se uzme u obzir izborna kampanja koju su reakcionarne si-le vodile pomoću američkih dolara orulja i ratnih brodova u talijan-skim lukama pomoću prijetnjo da talijansko majke neće dobiti hrane za svoju djecu ako glasuju za De-mokratsku frontu pomoću lainih obećanja uključiv i Trst itd nljo ni čudo Što su kršćanski demokrati dobili najviše glasova Oni su imali u rukama driavni nparat I sve ekolnmtl koje su Ukorlšfavall u izbornoj kampanji i na sam dan iz-bora Za njih i druge reakcionarne sile glasali su čak i mrtvi Jedni su za njih glasali po nekoliko puta AMERIČKI NAROD KAŽNJAVANJA VVashington 20 Apriln - Fede-ralni sud pronašao je "krivim" američke ugljenokopače koji su odriali štrajk za staračku mirovi-nu od 1100 mjesečno I nepravedno kasnio United Mine VVorkera uni-ju sa 1400000 dolara a njesinog vodju John Uvvisa sa 20000 do-lara globe Akoprem Je štrajk savršen po-bjedom ugljenokopača što znači da Je njihova torba bila opravda-na federaln] sudac Alan Gokls-borou- gh ipak je osudio ugljenoko-pače i protiv njih izrekao kaznu Farben i Krupp rješoni odgovornosti zločina-čku ulogu koju vršili kroz decenije AMERIKANCI PODUZEĆA lieograd — Američko driavno odjeljenje odlučilo Je da notorni njemački kemijski koncern I G Parben preda njegovim vlasnici-ma Nureaberikl sud odriješio Je Kruppa svske odgovornosti za nje-mačke nacističke zločine Ova od-luka piše "Iiorba" ogorčila Je de-mokratsku Javnost u čitavom svije-tu Jer je općenito poznata zloči-načka uloga koju su kroz decenije vrštti I G Farben i Krupp Ilet eksploziva I otrovnih plino va I G Farbena I bez Kruppovih topova VVIHIam Kajzer nebl bio u stanju započeti prvi svjetski rat Hitler je gradio svoje planove ta munjevito osvajanje čitavog svi jeta oslanjajući se na proizvodnju umjetnog petroleja gume i eks-ploziva I G Farbena i proizvod-nju Kruppovih tenkova i avijona Američki financijski magnati Još su sa vrijeme rata stvarali pla-nove kako će spasiti tvoje trgova-čke prijatelje u Njemačkoj i kako će staviti njemačku industriju pod tvoju kontrolu I iskoristiti Ju za UNUA ELEKTRIČARA PODU-PIRATI ĆE CCT Toronto 19 Aprila — U silju sjedinjavanja radništva za itbor CCF vlade u provinciji Ontaris United Eieetrical Verkers uniji odriala Je konferenciju tvojih lo kali iz šest ontarijskih grafova Predstavnici elektriearskih rad nika složili su se da će pedapiraU kandidate CCF u provincijalnim izborima na 7 Juna U tu svrhu us-postavljeni će biti UE-CC-F komi-teti u svim unljskim ograncima koji će raditi za Izbor CCF kandi-data r mmrmkW°i0& 33&&mmi 3š - ''-j- g? %i~ - Na izborna mjesta tjerani su bo-lesni i iznemogli Broj glasova koji Je pod ovako neobičnim okolnostima pao za De-mokratsku frontu predstavlja va-ian uspjeh i novi porast naprednih nnaga Italije Glasajući za Demo-kratsku frontu narod je glasao protiv američkog monopola i nje-govih sluinika u zemlji protiv eko-nomskog nazadovanja 1 praznih obećanja iz Amerike za ekonomski napredak za kruh slobodu i ne-zavisnost Izborni rezultati u Italiji poka-zuju da su demokratske mase od-lučno odbile svaku navalu reakcijo u zemlji i izvan zemlje i ostale čvr-sto ujedinjene u daljnjoj borbi u kojoj će narodna stvar potpuno po-bjed- itl za su IM VRAĆAJU UJEDINJAVANJE MADJARSKIH RADNIČKIH PARTIJA Budimpešta — Centralni kom-itet Komunističke partije Madjar-sk- e Jednoglasno je prihvatio pred-lo- g za ujedinjavanje komunističke i socijalističke partije Centralni komitet ovlastio Je Po-litički biro partije da radi na pri-premanju jedinstvenog kongresa dviju partija U tu svrhu zaključe-no je da se odloii edršavnnje čet-vrtog kongresa Komunističke par-tije koji je trebao početi na 12 Ju-na PROTESTIRA PROTIV UGUENOKOPAČA koja je itazala negodovanje po-svuda Protiv ove teške katne koja Je izrečena na osnovu poznatog Taft-Hartl- ev zakona oštro protestira američki narod a pogotovo organi-zirani radnici kojima je taj zakon oduzeo pravo na slobodan štrajk Naročito tu ogorčeni ttgtjoaekopa-Č- J pa su stoga mnogi ponovno na-pust- ili posao i isaali na prsisotnl štrajk Ugijoaokopači nasivlju AVAJ SAMOA) ItAAVAVVmHR I IAWBwWtto Obrana agjjsao stalke Htje 1 Johna I-ew-ioa uloiila je prhaV svoje imperijalističke pianovc Iz tih razloga Je Wa Starat pomoću svojih ljudi u amsričksj vladi Porreotasz Harrimana I dru-gih poslao troje predstavnike u Karepu zajedao ta ekspedieie&iai silama Bitenhsrrera Za vrijeme otvaranja drugog fronta I prodora u Njemačku ame-rički glavni štab bit Je pun ame-ričkih "buotnesomeaa" u vojarlkej uniformi čeoto sa vrta visokim či-novima Najmoćniji medju njima bio je WUUam Draper direktor IMIlon Reed banke Ovsj bankar dobio Je čin brigaoaog geasrata I postavljen je za sofa Kkeesmekog odjela u lhHaaswirsMia gone ratnom štabu VVall Street i velike tiaaore za Mjomolfces a na-pose za tjemacaa ratna maotsrlja Iod Marsšmlbrrlm plizim Vfoma-čk- a os biti pretror eaa a rooaa ba-za Krupp I G rarboa i tri dragi ratni iadostrijalisti XJasasAo da-ka- ko imaj bogata Isiaotva k dva-ju prošlih ratova koje amsrifki im-pe- ri jaJisti sok za sobe tslrsissrtti Kadi toga nije čoao Me Loma Browa Jedaa od voaja orgaammci Je američkih Indsotrijnhata Na- - ttoaal Asoociatioa of Mosszfacta- - rora taamosci oozaku sa povrotok I G Farboa tvoraka njsatrim vla-snici- ma podrmči aa sije vasao aa li ta ti tmočki Isssattrlfahmi rat-ni sJeemci ili ne rat to aa H oni "rasamiJH ovoj posao" Ali ovi američki rttmzl soUJa-ču-je "Borba" Ipak aaa tro to imaju tvoju guska Američki imperijalisti pustili sa iz vida či-njenicu da tu ti njemački ratni zločinci koji "razumiju tvoj po-sao" izgubili dva rata ™m$m&mWRPt - i i m |
Tags
Comments
Post a Comment for 000193