Jedinstvo, July 18, 1961

              W J ш
uniZu
ODNOSI IZMEDJU JUGOSLAVIA I
SSSR RAZVIJAJU SE NORMALNO
Popovic hvali sovjetskc da su razgovori sa sovjei-ski- m
lidcrima korisni vcoma uspjcsni"
Beograd. Tanjug da se drzavni sekretar za
vanjskc poslove Koca Popovic povratio iz
13. jula sa avionom jugoslavenskog
zrakoplovstva. Zajedno njim povratili su se i
ostali delegacije pomocnik drzavnog sekretara
za vanjske poslove Ivo Vejvoda u Drzavnom
sekretarijatu za vanjske poslove Sarkovic i Budi-mi- r
Loncar.
Na beogradskom aerod-rom- u
Popovic je novinari-m- a
dao ovu izjavu :
"Bili smo nekoliko dana
u posjetu Sovjetskom Save-z- u.
Vrijeme naseg boravka
bilo je rclativno kratko, ali
i za to kratko vrijeme mi
smo vidjeli krupne rezultate
uspjehe koje sovjetski na-ro- d
postizc u brzoj izgrad-nj- i
svoje zemlje i moram rc-- ci
da smo time bili veoma
impresionirani, iako mi zna-m- o
iz stampe i mace iz po-data- ka
kako to izgleda. Ra-zumi- je
se, kad se to direkt-n- o
vidi, onda je impresija
jako snazna.
Svuda smo bili lijcpo pri-mlje- ni,
prijateljski i srdac-no- :
u Moskvi, Lcnjingradu
drugdje. Kao §to znate. bili
smo takodjer primljeni od
stranc predsjednika sovjet-skc
vlade druga Nikitc Ser-gejevi- £a
Hrus6ova i tako-djer
oil potpredsjednika
vlade Anastasa Mikojana. S
njima smo imali otvorenc i
vrlo interesantne razgovore.
Takodjer sam vodio veoma
iscrpne razgovore s mojim
sovjetskim kolegom drugom
Mi smo torn pri-liko- m
izvrsili razmjenu mi-sljen- ja
o problemima koji
interesiraju dvije zemlje i
o najkrupnijim medjunaro-dni- m
problemima.
U komunikeju o posjetu
konstatirana je izmedju os-tal- og
sli6nost i podudarnost
gledista o mnogim osnovnim
dana§njim medjunarodnim
problemima. Po naSem mi-Sljenj- u,
za te razgovore je
karakteristicno da su vodje-n-i
u duhu pune otvorenosti,
srdacnosti i prijateljstva i
uvazavanja obostranih sta-vov- a.
Vec samo to je pred-uvj- et
za uspjeh till razgovo-r- a
mi ocjenjujemo
da su oni bili i vrlo korisni
vrlo uspjesni. Oni su omo-gudi- li
da suocimo svoja mi-sljen- ja
i tim i da
priblizimo misljenja, da tra-zim- o
ono §to nam je zajed-niSk- o,
a toga ima mnogo.
Zbog toga smo ja i moji
drugovi koji su bili sa mnom
uvjereni da ovaj posjet pre-dstavl- ja
znacajan korak u
daljnjem poboljsanju me-djusobn- ih
odnosa, u dalj-njem
povecanju i produblji-vanj- u
prijateljstva, koje ve6
postoji izmedju naroda
Saveza i Jugoslavije
i vlada Saveza i
Jugoslavije".
Sluzheno saopcenje
U Moskvj i Beogradu je
jednovremeno izdano zaje-dni6k- o
saopcenje o Popovi-cev- u
boravku u Moskvi koje
glasi :
"U skladu s postignutim
sporazumom od 7. 1.1. jula
ove godine, drzavni sekre-tar
za vanjske poslove Fe-derativ- ne
Narodne Rcpubli-k- e
Jugoslavije Koca Popov
ф Tridcstta godina khlenja
Izlazi svakog utorka i petka
Godnnja pretphta:
za Kanadu 6 dolara $ ostale zemlje 7 dohra
Adresa:
479 Queen Street West
Toronto 2-- Л, Ontario
Tehfon EM 3-16- 12
VOL. XIII. No. 54 (1148) TORONTO, TUESDAY. JULY 18, 1961 PRICE 8c PER COPY
KOfA POPOVIC U MOSKVI
uspjchc; kaze
bili "vrlo i
— javlja
Sovjctskog
Saveza specijalnim
ratnog s
clanovi :
i nacelnici
Gojko
i
i
Gromikom.
i stvarno
i
samim
Sov-jetsk- og
Sovjctskog
—
vie nalazio so u sluzbenom
posjetu Sovjetskom Savezu.
Коба Popovic jc bio pri-mlj- en
od stranc predsjedni-ka
ministarskog savjeta
SSSR-- a N. S. Hru§2ova i pr-vo- g
potpredsjednika minis-tarskog
savjeta SSSR-- a A. I.
Mikojana, a takodjer je i--
mao
susrete i s ministrom
vanjskih poslova SSSR-- a A.
A. Gromikom.
U toku razgovora koji su
protckli u prijateljskoj at-mosf- eri
izvrsena je razmjc-n- a
misljenja o pitanjima so-vjetsko-jugoslave- nskih
od-nosa,
a takodjer i o najvaz-niji- m
nu-djunarodm- m pro-blemi- ma
erlinska vjestacki stvorena
moze brzo biti rjesena
Ratna ima cilj kongrcsnog
svrhc
Sjedinjenim
radi navelo Kongres odobri
nove milijarde dolara aktivnosti,
mira
Endicott.
Kennedyeva iskoristava berlinsku
vojne
pomoc, rekao
Endicott izja-vio
berlinskom listu "Neues
Deutschland", koji provodi
svjctsku ankctu o pitanju
zakljucenja njemaCkog mi-rovn- og
ugovora
i Endicotta izne-s- e
svoje poglede.
"Mirovni ugovor sa Nje-maCko- m
Dcmokratskom Re-publik- om
i Federalnom Re-publik-om
(Zapadnom Nje-табко- т)
apsolutno pot-rcban- ",
Endi-cott.
"Naoruzavanje Zapad-n- e
Njemafke i rastuca mod
nepopravljivih nacistiSkih
u Bonnu iredstav-ljaj- u
ozbiljnu opasnost za
mir. oni koje zelc
sprijece atomski rat trebaju
pomoci se ukloni opas-nost
njemackog naoruzava- -
Hazen Argue,
vodja CCF izjavio
treba zauzme neza-visa- n
stav u berlinskoj
On za se zakljuSi
ugovor Zapad-nom
Njemackom i Njemac-ko- m
Repub-liko- m.
Narod Berlina, Zapa-dne
Njemacke i treba
sam odluSi o svoioj sud-bin- i.
Argue govorio mi- -
Objc strane su sa zado-voljstvo- m
konstatirale se
odnosi izmedju SSSR i
razvijaju normalno i
su njihovi stavovi o osno-vnim
medjunarodnim pita-njima
slicni ili se podudara-ju- .
One su izrazile da
ce se suradnja izmedju dvi-j- u
zemalja u pitanjima bor-b- e
za mir i smanjenja me-djunaro- dne
zategnutosti i
ubuduce uspjesno razvijati.
Koca Popovic i njegova
pxatnja prisustvovali su ae-romiti- ngu
na TuMnskom ae-rodro- mu,
posjetili su rajone
nove stambene izgradnje u
Moskvi, posjetili su izlozbu
dostignuca narodne privre-d- e
SSSR, a takodjer su pos-jetili
Lenjingrad.
U toku razovora potvr-djen- o
ce ministar vanj-skih
poslova SSSR-- a Gromi-k- o
posjetiti Jugoslaviju u
vrijeme u kome ce se obje
naknadno dogovori-t- f
i
hislcrija odobrenja
i
Histerija oko u Drzavama so
raspirujc toga da se da
za odrzanje
izjavio je predsjednik kongresa Dr. Ja-mes
G.
vlada krizu za to
da ishodi povecanje izdataka svrhc i takozva
nu stranu
Dr. ovo
poz-va- o
Dr. da
je
rekao Dr.
generala
Svi da
da
je da Ka-nada
da
kri-zi.
je da
sa
Demokratskom
NDR
da
je na
FNRJ
da
nadu
je
da
strane
je
nja iz srea Evrope."
Dr. Endicott kazao da
sadasnjc istodne granice
NjcmaSke moraju biti osi-gura- ne,
revansisti6ki plano-v- i
moraju biti pomrseni i za-poce- to
opce razoruzavanje.
"Njema£ki narod i Evro-p- a
moraju biti spaseni od
nepotrebnog i samoubilac-ko- g
rata", kazao je Dr. En-dicott.
mirovni
ugovor je vazno sredstvo za
njihovo spasavanje — he sa-mo
njih, nego cijelog svije-t- a
od opasnosti rat."
Dr. Endicott naglasio
da sadasnja berlinska
kriza vjestadki stvorena i
moze lako biti пјебепн. "Za-padnom
moze biti
osiguran status slobodnog
grada Ujedinjenim Naci-jam- a
i medjunarodnim ugo- -
Argue trazi da Kanada zauzme nezayisan
stav u berlinskoj krizi
nacionalni tingu Nove u Van-couver- u.
Mitingu je pred-stavlj- en
kao veliki protivnil:
NATO i kanadskog pristupa
Organizaciji amerifkih dr-zav- a.
U svom govoru Аг-gu- c se
izjasnio i protiv nuklearnog
naoruzavanja Kanade. Kri-tizir- ao
je ameri6kog preds-jednika
Kennedya zbog na-redjiva- nja
(govor u
kanadskom parlamentu) §to
ona treba da uradi za
NATO i OAS.
ZAVRSEN JE STRAJK
GRADJEVINARA
Strajk gradjevinarskih radnika u zavr-§e- n.
Radnici su se poTatili na rad u ponedjeljak ujutro.
sporazuma nisu odmah objavljeni, ali je jedan.
od vodja strajka izjavio da su dobivene "unijske kondi-cije- ".
Poslodavci su pristali da ce prihvatit odlukc ar-bitracio- nog
odbora u pitanju zaostalih placa.
Strajk je trajao skoro dva
mjeseca. U njemu su u gla-vno- m
sudjelovali doseljeni-c- i
(Talijani i drugi) uposle-n- i
na izgradnji stanbenih
zgrada. Oni su pokazali ve-lik- u
borbenost. Preko 100 je
uhapsscno zbog sudjelova-nj- a
u strajkaskoj aktivnosti.
Preko osudjeno je na za-tvo- r.
Strajk su podupirali gra-djevinar- ski
radnici uposleni
na takozvanim komercijal-ni- m
projektima. Ali potpora
mogla biti i bolja i da je
bila pobjeda bi sigurno pri-j- e
bila dobivena. Razlog za
to ne lezi na radnicima, ne-g- o
na desnifarskim unijs-ki- m
lidcrima. Vjcruje se da
pobjcdi mnogo pridonije-l- a
timsterska unija kad je
proslog tjedna odlu6ila da
obustavi dovoz materijala
svim piketovanim gradilisti-ma- .
Vodic stra.ika su izjavili
ce odlufno pristupiti or--
za
za vojnc si
bi
za
on.
je
pa jc
je
to
da
jc
je
jc
po
je
50
je
je
da
vorom, oduzimajuci istovrc-men- o
mogucnost da postanc
ratna baza za osovinu
i
Americki pisac John
Gunther u svojoj
knjizi "Inside Europe"
kaze da Njemci ne bjeze
samo iz Istocne Njemacke
u Zapadnu, nego i iz Za-pad- ne
u Istocnu. Broj bje-guna- ca
iz Zapadne Nje-macke
krece se oko 50 hi-Ija- da
godisnje. Gunther
koja su u zapadnim zemlja-m-a
izazvali najnoviji sovje-tski
prijedlozi za rjesenje
problema, Ra-dio-Mos-kva
je konstatirao
da "Sovjetski Savez no
ultimatum i ne prijeti
upotrebom sile", ali
se zakljufenju u-gov- ora
o mini s Njema6kom
znaci izjasniti se u korist
novog rat4".
ganiziranju
radnika. To je svakako va-zn- o
za osiguranje izvojeva-ni- h
kondicija. Drugi uvjet
je veca povezanost unija,
kojih ima preko 20. Stvar-no,
najbolja garancija za to
bila bi jedna unija gradjevi-narski- h
radnika. Ali birok-lacij- a
na vodstvu pojedinih
unija nece nikad na to pris-ta- ti
ako ju sami radnici ne
prisile.
Strajk u Calgary
U Calgary su za§trajkali
radnici gradskog saobracaja
(Transit System). U pitanju
je poviiUca place.
Posljcdicc suse
Gubici prouzroceni susom
u provinciji Saskatchewan
cijene se na 250 milijuna
dolara.
fITAJTE I sIIUTE
KADMfKl АТЛМ1Т!
kriza
ndicotf
u Sjcd. Drzavama ishodjenje novih
milijardskih izdataka rami pomoc
Berlina
privredne
Kanadskog
mirovni
"NjemaSki
Berlinu
partije
Kanadi
Torontu
Uvjeti
Bonn-Pentagon- ".
neorganiziranih
On je izrazio uvjercnje
da je kanadsko javno mnje-nj-e
za kompromisno rjese-nj- e.
Nijcmci bjeze na Istok
novoj
upu-cu- je
komentarise:
"Cinjenica da 50 hilja
da Nijemaca odlazi godi-snje
sa zapada na istok
pokazuje da mnogo Nije-maca
nije za i
njegovu slobodu, a tako-djer
i to da se ekonomske
prilike u Istocnoj
poboljsavaju.
jMoskovski komenlar na zapadna
rcagiranja na sovjetskc prijcdloge
Komentirajuci reagiranja
njemafkog
"supro-stavlja- ti
Adenauera
Njemac-ko- j
Posto izrazava zaljcnje
zbog negativnog stava z.v
padnih krugova, Radio-Moskv- a
zakljufuje da jc "Za-pa- d
toliko navikao na odba-civan- je
svih sovjetskih pri-jedlo- ga,
da kada bi jSSSR
predlozio oduvanje monar-hij- e
u Britaniji, zapadne si-le
— podrazumijevajuci tu
i Britaniju — okvalificirale
bi taj prijedlog gestom pro-pagand- e"
i predlagale da se
monarhija ukine.
Jivljaju iz Londona da su britanske vlasti
ozbiljno zabrinute zbog toga sto je britanski
narod odusevljeno docekao Junja Gagarina.
Zabrinutost se navodno prosirila i na sve "za-padne
saveznike".
Macmillanova vlada se sprema da ratuje
zbog Berlina, a britanski narod da poludi 2a
Gagarinom! Kako uvjerit taj narod da su mu
Rusi "neprijatelji" i da treba da se protiv njih
bori?
Sigurno je da obicni Britanci vole Gagari-na
prije svega zato Sto je on izvrSio prvi sve--
OD "M0NR00VE DOKTRINE" DO
"KENNEDYEVE DOKTRINE"
Americki drzavnicj se od davnina slave svojim ne-iscrpn- im pronalazastvom na polju stvaranja raznih do-ktri- na. Nedavno je predsjednik Kennedy poklonio svi-je- lu novu doktrinu.
Krajem aprila 1961. godine, poslije sramnog kra-h- a intervencije protiv Kube predsjednik Kennedy je,.
istupajuci pred 61anovima americkog udruzenja ured
nika listova izjavio, da "ako zemlje Zapadne poluku-gl- e
ne ispune svoje obaveze u borbi protiv komunisti5-ko- g
prodiranja iz vana, onda ja hocu da se zna, da ni
kod koga ne bi bilo sumnje u to, da ce vlada Sjed. Dr-za- va
ne kolebajuci se ispuniti svoju najprecu duznost
— zastiti sigurnost nase zemlje". Predsjednik Kennedy
jc prijetio svim zemljama Amcrike oruzanim mijesa-nje-m
u slucaju ako vlada Sjed. Drzava bude smatrala
vladu ove ili one zemlje "komunisti£kom". Ovaj politi-6- ki kurs koji je proklamovala vlada Sjed. Drzava na-zv- an je "Kennedyeva doktrina".
Novope6ena doktrina naisla je u zemljama Zapa-dne
polukugle na odlucnu osudu. Javnost tih zemalja je
veoma zabrinuta zbog stava vlade Sjcd. Drzava. Svaki
6ovjek koji objektivno misli shvaca da se Sjedinjene Dr-za- vc
objavivsi kubansku vladu "komunistickom" spre-ma- ju
da izvrse agresiju protiv Kubanske Republike po
zivajuci se na izmisljenju komunisti6ku opasnost i ne-posto- jece obaveze zemalja Zapadne polukugle da se
bore protiv komunizma. Sjedinjene Drzave su samovo-ljn- o
preuzele na sebe ulogu arbitra koji rjesava pita-nj- e karaktera odnosa zemalja Zapadne polukugle sa
zemljama socijalistickog tabora, i ako.ti odnosi "zadju
suvise daleko", moze primjeniti svake mjere ukljucuju-c- i
intervenciju.
Utjecajni kanadski list "Globe and Mail" pisao jc
povodom toga: "Sjed. Drzave daju raznovrsnu i pro-mjcnlji- vu
definiciju komunizma. Za vrijeme gospodi-n- a
Johna Fostera Dullcsa zemlje, koje nisu pruzalc di-plomat-sku
podrsku Sjedinjenim Drzavama smatrane su
su kao komunistiCke ili prokomunisti5ke". List dolazi do
zaklju6ka, da "Kennedyeva doktrina" sadrzi opasnost
po sve zemlje Zapadne polukugle, koje ne podrzavaju
vanjskopoliticki kurs i ekonomsku politiku Sjedinjenih
Drzava.
"Kennedyeva doktrina" protivurjoCi elementarnim
normama medjunarodnog prava. Ona kmji osnovno po-stav- ke
Povclje UN o nemjesanju jedne drzave u unut-rasn- je
stvari druge drzave i pozvana je da maskira in-tervenciju
Sjed. Drzava protiv bilo koje americkc drza-ve.
Reakcionarni karakter te doktrinc toliko je ocigle-da- n,
da na njenoj pozadini c"ak i "Monroova doktrina'
mnogima u Zapadnoj polukugli izgleda progresivna po-Ja- va.
Medjutim, nema smisla suprotstavljati te doktrinc,
poSto je "Kennedyeva doktrina" modernizovanA "Mon-roova
doktrina".
U samoj stvari, proklamovana 1823. godine takoz-van- a
"Monroova doktrina" predstavlja otada zastavu
ameriCke ekspanzije. Istupajuci na rijecima protiv mije-san- ja
evropskih drzava u stvari Zapadne polukugle,
Sjed. Drzave su fakti£ki objavile same sebe za gospoda-r- a
6itavog kontinenta. Pritom, one su polazile od svojih
vlastitih egoistickih intcresa, a ne od interesa biv§ih
(Nastavak na strani 2)
Ne ce bili рготјепе u useljenickom zakonu
Na posljednjoj sjednici
federalnog parlamenta mi-nist- ru
drzavljanstva i usc-Ijavan- ja
je bilo postavljeno
pitanjc §to ce biti sa toliko
obecavanom revizijom za-ko- na
o uspeljavanju, koja je
stavljena na dnevni red u
novembru proslc godine. O-dgovor-eno
je da revizija jos
nije gotova.
List "Globe and Mail" u
osvrtu na ovo pitanje koje
se povlafi od 1957. (tj kon- -
zervativci su tada obecali
izvrsiti reviziju zakona o u- -
seljavanju) kaze: "Postalo
je jasno da se vlada ustru-cav- a
da provede reviziju
koju je 1957. proglasava
potrebnom."
Fleming ce podnijeti
oslavku?
Pronose se glasinc da ce
ministar financija Fleming
podnijeti ostavku. On je pre-dvodi- o
vladin napadaj na
bivleg guvernora drzavne
banke James Coyne i poslije
poraza drugo mu ne preos-taj- e.
Zabrinutost Londosta
mirski let. all nema sumnje da di ie niego po-sjet
posjetio l na 6injenicu. da su zajedno s ru-ski- m
narodom prolnevali svoju krv za uniStr-nj- e
nacisti£kog zla. I sigurno ie da su mnogi
pomislili §to je dovelo njihovu zemlju da sada
staje na stranu svojih pobjedjenih neprijatelja
a protiv svojih bivSih saveznika.
Bilo kako mu drago, ofevidno je da brita-nski
narod nije neprijateljski raspolozen pre-m- a
sovjetskom narodu. I to jc prilicna zapreka
planovima gospodina Macmillana i njegoih
saveznika u Washingtonu. Parizu i Bonnu.