000310 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Л t "Wpsiv,fi''4l'-- ' i 'life-if,",-- 'f ," .t;. -- 4 ii: i'_. v'--' r ' IV. 'WWl'' '"" .'!1'ЧЈМ' '''МЛ;'.'..'"'"'.'"'!'.'..''1'1.'''! '....-- ! ..'"!,., t'imiiilitiig. VOL 52, NO 24(557) ;-ga'i-iw— mm-'i'i"; ..црнч.1ИЈЈстгд-г,зд- т: 'ii1'1- - --- "- Ј£Ш£ЗЗЦ 0ШШ ШеГћ BIVSl AMERlCKI am asado w. averel harriman razgovarao ANDROPOVIM, USKORO СЕ TO UClNITI SENATOR PERCY Multimilijuner W. Averell Harri-ma- n, Rooseveltov ratni ambasador u Moskvi i kasnije guverner drzave New York, sada starac od 91 godine, smatrao je vaznim da joS jednom posjeti Sovjetski Savet i razgovara s novim vodom te zemlje Jurijem An-dropov- om o pogorsanom stanju odnosa izmedu Washingtona i Mos-kv- e. Postavlja se pitanje: Sto je ponu-kal- o toga starog financijera i politi-баг- а da baS sada zatrazi sastanak s vodom Sovjetskog Saveza? Svi znaci pokazuju da on nije iSao na svoju ruku da se malko proveze i pocaska s Jurijem Andropovom. Vjerojatnije je da je on poduzeo taj daleki put u dogovoru s nekim svojim kolegama u financijskim, industrijskim i poli-ti6ki- m krugovima. To pak daje slutiti da bar u jednom dijelu vladajucih krugova Sjedinjenih Diiava ima zabrinutost o toku dogadaja i sve napetijim odnosima sadanje ekipe ove zemlje sa Sovjetski Savezom. Pritisak Andropova na ovu Harri-mano- vu misiju i njihov 80-minu- tni razgovor u prisustvu jednog speci-jalno- g predstavnika State Depart-ment- a, vjerojatno nece pro6i neza-paze- n u vladajudim krugovima Sje-dinjenih Drzava. Ta misija vjerojatno nije bila tajna za Rockefellere i druge financijere kojima se izgledno ne dopada Reaganova provokator-sk-a vanjska politika. Ma koliko se njima ne svidao socijalisti6ki pore-da- k, oni su reaiisti kojima se 6ini da bi Reaganova politika mogla dovesti do katastrofe u kojoj bi "nestale i njihove banke, tvomice i druga poduzeca. I Andropov izgleda da je realist. Njegove primjedbe u razgovoru s Harrimanom bile su objavljene po sovjetskoj novinskoj.agenciji Tass i диииатаи ;маи)В1анш1М'ц-д'Ј- ш Pismo iz Pariza OvogodiSnje prole6e u 6itavoj Francuskoj, pa u Parizu, bilo je obelezeno tmurnim, hladnim i kiS-ni- m vremenom. Na pragu leta, krajem maja, u planinskom masivu Jura (sever-istok- ), cak je bio pao i obilan sneg, Sto je uslovilo joS ve6i pad temeprature u Citavoj zemlji, a Parizu ziva u termometru pokazivala je 5 i stepeni! Zaista neuobida-jen- o. OvdaSnji satirifiari "predlagali" su da se i ova, za maj neodekivana, niska temperature, takode pripiSe u i. !!, ":„ x IV'LV- I- ..'1 ..:.;,, дд,..' llu,iii..A,MuL.Vi;;.№iiHg;CTMUj.s?rW Ш.ИЈМтаЈЈЛДи. WHflM™'! TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JUNE 15,1983. 5? P84 u SSSS ЧаиДЗааУ' £шј rifa uiiJ b r S A m 6 preneSene po nekojim ameriCkim listovima. Kako je saopcio New York Times, Andropov je rekao: "S obzirom na sveop6u strateSku situaciju i rastuci broj eksplozivnih problema u svijetu, Sovjetski Savez i Sjedinjene Drzave ne mogu si dozvo-li- ti da budu uvu6ene u vojno natjecanje. Interesi svih naroda iziskuju konstruktivno medusobno djelovanje izmedu njih. 06ito je da svaka godina izgubljena u postiza-nj- u dogovora o ograniCenju oboru-zanj- a rada nove probleme i zamrSava rjeSenje zadatka za obuzdavanje oruzane trke". ршмш1шшшшмшишмт1ти1п''1111иши1.им fepMoravuleteincM? SRtSrblJacpoginuloi12 $idarakaiy!s%if$ feod505ozleaeno ад f#;MeJ.u'fpogiriuHrriaj0iJedna jienallnzenlerlSteiMA ifSedamdesetiiicet rudara МарабепаМШМшШШ AMERlCKI LIJECNIK UPOZORAVA "Svi smo osudeni na propast. Narod mora da ројаба pritisak na svoje vlade da stave trku u naoruzavanju", izjaviojeDr. Bernard Lown, profesor kardiologije na Har-war-d School of Public Health (USA). je to kazao na konvenciji Rotary International u Torontu, kojoj je prisustvovalo 5.000 delegate. Dr. Lown je osnivad organ izacije Lijednici za spredavanje nuklearnog ;лмпизми™и11инн greh vladi udruzene levice, kojoj naoStrenadesnica inace sve i svaSta pripisuje — kao krivicu. U klimi svetske ekonomske krize i besposli-ce- , a uz zveket nuklearnog naoruza-nj- a, francuska opozicija trudi se svim silama da ovde stvori atmosfe-r-u nesigumosti i nepoverenja u vladaju6u vecinu. Stoga se sprovo-denj- e druStvenih reform i i promena odbija uz puno teSkoca i sa velikim naporom. I pak, pokazuje se da je velika ve6ina ljudi ozbiljno zaokup-Ijen- a idejom mira u svetu — LW1J H.UHIIJ. Ul lUtlUJ HUH Jl I J IILM ШЧ1")ЦИЈ.11111 IIIJIIIIIII IJMJUIIIPIIJI ЦЦ1.1И ' ''" -- " '- - 'М.1Ш.ГГЋ' .-- 1---П- --p—'- - -- 1 "I - -- - - Prema izvjeStaju New York Time-s- a, sovjetska novinska agencija je izjaviia da je Andropov nagiasio opasnosti rata koje su prirodene u pogorSavanju odnosa i podsjetio da je gosp. Harriman bio ambasador u Moskvi kad su dvije zemlje bile ratnodobni saveznici protiv nacistiC-k- e Njema6ke, te je pripomenuo: "Narodi Sovjetskog Saveza i Ame-rikan- ci imaju sada jednog zajednifi-ko- g neprijatelja, opasnost rata koji je svojim razornim posljedicama neusporedivs potonjim. Cinilo bi se (Nastavak na st.10) л;-- ri Г1Г.ПГВттг.,,тггг zau ovu On rata (Physicians for the Prevention of Nuclear War). On je rekao: "Vrijeme je da Sovjete suodavamo onakve kakvi su, a ne onakve kakve nam prikazuju". On je napomenuo da je u Sjed. Drzavama u posljednjih 18 mjeseci bilo 3. 703 krivih uzbuna u takozva-no- m "ranom sistemu" obrane. 147 njih su biii ozbiljni. Nuklearnim oruljem u Sjed. Dria-vam- a sada rukuje 115 hiljada ljudi. Is! fjal §5 m i u u preduslovom stvamog napretka. Kao i svuda u svetu, i ovde su mladi u prvim linijama borbe za mir. lako se jedan manji deo pariskih omladi-nac- a, desno orijentisanih, tokom maja meseca bufino suprotstavljao projektu obrazovne reforme, na pri-mer, — organizujud demonstracije i izazivajuci иПбпе tu6e, — na 2. Omladinskoj Nacionalnoj Konferen-ci- ji (4,5 i 6. februara83), teku6a1983 godina proglaSena je GODINOM NOVE ETAPE RAZORU2ANJA. I, jedna za drugom u malim i velikim vs',"'"'- - ""''"'Ч '',,'' 'M' 'M'-- c w f i" it v .. i ;(' Nligoslav Afeekly A Community Newspaper Established 1931 xbr:№asBssnissmmsssm .w,u!,u.,,,:.,BHMjji.jMMi:iujgffia 50 CENTS PER COPY BEOGRAD — Predsjednik Pred-sjedniSt- va CK SKJ Mitja Ribi6i6 otputovao je na Kubu. Pred odlazak na Kubu Ribi6i6 je dao intervju kubanskom partijskom listu "Granma" u kojem, medu ostalim, isti6e da se odnosi i suradnja SKJ i KP Kube i Jugoslavi-j- e i Republike Kube uspjeSno razvi-jaj- u. Oni su prijateljski, uspjeSni, otvoreni, jer se zasnivaju na pozna-ti-m principima ravnopravnosti i uza-jamn-og poStovanja, koje i Kuba I Jugoslavia kao socijalisti6ke, nes-vrsta- ne zemlje zastupaju u odnosi-ma medu drzavama i partijama, a pogotovu u odnosima medu socija-Iisti6ki- m zemljama, medu KP i radni6kim partijama. UspjeSnom razvoju tih odnosa poseban dopri-no- s dali su Tito i Kastro. Ribi6i6 je izrazio uvjerenje da ce se prijateljski odnosi SKJ i KP Kube i Jugoslavije i Kube i dalje uspjeSno razvijati u svim oblastima. Mi polazimo od toga da, bez obzira na geografsku udaljenost naSih zema-Ij- a, za to postoje Siroke mogudnosti i uzajamni interes, koji do sada nisu dovoljno iskoriSteni. Razvoj jugosla-vensko-kubansk- ih odnosa i suradnje je u trajnom interesu naSih naroda, partija i zemalja, a takoder i u interesu politike i pokreta nesvrsta-nost- i, mira, ravnopravne meduna-rodn- e suradnje, progresa i socijaliz-m- a u svijetu. Zato treba da se naSi prijateljski odnosi dalje obogaduju i produbljuju. Posebno znadenje u razvoju odnosa ima praksa razmjene miSljenja izmedu predstavnika SKJ i KP Kube i dviju zemalja, Sto pridonosi uzajamnom upoznavanju i razumijevanju i zajedni6kim akcija-m- a u svijetu pokreta nesvrstanih zemalja. ONI ODOBRAVAJU Toronto Star piSe da su se svi kandidati za vodstvo Konzervativne stranke izjasnili za to da Amerikanci probaju svoje "krstarece" rakete u Kanadi. ЗШ шЦ ii gradovima Sirom Francuske, nizu se masovne manifestacije mladih za mir. Spremne da podrie unutraSnju politiku promene, francuske omla-dinc- e u njihovoj teznji za zivotom i radom u miru podriava i vlada. Stoga i nije bilo sludajno Sto se medu prvim posetiocima Nacional-no- g Omladinskog Festivala za mir i razoruzanje, odrzanom u Parizu 2829 maja, pojavio ministar rada J. Ralite, izjavljujudl: "Janisam ovamo (Nastavak na st.3) ' I
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 27, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-06-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000207 |
Description
Title | 000310 |
OCR text | Л t "Wpsiv,fi''4l'-- ' i 'life-if,",-- 'f ," .t;. -- 4 ii: i'_. v'--' r ' IV. 'WWl'' '"" .'!1'ЧЈМ' '''МЛ;'.'..'"'"'.'"'!'.'..''1'1.'''! '....-- ! ..'"!,., t'imiiilitiig. VOL 52, NO 24(557) ;-ga'i-iw— mm-'i'i"; ..црнч.1ИЈЈстгд-г,зд- т: 'ii1'1- - --- "- Ј£Ш£ЗЗЦ 0ШШ ШеГћ BIVSl AMERlCKI am asado w. averel harriman razgovarao ANDROPOVIM, USKORO СЕ TO UClNITI SENATOR PERCY Multimilijuner W. Averell Harri-ma- n, Rooseveltov ratni ambasador u Moskvi i kasnije guverner drzave New York, sada starac od 91 godine, smatrao je vaznim da joS jednom posjeti Sovjetski Savet i razgovara s novim vodom te zemlje Jurijem An-dropov- om o pogorsanom stanju odnosa izmedu Washingtona i Mos-kv- e. Postavlja se pitanje: Sto je ponu-kal- o toga starog financijera i politi-баг- а da baS sada zatrazi sastanak s vodom Sovjetskog Saveza? Svi znaci pokazuju da on nije iSao na svoju ruku da se malko proveze i pocaska s Jurijem Andropovom. Vjerojatnije je da je on poduzeo taj daleki put u dogovoru s nekim svojim kolegama u financijskim, industrijskim i poli-ti6ki- m krugovima. To pak daje slutiti da bar u jednom dijelu vladajucih krugova Sjedinjenih Diiava ima zabrinutost o toku dogadaja i sve napetijim odnosima sadanje ekipe ove zemlje sa Sovjetski Savezom. Pritisak Andropova na ovu Harri-mano- vu misiju i njihov 80-minu- tni razgovor u prisustvu jednog speci-jalno- g predstavnika State Depart-ment- a, vjerojatno nece pro6i neza-paze- n u vladajudim krugovima Sje-dinjenih Drzava. Ta misija vjerojatno nije bila tajna za Rockefellere i druge financijere kojima se izgledno ne dopada Reaganova provokator-sk-a vanjska politika. Ma koliko se njima ne svidao socijalisti6ki pore-da- k, oni su reaiisti kojima se 6ini da bi Reaganova politika mogla dovesti do katastrofe u kojoj bi "nestale i njihove banke, tvomice i druga poduzeca. I Andropov izgleda da je realist. Njegove primjedbe u razgovoru s Harrimanom bile su objavljene po sovjetskoj novinskoj.agenciji Tass i диииатаи ;маи)В1анш1М'ц-д'Ј- ш Pismo iz Pariza OvogodiSnje prole6e u 6itavoj Francuskoj, pa u Parizu, bilo je obelezeno tmurnim, hladnim i kiS-ni- m vremenom. Na pragu leta, krajem maja, u planinskom masivu Jura (sever-istok- ), cak je bio pao i obilan sneg, Sto je uslovilo joS ve6i pad temeprature u Citavoj zemlji, a Parizu ziva u termometru pokazivala je 5 i stepeni! Zaista neuobida-jen- o. OvdaSnji satirifiari "predlagali" su da se i ova, za maj neodekivana, niska temperature, takode pripiSe u i. !!, ":„ x IV'LV- I- ..'1 ..:.;,, дд,..' llu,iii..A,MuL.Vi;;.№iiHg;CTMUj.s?rW Ш.ИЈМтаЈЈЛДи. WHflM™'! TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JUNE 15,1983. 5? P84 u SSSS ЧаиДЗааУ' £шј rifa uiiJ b r S A m 6 preneSene po nekojim ameriCkim listovima. Kako je saopcio New York Times, Andropov je rekao: "S obzirom na sveop6u strateSku situaciju i rastuci broj eksplozivnih problema u svijetu, Sovjetski Savez i Sjedinjene Drzave ne mogu si dozvo-li- ti da budu uvu6ene u vojno natjecanje. Interesi svih naroda iziskuju konstruktivno medusobno djelovanje izmedu njih. 06ito je da svaka godina izgubljena u postiza-nj- u dogovora o ograniCenju oboru-zanj- a rada nove probleme i zamrSava rjeSenje zadatka za obuzdavanje oruzane trke". ршмш1шшшшмшишмт1ти1п''1111иши1.им fepMoravuleteincM? SRtSrblJacpoginuloi12 $idarakaiy!s%if$ feod505ozleaeno ад f#;MeJ.u'fpogiriuHrriaj0iJedna jienallnzenlerlSteiMA ifSedamdesetiiicet rudara МарабепаМШМшШШ AMERlCKI LIJECNIK UPOZORAVA "Svi smo osudeni na propast. Narod mora da ројаба pritisak na svoje vlade da stave trku u naoruzavanju", izjaviojeDr. Bernard Lown, profesor kardiologije na Har-war-d School of Public Health (USA). je to kazao na konvenciji Rotary International u Torontu, kojoj je prisustvovalo 5.000 delegate. Dr. Lown je osnivad organ izacije Lijednici za spredavanje nuklearnog ;лмпизми™и11инн greh vladi udruzene levice, kojoj naoStrenadesnica inace sve i svaSta pripisuje — kao krivicu. U klimi svetske ekonomske krize i besposli-ce- , a uz zveket nuklearnog naoruza-nj- a, francuska opozicija trudi se svim silama da ovde stvori atmosfe-r-u nesigumosti i nepoverenja u vladaju6u vecinu. Stoga se sprovo-denj- e druStvenih reform i i promena odbija uz puno teSkoca i sa velikim naporom. I pak, pokazuje se da je velika ve6ina ljudi ozbiljno zaokup-Ijen- a idejom mira u svetu — LW1J H.UHIIJ. Ul lUtlUJ HUH Jl I J IILM ШЧ1")ЦИЈ.11111 IIIJIIIIIII IJMJUIIIPIIJI ЦЦ1.1И ' ''" -- " '- - 'М.1Ш.ГГЋ' .-- 1---П- --p—'- - -- 1 "I - -- - - Prema izvjeStaju New York Time-s- a, sovjetska novinska agencija je izjaviia da je Andropov nagiasio opasnosti rata koje su prirodene u pogorSavanju odnosa i podsjetio da je gosp. Harriman bio ambasador u Moskvi kad su dvije zemlje bile ratnodobni saveznici protiv nacistiC-k- e Njema6ke, te je pripomenuo: "Narodi Sovjetskog Saveza i Ame-rikan- ci imaju sada jednog zajednifi-ko- g neprijatelja, opasnost rata koji je svojim razornim posljedicama neusporedivs potonjim. Cinilo bi se (Nastavak na st.10) л;-- ri Г1Г.ПГВттг.,,тггг zau ovu On rata (Physicians for the Prevention of Nuclear War). On je rekao: "Vrijeme je da Sovjete suodavamo onakve kakvi su, a ne onakve kakve nam prikazuju". On je napomenuo da je u Sjed. Drzavama u posljednjih 18 mjeseci bilo 3. 703 krivih uzbuna u takozva-no- m "ranom sistemu" obrane. 147 njih su biii ozbiljni. Nuklearnim oruljem u Sjed. Dria-vam- a sada rukuje 115 hiljada ljudi. Is! fjal §5 m i u u preduslovom stvamog napretka. Kao i svuda u svetu, i ovde su mladi u prvim linijama borbe za mir. lako se jedan manji deo pariskih omladi-nac- a, desno orijentisanih, tokom maja meseca bufino suprotstavljao projektu obrazovne reforme, na pri-mer, — organizujud demonstracije i izazivajuci иПбпе tu6e, — na 2. Omladinskoj Nacionalnoj Konferen-ci- ji (4,5 i 6. februara83), teku6a1983 godina proglaSena je GODINOM NOVE ETAPE RAZORU2ANJA. I, jedna za drugom u malim i velikim vs',"'"'- - ""''"'Ч '',,'' 'M' 'M'-- c w f i" it v .. i ;(' Nligoslav Afeekly A Community Newspaper Established 1931 xbr:№asBssnissmmsssm .w,u!,u.,,,:.,BHMjji.jMMi:iujgffia 50 CENTS PER COPY BEOGRAD — Predsjednik Pred-sjedniSt- va CK SKJ Mitja Ribi6i6 otputovao je na Kubu. Pred odlazak na Kubu Ribi6i6 je dao intervju kubanskom partijskom listu "Granma" u kojem, medu ostalim, isti6e da se odnosi i suradnja SKJ i KP Kube i Jugoslavi-j- e i Republike Kube uspjeSno razvi-jaj- u. Oni su prijateljski, uspjeSni, otvoreni, jer se zasnivaju na pozna-ti-m principima ravnopravnosti i uza-jamn-og poStovanja, koje i Kuba I Jugoslavia kao socijalisti6ke, nes-vrsta- ne zemlje zastupaju u odnosi-ma medu drzavama i partijama, a pogotovu u odnosima medu socija-Iisti6ki- m zemljama, medu KP i radni6kim partijama. UspjeSnom razvoju tih odnosa poseban dopri-no- s dali su Tito i Kastro. Ribi6i6 je izrazio uvjerenje da ce se prijateljski odnosi SKJ i KP Kube i Jugoslavije i Kube i dalje uspjeSno razvijati u svim oblastima. Mi polazimo od toga da, bez obzira na geografsku udaljenost naSih zema-Ij- a, za to postoje Siroke mogudnosti i uzajamni interes, koji do sada nisu dovoljno iskoriSteni. Razvoj jugosla-vensko-kubansk- ih odnosa i suradnje je u trajnom interesu naSih naroda, partija i zemalja, a takoder i u interesu politike i pokreta nesvrsta-nost- i, mira, ravnopravne meduna-rodn- e suradnje, progresa i socijaliz-m- a u svijetu. Zato treba da se naSi prijateljski odnosi dalje obogaduju i produbljuju. Posebno znadenje u razvoju odnosa ima praksa razmjene miSljenja izmedu predstavnika SKJ i KP Kube i dviju zemalja, Sto pridonosi uzajamnom upoznavanju i razumijevanju i zajedni6kim akcija-m- a u svijetu pokreta nesvrstanih zemalja. ONI ODOBRAVAJU Toronto Star piSe da su se svi kandidati za vodstvo Konzervativne stranke izjasnili za to da Amerikanci probaju svoje "krstarece" rakete u Kanadi. ЗШ шЦ ii gradovima Sirom Francuske, nizu se masovne manifestacije mladih za mir. Spremne da podrie unutraSnju politiku promene, francuske omla-dinc- e u njihovoj teznji za zivotom i radom u miru podriava i vlada. Stoga i nije bilo sludajno Sto se medu prvim posetiocima Nacional-no- g Omladinskog Festivala za mir i razoruzanje, odrzanom u Parizu 2829 maja, pojavio ministar rada J. Ralite, izjavljujudl: "Janisam ovamo (Nastavak na st.3) ' I |
Tags
Comments
Post a Comment for 000310