000441 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
flfP P1-- F ' - O CIJENA PRETPLATA: ADRESA NOVOSTI Za godinu Si00 208 Adeloide St W Za pola godine S250 Za SDA S50S Toronto 1 Ont Za Jugoslaviju 5500 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 6 Broj 865 TORONTO ONTARIO SATURDAY SEPTEMBER 21 194S Vol G No 865 v AVA VODI RAT — KAŽE VVALLACE U SVOM PISMU PREDSJEDNIKU TRUMANU Washington — Američki tajnik takva ideja bi bila protivna duhu postiglo bi se medjusobno povjere- - trgovine Henry Wallace odustao je privremeno od još jednog govo ra kojeg je obećao održati o vanj-skoj politici On je prošle srijede održao sastanak sa predsjednikom Trumanom i poslije sastanka iz-javio da je potanko raspravljao ca predsjednikom i došao do zaklju-čka da ne daje nikakve izjave ili govora dok se ne svrši Mirovna Konferencija u Parizu što je Vallace raspravljao ra predsjednikom Trumanom nije poznato Trema njegovim izjava-ma izgleda da Be atmosfera u Wa-shingto- nu donekle ublažila i stvo-ren privremeni sporazum Umje-sto još jednog govora Wallace je objavio opširno pismo kojeg je još na 23 jula ove godine uputio predsjedniku Trumanu o svojim pogledima na američku vanjsku politiku Wallace u pismu prigovara pred-sjedniku Trumanu što je tako og-roman budžet odredjen za nacio-nalnu obranu Od 36 milijardi do-lara državnog budžeta 13 milijar-di je odredjeno samo za ratne svr-he Pored ovog pet milijardi dola-r- a će se utrošiti na likvidiranje dotadanjih ratnih aktivnosti deset milijardi predstavlja kamate na dugovlnu narodu i potporu povra-ćenir- a veteranima Sve su to po-troše! koji su odredjeni za pokri-će troškova prošlog rata i pripre-manje za ponovni rat Oni ukupno iznose 28 milijardi dolara ili oko 80 posto cijelog budžeta za držav-ne troškove Zar ml time koncentriramo naše napore za podržavanje trajnog mi-ra I sigurnosti ? — pita Vallace u svom pismu Trumanu Kako ova-kav program Amerikanaca može drugim narodima izgledati? Vallace zatim nabraja kako se odredjenih 13 milijardi dolara za ratne svrhe troši na naoružanje vojske i mornarice na pokude atomske borbe kod otoka Bikini na daljnju proizvodnju atomskih bombi na plan za naoružanje la-tins- ke Amerike američkim oruž-jem na proizvodnju ratnih avijona osiguranje ratnih baza kroz po-lovicu svijeta od kuda se namjera-va drugu polovicu svijeta bombar-dirati Nitko ne može na medjunarod-ni- m konferencijama uzeti ozbiljno namjere Amerikanaca kad govore o miru dok u isto vrijeme rade na ovakvom programu "Kako bi na-ma izgledalo — pita Wallace ka-da bi Busija imala atomsku bom-bu a kad je mi nebi imali i kad bi Rusija imala bombaše za 10000 milja i zračne baze 1000 milja do naših obala a kad mi toga nebi imali?" Ovakva politika ne valja niti može uspjeti U svijetu atomskih bombi i drugih modernih oružja kao što su radio-akti- vi oirovni plin i biološko ratovanje nije mo-guće podržavati mir sa nadjačava-nje- m sila Objašnjavajući razloge zašto je to nemoguće Wallace ističe: Prvo atomsko ratovanje je jef-tino 1 ono se mnogo ne razlikuje od starog načina ratovanja U ro ku od nekoliko godina 1 druge zem-lje će imati atomsku bombu i os-talo atomsko oružje U usporedbi 8a troškovima na uzdržavanje ve-likih armija i proizvodnju starijeg oružja atomske bombe stoje vrlo malo 1 za njihovu proizvodnju je srazmjemo potreban tek manji dio nacionalnih poduzeća i radne sna-- Govoreći dalje o ratovanju sa atomskom bombom izmedju neko-liko zemalja koje posjeduju atom-ske bombe Vallaee kaže da će moderna civilizacija u takvom ra-tu biti sasvim uništena i da ni jed-na nacija Ili nekoliko nacija ie mole pobjediti Ako pokulamo razbiti glavnije ranke gradove 1 njihovu tešku in-dustriju mogli bi uspjeti u tome AH neposredna protu-mjer- a u ovakvom napadu sa strane Sov-jetskog Saveza mogla bi biti ta da Crvena Armija okupira cijeli kontinenat Europe Mogli bi Ame- - rikanci u takvom slučaju uništiti i sve eradove Europe I dovršiti ono što su naumili Ali kaže Wallace i osjećajima američkog naroda i i K £ #n _J j nl IIENRV WALLACE mogla bi se Izvesti samo pod uslo-vim- a diktature kod kuće Wallace preporuća Trumanu da je najpametnije ako se pridržava moskovske izjave o kontroli atom-ske energije U takvom slučaju KONGRES AMERIČKIH SLAVENA OTPOČEO ZASJEDANJEM AMERIČKA VLADA New York 20 Sept — Danas otpočima prvo zasjedanje Trećeg Američko Slavenskog Kongresa Zasjedanje će trajati tri dana — 20 21 1 22 septembra i završiti se masovnom skupštinom u Madison Square Garden gdje će govoriti mnoge istaknute slavenske ličnosti iz Sjedinjenih Država i Europe Svrha Kongresa je da ujedini sve anti-fašistič- ke Slavene na kontinentu te svojim snagama i uplivom što više doprinese podržavanju stabilnog mira i prijateljskih odnosa izme-dju slavenskih zemalja Europe i Sjedinjenih Država Treći Kongres si uzima za zadaću da postane još snažnija tvrdjava slobodoljubećih naroda u obrani mira 1 tekovina koje je čovječanstvu donijela sa-veznička pobjeda nad oružanim si-- t ma fašizma Stigli su već gotovo svi delegati iz slavenskih zemalja Europe i iz raznih naselja medju slavenskom emigracijom Samo delegatima iz Jugoslavije je američka vlada spri-ječila dolazak na Kongres Ameri-čka ambasada u Beogradu je jugo-slavenskim delegatima posljednju minutu odbila izdati vizu pod izgo-vorom da su komunisti i da ameri-čki emigracioni zakon ne dopušta komunistima u zemlju Ovakvo stanovište američke vlade prema jugoslavenskim delegatima izazva-lo je duboko ogorčenje medju ame-ričkom demokratskom javnošću Sve što je demokratsko osjeća da je to vrhunac drskosti američke vlade prema Jugoslaviji Takav postupak nije nije demo-kratski ni saveznički Američka vlada time ne izrazuje volju svog naroda nego volju bankira 1 krup-nih industrijalista koji prijekim okom gledaju na Titovu Jugosla-viju samo zato što njoj nemogu diktirati kako će živjeti 1 kako će izrabljivati njezina ljudska 1 pri-rodna bogatstva Leon Krzycki predsjednik Američko-slavensko- g Kongresa je povodom ove vijesti izjavio da ovaj akt američke vlade nije prijateljski "ne samo prema INTERNATIONAL CONFERENCE U MON-- TREALU Montreal 19 Sept — Ovdje je danas otvoreno 29-t- o zasjedanje International Labor Conference Za predsjedatelja je izabran fede-ralni ministar rada Humphrey Mi-tch- ell Prisutno je oko 000 dele-gata koji 50 država Beograd — Blagodareć-- i sma-njenju reiiskih troškova kao i je-- jdinstvenoj cijeni brašna cijene kruha u Beogradu snižene su sa 7 na C dinara po kilogramu Pro-- cenat sniženja osnovnih predmeta ishrane iznosi 16 posto U nje i ukinulo atomsko naoružava- - nje To je moguće učiniti kroz Uje dinjene Nacije Moramo biti spremni kaže Wallace na takav sporazum po kojem ćemo odokriti ste informacije o proizvodnji atomske energije i u odredjeno vrijeme uništiti proizvedene bom-be To je jedini logičan zaključak za svakog tko želi mir i sigurnost Wallace kaže da ako su Sjedinje-ne Države spremne o tome prego-varati on vjeruje da je i Sovjetski Savez spreman u ovom pogledu pregovarati i poduzeti sve napore za sporazum Sovjetski Savez je već pokazao tu spremnost U tom pogledu sov-jetski protu-predlo- zi idu još dalje od naših kaže Wallace Oni pred-lažu da se smatra za zločin i kaz-ni svakog koji bi pokušao naruša-vati sporazum o atomskoj ener-giji na str 4) narodima Jugoslavije i Slavenima nego i općenito prema svim slo-bodoljube-ćim i demokratskim svijeta" Kongresu će prisustvovati više od 2000 delegata Medju njima je general Aleksandar Gundorov predsjednik Sve-slavensk- og Kong-resa u Moskvi Wanda Wasilewska spisateljica poznate novele "Rain-bow- " Aleksandar Kornejčuk i mnoge druge ličnosti koje su se istakle na radu za jedinstvo sla-venskih naroda ODBILA IZDATI VIZU JUGOSLAVENSKOJ DELEGACIJI sje-vero-američk- om američki LABOR predstavljaju (Prenos na-rodima NA Zagreb 9 Sept — Na zemalj-skom sletu udarnika i novatora Hrvatske predsjednik vlade Na-rodne Republike Hrvatske Dr Vladimir Bakarićodržao je govor u kome je istakao napore i radnog naroda na obnovi zem-lje "Naš radni narod" — rekao je dr Bakarić — "prošao je putem koji je ukazao naš drug učiteli vodja i prvoborac maršal Tito putem izgradnje i unapredjivanja naše domovine da bi bila napred-na i snažna i da bi osigurala neza-visnost i bolju budućnost nama i našoj djeci Drug Kardelj je fe-bruara 1945 konkretno rekao: "Treba izdizati heroje rada slaviti rad jer zaslužuje slavu i poštovanje Treba razvijati udarničko takmičenje od fabri-ke do fabrike od ustanove do ustanove od polja do polja od sela do sela Treba razvijati općenarodni polet — za sebe za sveju vlastitu kuću za ljepšu sutrašnjicu" "Da je naš radni narod pošao Jim putem dokaz tome je i ovaj slet Zahvaljujući radnom heroiz-m- u i razvitku takmičenja na eko-nomskom i političkom polju mi smo danas najsredjenija zemlja posije rata a u prvom redu medju zemljama koje su bile pod fašisti-čkom okupacijom Mi se smijemo danas hvaliti da smo po radnom poletu u ovom posljeratnom perio-du medju prvima a ako izuzmemo Sovjetski Savez i prvi" Ističući da su polet i takmičenje u prvom redu nastavak onog he-roiz- ma našeg naroda u ratu za oa-lobodje- nje a zatim rezultat oslo-bodjen- ja od domaćih eksploatatora 1 1 svjesti radnog naroda da radi za Isebe — dr Bakarić je naglasio da I nikada još u našoj domovini rad JOŠ JEDNA OSOBA ZATVO-RENA ZA "ŠPIJUNAŽU" Ottava 19 Sept — Danas je policija zatvorila Agathu Chap-ma- n pod optužbom za "špijunažu" i podržavanje veza sa predstavni-cima sovjetske ambasade Agatha Chapman je ekonomist kod Bank of Canada Ona je već osamnaes-ta osoba koja je zatvorena u anti-sovjetsk- oj kampanji Delegacija jugoslaven skih iseljenika iz Ka nade u Jugoslaviji ONI SE DIVE ODUŠEVLJENJU I ELANU NARODA JUGO- - SLAVIJE NA OBNOVI Beograd 14 Sept — Današ-nja "Borba" objavljuje razgo-vor sa predstavnicima delegaci-je jugoslavenskih iseljenika iz Kanade Oni su nedavno doputo-vali u Jugoslaviju radi pripre-ma za povratak jugoslavenskih iseljenika Stevan Serdar predsjednik Saveza Kanadskih Srba i Jure šaban predsjednik Saveza Ka-nadskih Hrvata koji su proveli oko 20 godina izvan Jugoslavi-je naglasili su da medju jugo-slavenskim iseljenicima u Kana-di postoji vruća želja za povra-tak u domovinu U Kanadi živi oko 25000 Ju-goslavena Od toga su 90 posto radnici a skoro svi ostali se ba-ve poljoprivredom Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena okupilo je oko sebe 15000 jugoslavenskih iseljenika i pred-stavlja najsnažniju iseljeničku organizaciju U toku rata i po-slije ova organizacija je priku-pila pomoći naiudnuM oslobodi-lačkom pokretu oko 700000 do-lar- a u novcu odjeći obući i me-dikamentima Delegati sa velikim oduševlje-njem govore o svojim utiscima u Jugoslaviji Naročito ih se dojmilo oduševljenje i rlan rad-nog naroda u radu na obnovi Oni su se uvjerili da u Jugosla-viji ne postoji eksploatacija radničke klase nik nije imao ovoliko mogućnosti da svoje lične kvalitete tako ispo-I- ji kao danas i da svojim ličnim nastojanjima tako odlučujuće uti-če na dalji razvoj ekonomije u svo-joj zemlji Opseg takmičenja još nikada nije bio ovako velik Zatim se dr Bakarić osvrnuo na ekonomske promjene koje su od odlučujućeg značaja za dalji razvoj naše zemlje: "Državni se sektor po opsegu i po značaju og-romno povećao konfiskacijom pre-duze- ća kolaboracionista na štetu Pozdrav maršala Tita Američko-slavensko- m Kongresu Beograd — Predsjednik vla-de FNRJ maršal Tito poslao je Trećem Kongresu Američkih Slavena slijedeći pozdrav: "šaljem vama delegatima Kongresa a preko vas svim Slavenima koje zastupate moje najsrdačnije pozdrave i že-lje za puni uspjeh vašeg Kong-resa "U ova teška posljeratna vre-mena važne zadaće stoje pred slobodoljubećim i miroljubivim narodima svijeta u čijim se pr-vim redovima nalaze Slaveni na čelu sa Sovjetskim Savezom To je borba za mir borba za pra-vedan mir za njegovo učvršće-nje borba protiv svih potstre-kac- a rata i za prijateljsku su-radnju Ujedinjenih Nacija u ci-lju šio bržeg liječenja teških ra-na koje nam je zadao po fašiz-mu nametnuti oslobodilački rat" PREGLED STRAJKOVNE SI U KANADI Kod Anaconda American Brass kompanije u Nevv Toronto još uv-- jek štrajkuje 1400 radnika Stu-pili su na štrajk još 18 maja za povišicu plaće i kraće radno vrije-me štrajk predvodi International Mine Mili and Smelter Workers Ovo je jedan od najduljih štrajko-va u Kanadi Oko 2500 majnera u British Columbiji štrajkuje od 23 jula Oni traže povišicu za 29 centi po satu i 40 satni radni tjedan Automobilski radnici kod Chry-sle- r kompanije u Windsoru 1 Cha-tham- u su izašli na štrajk 18 juna Traže dva dolara povišice plaće I kraće radno vrijeme Na štrajku je 4000 radnika U Windsoru još štrajkuje 400 radnika kod CIL i 250 kod Truscon Steel Oni tako-dj- er traže dva dolara povišice i 40 satni radni tjedan štrajkuju od 12 jula Na 20 augusta u Oshavvi je iza-šlo na štrajk 300 radnika kod Du- - ČOVJEČANSTVO PRED STRAŠNOM KATASTRO-FOM AKO SE NE JEDNA UNCA OTROVA MOŽE UBITI 180 MILIJUNA OSOBA Jugoslavija je danas najsredjenija zemlja nakon rata Njezini uspjesi su zabilježeni u svim granama obnove GOVOR DR VLADIMIRA BAKARIĆA SLETU UDARNIKA U ZAGREBU uspje-he TUACIJE U UJEDINI Nevv York — Američki nauče-nja- ci govore o proizvodnji još strasnijih ratnih sredstava nego je atomska bomba Medju ovim sredstvima je i nove vrste otrov tako snažan da se sa neznatnom količinom može ubiti svaku osobu u Sjedinjenim Državama i Kana-di Major-gener- al Alden II Viatt pročelnik američkog odjeljenja ia kemičko ratovanje je u Washing-ton- u rekao da se sa jednom uncom ako se pravilno rukuje može bez ikakve galame u kratko vrijeme uništiti 180 milijuna naroda Iz-gleda da i on misli na Sovjetski privatnog sektora zadružni sektor je povećan na štetu privatnog i on je jače oslonjen na državu nego ranije a privatni je sektor podvrg-nut kontroli i planu države Sve ovo znači da radni narod može od-lučujuće uticati na čitav dalji pri-vredni razvoj naše zemlje Politika koju provodimo omogućiti će da stvorimo novu historiju da pove-ćamo produktivnost rada da po-dižemo životni standard narodnih masa Ispravnost toga puta potvr-dili su: relativno brzo obnavljanje naše industrije poboljšanje real-nih nadnica stabilnost dinara os-tvarenje administrativnog budže-ta svakodnevno učvršćivanje save-za radnika i seljaka u sistemu raz-mjene itd Dr Bakarić Je naveo da ima zemalja u svijetu koje su ratom manje opustošene imaju jače raz-vijenu industriju plodniju zemlju i više zlata a ipak nisu postigle one uspjehe koje smo mi postigli Tim zemljama nedostojao je sub-jektivni faktor takvog napretka — ljudi ili točnije novi odnos medju ljudima Kod nas je naš narod taj faktor koji je postigao ove uspje-he a u prve redove tih udarnih snaga spadaju udarnici "Kao što je Narodni front pod vodstvom Komunističke Partije oprao čast svoga naroda i bio or-ganizator borbe za njegovo oslo-bodjen- je tako Je ta ista formaci-ja danas prvoborac za progres i bolju budućnost Svrgnute ! propa-le klase eksploatatora i njihove sluge nalaze se na liniji sabotafe i na liniji nudjenja svojih usluga inostranim Imperijalističkim kru-govima ne bi li ih ovi vratili na grbaču našeg naroda Oni sa svoj povratak ne mogu računati na po-dršku u zemlji" — rekao Je na kra-ju dr Bakarić JE DANAS NA ŠTRAJKU VIŠE RADNIKA I FARMERA plate Canada Ltd Njihovi zahtjevi su isti kao i automobilskih radni-ka U Amhersbergu kod Brunner Mond's na štrajku je 400 radnika od 12 jula I oni traže dva dolara povišice dnevno i 40 satni radni tjedan Električarska unija predvodi u štrajku 7200 radnika u Hamilto-n- u Torontu i Wellandu U sva tri mjesta štrajk je otpočeo izmedju 3 i 9 jula Zahtjevi su posvuda jednaki — 18'£ centi povišice po satu i 40 satni radni tjedan Kom-panija u Hamiltonu je obećala pregovarati u Torontu je održano nekoliko pregovora no uvjek bez rezultata U čeličnoj industriji u Hamilto-nu S S Marie i Sydney štrajku je oko 14000 radnika pod vod stvom United Steel Workers uni je Oni traže 15'i centi po satu i 40 satni radni tjedan Već se mjesecima održavaju pregovori i Savez Drugi naučenjak dr Gerald Wendt iz Nevv Yorka tome još nadodaje da ako bukne treći svjet-ski rat to će biti rat u kojem će većina naroda umirati od tihog podmuklog i nečovječnog oružja koje neće grmjeti opominjati ni uništavati tvrdjave brodove ili gradove nego će samo živa bića u milijunima ubijati U trećem svjetskom ratu možda neće biti ruševina — kaže Vendt nego samo mrtvi ostaci ljudskih bića koje će uništavati bakcili zrake i otrov On kaže dalje da su Sjedinjene Države već potrošile oko 60 milijuna dolara na istraži-vanje i prigotavljanje tog barbar-skog oružja Eto takvu sudbinu pripremaju čovječanstvu imperijalisti koji se prijete ponovnim ratom ako Inače ne dobiju prevlast nad svijetom čovječanstvo je suočeno strašnom katastrofom ako se ne ujedini 1 spriječi divljake POMOĆ DJECI TRSTA I GORICE Beograd — četiri vagona na-mirnica i preko pola milijuna di-nara uputio je Glavni odbor Crve-nog Križa Srbije kao svoju pomoć djeci Trsta Gorice Tržića Milji 1 Krasa koja se nalaze u ljetova-lištima koje je organizirao Po-krajinski Narodno - oslobodilački odbor za Slovensko Primorje U ovim ljetovalištima provesti će se ove godine 5000 djece narodnih boraca i nezaposlenih radnika iz Trsta 1 Julijske Krajine UGOVOR Pariz 20 Sept — Mirovna Kon ferencija je danas sa 13 protiv 5 odglasala za francusku liniju u razgraničenju izmedju Jugoslavije i Italije O francuskoj liniji stvo-ren je sporazum još na zasjedanju četvorice ministara vanjskih pos lova i ta linija je uzeta za kom-promisno rješenje delegacija je u toku zasjedanja Mirovne konfe- - rencito onetovano nadašavala da veliki broj slavenskog stanovništva granica Jugo-slavije Radi toga je delegacija konferenciji predložila svoj plan da se Jugoslaviji povrati sav etnički Julijske Kra jine osim slobodTC zone Trsta njegove neposredne okolice Sto Trsta tiče jugoslavenska del- - KANADI OD 92850 I uvjek bez uspjeha U pos- - reduje federalna vlada sa svojim predlogom o povišici za 10 centi po satu Kasnije je taj predlog iz-mijenjen na 12 Va centi čelična unija drži svog zahtjeva jer su radnici u sva tri mjesta ogrom nom većinom odglasali protiv vla-dinog predloga Još uvjek je u toku štrajk tipo-grafskih radnika kod lokalnih no-vina u Ottavvi Hamiltonu Van-couve- ru i Edmontonu Oni su na štrajk 30 maja Novine u ograničenoj količini izdavaju pomoću štrajkolomaca Oko 11000 radnika štrajkuje u 10 tvornica proizvodnje gume u raznim mjestima Ontario Svi do-sada-nji pregovori nisu uspjeli rje-ši- ti štrajka Konačno imamo na štrajku oko 20000 farmera u Alberti i 35000 farmera u Saskatchevvan Oni tra-že federalne vlasti osnivanje po-sebnog odbora koji treba istra-žiti cijene njihovim proizvodima i sravnati ih sa cijenama proizvoda koje oni kupuju Ovakva je eto štrajkovna situa-cija danas u Kanadi U štrajku učestvuje više od 92850 radnika 1 farmera Tu još nije uključen broj onih radnika koji štrajkuju po ne-koliko dana u manjoj industriji i gradjevini Za sve štrajkove odgo-vornost na prvom mjestu leži na federalnoj vladi i njezinoj sebičnoj politici prema radnicima i farme-rima U DETROITU ŠTRAJKUJE 45000 RADNIKA Detroit 18 Sept — Oko 45000 radnika kod Chrysler Corporation i Bridge Manufacturing Co izašlo je na štrajk iz protesta što je ot-pušteno sa posla nekoliko radnika radi unijske aktivnosti Pred ula-zima u tvornice su postavljene štrajkaške straže i proizvodnja sa-svim obustavljena CHURCHILL PREDLAŽE SJEDI-NJEN- E DRŽAVE EUROPE Zurich 20 Sept — Wlnston Churchill koji se nalazi na "lje-tovanju" u Švicarskoj pozvao je na organiziranje Sjedinjenih Dr-žava Europe Francuska 1 Njema-čka i)i trebale u tome predvoditi i dobiti potporu od Britanije Sje-dinjenih Država Amerike i Sovjet-skog Saveza — kaže Churchill GRČKE MANJINE U ALBANIJI Tirana — Dopisnik Tanjuga javlja: U svim mjestima oblasti Ginokastro Albanija u kojima je nastanjena grčka manjina izvrše-ni su izbori za demokratski front Cjelokupno stanovništvo grčke manjine sa oduševljenjem je dalo svoj glas Demokratskom frontu protestirajući na taj način protiv nepravednih i neosnovanih preten-zija grčkih monarho-fašist- a gacija se slaže sa predlogom Vije- - ća ministara vanjskih poslova ob zirom na slobodnu zonu ali ne u ] onom smislu kako je predvidjeno u francuskoj liniji gdje se skoro jedna trećina Istre oduzima Jugo-slaviji U vezi toga jugoslavenska delegacija je predložila da se slo-bodna zona ©granici samo na ne-posrednu okolicu Trsta Nakon je Mirovna Konferencija odglasala protiv je Edvard Kardelj ponovno je opomenuo da Jagoda vi ja neće biti stanju potpisati mirovni ugovor sa Italijom jer je takvo ragrani-eenj- e nepravedno Što se tiče slobodnog teritorija Trsta i njegove uprave konfereti- - ' čija nije o tome ilo saua jos oupi 'Ha MIROVNA KONFERENCIJA OOGLASALA ZA FRANCUSKO LINIJU JUGOSLAVIJA NEĆE BITI U STANJU POTPISATI MIROVNI SA ITALIJOM JER FRANCUSKU LINIJU NE SMATRA ZA PRAVEDNO RAZGRANIČENJE Jugoslavenska jugolavenskih se ne može složiti sa francuskom predloga i potvrdila francusku li-linij-om niti drugim linijama koje I niju vodja jugoslavenske delegaci- - ostavljaju izvan jugoslavenska teritorij se sporu se iza-šli se
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, September 21, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-09-21 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000865 |
Description
Title | 000441 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | flfP P1-- F ' - O CIJENA PRETPLATA: ADRESA NOVOSTI Za godinu Si00 208 Adeloide St W Za pola godine S250 Za SDA S50S Toronto 1 Ont Za Jugoslaviju 5500 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 6 Broj 865 TORONTO ONTARIO SATURDAY SEPTEMBER 21 194S Vol G No 865 v AVA VODI RAT — KAŽE VVALLACE U SVOM PISMU PREDSJEDNIKU TRUMANU Washington — Američki tajnik takva ideja bi bila protivna duhu postiglo bi se medjusobno povjere- - trgovine Henry Wallace odustao je privremeno od još jednog govo ra kojeg je obećao održati o vanj-skoj politici On je prošle srijede održao sastanak sa predsjednikom Trumanom i poslije sastanka iz-javio da je potanko raspravljao ca predsjednikom i došao do zaklju-čka da ne daje nikakve izjave ili govora dok se ne svrši Mirovna Konferencija u Parizu što je Vallace raspravljao ra predsjednikom Trumanom nije poznato Trema njegovim izjava-ma izgleda da Be atmosfera u Wa-shingto- nu donekle ublažila i stvo-ren privremeni sporazum Umje-sto još jednog govora Wallace je objavio opširno pismo kojeg je još na 23 jula ove godine uputio predsjedniku Trumanu o svojim pogledima na američku vanjsku politiku Wallace u pismu prigovara pred-sjedniku Trumanu što je tako og-roman budžet odredjen za nacio-nalnu obranu Od 36 milijardi do-lara državnog budžeta 13 milijar-di je odredjeno samo za ratne svr-he Pored ovog pet milijardi dola-r- a će se utrošiti na likvidiranje dotadanjih ratnih aktivnosti deset milijardi predstavlja kamate na dugovlnu narodu i potporu povra-ćenir- a veteranima Sve su to po-troše! koji su odredjeni za pokri-će troškova prošlog rata i pripre-manje za ponovni rat Oni ukupno iznose 28 milijardi dolara ili oko 80 posto cijelog budžeta za držav-ne troškove Zar ml time koncentriramo naše napore za podržavanje trajnog mi-ra I sigurnosti ? — pita Vallace u svom pismu Trumanu Kako ova-kav program Amerikanaca može drugim narodima izgledati? Vallace zatim nabraja kako se odredjenih 13 milijardi dolara za ratne svrhe troši na naoružanje vojske i mornarice na pokude atomske borbe kod otoka Bikini na daljnju proizvodnju atomskih bombi na plan za naoružanje la-tins- ke Amerike američkim oruž-jem na proizvodnju ratnih avijona osiguranje ratnih baza kroz po-lovicu svijeta od kuda se namjera-va drugu polovicu svijeta bombar-dirati Nitko ne može na medjunarod-ni- m konferencijama uzeti ozbiljno namjere Amerikanaca kad govore o miru dok u isto vrijeme rade na ovakvom programu "Kako bi na-ma izgledalo — pita Wallace ka-da bi Busija imala atomsku bom-bu a kad je mi nebi imali i kad bi Rusija imala bombaše za 10000 milja i zračne baze 1000 milja do naših obala a kad mi toga nebi imali?" Ovakva politika ne valja niti može uspjeti U svijetu atomskih bombi i drugih modernih oružja kao što su radio-akti- vi oirovni plin i biološko ratovanje nije mo-guće podržavati mir sa nadjačava-nje- m sila Objašnjavajući razloge zašto je to nemoguće Wallace ističe: Prvo atomsko ratovanje je jef-tino 1 ono se mnogo ne razlikuje od starog načina ratovanja U ro ku od nekoliko godina 1 druge zem-lje će imati atomsku bombu i os-talo atomsko oružje U usporedbi 8a troškovima na uzdržavanje ve-likih armija i proizvodnju starijeg oružja atomske bombe stoje vrlo malo 1 za njihovu proizvodnju je srazmjemo potreban tek manji dio nacionalnih poduzeća i radne sna-- Govoreći dalje o ratovanju sa atomskom bombom izmedju neko-liko zemalja koje posjeduju atom-ske bombe Vallaee kaže da će moderna civilizacija u takvom ra-tu biti sasvim uništena i da ni jed-na nacija Ili nekoliko nacija ie mole pobjediti Ako pokulamo razbiti glavnije ranke gradove 1 njihovu tešku in-dustriju mogli bi uspjeti u tome AH neposredna protu-mjer- a u ovakvom napadu sa strane Sov-jetskog Saveza mogla bi biti ta da Crvena Armija okupira cijeli kontinenat Europe Mogli bi Ame- - rikanci u takvom slučaju uništiti i sve eradove Europe I dovršiti ono što su naumili Ali kaže Wallace i osjećajima američkog naroda i i K £ #n _J j nl IIENRV WALLACE mogla bi se Izvesti samo pod uslo-vim- a diktature kod kuće Wallace preporuća Trumanu da je najpametnije ako se pridržava moskovske izjave o kontroli atom-ske energije U takvom slučaju KONGRES AMERIČKIH SLAVENA OTPOČEO ZASJEDANJEM AMERIČKA VLADA New York 20 Sept — Danas otpočima prvo zasjedanje Trećeg Američko Slavenskog Kongresa Zasjedanje će trajati tri dana — 20 21 1 22 septembra i završiti se masovnom skupštinom u Madison Square Garden gdje će govoriti mnoge istaknute slavenske ličnosti iz Sjedinjenih Država i Europe Svrha Kongresa je da ujedini sve anti-fašistič- ke Slavene na kontinentu te svojim snagama i uplivom što više doprinese podržavanju stabilnog mira i prijateljskih odnosa izme-dju slavenskih zemalja Europe i Sjedinjenih Država Treći Kongres si uzima za zadaću da postane još snažnija tvrdjava slobodoljubećih naroda u obrani mira 1 tekovina koje je čovječanstvu donijela sa-veznička pobjeda nad oružanim si-- t ma fašizma Stigli su već gotovo svi delegati iz slavenskih zemalja Europe i iz raznih naselja medju slavenskom emigracijom Samo delegatima iz Jugoslavije je američka vlada spri-ječila dolazak na Kongres Ameri-čka ambasada u Beogradu je jugo-slavenskim delegatima posljednju minutu odbila izdati vizu pod izgo-vorom da su komunisti i da ameri-čki emigracioni zakon ne dopušta komunistima u zemlju Ovakvo stanovište američke vlade prema jugoslavenskim delegatima izazva-lo je duboko ogorčenje medju ame-ričkom demokratskom javnošću Sve što je demokratsko osjeća da je to vrhunac drskosti američke vlade prema Jugoslaviji Takav postupak nije nije demo-kratski ni saveznički Američka vlada time ne izrazuje volju svog naroda nego volju bankira 1 krup-nih industrijalista koji prijekim okom gledaju na Titovu Jugosla-viju samo zato što njoj nemogu diktirati kako će živjeti 1 kako će izrabljivati njezina ljudska 1 pri-rodna bogatstva Leon Krzycki predsjednik Američko-slavensko- g Kongresa je povodom ove vijesti izjavio da ovaj akt američke vlade nije prijateljski "ne samo prema INTERNATIONAL CONFERENCE U MON-- TREALU Montreal 19 Sept — Ovdje je danas otvoreno 29-t- o zasjedanje International Labor Conference Za predsjedatelja je izabran fede-ralni ministar rada Humphrey Mi-tch- ell Prisutno je oko 000 dele-gata koji 50 država Beograd — Blagodareć-- i sma-njenju reiiskih troškova kao i je-- jdinstvenoj cijeni brašna cijene kruha u Beogradu snižene su sa 7 na C dinara po kilogramu Pro-- cenat sniženja osnovnih predmeta ishrane iznosi 16 posto U nje i ukinulo atomsko naoružava- - nje To je moguće učiniti kroz Uje dinjene Nacije Moramo biti spremni kaže Wallace na takav sporazum po kojem ćemo odokriti ste informacije o proizvodnji atomske energije i u odredjeno vrijeme uništiti proizvedene bom-be To je jedini logičan zaključak za svakog tko želi mir i sigurnost Wallace kaže da ako su Sjedinje-ne Države spremne o tome prego-varati on vjeruje da je i Sovjetski Savez spreman u ovom pogledu pregovarati i poduzeti sve napore za sporazum Sovjetski Savez je već pokazao tu spremnost U tom pogledu sov-jetski protu-predlo- zi idu još dalje od naših kaže Wallace Oni pred-lažu da se smatra za zločin i kaz-ni svakog koji bi pokušao naruša-vati sporazum o atomskoj ener-giji na str 4) narodima Jugoslavije i Slavenima nego i općenito prema svim slo-bodoljube-ćim i demokratskim svijeta" Kongresu će prisustvovati više od 2000 delegata Medju njima je general Aleksandar Gundorov predsjednik Sve-slavensk- og Kong-resa u Moskvi Wanda Wasilewska spisateljica poznate novele "Rain-bow- " Aleksandar Kornejčuk i mnoge druge ličnosti koje su se istakle na radu za jedinstvo sla-venskih naroda ODBILA IZDATI VIZU JUGOSLAVENSKOJ DELEGACIJI sje-vero-američk- om američki LABOR predstavljaju (Prenos na-rodima NA Zagreb 9 Sept — Na zemalj-skom sletu udarnika i novatora Hrvatske predsjednik vlade Na-rodne Republike Hrvatske Dr Vladimir Bakarićodržao je govor u kome je istakao napore i radnog naroda na obnovi zem-lje "Naš radni narod" — rekao je dr Bakarić — "prošao je putem koji je ukazao naš drug učiteli vodja i prvoborac maršal Tito putem izgradnje i unapredjivanja naše domovine da bi bila napred-na i snažna i da bi osigurala neza-visnost i bolju budućnost nama i našoj djeci Drug Kardelj je fe-bruara 1945 konkretno rekao: "Treba izdizati heroje rada slaviti rad jer zaslužuje slavu i poštovanje Treba razvijati udarničko takmičenje od fabri-ke do fabrike od ustanove do ustanove od polja do polja od sela do sela Treba razvijati općenarodni polet — za sebe za sveju vlastitu kuću za ljepšu sutrašnjicu" "Da je naš radni narod pošao Jim putem dokaz tome je i ovaj slet Zahvaljujući radnom heroiz-m- u i razvitku takmičenja na eko-nomskom i političkom polju mi smo danas najsredjenija zemlja posije rata a u prvom redu medju zemljama koje su bile pod fašisti-čkom okupacijom Mi se smijemo danas hvaliti da smo po radnom poletu u ovom posljeratnom perio-du medju prvima a ako izuzmemo Sovjetski Savez i prvi" Ističući da su polet i takmičenje u prvom redu nastavak onog he-roiz- ma našeg naroda u ratu za oa-lobodje- nje a zatim rezultat oslo-bodjen- ja od domaćih eksploatatora 1 1 svjesti radnog naroda da radi za Isebe — dr Bakarić je naglasio da I nikada još u našoj domovini rad JOŠ JEDNA OSOBA ZATVO-RENA ZA "ŠPIJUNAŽU" Ottava 19 Sept — Danas je policija zatvorila Agathu Chap-ma- n pod optužbom za "špijunažu" i podržavanje veza sa predstavni-cima sovjetske ambasade Agatha Chapman je ekonomist kod Bank of Canada Ona je već osamnaes-ta osoba koja je zatvorena u anti-sovjetsk- oj kampanji Delegacija jugoslaven skih iseljenika iz Ka nade u Jugoslaviji ONI SE DIVE ODUŠEVLJENJU I ELANU NARODA JUGO- - SLAVIJE NA OBNOVI Beograd 14 Sept — Današ-nja "Borba" objavljuje razgo-vor sa predstavnicima delegaci-je jugoslavenskih iseljenika iz Kanade Oni su nedavno doputo-vali u Jugoslaviju radi pripre-ma za povratak jugoslavenskih iseljenika Stevan Serdar predsjednik Saveza Kanadskih Srba i Jure šaban predsjednik Saveza Ka-nadskih Hrvata koji su proveli oko 20 godina izvan Jugoslavi-je naglasili su da medju jugo-slavenskim iseljenicima u Kana-di postoji vruća želja za povra-tak u domovinu U Kanadi živi oko 25000 Ju-goslavena Od toga su 90 posto radnici a skoro svi ostali se ba-ve poljoprivredom Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena okupilo je oko sebe 15000 jugoslavenskih iseljenika i pred-stavlja najsnažniju iseljeničku organizaciju U toku rata i po-slije ova organizacija je priku-pila pomoći naiudnuM oslobodi-lačkom pokretu oko 700000 do-lar- a u novcu odjeći obući i me-dikamentima Delegati sa velikim oduševlje-njem govore o svojim utiscima u Jugoslaviji Naročito ih se dojmilo oduševljenje i rlan rad-nog naroda u radu na obnovi Oni su se uvjerili da u Jugosla-viji ne postoji eksploatacija radničke klase nik nije imao ovoliko mogućnosti da svoje lične kvalitete tako ispo-I- ji kao danas i da svojim ličnim nastojanjima tako odlučujuće uti-če na dalji razvoj ekonomije u svo-joj zemlji Opseg takmičenja još nikada nije bio ovako velik Zatim se dr Bakarić osvrnuo na ekonomske promjene koje su od odlučujućeg značaja za dalji razvoj naše zemlje: "Državni se sektor po opsegu i po značaju og-romno povećao konfiskacijom pre-duze- ća kolaboracionista na štetu Pozdrav maršala Tita Američko-slavensko- m Kongresu Beograd — Predsjednik vla-de FNRJ maršal Tito poslao je Trećem Kongresu Američkih Slavena slijedeći pozdrav: "šaljem vama delegatima Kongresa a preko vas svim Slavenima koje zastupate moje najsrdačnije pozdrave i že-lje za puni uspjeh vašeg Kong-resa "U ova teška posljeratna vre-mena važne zadaće stoje pred slobodoljubećim i miroljubivim narodima svijeta u čijim se pr-vim redovima nalaze Slaveni na čelu sa Sovjetskim Savezom To je borba za mir borba za pra-vedan mir za njegovo učvršće-nje borba protiv svih potstre-kac- a rata i za prijateljsku su-radnju Ujedinjenih Nacija u ci-lju šio bržeg liječenja teških ra-na koje nam je zadao po fašiz-mu nametnuti oslobodilački rat" PREGLED STRAJKOVNE SI U KANADI Kod Anaconda American Brass kompanije u Nevv Toronto još uv-- jek štrajkuje 1400 radnika Stu-pili su na štrajk još 18 maja za povišicu plaće i kraće radno vrije-me štrajk predvodi International Mine Mili and Smelter Workers Ovo je jedan od najduljih štrajko-va u Kanadi Oko 2500 majnera u British Columbiji štrajkuje od 23 jula Oni traže povišicu za 29 centi po satu i 40 satni radni tjedan Automobilski radnici kod Chry-sle- r kompanije u Windsoru 1 Cha-tham- u su izašli na štrajk 18 juna Traže dva dolara povišice plaće I kraće radno vrijeme Na štrajku je 4000 radnika U Windsoru još štrajkuje 400 radnika kod CIL i 250 kod Truscon Steel Oni tako-dj- er traže dva dolara povišice i 40 satni radni tjedan štrajkuju od 12 jula Na 20 augusta u Oshavvi je iza-šlo na štrajk 300 radnika kod Du- - ČOVJEČANSTVO PRED STRAŠNOM KATASTRO-FOM AKO SE NE JEDNA UNCA OTROVA MOŽE UBITI 180 MILIJUNA OSOBA Jugoslavija je danas najsredjenija zemlja nakon rata Njezini uspjesi su zabilježeni u svim granama obnove GOVOR DR VLADIMIRA BAKARIĆA SLETU UDARNIKA U ZAGREBU uspje-he TUACIJE U UJEDINI Nevv York — Američki nauče-nja- ci govore o proizvodnji još strasnijih ratnih sredstava nego je atomska bomba Medju ovim sredstvima je i nove vrste otrov tako snažan da se sa neznatnom količinom može ubiti svaku osobu u Sjedinjenim Državama i Kana-di Major-gener- al Alden II Viatt pročelnik američkog odjeljenja ia kemičko ratovanje je u Washing-ton- u rekao da se sa jednom uncom ako se pravilno rukuje može bez ikakve galame u kratko vrijeme uništiti 180 milijuna naroda Iz-gleda da i on misli na Sovjetski privatnog sektora zadružni sektor je povećan na štetu privatnog i on je jače oslonjen na državu nego ranije a privatni je sektor podvrg-nut kontroli i planu države Sve ovo znači da radni narod može od-lučujuće uticati na čitav dalji pri-vredni razvoj naše zemlje Politika koju provodimo omogućiti će da stvorimo novu historiju da pove-ćamo produktivnost rada da po-dižemo životni standard narodnih masa Ispravnost toga puta potvr-dili su: relativno brzo obnavljanje naše industrije poboljšanje real-nih nadnica stabilnost dinara os-tvarenje administrativnog budže-ta svakodnevno učvršćivanje save-za radnika i seljaka u sistemu raz-mjene itd Dr Bakarić Je naveo da ima zemalja u svijetu koje su ratom manje opustošene imaju jače raz-vijenu industriju plodniju zemlju i više zlata a ipak nisu postigle one uspjehe koje smo mi postigli Tim zemljama nedostojao je sub-jektivni faktor takvog napretka — ljudi ili točnije novi odnos medju ljudima Kod nas je naš narod taj faktor koji je postigao ove uspje-he a u prve redove tih udarnih snaga spadaju udarnici "Kao što je Narodni front pod vodstvom Komunističke Partije oprao čast svoga naroda i bio or-ganizator borbe za njegovo oslo-bodjen- je tako Je ta ista formaci-ja danas prvoborac za progres i bolju budućnost Svrgnute ! propa-le klase eksploatatora i njihove sluge nalaze se na liniji sabotafe i na liniji nudjenja svojih usluga inostranim Imperijalističkim kru-govima ne bi li ih ovi vratili na grbaču našeg naroda Oni sa svoj povratak ne mogu računati na po-dršku u zemlji" — rekao Je na kra-ju dr Bakarić JE DANAS NA ŠTRAJKU VIŠE RADNIKA I FARMERA plate Canada Ltd Njihovi zahtjevi su isti kao i automobilskih radni-ka U Amhersbergu kod Brunner Mond's na štrajku je 400 radnika od 12 jula I oni traže dva dolara povišice dnevno i 40 satni radni tjedan Električarska unija predvodi u štrajku 7200 radnika u Hamilto-n- u Torontu i Wellandu U sva tri mjesta štrajk je otpočeo izmedju 3 i 9 jula Zahtjevi su posvuda jednaki — 18'£ centi povišice po satu i 40 satni radni tjedan Kom-panija u Hamiltonu je obećala pregovarati u Torontu je održano nekoliko pregovora no uvjek bez rezultata U čeličnoj industriji u Hamilto-nu S S Marie i Sydney štrajku je oko 14000 radnika pod vod stvom United Steel Workers uni je Oni traže 15'i centi po satu i 40 satni radni tjedan Već se mjesecima održavaju pregovori i Savez Drugi naučenjak dr Gerald Wendt iz Nevv Yorka tome još nadodaje da ako bukne treći svjet-ski rat to će biti rat u kojem će većina naroda umirati od tihog podmuklog i nečovječnog oružja koje neće grmjeti opominjati ni uništavati tvrdjave brodove ili gradove nego će samo živa bića u milijunima ubijati U trećem svjetskom ratu možda neće biti ruševina — kaže Vendt nego samo mrtvi ostaci ljudskih bića koje će uništavati bakcili zrake i otrov On kaže dalje da su Sjedinjene Države već potrošile oko 60 milijuna dolara na istraži-vanje i prigotavljanje tog barbar-skog oružja Eto takvu sudbinu pripremaju čovječanstvu imperijalisti koji se prijete ponovnim ratom ako Inače ne dobiju prevlast nad svijetom čovječanstvo je suočeno strašnom katastrofom ako se ne ujedini 1 spriječi divljake POMOĆ DJECI TRSTA I GORICE Beograd — četiri vagona na-mirnica i preko pola milijuna di-nara uputio je Glavni odbor Crve-nog Križa Srbije kao svoju pomoć djeci Trsta Gorice Tržića Milji 1 Krasa koja se nalaze u ljetova-lištima koje je organizirao Po-krajinski Narodno - oslobodilački odbor za Slovensko Primorje U ovim ljetovalištima provesti će se ove godine 5000 djece narodnih boraca i nezaposlenih radnika iz Trsta 1 Julijske Krajine UGOVOR Pariz 20 Sept — Mirovna Kon ferencija je danas sa 13 protiv 5 odglasala za francusku liniju u razgraničenju izmedju Jugoslavije i Italije O francuskoj liniji stvo-ren je sporazum još na zasjedanju četvorice ministara vanjskih pos lova i ta linija je uzeta za kom-promisno rješenje delegacija je u toku zasjedanja Mirovne konfe- - rencito onetovano nadašavala da veliki broj slavenskog stanovništva granica Jugo-slavije Radi toga je delegacija konferenciji predložila svoj plan da se Jugoslaviji povrati sav etnički Julijske Kra jine osim slobodTC zone Trsta njegove neposredne okolice Sto Trsta tiče jugoslavenska del- - KANADI OD 92850 I uvjek bez uspjeha U pos- - reduje federalna vlada sa svojim predlogom o povišici za 10 centi po satu Kasnije je taj predlog iz-mijenjen na 12 Va centi čelična unija drži svog zahtjeva jer su radnici u sva tri mjesta ogrom nom većinom odglasali protiv vla-dinog predloga Još uvjek je u toku štrajk tipo-grafskih radnika kod lokalnih no-vina u Ottavvi Hamiltonu Van-couve- ru i Edmontonu Oni su na štrajk 30 maja Novine u ograničenoj količini izdavaju pomoću štrajkolomaca Oko 11000 radnika štrajkuje u 10 tvornica proizvodnje gume u raznim mjestima Ontario Svi do-sada-nji pregovori nisu uspjeli rje-ši- ti štrajka Konačno imamo na štrajku oko 20000 farmera u Alberti i 35000 farmera u Saskatchevvan Oni tra-že federalne vlasti osnivanje po-sebnog odbora koji treba istra-žiti cijene njihovim proizvodima i sravnati ih sa cijenama proizvoda koje oni kupuju Ovakva je eto štrajkovna situa-cija danas u Kanadi U štrajku učestvuje više od 92850 radnika 1 farmera Tu još nije uključen broj onih radnika koji štrajkuju po ne-koliko dana u manjoj industriji i gradjevini Za sve štrajkove odgo-vornost na prvom mjestu leži na federalnoj vladi i njezinoj sebičnoj politici prema radnicima i farme-rima U DETROITU ŠTRAJKUJE 45000 RADNIKA Detroit 18 Sept — Oko 45000 radnika kod Chrysler Corporation i Bridge Manufacturing Co izašlo je na štrajk iz protesta što je ot-pušteno sa posla nekoliko radnika radi unijske aktivnosti Pred ula-zima u tvornice su postavljene štrajkaške straže i proizvodnja sa-svim obustavljena CHURCHILL PREDLAŽE SJEDI-NJEN- E DRŽAVE EUROPE Zurich 20 Sept — Wlnston Churchill koji se nalazi na "lje-tovanju" u Švicarskoj pozvao je na organiziranje Sjedinjenih Dr-žava Europe Francuska 1 Njema-čka i)i trebale u tome predvoditi i dobiti potporu od Britanije Sje-dinjenih Država Amerike i Sovjet-skog Saveza — kaže Churchill GRČKE MANJINE U ALBANIJI Tirana — Dopisnik Tanjuga javlja: U svim mjestima oblasti Ginokastro Albanija u kojima je nastanjena grčka manjina izvrše-ni su izbori za demokratski front Cjelokupno stanovništvo grčke manjine sa oduševljenjem je dalo svoj glas Demokratskom frontu protestirajući na taj način protiv nepravednih i neosnovanih preten-zija grčkih monarho-fašist- a gacija se slaže sa predlogom Vije- - ća ministara vanjskih poslova ob zirom na slobodnu zonu ali ne u ] onom smislu kako je predvidjeno u francuskoj liniji gdje se skoro jedna trećina Istre oduzima Jugo-slaviji U vezi toga jugoslavenska delegacija je predložila da se slo-bodna zona ©granici samo na ne-posrednu okolicu Trsta Nakon je Mirovna Konferencija odglasala protiv je Edvard Kardelj ponovno je opomenuo da Jagoda vi ja neće biti stanju potpisati mirovni ugovor sa Italijom jer je takvo ragrani-eenj- e nepravedno Što se tiče slobodnog teritorija Trsta i njegove uprave konfereti- - ' čija nije o tome ilo saua jos oupi 'Ha MIROVNA KONFERENCIJA OOGLASALA ZA FRANCUSKO LINIJU JUGOSLAVIJA NEĆE BITI U STANJU POTPISATI MIROVNI SA ITALIJOM JER FRANCUSKU LINIJU NE SMATRA ZA PRAVEDNO RAZGRANIČENJE Jugoslavenska jugolavenskih se ne može složiti sa francuskom predloga i potvrdila francusku li-linij-om niti drugim linijama koje I niju vodja jugoslavenske delegaci- - ostavljaju izvan jugoslavenska teritorij se sporu se iza-šli se |
Tags
Comments
Post a Comment for 000441