Novosti, November 22, 1947

              JI
sgi — -- Bnj— 'm ' f ' i ' ' '
U toku je ll KViIfls 1 DO DANASi
jesenska kampanja 170 novih
NOVOSTI pretplata
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA T K- - UT - 171 AI TRI PUTA TJEDNO
God 1 Broj 1151 TORONTO ONTARIO SATURDAY NOVEMBER 11 1947 Vol 7 No 1151
vr
i'uEa Ka rxk
Q2I inum m m n b aniTs hvh fei W p £ af % jkn Itef fcB ffl li
RUDARI TRAŽE VEĆI DIO
DOHOTKA IZ PROIZVODNJE
VLADINA NAPLATA ZA RAZVIJANJE RUDNIKA ZLATA MORA
POSLUŽITI I ZA POBOLJŠANJE ŽIVOTA U
RUDARSKIM NASELJIMA
Kirkland Lake — International skih prilika u zemlji imajući na- -
Union of Mine Mili and Smelter ročito u vodu prilike i potrebe sta--
Worker dolazi pred rudare u Kirk- - novništva u rudarskim naseljima
land Lake--u i okolici a progra- - na sjeveru provincija Ontario i
mom od općenite važnosti u ru- - Quebec
dankoj industriji Program je sa- - Federalna vlada je ovih dana
stavljen na osnovu novih ekonom- - predala važnu koncesiju vlasnici- -
140000 željezničara organiziranih u sedam-naest
raznih unija traži 35 centi
povišice na sat
ULTIMATUM ŽELJEZNIČKIM KOMPANIJAMA DO
20 DECEMBRA
Ottawa Nov 21 — Se-damnaest
raznih unija že-ljezničara
predstavljajući
više od 140000 organizira-nih
željezničara podnijelo
je zahtjev željezničkim
kompanijama za povišicu
od 35 centi po satu Povi-šica
bi prema unijskom za-htjevu
morala stupiti na
snagu ne kasnije od 20 de
cembra ove godine
Kvarta mlijeka 18 centi
Toronto 22 Nov Ontario
Milk Control Board je ovih
dana odobrio zahtjev mljekar-skih
kompanija za povišenje
cijene mlijeku sa 16 na 18 centi
po kvarti Veća cijena stupa
na snagu oko prvi decembra
a odnosi se na cijelu provin-ciju
Ontario
Sada će ontanjski potrošači
umjesto 16 centi plaćati 18 centi
za kvartu mlijeka Nije tome
dugo što se kvarta mlijeka
plaćala samo 11 centi u Onta-rio
i drugim provincijama
Mljekarske kompanije nisu
imale poteškoća dok su dobile
dozvolu za povišicu cijene Nji-hovi
predstavnici iz svih kra-jeva
u Ontario održali su pro-šlog
tjedna sastanak u Torontu
poslali zahtjev na Ontario Milk
Control Board i — stvar Je bila
gotova Znali su još unaprijed
da se ontanjska vlada premi-jera
Drew neće protiviti
Medjutim sasvim je drukčija
kad radnici traže povišicu nad-nice
Njih se odbija Protiv
radnika se upotrebljuju naj-grublja
sredstva kad traže ve-će
pravo na život kojeg vlas-nici
industrije sistematski sni-žavaju
putem sve većih cijena
njihovim proizvodima
Ponovno dizanje cijene mli-jeku
dolazi upravo u danima
kad se novim vladinim eko-nomskim
promjenama dižu ci
jene svemu do neizmjerne visi-ne
Radnici nemogu na ove
stvari ravnodušno gledati jer
se najviše tiču njih i njihovih
obitelji Veće cijene mlijeku i
drugim proizvodima stavljaju
na dnevni red radničkih sindi-kata
potrebu za veću i pristoj-niju
nadnicu Nadnice se mo-raju
povisiti jer su daleko za-ostale
iza današnjih cijena
Ovo pitanje je danas najvaž-nije
pitanje
POMORCI SE SPREMAJU
NA ŠTRAJK
Montreal — Kanadski pomorci
na preko-oeeanski- m linijama su
spremni da u utorak 2fi novem-bra
isadju na Mrajk ako ne do-dj-e
do sporazuma Canadian Sea-men- 's
unije i vlasnika brodova o
povišici place od 1S centi po satu
40 Ratnom radnom tjednu na oba-lama
i 48 satnom radnom tjednu
na mora Unija predstavlja 7640
pomoraca
V
U obrazloženju unija že-ljezničarskih
radnika se
kaže da je ova potražnja
uslijedila na osnovu nepre-stanog
skakanja cijena ži-votnim
potrebama "Cijeno
su tako visoko da je nad-nica
željezničara postala
nedostatna za uzdržavanje
i najnižeg stupnja života
željezničara i njihovih fa-milija"
TORONTO
FLUID
MILK
SALKS
MAY I9H6
OCTOUER I9)6
yJ)SMlVkOHMBfJAti
AUGUST I9H7
- NEXT MONTH
IOv
ZANIMIVI SUDSKI PRO-CES
U TORONTU
Toronto 22 Nov - Ovih dana
je u Torontu obnovljen sud Abra-ham- u
Veingartenu bivšem pero-vod- ji
Cloakmaker unije Weingar-te-n
Je optužen sa pronevjerenje
unijskog novca u svoti od
?1 726739 Optuženog se posebno
tereti za pronevjerenje još $16050
Optužbu je podigao zajednički
odbor prisajedinjenih unijskih lo-kala
Novac je prema optulbi ne-stao
u vremenu ismedju 1944 i
146 godine kad je Weingarten
radio u unijskom uredu Veingar-te- n
ne priznaje optužbu
Uza sve dokaze tužitelja sud
još nije donio odluke IVeslušanje
je započelo joj prošle Rodine kad
je cijela stvar iznesena na javnost
Preslušavanje je opet odgodjeno
do 6 decembra
ma rudnika obećavši im nadoplatu
u proizvodnji zlata International
Union of Mine Mili and Smelter
Workers smatra da jedan dio la
dine nadoplate proizvadjaćima zla
la mora pripadati i radnike
Stanovište ove unije je kaže
unijki upravitelj H-i- d Uob: -- n
da se sve stanovništvo u rudar
skim predjelima koristi jd rr
nadoplatom Vlada bi uf-iml- a
veću nepravdu prema Mu -
tvu kad bi pomagala mnma kn
iz proizvodnje tako i tako c"
laju profite i pustila iz ula tud
nike i njihove obitelji ćiji dohodak
je ispod nuinih potreba Kad se
već naplata daje u svrhu razvija-nja
rudarske industrije onda se
mora uzeti u obzir i razvijanja ru-darskih
naselja Tu na prvom mje
stu mora doći u obzir podizanje
ekonomskog položaja stanovništva
koji se drastično snizio uslijed sve
veće skupoće Takav potez zadržati
će rudare na poslu i ponukati na
posao one koji su uslijed loših
ekonomskih prilika morali napu-stiti
rudnike
Mora se uzeti u obzir i činjenica
kaže Hobison što se rudarska indu-strija
suočuje pomanjkanjem rad-ne
snage Narod u rudarskim pre
djelima mora na vladinu nadopla
tu na proizvodnju zlata gledati
kao na stvar koja se treba prido-dati
povećanju nadnice i unapre-djenj- u
općih prilika u rudarskim
naseljima kako to traži unijski
program
Kobison Je mišljenja da će možda
sada kompanije pristati na stano
vitu povišicu nadnice ali unija
neće prihvatiti ništa manje od 22
centa po satu Uz to vlasnici rud-nika
mogu sada na vlastiti račun
prihvatiti i zahtjev za zdravstveno
osiguranje i liječenje bolesti Mno-gi
rudari bi se povratili na posao
kad bi kompanije imale plan za
zaštitu zdravlja rudara i njihovih
obitelji
"Vlasnici rudnika imaju sada
priliku da rješavaju sve one pro
bleme u industriji i naseljima koji
su se već odavna morali rješitl —
kaže Hobison "Ako se vlasnici rud-nika
prihvate ovakvog posla moći
će se u suradnji sa stanovništvom
i rudarskom unijom izaći na put
punog prosperiteta i odstraniti bi-jedno
stanje naroda u Kirkland
Lake-- u i drugim rudarskim nase-ljima"
Hobison poziva vladu i uprave
rudnika na sjeveru provincija On
tario i tjuebec da pomognu uniji
primijenjivati slijedeći program:
1 Neposrednu povišicu nad
nice svim radnicima u rudarskoj
industriji Povišica nesmije biti
niša od 22 centa po satu
2 Opširnu istragu uzroka to-likih
nesreća u rudnicima i
poduzimanje konkretnih mjera
za zaštitu života rudara KikI
toga se mora imati u vidu
STALNI nadzor prema opas-nosti
i puno osiguranje radnika
na poslu Veću potporu onima
koji su postali žrtve "mHcoms"
ili druge bolesti koju su dobili
radeći pod zemljom Pravo rad-nika
da izaberu svoje predstav-ništvo
u komisijama za istraži-vanje
nesreća i odborima koji
odredjuju potporu oštećenim
3 l'vad janje opširnog plana
za zaštitu zdravlja i pomoć u
slučaju nesreće svim rudarima
i njihovim obiteljima Takav
plan trebaju financirati kompa-nije
4 Izgradnju novih stanova sa
takvom stanarinom koju će biti
u stanju plaćati i oni rudari sa
većim brojem djece
To su glavne crte programa ko-jeg
predlaže International Union
of Mine Mili and Smelter Workera
i za kojeg se poziva vlasti i kom-panije
da ga pomognu ostvariti
Potankosti tog programa obuhva-ćaju
sve i najsitnije potrebe sta-novništva
Predlagajući ovaj program unija
poziva sve radnike koji rade na
površini i pod zemljom da ga svim
snagama podupru i pomognu sami
webi ostvariti povoljniji život i si-gurniju
budućnost
i lnaaaanBaaVMBHlBaaaBnBviv ?nanJBaanaBauBBH
tR " je --mesbi- x ainaf a iKatc
' aKV s!{m HiM
1 JBaJvTiff? vi J52lizwl ip -
AJtkl
MARŠAL JUGOSLAVIJE JOSIP BROZ — UTO
Tko će sastaviti novu
francusku vladu?
GOVORI SE O BLUMU
Francuska se nalazi bez premijera Stari premijer Paul
Hamadier predao je ostavku prošle srijede Uslijed sve većeg
pritiska francuskog naroda i negodovanja prema Remadiero-vo- j
vanjskoj i unutarnjoj politici zemljom se šire štrajkovi U
takvoj situaciji reakcionarne Remadier bio je prisiljen da
preda ostavku
Kome će predsjednik Francuske republike predati sastav
nove vlade još je pitanje U glavnom spominje se stari soci-jalista
socijalista krajnje desnog kalibra Leon Blum Pred
sjednik republike već Je pozvao Bluma na razgovor ali do
javnosti još nije došlo da li je Blum dobio povjerenje za sastav
viade ili ne
Medjutim Leon Blum je danas udario protiv lijevih i kraj
nje desnih struja u francuskom narodu U glavnom njegova
cštrica bila je uperena protiv francuskih komunista za koje
kaže da su "navijestili rat" francuskoj republici
Po ovom 8e naslućuje da će Blum pokušati da sastavi
vladu bez komunista oslanjajući se pri tome na potporu des-nog
i srednjeg krila
Sastaviti vladu bez komunista ili otpočeti ratom protiv
komunista u Francuskoj nije vize popularna linija Komunisti
su u Francuskoj najveća i najmoćnija politička partija — par-tija
koja kontroliše više od 30 posto ukupnih glasova Francu-ske
partija koja ima za sobom više od pet milijuna organizi-ranih
radnika Prema tome podje li Blum putem Remadiera
- neće daleko
ŠTO ZNACI VLADINA EKO-NOMSK- A
POLITIKA
Ottawa 22 Nov — Vodstvo ka-nadskog
sindikalnog pokreta pred-vidj- a
u glavnom tri opasne poslje-dice
vladine ekonomske politike:
inflaciju i snižavanje životnog ni-voa
po cijeloj zemlji indirektno
snižavanje nadnice i podčinjavanje
kanadske ekonomije volji kanad-skog
i američkog monopola
PRINCEZA ELIZABETA
VJENČANA
London Nov 20 — Danas je
obavljeno svečano vjenčanje
princeze Elizabete sa poručni-kom
Philip Mountbattenom biv-šim
princom Grčke sada vojvo-dom
od Edinburga
Princeza Elizabeta je starija
kćerka kralja Djure šestog i
kraljice Elizabete Princeza Eli-zabeta
je nasljednica britanskog
prijestolja
Pored visokih predstavnika
pojedinih država koji su prisu-stvovali
vjenčanju svečanost
vjenčanja promatrali u milijuni
engleskog naroda Ilire kuda
je mladi kraljevski par trebao
proći na vjenčanje zaposjednute
su bile po milijunima naroda
koji je na ulicama čekao od rane
zore Po cijeloj Engleskoj dan
vjenčanja princeze Elizabete i
poručnika Mountbatlena prosla-vljen
je kao državni praznik
Od strane Kanade vjenčanju
je prisustvovao premijer King
RUMUNJSKA SE NE
OBAZIRE NA AME-RIČKU
NOTU
Washingt(ni 22 N'ov — Državno
odjeljenje jt poslalo protestnu no-tu
na rumunjsku vladu radi "uvre-dljivih
optužbi" koje su protiv Sje-dinjenih
Država iznesene na pro
cesu izdajniku Juliu Maniu i osam-naestori- ci
njegovih ortaka u I)u-karei- tu
Državno odjeljenje pokušava po-biti
te optužbe Medjutim na sudu
u Itukareitu Je dokumentima i iz-javama
svjedoka dokazano da su
rumunjski izdajnici podržavali us-ke
veze sa stranim predstavnicima
ukljućiv i američke predstavnike
te s njima pripremali urotu za
izbacivanje rumunjske narodne
vlade U optužbi je čak izneseno
i to da su izdajnici namjeravali
zauzeti vlast pomoću američkog
oružja
tAZ OtJlMLuiA nx
sudu u DukareHu spominjane kao
teški optuženik državno odjeljenje
pokušava oprati tu optužbu pro-testiranjem
na rumunjsku vladu
Sto vise u noti se želi rumunjsku
vladu optužiti kao vladu koja da
gazi "osnovna eovjećanska prava
i slobodu većeg dijela rumunjskog
stanovništva' Rumunjska vlada se
na ovu notu ne obazire I
Vašim krampovima i vašim radom pokazali ste
cijelom svijetu da je Jugoslavija zemlja mira
rada i sretnije budućnosti - rekao je Maršal Tito
omladincima pri otvaranju pruge
PRUGA JE PREDANA PROMETU DVA TJEDNA
PRIJE ROKA
ijevo — Na veličanstvenom sastanku u Sarajevu
i' m puštanja u promet Omladinske pruge Samac-Sar- a-edsjednik
Savezne vlade Maršal Tito obraćajući se
i ucima i omladinkarna održao je govor u kojem je
i i ostalog rekao slijedeće:
i pruga ima ogroman značaj za cijelu našu zemlju
naše federalne jedinice za naš Petogodišnji plan i
vo izvršenje Bogatstva koja leže u ovoj divnoj zemlji —
postaju ovom prugom pristupačnija za sve naše narode
P saju pristupačnija za pojedine kapitaliste nego za naše
nodo za trudbenike za onoga koji radi
Ova pruga ima ogroman značaj
za federalnu jedinicu Dosnu i
j Hercegovinu za njezin daljnji sve
strani razvoj jer se ona ovom
prugom povezuje JoS tijesnije s
ostalim dijelovima naše zemlje
Omladinska pruga ima ogroman
i politički i moralni značaj za naše
narode u zemlji i izvan njezinih
granica Vaš rad na ovoj omladin-skoj
pruzi i proile godine na pruzi
Určko-I'anovi- ći odjeknuo je širom
cijeloga svijeta i vi ste svojim
radom svojom požrtvovnoJću di-gli
ugled naže zemlje u očima
cijeloga svijeta a klevete koje se
šire kako je tobože naša zemlja
zemlja "nemira" kako je naJa ze-mlja
zemlja "neslobodna" itd vi
ste srušili vašim krampovima va-šim
radom i pokazali cijelom svi-jetu
da je Jugoslavija zemlja mi-ra
da radi i gradi kako bi se digla
iz ruševina u koje su nas bacili
ratni katastrofa i ratni zločinci
koji su i danas ratni huškači
Maršal Tito je zatim istakao
da se Narodna omladina prva ja-vila
za izvršenje ogromnih zadata-ka
u vezi sa Petogodišnjim planom
U izvršenju Petogodišnjeg plana
ona je do sada bila ogroman do-prinos
Omladina je pokazala pri-mjere
kako treba raditi i ona treba
1 u buduće to činiti
Medjutim u buduće te zadaće
moraju biti lakše nego što je bio
slučaj do danas Prva dužnost
omladine — podvukao je Maršal
Tito — jeste da uči Učenje dolazi
na prvo mjesto pa onda rad Omla-dina
treba u školama da stjče zna-nje
koje će joj omogućiti da sutra
još više koristi svojoj zemlji Sva-ki
onaj koji to zanemaruje poka-zuje
da ne razumije duh nove Ju-giKlav- ije
Nova Jugoslavija hoće
imati mladu generaciju umnu sve-strano
naučnu i školovanu jer se
već pokazalo da ona ima mladu
generaciju koja je spremna i na
najveće žrtve
Govoreći o Petogodišnjem plani
Maršal Tito je rekao:
Ovaj prvi Petogodišnji plan iz-vršava
se du danas nevidjenim tem-pom
Već do sada učinjeno je mno-go
Nemam namjeru da vam na-brajam
što smo već postigli ali
moram otvoreno reći da smo ako
ne više postigli bar onoliko koliko
smo se mogli nadati U mnogo slu-čajeva
postigli smo i više
I u pogledu životnog stupnja —
istakao je Maršal Tito — situacija
se u Jugoslaviji sve više popravlja
5Inogi zlonamjerni "proroci" go
vorili su kako će Petogodišnji plan
smanjiti životni stupanj našeg na
roda Mi ćemo nastojati da se
životni stupanj naših radnih ljudi
ne smanji nego na protiv da se
poveća I već je u mnogočemu
ostvareno poboljšanje Smanjit će
se životni stupanj samo onih koji
neće da rade Mi smo u ovom radu
već postigli takve rezultate da ja-sno
vidimo perspektivu i prnkrčen
put u socijalizam u našoj zemlji
Socijalizam znači stvoriti za sva-k- or
srradiana uslove života dostoj
riti mnogo novih fabrika znači
industrijalizirati zemlju snaći
stvarati elektrifikaciju zemlje iz-graditi
nove škole i podići zemlju
na najviši tehnički stupanj
Mi smo kod nas nacionalizirali
fabrike i izvršili agrarnu reformu
Oduzeli smo veleposjednicima ze-mlju
i dali je seljacima a radni-cima
tj narodu fabrike Ali to
još nije socijalizam Sa zastarje-lom
tehnikom u industriji ne može
se graditi socijalizam Socijalizam
zahtjeva primijenjivanjc svih re-zultata
čovječanskog uma na ko
rist naroda za podizanje i tehni-čku
racionalizaciju naših poduzeća
i naših rudnika kako bismo s ma-nje
truda mogli dati više proiz-voda
Stvaranje socijalizma industri-jalizaciju
i elektrifikaciju naše ze-mlje
— nastavio jo Maršnl Tito
— zahtjeva ogromne napore Mi
smo sve što je bilo najbolje u ze-mlji
a vas omladinu u prvom redu
stavili u pokret stavili smo u po-kret
pošteni trud naših ljudi Ali
to još nije dosta jer mi moramo
iz inostranstva dobiti ono sto ne
mamo Mi imamo naše ruke da
iz njedara naše zemlje vadimo bo-gatstva
koja ona ima da bismo
za njih dobili mašine Doći će vri-jeme
kad to sve nećemo morati
da dajemo nego ćemo to ovdje
prcradjivatl i utrošiti A sada mo-ramo
dati Mi moramo možda i
od naših životnih namirnica u kraj-njoj
nuždi da damo da bismo do
bili mašine
Ali mi to činimo tako da naš
narod neosjeti suviše teško na
svojim ledjima Mi moramo izvr
šiti naš Petogodišnji plan jer je
to garancija našeg opstanka i dalj-njeg
razvitka naše zemlje Mi ne-ćemo
biti zaostala zemlja jer za-ostale
uvjek tuku i svaki djavo
hoće da ih porobi Jedna napredna
zemlja sa visokom tehnikom sa
socijalističkim uredjenjem snažna
je zemlja koju nikakva sila ne
može razbiti Primjer je Sovjet-ski
Savez kojem neprijatelj ništa
nije mogao od kako je ostvaren
socijalizam
Osvrćući se na domaće neprija-telje
demokratskog poretka Jugo-slavije
koji iskorišćuju medjuna-rodn- u
situaciju da bi stvorili psi-hozu
kao da će sutra doći do rata
koji šire lažne vijesti i koji pričaju
po kavanana da će Amerika u Ju-goslaviji
stanje promijesiti na sta-ro
i da će u Jugoslaviju doći m-djunar- odna
reakcija sa ogromnom
vojskom i atomskom bombom
Maršal Tito je rekao: To su samo
fantazije
Maršal Tito je zatim nadodao da
su ipak ti ljudi štetni pošto žele
poremetiti jedinstveni napor na
roda za izgradnju zemlje i kod
ljudi stvoriti uvjerenje da ne tre-ba
raditi jer će tobože sve biti
srušeno
"Ja drugovi i drugarice kažem
ovako: rata neće biti tako lako
Provokacija mole biti A što se
tiče raznih ratnih huškača moram
podvući da bi oni trebali da se boje
rata jer teško njima da dodje di
rata
"Mi nećemo rata niti amo ga
ikada htjeli Mi znamo koliko nas
krvi i ljudskih života stoji naša
na čovjeku Socijalizam znači stvo- - semlje Ono što je najđragjenije
a to mi ljudski životi ato je za
novu Jugoslaviju i mi ćemtv n-- i
ako to bude trebalo stojati kao
čvrsta stijena na njezinom braniku
(I'rrnos na sirani 4)