Novosti, August 08, 1946

              i
I
1
STRANA 4
ŠTO ZNATE O KANADI
Historijske isprave Kanade
Ccmadian Citizenship Branch Secretarv of State Dept Ottawa
JAY l GOVOR 01) 1794
Pariškim ugovorom od 1783 bi-lo
je predvidjeno odvojenje Sjedi-njenih
dri iva od Britanskog car-stva
kako je o tom bilo govora u
prijašnjim razlaganjima Ali time
isu bila rijelena sva postojeća
pitanja izmedju ovih dviju zema-lja
Neizvriavanje stavaka ugo-vara
tićućih se "dugova" i "za-padnih
postaja" činilo je stalno
trzadovoljstvo i u Sjedinjenim dr-iiva- ma
i u Velikoj Ilritaniji kroz
cijelo desetljeće nakon 1783 Bri-tanska
polhika u odnosu do Indi-janaca
i onria Sto se tiče trgovine
krznom u opće bila je izvor sum-nje
i bojazni na strani novo us-trojene
republike Pomanjkanje
trgovačkog ugovora za kojega se
nutelo da će slijediti Pariški ugo-vor
od 1783 osjećalo se naročito
u Sjedinjenim državama pa je to
dvođllo do razlaienja tih dviju
snalja sa vrijeme mira
Ali 1 veljače 1783 Velika Bri-tanija
sspouie rat protiv Francu-ske
i nastane velika borba protiv
Napoleona koja je trajala sve
do 1815 RLline Položaj Sjedinje-nih
driava kao neutralne zemlje
u očima Britanske pomorske sile
dovodio je uvijek isto kao sto je
to bilo i u ratu od 1914-191- 8 do
krivoga shvaćanja i znatnog ne-zadovoljstva
medju ovim dvima
zemljama A lo se je naročito po-kazalo
179? godine kad su Sjedi-njene
državt kao Jedna od naj-tnladj- ih
driava po prvi put bile
suočene sa nitanjem neutralnosti
A Britaniju re u ono vrijeme bo-rila
na iivot i opstanak protiv
obvlađanje ijele Europe po Na-ptileo- nu
Kod toga su bili interesi SJe-- d
njenih driava Velike Britanije i
Uiitanske Sjeverne Amerike svi
povezani zajedno na tom pita-nju
Trostrani odnoiaji i različi-tost
interesa ovih triju gospodar-skih
i političkih jedinica jasno su
se pokazali u pregovorima koji
B' vodili do zaključenja sporazu
ma i uvjeta za Jay ugovor A ta-VoJJ- er
se ne smije misliti da su-kobi
u mišljenju i u interesima
1793 godine nisu ozbiljno gro-7i- '"
prekidom odnosa ja i možebit-nu
ratom izmedju Velike Brita-nije
i Sjedinjenih država Pred-sjednik
VVashington je u ono vri-jeme
rekao " Ja ću bez da se
smatram prorokom reći da će
biti nemoguće ovu zemlju održati
u prijatelj'koj vezi sa Velikom
Britanijom za dugo ako se za-padne
postaje ne predadu"
I onda da se nadje načina za
nagodbu po svim pitanjima koja
bi mogla groziti ratom izmedju
ovih dviju zemalja Washington je
uputio vrhovnog suca Sjedinjenih
država John Jay-- a sa misijom u
London da se Velikom ' Britani-jom
pokuša doći do svestranog
sporazuma Posljedica toga je bi-la
isprava koja je poznata pod
Imenom Jay ugovor (Jay's Trea-ty- )
I prer su ovaj ugovor histo-rićn- "
često rimoilazili on je ipak
Imao znatnoga upliva na stvara-nje
i razvitak Kanade I kao ta-ka
r ovaj ugovor zauzima znatno
mjesto med ju historijskim Ispra-vama
Kanade pa ćemo se malo
pozabaviti sa njegovim vainijim
stavkama
i zapadni: postaje
Velika Britanija je po tom ugo-voru
pristala da "zapadne posta-je"
preda Sjedinjenim d rtavama
A ovaj spor o postajama koji je
bio vezan uz riješenje pitanja
"dugova" Britaniji otečavao je
amerićko-englesk-e odnosa je već
od samog utemeljenja republike
Postaje se imalo predati Sjedi-njenim
državama najkasnije do
1 lipnja 17% A stanovnicima
koji su podpadall u "sudbenu nad-ležnost"
ovih postaja zajamčuje
fe njihova imovina tamo kao 1
pravo da tamo ostanu ili se od-sele
Ako ostanu tamo njih se ne
fcro'je siliti da postanu američki
đrfavljanl ali ako oni sami iele
postići novo državljanstvo treba
da x o tom irjave u roku od jed-ne
godine nakon su Britanci na-pustili
postaje
2 PKELAZ GRANICE
Ugovor je predvidio da kako
biHanski podanici tako i ameri-jfk- i
državljani a isto i svi Indi-janci
sa obadviju strana granice
imadu "sa sva vremena pravo
prelaziti granicu tamo I natrag
bilo kopnom ili vodom u unutraš-njosti
u odnosne predjele ili kra-jeve
ovih dviju zemalja na Ame-ričkom
kontinentu (nu krajevi u
granicama Hudson Bay društva
su iz toga isključeni) A takodjer k jedni I drugi mogu ploviti po
svi n jezerima rijekama i voda-ma
tih zemalja te da mogu slo-bodno
provadjati obrt i trgovinu
jedni s drugima"
Ali to ipak nije značilo da sva-ka
roba može ići tamo ili ovamo
preko granice bez carinske na-plate
Krzna treba da su prosta
od carine a Indijanci da mogu
prenašati svoju imovinu tamo i
natrag bez zapreke Izključene od
slobodnog prelaza bila je "roba u
balama ili u drugim velikim za- -
motiva Sto je bilo neobično kod
Indijanaca" Nijedna strana da
ne stavlja veće carine nego li bi
tražila od svojih sunarodnjaka
ako bi oni slične stvari uvažali od
preko mora Ova stavka ugovora
je od znatne važnosti i danas
Dugačka povjest uiedjivanju o
prolazu osoba i robe preko naj-dulje
nezaštićene granice na svi-jetu
ima ovdje svoj prvi začetak
U stvari na pravo "slobodnog
prolaza na obadvije strane" pre-ko
medjunarodne granice koje se
temelji na Jay ugovoru pozivalo
se još 1928 godine pred Vrhov-nim
sudom Sjedinjenih driava
Ali u onda stvorenoj odluci suda
bilo Je rečeno da je ratom od
1812 bilo poniiteno pravo slo-bodnog
prelaza granice za poda-nike
Njegovog Veličanstva i za
gradjane Sjedinjenih driava Za-nimi- vo
je ipak primijetiti da
preko jednoga i četvrt stoljeća iza
zaključenja Jay ugovora za is-toga
se Jo5 uvijek traiilo da se
smatra zakonom
3 RltAKICK
Granice kako ih se bilo odredi-lo
Pariškim ugovorom nije se
moglo uspostaviti posto pravac
kako Je bio odredjen prema za-padu
od Superior jezera nikako
nije mogao dokučiti Mississippi
rijeke Ovdje Je bila potreba da
se to ispravi ali Jay ugovor toga
nije predvidio Jer Je bila preve-lika
razlika u mišljenju kakovo
su onda imali u tom pogledu Jay
li Grenville (britanski tajnik za
'vanjske poslove) Na mjesto to-ga
ugovora je bilo odredjeno da
se provode novi pregled i novo
mjerenje i da se onda granice us-tanovi
"u smislu pravice i medju-narodno- g
boljitka a u suglasju
nazora rečenog ugovora" to jest
ugovora od 1785 godine
4 TRGOVAČKI USIOVI
Ugovor je predvidio da se tri
najslavnija pitanja ima izmedju
velike Britanije I Sjedinjenih dr-žava
riješi najplodonosnije na-godo- m
(arbitražom) A ta pita-nja
su ova:
(a) Sjeveroistočne granice
Postojao je nesporazumak još
od 1783 godine izmedju Velike
Britanije i Sjedinjenih država ko-ja
rijeka je zapravo "St Croix"
rijeka Pa kad se stalno ustanovi
koja je to rijeka time će se uje-dno
i za stalno ustanoviti naji-stočniji
dio medjunarodne grani-ce
Jay ugovorom je odredjeno
mješovito povjerenstvo koje se
ima sastojati od jednoga pred-stavnika
Velike Britanije I jedno-ga
od Sjedinjenih driava a tre-ćega
da se izabere ili po spora-zumu
ili kockom pa da ovo po-vjerenstvo
na temelju dokaza
pronadje koja je to "St Croixn
rijeka Halifax NS imalo Je biti
sjedište povjerenstva ali da se
ipak može kretati kako će sma-trati
da je potrebno
(b) Pitanje dugova
U pogledu dugova da se ito
prije i ito povoljnije i ovo pitanje
rijeii ugovor je predvidio da se
takodjer ustanovi mješovito po-vjerenstvo
koje ima pronaći ko-liko
Sjedinjene države nakon re-volucije
duguju Velikoj Britaniji
na račun britanskih vjerovnika
Ovo povjerenstvo imalo je djelo
vati u Sjedinjenim državama i
imalo je ustanoviti koliko je pra-vedno
da Sjedinjene države plate
i to onda da plate u gotovom Ko-načno
izravnanje oko toga dolio
je sporazumom od 1802 godine
prema kojem su Sjedinjene drža-ve
isplate u gotovom 000000 funti
(c) Odšteta za amerikansko bro-dovlje
Za vrijeme rata protiv Francu-ske
Velika Britanija je bila izda-la
naredbu prema kojoj će zapli-jeniti
ili zaplijeniti i naknadno
odkupiti i brodove i tovar upućen
za Francusku Ova primjena je
bila dio zamršenog i prijepornog
zakona odnosećeg se na blokadu
Blokada je bila uvijek izvor za
nesporazumke i poteškoće izme-dju
Sjedinjenih driava i Velike
Britanije kad Je jedan od ovih
zemalja bila u ratu a druga neu-tralna
Ugovor Je predvidio da se
i za ovo obadvije strane podlože
odluci zajedničkog arbitrarnog
povjerenstva u pogledu američ-kih
tražbina Konačno je ovo po-vjerenstvo
dosudilo Sjedinjenim
Napadači moraju osjetiti da se
nekažnjeno ne može napadati
(Prenoa sa strl) j
ugovorima Medjutim narodi Ju-goslavije
su se borili ne mareći za
sve ove granice Kao svi ostali Ju-goslaveni
borili su se i oni koji su
četvrt vijeka bili pod talijanskom
Čizmom I nisu bili medju posljed-njima
već medju prvima u ovoj
borbi žrtvovali su u toj borbi 42-8- 00
ljudskih života a 95460 lica
bilo je zatvoreno i deportirano
Bezbroj sela popaljeno je i poruše-no
Sve pruge i ceste su teško oš-tećene
skoro sve luke stradale a
neke od njih kao na pr Rijeka
potpuno su uništene
Industrija a naročito brodogra-dilišta
teško su pogodjena bom-bardiranjem
Javne i privatne
zgrade žurne stoka voćke — sve
je stradalo Oblasna komisija za
ratnu štetu radeći isto tako sav-jesno
kao i komisije u ostaloj Ju-goslaviji
procjenila Je ratnu ite-t- u
Julijske Krajine na 1134149-00- 0
američkih dolara prema vri-jednosti
od 1938 godine
Pored toga ne smijemo zabora-viti
da je talijanska agresija pro- -
MAJKA ŠKOLA
Majka škola Aahena Milana i
Školala ga petnaest zodin' dana
Uči Mile nišf mu teško nije
Zato majka sva u znoju vrije
Tudja polja okapa i sadi
Jer je jadna živjela u nadi
Kad moj Milan svrši školovanje
Bit' će meni sve moje imanje
Znao Mile majci govoriti:
"Kad ćefi ml se majko odmorili?
Gojio sam Ja o tome nadu
Kada je tala poSa u Kanadu"
"Skinuti će s tebe teško breme
Da bi lakše iškolala mene"
Kad iz Kanade eto tužna glaa:
Nema majko zatc vise spasa
Tanin tata vječni sanak sniva
Tudja 7emlja tijelo mu pokriva
Kad je majka glase razumiln
Svom Milanu tiho govorila:
"Teško ću te sinko izškolati
Al za tebe sve ću žrtvovati
Jer ti si ml samo moja nada
I Pepica al' je jošte msla"
AP kad dodje četrdeset treća
Nasla majki tuga jošte veća
Podje Mile do Gospića grada
Uhvati ga ustaška parada
Izđaše ga iz sela ustaše
I krvniku njega mlađa daše
Nesta Mile nesta cvijeta moga
Spomen traje dok bude Novoga
Puška puče nema Mile više
Tužna majka kćeri lUtak piše
Iz Novog šalje ga u čanak:
"Kćeri mila našeg Mile nema"
AP od kćeri odgovora nema
Sad se jolle veća žalost sprema
državama $11050000 ali je ta-kodjer
ucijenilo Sjedinjene države
sa $14342814 za nepoštivanje
neutralnosti u dovoljnoj mjeri
OPĆA OPAŽANJA
U razmatranju važnosti Jay
ugovora kako za Sjedinjene drža-ve
tako i za Kanadu ne možemo
učiniti bolje nego li iznesti opre-zno
i nepristrano mišljenje ka-nadskog
historičara i profesora
Imenom AL Burt koji kaže: —
"Ugovor od 1794 godine je stvo-rio
Jedno razdoblje i spravno no-si
Jay ime I akoprem su obadva
pregovaratelja bili jednako želj
ni da izravnaju razlike izmedju
svojih vlada Englezu se ipak mo-že
manje upisati u dobro nego
li Amerikancu Prvi je slijedio
kuda je drugi predvodio a on je
predvodio nezaboravnim putem
A to je bio put sporazuma koji je
bio kroz dugo vremena zanema-ren
a po njemu ponovno uzpo-stavlj- en
"Kroz petnaest godina on se je
za tu misao zalagao Tod njego-vim
predsjedanjem Kongres ju
je preporučio 1779 a kao državni
tajnik on ju je zagovarao 1785
A sada joj dao i širu primjenu
nego 11 je prije i sam tražio U
nagovaranju Grenville-- a da pri-stane
na način kako će zajedni-čka
povjerenstva liječiti zagnoje-n- e
medjunarodne rane teškog pita-nja
onog vremena On je zasnovao
novi način postupka u diplomat-skoj
historiji Njegov ugovor uveo
Je modernu upotrebu sudbenog
postupka u medjunarodnim pita-njima
I to je Još bila sretna oko-lnost
da se je ova novotarija po-kazala
u tako kratkom vremenu
iza ustrojenja Sjedinjenih država
I nigdje drugdje nije bila tako
koristonosno upotrebljavana kao
a poravnavanju Kanadsko-Ame-ričk- ih
od nosa ja a i ovdje je bila
nenadoknadiva"
NOVOSTI
tiv naših naroda počela odmah po- -
slije prvog svjetskog rata Nepra-- !
vedno nametnutim rapalskim ugo
vorom otrgnuta je od Jugoslavije
pokrajina koju danas zovemo Ju-lijs- ka
Krajina pa i dijelovi Dalma-cije
To je bila direktna priprema
daljeg prodiranja u Jugoslaviju
koja se vojnički ostvarila 1941 go-dine
Ali već sam ovaj akt nanio
je Jugoslaviji ogromnu privrednu
štetu Jugoslavija je zbog toga bila
bez svog prirodnog izlaza na more
Ona je zbog toga izgubila dio in-dustrije
koji je činio jednu cjelinu
sa slavenskom industrijom i bila
je lišena sirovina i polufabrikata
koje je privreda Jugoslavenskih
pokrajina ranije dobivala iz Istre
Trsta i Slovenskog Primorja (že-ljezo
cinkova rudača itd) Hi-ljade
ih je ostavljalo zemlju i bje-žalo
iirom svijeta za kruhom Hi-ljade
ih je zatvarano i gonjeno
mnogi su strijeljani ili mučke ubi-jeni
Oni koji su ostali na svojoj
zemlji osiromašeni su jer je cije-la
pokrajina odvojena od svog za-led- ja
ekonomski propadala a po- -
ŠABANA MILANA
Tri godine i još nešto vie
Sto Pepira lista još ne piše
Tužna majka nit' sanja nit' znade
Da je i tu izgubljena nada
Pepica joj već u borbi pala
Za slobodu mladjan život dala
Sad' nam naši pišu u Kanadu
Da se Novljani na posao dadu:
Svi Novljani sabirajle novce
Dišle spomen za te naše borce
Ime će se vale upisali
Gdje se neće nikad izbrisati
I zasadil' lozu od bršljana
Da je ovo darak od Novljana
I' Novome koliko ih pade
Od nas svaki neka malo dade
Tugiijućim malo utjehe dati
To na neće odviše stajati
Slava budi palim junacima
Lička ih je porodila majka
Slava budi trima netjacima
Od njihova žalosna ujaka
M Kosović
Zdravlje:
CRNI PRIŠT
Crni prišt spada medju zaraz-ne
bolesti koje prelaze od životi-nja
na čovjeka Od crnog prišta
obole obično oni ljudi koji dolaze
u dodir sa domaćim životinjama
naročito mesari zatim radnici ko-ji
rade na učinjanju kože
Bolest se pojavljuje nakon 2-- 3
dana od zaraze i to obično na ko-ži
ruke lica ili vrata u obliku
Jedne ili više crvenih mrlja Mrlja
nešto nabubri a nakon kratkog
vremena pojavi se na mrlji mje-hurić
ispunjen žućkastom ili tam-nom
tečnosti Mjehurić pukne i
taj dio kože pocrni postade suv
i tvrd a okolo se stvori još neko-liko
sitnih mjehurića Tjelesna
vrućina je povišena ona moie do-stići
i do 39 pa čak i 40 stepeni
Ako se prilikom rada sa živo-tinjskom
kožom slučajno poreze i
primijeti se malo prije opisane
znakove treba odmah potražiti
Uekara GublJenle ovakvog trenu
tka može biti opasno i smrtonos-no
Kadi toga kad se dolazi u dodir
sa kožama životinja kao mesari
ili kožari mora se poslije rada do
bro oprati ruke sa sapunom i top-lom
vodom Ljeiine uginule stoke
treba zakopati najmanje 2 metra
duboko i dobro pokriti vapnenim
mlijekom Deranje kože kao i upo-trebu
mesa vune grive od uginu-le
stoke treba zabraniti
što se tiče samog liječenja mo-že
se reći da danas protiv ove bo-lesti
ima dobrih lijekova pa ako
se počme odmah u početku liječiti
izliječi se
Crni prišt se može pojaviti na
oku gdje može dovesti do slijepi-la
Zatim može da se pojavi na
crijevima gdje izaziva teške pro-ljeve
a može da dovede i do pro-bušen- ja
samog crijeva Nadalje
ponekad se crni prišt pojavljuje i
na plućima i to je najopasniji ob-lik
crnog prišta jer u ovom slu-čaju
umire 80 do 90 posto bolesni-ka
Najteži je oblik kad dodje do
općeg otrovanja krvi jer tada sva
ki ovakav bolesnik u vremenu od
1 do 3 dana umire
Kao i kod svih zaraznih obolje-nja
nevidljiva zarazna klica uz-ročnik
je i crnog prišta
Dr M P
red toga su je talijanski ugnjetači
neposredno i posredno pljačkali
Ova pljačka predstavlja posebno
poglavlje u historiji Julijske Kra-jine
Bez ikakvog vida zakonske
opravdanosti zaplijenjena je imo-vina
slovenskih i hrvatskih narod-nih
društava i novina potpuno su
uništene zadruge i niz manjih slo-venskih
i hrvatskih poduzeća Me-djutim
velika su poduzeća bila
"otkupljena" ali pod takvim uslo-vim- a
da to u stvari predstavlja
najobičniju i najbestidniju pljač-ku
Dovoljno je da navedem dva
takva primjera:
Topionicu u škednju u Trstu os-novalo
je slovensko poduzeće
"Kranjska industrijska družba"
prije prvog svjetskog rata potro-šiv- ši
za izgradnju ove topionice 24
milijuna zlatnih kruna Talijani su
topionicu odkupili za 2 milijuna
papirnatih lira!
"Trboveljska premogokopna
družba" bila je vlasnik rudnika u
Karpanu u Istri Vrijednost rudni-ka
iznosila je oko 17 milijuna zlat-nih
kruna a Italija ga je otkupila
za 18 milijuna papirnatih lira
Takav je izvor velikog dijela ta-lijanske
imovine u Julijskoj Kra
jini A sada pomislimo na poslje
dice ako nam se za račun repara
čija ne preda imovina onih koji po-slije
priključenja Julijske Krajine
Jugoslaviji hoće da ostanu talijan-ski
državljani U ovoj nesretnoj
pokrajini ostao bi najveći i naj-značajniji
dio privrede u rukama
Italije Velike talijanske firme i
njihove podružnice kao ito su
"Fin mare" pa "Monte Amaiata"
i tko zna kako se sve one zovu pa
svi srednji i manji pljačkaši i ne-prijatelji
našeg naroda zadržali
bi sve ono ito su opljačkali i pri
grabili ostavili bi za sebe moguć-nost
da privredno izrabljuju naš
narod i da se miješaju u njegov
život
Jednom riječju — takvim rješe-njem
pitanja reparacija doiil bi
do nepravednog i apsurdnog re
zultata Onaj ogromni dug Italije
prema našim narodima zbog štete
koju nam je nanijela bio bi sve-den
skoro na to da bi naši narodi
ostali dužnici Italiji za njenu imo-vinu
u Julijskoj Krajini imovinu
koju je ona velikim dijelom nasil-no
prigrabila Medjutim reparaci-je
treba da budu popravljanje na-nijete
štete nepravde i zla"
Wiii(isor Ont
U subotu 10-o- g augusta u osam
sati na večer gradjevinarska
grupa priredjuje zabavu u čehoslo-vačk- oj
dvorani na 13C7 Drouillard
Zabava se priredjuje u počast
delegata koji odlaze idućega tjed-na
u Jugoslaviju Stoga pozivlje-m- o
sve Južne Slavene Windsora i
okolice da nas posjete ovu večer
na kojoj ćemo izručiti pozdrave
našoj braći u staroj domovini pre-ko
naše delegacije
TORONTO ONT
Odsječna sjednica održati će se
u ponedjeljak dne 12 aug u 8 sati
na večer umjesto u nedjelju u 2
sata poslije podne kako se obično
održavaju naše sjednice
Promjena je učinjena radi toga
ito se u nedjelju održava piknik
kojeg će posjetiti mnogi naši čla- -
eiovi a nekoji su čak i zaduženi da
1M Ia4ytn m#a j% AnAA llfr tj(n ' JIU IBIVII1 laUC jfC 0IIIU UBIIJTJ IfRtl
bili prisiljeni učiniti ovu izmjenu
Ne zaboravite u ponedjeljak u 8
sati na večer na 38C Ontario St
HOTEL NA PRODAJU
Hotel sa 28 soba muški i žen-ski
bar 5 soba privatnih za fa-milije
sa posebnom jedaonicom
Cijena umjerena
Svi koji se interesiraju neka
se obrate usmeno ili pismeno
na:
Mrs Ivka Miletić
i n nr as:
Cumberland li C
iiiiiiiiiimiiiiiiiiiiimimiiiiiiiimmiii
KUĆA NA PRODAJU
Velika 1 sagradjena je naročito
za trgovinu Raspolaže sa velikom
ledenicom sušionom nesa maši-nom
za pravljenje kobasica itd
Za sve informacije obratite se
na:
ALFRED C SCINVARTZ RA
GERALDTON ONT
iiiiiiiiimiiiiiiiiimiiiiiiiiiiitiiiiiimiiii
mttmmUtM ipf nr m 1 1T m l im i iii mu ijiTij
Četvrtak OBJAVE
OKRUŽNI SLET BRAĆE SLOVENACA
Organizacije Zveze Kanadskih Slovencev Torontu Osha-w- i
Hamilton Windsor i St Catharines priredjuju svoj godiš-nji
slet nedjelju 11 augusta Port Wheller
Na sletu će biti domaćih i stranih govornika glavni
govornik će biti član Jugoslavenske ambasade iz VVashing-ton- a USA
Odbor će se postarati da bude jela i mekog pića dovolj-no
naročito kranjskih kobasica Takodjer će biti raznih šport-skih
igara pjesme i muzike
Posjetioci iz Toronta putovati će na piknik sa parobrodom
koji polazi sa pristaništa podnožju Bay St 815 i 915
jutro Iz Port Dalhousie voziti će autobusovi na mjesto piknika
Pozivamo sve Jugoslavene da posjete našu priredbu
HRVATSKI DAN
Savez Kanadskih Hrvata Kirkland Lake i Larder Lake
sa organizacijom jugoslavenske omladine zaiednički prire
djuju veliki piknik na 11 augusta na King Kirkland zemljištu
Odbor se je postarao da na pikniku bude hrane obilno
budu6 je piknik kod vode vjerojatno nećemo biti žedni
Bih će raznih Sportskih natjecanja kakvih još nismo imah
Kirklcnd Lake Pjesme svirke šala i drugoga biti će do mile
volje
Na pikniku će se natjecati za ljepoticu djevojka iz Kirk-land
Lake sa djevojkom iz Larder Lak i to će biti vrlo intere-santan
dio programa (
Prihod sa piknika ide za pomoć narodima Jugoslaviji i
za lokalne potrolke organizacija
Na i natrag voziti će trakovi besplatno
Pozivamo sav naš narod mjesta i okolice da posjete naših
organizacija piknik
HRVATSKI DAN U
Ogranci Saveza Kanadskih Hrvata Schumacheru Tim-mins- u
i So Porcupine priredjuju veliki zajednički piknik na
11 augusta na dobro poznatom mjestu — Gilhes Lake Tim-mins- u
Na programu će biti raznih igara natjecanje djevojaka iz
rečenih mjesta za ljepoticu piknika Takodjer smo se postarali
da bude dovoljno ukusne hrane i mekog pića
Pozivamo sve Hrvate Srbe i Slovence da nas posjete
što većem broju
U slučaju kiše piknik će so održavati na 18 augusta
ZAJEDNIČKI PIKNIK U MARIE ONT
Tri bratske organizacije ovog mjesta priredjuju zajednički
piknik nedjelju 11 augusta na Moore S Point Rd (Algoma
Steel Co)
Na pikniku će biti pečene janjetine i mekog pića te osta-lih
šala i igara
Pozivamo sav naš narod da nas posjete što većem broju
Toronto Ont
Klubovi Radničke Progresivne
Partije Toronta i predgradja pri-redjuju
veliki zajednički piknik u
nedjelju 11 augusta na Davves pik-nik
grounds
Putokaz: Uzmite tramvaj na
Bloor St vozite se istočno do
Davves Kd gdje će vas čekati au-tobusovi
koji će voziti na mjeato
piknika
Na pikniku će biti raznih špor-tova
igara i pjesme hrane i me-kog
pića biti će do mile volje
Glavni govornik će biti Tim
Buck nacionalni vodja Partije
Pozivamo naS narod da listom
posjeti ovaj piknik
Niagara Peninsula
Hreljani ove okolice priredjuju
kućnu zabavu u subotu 10-o- g au-gusta
večer kući naše dobro
poznate obitelji Marijana Vuko-ni- ć
1912 Sj-mm-es
St te se mole
sve Hreljane kao i ostale prijate-lje
iz mjesta i okolice da posjete
čim većem broju
Tored svega biti će medju nama
i naš Anton Kružić — Toroc — sa
svojom harmonikom
U Niagara Fallsu uzmite Mont-ros- e
street kani sadjite na ovoj
ulici i idite malo desno pa ste na
licu mjesta
Toronto Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održavati će svoju redovi-tu
sjednicu u ponedjeljak 12 augu-sta
sati večer u Macedonsko-bugarsk- oj
dvorani 3S6 Ontario St
Pozivaju se svi članovi Vijeća
da budu prisutni pošto imamo
rješavati važnih stvari
8 augusta 1946
u
u u
a
u u
u
u
a
u
u
rečenih
piknik
u
u
u
S S
u
u
u u
u
u 8 u
U KIRKLAND LAKE
PORCUPINE KEMPI
Los Angeles Gal USA
Mjesno Narodno Hrvatsko Vije-će
održavati će svoj četvrti piknik
na 18 augusta u Hrvatsko-ameri-kansk- oj
dvorani 330 S Ford Rlvd
Dašća se otvara u 10 sati prije
podne a ples počimlje u 730 na
večer
Pored rasnih jestiva biti će i na
ražnju pečene Janjetine i raznog
pića Takodjer će biti raznih žala
i veselja kao i prošlih godina
Vijeće održava godišnje samo
jedan piknik za dobre i plemenite
svrhe u ovoj zemlji i u staroj do-movini
pa očekujemo da će nas
posjetiti sva braća i sestre mjesta
i okolice
Montreal i okolica
Verdun-L- a Salle klub Radničke
Progresivne Partije održava svoj
godišnji piknik na 11 augusta na
mjestu gdje Jugoslavenski Dom
održava svoje piknike
Dodjite na naš piknik gdje će
te uz razne igre i šale imati i na
ražnju pečene janjetine
SI Catharines Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednicu
u subotu 10 augusta u kući druga
J Rukavine Početak u 8 sati
Geraldton Ont
Savez Kanadskih Slovenaca u
nedjelju 11 augusta održavati će
banket u kući brata Garbasa
čisti prihod je namjenjen sa na-bavku
x-r- ay za kojeg je kampanja
u toku