Novosti, August 08, 1946

              i
21
1 CDENA PRETPLATA: 1
ADRESA NOVOSTI Za godinu SO0
206 Adeloide St W Za pola godine 5250
Za SDA $500
Toronto 1 Ont Za Jugoslaviju S500
— JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 6 Broj 846 TORONTO ONTARIO THURSDAY AUGUST 8TH 1946 Vol 6 No 846
NAPADAČI MORAJU
IZJAVA DR ALEŠA BEBLERA U PARIZU O TALIJANSKIM
REPARACIJAMA
U prošlom izdanju objavili smo
izvjeitaj jugoslavenske komisije
o strašnim štetama koje su poči-nile
talijanske fašističke trupo za
vrijeme okupacije u Jugoslaviji
Šteta je procijenjena na preko de-vet
milijardi američkih dolara
U ovom broju donosimo važnu
iijava Aleša Beblera pomoćnog mi-nistra
vanjskih poslova Jugoslavi-je
koju je dao u Parizu po pita-nju
prava Jugoslavije na repara-cije
u Italiji Jedna i druga izjava
predstavlja tako vaian i neoborivi
dokumenat da danas na mirovnoj
konferenciji nebi smio niti jedan
delegat ni pomisliti o nekom no-lakian- ju
reparacija Italiji Imati
obzira prema Italiji i pustiti iz vi-tla
mije koje su bile njezine žrt-ve
na prvom mjestu Jugoslavija
inačilo bi oprostiti i ostaviti nei-MEvan- og
napadača da prodje ne-kažnjeno
I to na čemu se složilo
Vijeće ministara vanjskih poslova
obsirom na talijanske reparacije
ne predstavlja gotovo ništa prema
Irtvama koje je od napadačke Ita-lije
podnijela Jugoslavija
Poslije kratkog uvoda Aleš
Debler nastavlja:
"Stanovište Jugoslavije je poz-nato:
Italija mora platiti reparaci-je
Kako izgleda ovaj princip su
danas usvojile sve velike sile Ali
sudeći po odjecima u štampi ne-ma
jedinstva u pitanju što ima da
udjo u reparacionu masu i kolike
treba da budu u praksi reparacije
Ova dva pitanja su medjusobno
usko povezana
Jugoslavija se ne bi mogla nika-ko
složiti s tim da talijanske re-paracije
ostanu samo princip a
da u praksi budu tako male da ih
Italija ne osjeti i da one prema
žrtvama koje je Jugoslavija pod-nijela
u stvari ništa ne bi značile
To bi bilo nepraedno kratkovidno
i nepravilno jer bi na taj način
glavna žrtva talijanske agresije
— Jugoslavija — u obnovi poru-šenih
i popaljenih pokrajina bila
lišena svakog stvarnog učešća
na njezino pravo u reparacijama od
zemlje — napadača Ovo bi bilo
kratkovidno jer bi značilo da se
talijanskom narodu daje pravo što
je napao svog susjeda U interesu
je cijelog čovječanstva da narodi
koji su bili nosioci agresije dodju
do dubokog saznanja da se ne mo-že
napadati nekažnjeno Koje je
sredstvo prevaspitanja bolje od
reparacija? Mislim da ga nema A
poslije posljednjih talijanskih iz-bora
i plebiscita ne može se reci
da prevaspitanje talijanskog na-roda
nije više potrebno
Ali glavni je prigovor da Italija
prosto naprosto ne mole ništa da
plati! Medjutlm cio svijet kao Što
je rekao ministar vanjskih poslo-va
SSSU-- a Molotov znade da Ita-lija
podnosi ogromne okupacione
troikove u korist Engleske i SAD
Treba samo ovaj trošak smanjiti
pa bi Italija mogla da plača jedan
dk) reparacija
Naravno tu je sa engleske
američke pa i sovjetske strane ri-ječ
samo o onim reparacijama ko-je
bi Italija morala platiti iz re-dovnih
izvora za reparacije kao
zlato tekuča proizvodnja trgova-čka
mornarica uredjaji ratne in-dustrije
investicije u inostranstvu
i slično
Medjutlm Italija ima pored ovih
joS jedan izvor za reparacije koji
Moji saveznicima na raspoloženju
i koji služi za naknadu štete ako
se želi da mir koji stvaramo poči-va
na pravdi
To su talijanska dobra na t zv
"ustupljenim teritorijama" koje
bi trebalo zvati "vraćene teritorij-e-
U našem slučaju radi se o imovi-ni
talijanskih privrednih društava
i pojedinaca u Julijskoj Krajini
koji će poslije razgraničenja zadr-žati
talijanski karakter i vlasnici
ostaju talijanski državljani jer
borave u Italiji ili optiraju za nju
Jugoslavija ima bezuslovno pra-vo
na ovu imovinu Za to govori
bezbroj neospornih razloga
1 Prema današnjem stanju
ovog pitanja izmedju velikih sila
Jugolav-ij- a bi imala dobiti iz gore
nabrojenih uobičajenih Utora za
reparacije samo moj dio od 200
milijuna dolara koji su predvidjc-n- i
za mc napadnute balkanske dr-žave
Jugoslaviju Grčku i Albariju
U sakom slučaju ovaj dio će biti
u srazmjeri sa pretrpljenom ste
tom Italija je Mojim neizazovnim
mučkim napadom u saezu ha Ilir
Ierovom Njemačkom okupacijom
trećine juKOIavenke teritoriji
ubijanjem paljenjem i pljaK
njem po našoj zemlji izazvala rg
romne žrtve koje je naš narod ino
rao podnositi da bi suzbijao n r
kog okupatora i u savezu teli
kim demokratskim zemljama pro
tjerao ga iz stoje zemlje — ona je
nanijela Jugoslaviji štetu od pre
Ko "J milijardi dolara
2 (ha šteta koja se jedino pri
današnjem medjunarodnom prav
n om postavljanju pitanja rrpara
čija može ureti u obzir ni izdale
Ka nije jedina šteta koju su tali
janski agreori nanijeli narodima
Jugoslavije
Pri procjenjivanju pojedinačne
ratne štete saveznika u ovom ratu
uzima se u obzir samo njegova dr
žavna teritorija u granicama priz-natim
ranijim medjunarodnim
(Prenos na str 4)
V K J
U
STAV PO TRSTA NE
Povodom izvještaja o stavu ka-nadske
delegacije na mirovnoj
glede Trsta Vijeće
Kanadskih Južnih Slavena uputilo
je odmah slijedeći brzojav vodji
kanadske delegacije Mackenzie
Kingu u Pariz:
"Jučer je u New York Timesu
ZA PRISTUP U
NACIJE
Nevv York C Aug — Pred Vije-ćem
Sigurnosti stoji na
nekoliko molbenica zemalja
koje žele pristupiti u
Nacije Molbenice koje već Vijeće
Sigurnosti razmatra su od Alba-nije
Vanjske
i Prošle su-bote
molbenicu je poslala i Irska
izjavivši da je spremna prihvatiti
I sve obaveze u čarteru
Nacija
London 7 Aug — U organu
sovjetske vlade Izvestiji objav-ljen
je članak u kojem se oštro
kritizira krugove u
Kanadi radi njihovog anti-sovje- t-sa
se
3 Aug — Prema
zvaničnim ciframa američki Uvoz
u Frankovu španiju neprestano
raste Očito je da vladajući krugo-vi
Država
prelaze preko sveopćih zahtjeva
javnosti za prekid
svih odnosa sa Frankovim fašisti-čkim
Američki izvoz u španiju se u
maju povećao za pet puta iznad
onoga u aprilu U maju Sjedinje-ne
Države su u Španiju izvezle ro-be
u od 7142357 dola-ra
U aprilu je izvoz bio manji u
od 1517331 dolar
Najveći porast je zabilježen u iz-vozu
pamuka o kojem skoro pot-puno
ovisi tekstilna in-dustrija
Znatno je poskočio i iz-voz
ulja
UbjJIj TITID
NEKAŽNJENO NE MOŽE NAPADATI
BRZOM SLAVENA PREMIJERU KINGU
PARIZU
KANADSKE DELEGACIJE PITANJU
PREDSTAVLJA SENTIMENAT KANADSKOG NARODA
konferenciji
MOLBENICE
UJEDINJENE
razmatra-nju
Ujedinjene
Mongolije Afgani-stana
Transjordanije
Ujedinjenih
Vashington
Sjedinjenih jednostavno
vrijednosti
španjolska
rafiniranog
Vojnici Jugoslavenske Armije u
pjevački zborovi Sa pjesmom su
javljeno da se vaša delegacija pro-tivi
planu Vijeća ministara vanj-skih
poslova obzirom na Trst jer
"da bi se time Trst dalo maršalu
Titu" To znači da vi odobravate
davanje Trsta Italiji Ako to od-razu- je
stanovište vaše delegacije
ono je tada protivno sentimentu
kanadskog naroda koji stoji za
medjunarodnu pravdu i uspostavu
mira na čvrstoj i pravednoj osno-vi
Mi urgiramo na vas da u cje-los- ti
poduprete opravdane zahtje-ve
Jugoslavije što bi Jugoslaviji
dalo cijelu Julijsku Krajinu uklju-či- v
i grad Trst ostavljajući samo
njegovu obalu pod medjunarod-nom
kontrolom da služi interesima
medjunarodne trgovine U tom
pogledu potpisalo je peticiju 24-57- 5
Kanadijanaca Peticiju su ta-kod- jer
usvojile 1G3 organizacije sa
ukupnim članstvom od 31589
V K J Slavena
Toronto Canada
skog raspoloženja Pored zlobne
anti-sovjets- ke kampanje o navod-noj
"špijunaži" za dokaz tome fi
još i jedno pismo njemačkog rat-nog
zarobljenika iz Manitobe ko-jeg
je moskovski radio citirao iz
Izvestije
Njemački ratni zarobljenici —
kaže Izvest i ja držani su u Kana-di
kako bi mogli postati kanadski
gradjani Svi ti zarobljenici su
okorjeli fašisti koji govore da je
Sovjetski Savez najgori neprija-telj
čovječanstva
"Oni mogu slobodno izlaziti iz
logora" — nastavlja Izvestija
"Medju njima se govori da je rat
neizbjeiiv još ove godine Takvog
su mišljenja njemački ratni zarob-ljenici
u Kanadi"
Iza togi Izvestija naglaiuje da
pošto "grue anti-sovjets- ke kleve
te reakcionarnih krugova u Ka-nadi
niu uspjele odlučili su tra-žiti
plodnije tlo za iste svrhe i
'prešli na rad medju njemačke rat-ne
zarobljenike"
Jedna stvar kaže Izvestija nije
I
dosta jasna a to je da li "kanadska
komanda obradjuje Njemačke rat-ne
zarobljenike ili njemački ratni
zarobljenici sbradjuju kanadsku
komandu?''
ANTI-SOVJETS- KE AKTIVNOSTI MEDJU NJEMA-ČKIM
ZAROBLJENICIMA U KANAOI
IZVESTIJA SE OSVRĆE NA PISMO JEDNOG NJEMAČKOG
RATNOG ZAROBLJENIKA IZ MANITOBE
reakcionarne
Američka trgovina
španijom povećala
demokratske
režimom
vrijednosti
zoni "IV Julijske Krajine I' mnogim jedinicama Armije mi ovakvi
za vrijeme rata uništavali neprijatelja i oslobadjali zemlju sa pjesmom čuvaju granice Jugoslavije
SOVJETSKI IZDAJNIK I NJEGO-VI- H
10 ORTAKA OBJEŠENI
London 5 Aug — Poznati izdaj-nik
Andrev A Vlasov bivši sov-jetski
general i 10 drugih koji su
optuženi za izdajstvo pronadjeni
su krivim po sovjetskom vrhov-nom
sudu i osudjeni na smrt vje-šanjem
Kazna je izvršena Vlasov
je bio 1941 zarobljen po Nijemci-ma
na frontu kod Smoljenska i s
njima suradjivao cijelo vrijeme
rata
Tekstilci u Montrealu
vratili se na posao
U VALLEVFIELD OSTAJU
DALJE NA ŠTRAJKU
Montrcal 7 Aug — Tekstilni
radnici kod Dominion Textile kom-panije
u Montrealu prihvatili su
sporazum njihove unije sa upra-vom
i povratili se na posao Po-red
ostalog dobili su poviSicu pla-će
od sedam do 11 centi po satu
Vratilo se na posao samo 3000
radnika u Montrealu dok drugih
3000 radnika kod iste
u Vallevfield još uvjek itrajkuje
jer nemog-- u prihvatiti uslove koje
nudi kompanija Provincijalni mi-nistar
rada Antonio Barrette je
predložio uniji da se tekstilni rad-nici
i u Valleyfield povrate na po-sao
obećavši da će se za njih po-sebno
održati pregovori u vreme-nu
od 48 sati
Sa sjednice žtrajkovnog odbora
poručeno je ministru rada da se
radnici u Vallevfield neće povrati-ti
na posao sve dok kompanija ne
potpiše vinijski ugovor
Američki ambasador se
vraća u Jugoslaviju
Fariz 5 Autr — Dopisnik Nevv
York Timesa javlja da se je ovdje
na putu za Jugoslaviju iznenadno
pojavio američki ambasador u Ju-goslaviji
Richard C Patterson
Njegova pojava u Tarizu je u dip-lomatskim
krugovima izazvala
senzaciju jer Patterson je demo-nstrativno
napustio Jugoslaviju za
vrijeme parnice protiv narodnog
izdajnika Draže Mihajlovića
Reakcionarni krugovi su već stva-rali
nklim'&k da bi moclo doći
!do prekida diplomatskih odnosa ja
izmedju Sjed Država I Jugoslavi-je
"jer je u toku parnice protiv
Draže raskrinkana i intriganska
politika američke obavještajne slu
žbe koja je Draži pružala moral-nu
i materijalnu pomoć u borbi
protiv narodno-oslobodilaČk- og pok-reta"
Mirovna konferencija
počela zastajati
NAJVEĆI SPOR JE PITANJE KONFERENCIJSKE PROCEDURE MOLOTOV KRITIZIRA
NEDOSLJEDNOST BTRNESA
Jugoslavenske organizirani
kompanije
VLADA ODBIJA POVISITI PLAĆU ZA VIŠE OD
DESET CENTI PO SATU
UNIJSKI VODJE KRITIZIRAJU VLADU DA JE POTPUNO STALA
NA STRANU POSLODAVACA I U OBRANU NJIHOVIH
PROFITA
Ottavva 7 Aug — Pregovori za
rješenje Štrajka u čeličnoj indus-triji
u Hamiltonu S S Marie i
Sydney su otpočeli još u ponedje-ljak
ali do sada nema nikakvih
znakova za skoru nagodbu
Predstavnik parlamentarnog od-bora
Mr Brockington uspio je
održati zajednički sastanak sa
predstavništvom unije i posloda-vaca
gdje su ponovno raspravlja-ni
unijski zahtjevi Ni jedna stra-na
ne daje nikakvog izvještaja
Najveći problem je povišica plaće
od 19% centi po satu
Prema svim izgledima vlada se
strogo protivi povišici plaće za vi-še
od 10 centi po satu jer se to
tiče profita čeličnih baruna koje
vlada želi zaštititi Ako se čelič-nim
radnicima povise plaće kako
traži njihova unija predsjednik
kontrolnog odbora Donald Gordon
je spreman dozvoliti kompanija
pred-stavnici
poslodavaca
ŠTRAJKOVI KANADSKIH RADNIKA POSTAJU
SVE MASOVNUI
RADNICI SE BORE ZA POVIŠICU NADNICA STU-PAN- J
SU SE POVISILE
Ottavva 7 Aug — Prema izvje-štaju
federalnog odjeljenja rada
tokom mjeseca juna je kroz štraj-kove
izgubljeno 935188 radnih da-na
Izgubljeno je više u junu ne-go
u svim ostalim mjesecima ove
godine
Svega zajedno u junu je bilo 3C
štrajkova u je uzelo učešća
70688 radnika u raznim predjeli-ma
zemlje Najveći štrajk bio je
u British Columbiji kad su šum-ski
i pilanskl radnici ušli u borbu
za povišicu plaće i dobili 15 centi
povišice po satu Nekoji štrajkovi
koji su počeli u junu još su i sada
u toku kao u Vallevfield
Que tipografi u raznim gradovi-ma
metalski radnici kod Anacon-d- a
American Brass u Nevv Toron-to
itd Nekih 17 štrajkova je za-vršeno
u junu
U istom izvještaju se govori da
Je u šest ove godine sve-ga
zajedno bilo 117 Štrajkova u
kojima je uzelo učešća 9220 rad-nika
Za mjesec jul nema još iz-vještaja
ali se ipak može reći da
u julu je bilo više štrajkova nego
u kojem drugom mjesecu Samo
pred konac jula kad su čelični rad
nici izašli na štrajk u raznoj in-dustriji
štrajkovalo je preko 50- -
ma povisiti cijene čeliku a to znači
kaže Gordon opasnost za inflaci-ju
Takvo stanovište kažu
čelične unije stavlja fede-ralnu
vladu na stranu
ne radnika čiji zahtjevi za poviši-cu
su sasvim opravdani Štrajk če-ličnih
radnika ulazi u četvrti tje-dan
NA ONAJ
KAKO CIJENE ŽIVOTU
kojima
tekstilci
mjeseci
FRANCUSKE TRUPE U INDO-KIN- I
GUŠE NARODNI OTPOR
Pariz 6 Aug — U Indo-Ki- ni su
ponovno izbile žestoke borbe izme-dju
naroda i francuske okupacio-ne
vojske
Potankosti nisu poznate zna se
tek toliko da su teški gubici na
obadvije strane i da je borba oštri-ja
nego koja do sada od kako su
u Indo-Kin- u došle francuske trupe
000 radnika
U svim štrajkovima radnici su
tražili kraće radno vrijeme i povi-šicu
plaće na onaj stupanj kako
su se povisile cijene životu Zna-čajno
je da ni jedan štrajk nije do
sada bio izgubljen svagdje su rad-nici
prisilili poslodavce i vlasti na
povišicu plaće U mnogoj industri-ji
je i radno vrijeme skraćeno
OBROCI ŠEĆERA ĆE SE
POVISITI
Ottavva 7 Aug — Počam od
septembra obročna rasprodaja še-ćera
će se povisiti za tri funta po
osobi za sva ostala četiri mjeseca
ove godine Svaka osoba koja po
sjeduje kupone dobiti će tri četvr
tine funta šećera vie na mjesec
Aktujući ministar financija
Abbot izjavljuje da su se zalihe
šećera posljednje vrijeme prilično
popravile pa je to omogućilo po-većati
obroke On očekuje da će se
zalihe šećera postepeno sve više
popravljati i prema tome omogu-ćiti
rasprodaju u još većim obro-cima
Pariz 7 Aug — U drugom tjed-nu
zasjedanja mirovna konferen-cija
je naišla na ozbiljne poteškoće
radi nekoliko spornih pitanja me-dju
njima najvažnije ono koje se
odnosi na pravila o proceduri u
glasanju
Prema pisanju pariške Štampe
za spor je najviše odgovoran vo-i- ja
američke delegacije Bvrnes
I- - na zasjedanju Vijeća minista-- i
i anjskih poslova stvoren je jed-noglasni
sporazum da se mirovnoj
k Diferenciji preporuči da u njezi- -
"ni glasanju odlučuju dvije treći- -
m nadpolovična većina Time
-- Uže i jedan dio članova kon- -'
i nrijske komisije dok je drugi
'i i -- e odlučuje sa nadpolovičnom
činom Sa ovima je i američki
ini tajnik Dyrnes koji je time
ji kr-i- o sporazum Vijeća minista-- i
i anjskih poslova
Vodja sovjetske delegacije Mo- -
' stoji kod toga da sva četvori- -
t ministara vanjskih poslova os- -
' um kod svoje preporuke u konfe- -
iii uskoj proceduri a ne da se
( lanove konferencije potiče da Ju
1 1 prihvate Molotov optužuje
I : rnoia da nije dosljedan jer dak
m na zasjedanju Vijeća ministara
vanjskih poslova složio sa predlo-ženom
procedurom i obećao da će
ju zagovarati na mirovnoj konfe
renciji sada je izmijenio stanovi-šte
i gtao na stranu onih koji su
protiv da dvije trećine odlučuju
Molotov optužuje Byrnesa da
nije dosljedan ni po pitanju odr-žavanja
posebnih sastanaka Vije-j-a
ministara vanjskih poslova za
vrijeme zasjedanja mirovne kon-ferencije
JoS 3 jula je Molotov na
zasjedanju Vijeća ministara vanj-skih
poslova predložio održavanje
posebnih sastanaka za vrijeme mi-rovne
konferencije Byrnes se to-me
protivio Kada je vodja kanad-ske
delegacije premijer King
ovih dana u svom govoru dao taj
isti prcdlog Byrnes ga je podupro
Pošto se kritikom Molotova
Byrnes našao u neugodnom polo-žaju
počeo je prigovarati da sov-jetska
štampa ne objavljuje nje-gove
govore nego ih samo kritizi-ra
Byrnes je zatražio da se nje-gov
govor objavi u sovjetskoj
štampi Molotov je pristao rekav-ši
da će se objaviti govor Bjrrnesa
"pa neka ga sovjetski narodi či-taju
onako kako smo ga mi čuli"
Na današnjem zasjedanju komi-sije
za pravila o proceduri je sa 14
protiv C glasova prihvaćena bri-tanska
nadopuna po kojoj mirovna
konferencija može sa jednostav-nom
većinom ili sa dvije trećine
poslati svoje preporuke Vijeću mi-nistara
vanjskih poslova odnoseći
se na mirovne ugovore Po ovom
planu ministri vanjskih poslova
nisu obavezan! prihvatiti svaku
preporuku konferencije
Za britanski plan glasali su de-legati
Australije Belgije Brazili-j- e
Kanade Kine Etiopije Brita-nije
Grčke Indije Norveške No-ve
Zelandije Južne Afrike Holan-dij- e
i Sjedinjenih Država
Protiv su glasali delegati slije-dećih
zemalja: Jugoslavije Polj-ske
Bjelorusi je Čehoelovačke
Ukrajine i Busije
Uslijed takve atmosfere koju s
vremena na vrijeme pogoršava i
australijski delegat Hcrbert
Evatt radi njegove zabrinutosti o
"pravu" malih država mirovna
konferencija je počela zastajati
DAVID SHUGAR PONOVNO
f ZATVOREN
Ottavva 7 Aug — Federalna
policija je ponovno zatvorila Da
vid Shugera za navodnu "špijuna-žu"
i podržavanje veza sa pred-stavnicima
sovjetske ambasade u
Ottavvi On je radi toga već bio
jednoć na sudu i pošto protiv nje-ga
nije bilo dokaza sud ga je pu
stio na slobodu Protiv njega je
podignuta ona ista optužba koju
je sud već jednoć zabacio
ULICA "MARŠAL TITO" U
PRAGU
Prag — Tanjug javlja: Prema
odluci praškog gradskog vijeća
jedna ulica u modernom praškom
kvartu detkn koja vodi na trg
predsjednika Beneto zvati će se
ulica Maršala Tita