000166 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1
KTRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 11 aprila 1946 NOVOSTI
Published every Tuesday ThurBday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail
Izlazi svaki utorak četvrtak
Post Office Ottawa
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA: 208 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1B42
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Proslave 27 ožujka
Proslave Pete obljetnice 27 ožujka kad su narodi Jugosla-vije
prekinuli sa starim anu-narodni- m režimima i otpočeli bor-bom
protiv domaćih izdajnika i fašističke najezde obavljene
su u svim većim naseljima našeg naroda u Kanadi Na hiljade
naših iseljenika od istočne do obale Kanade posjeti-le
je skupštine i proslave priredjivane u tu svrhu i tako skupa
s narodom u Jugoslaviji proslavilo taj veliki narodni blagdan
U nekojim naseljima proslave su uveličavane prikaziva-njem
filmova o Jugoslaviji i govorima raznih kanadskih zvanič-nik- a
i istaknutih gradjana Tamo gdje je to bilo moguće pros-lavama
su uz lokalne goste prisustvovali i naši vodeći drugovi
kao glavni govornici pak je tako značaj i važnost 27 ožujka
dobio naročito svečan i važan oblik važniji nego ikada prije
Dva pitanja koja su se prilikom tih proslava naročito isti-cala
i koja treba zabilježiti kao važna i pohvalna jesu:
Prvo da su na svim skupštinama usvajano rezolucije pu-tem
kojih se traži pripojenje Julijsko Krajine i Trsta novoj narod-noj
Jugoslaviji i
Drugo što su naši zemljaci i ovu priliku iskoristili i prido-naša- li
svoje dnevne zarade od 27 ožujka za pomoć narodima
Jugoslavije
Na taj način otposlano je od strane naših iseljenika naj-manje
20 rezolucija na našu vladu u Ottawu i na Vijeće Sigur-nosti
Ujedinjenih Nacija sa kojima se traži pripojenje Trsta
Jugoslaviji A kad se sve skupa pribere sakupljeno će biti oko
20 hiljada dolara pomoći
Divan je to primjer pažnje i solidarnosti naših iseljenika sa
narodom od kojeg su potekli To je još jedan dokaz poštovanja
i saglasnosti sa oslobodilačkom borbom koju su naši narodi
proveli i sa novom Titovom Jugoslavijom koju izgradjuju kao
lezultat te velike borbe
i subotu u jeziku
Pavelićem?
Delegacija Crvenog Križa
Na 12 aprila (travnja) dolazi nam u posjete Jugoslavenska
Delegacija Križa U delegaciji se nalaze Dr Robert
Neubauer Nada Kraighcr i Slavko Ratković
Kako smo već javili delegacija smjera posjetiti Sudburv
Kirkland Lake i okolicu Norandu Val d'Or Timmins Schuma-che- r
South Porcupine Toronto Hamilton Welland Windsor
Montreal S S Marie i po mogućnosti Port Arthur i Vancouver
U svim tim naseljima priredjene će biti masovne skupštine
u koliko bude moguće preko Kanadskog Križa a u ko-liko
ne onda po lokalnim Vijećima Kanadskih Južnih Slavena
Jugoslavenska delegacija dolazi k nama kao gost Jugosla-venskog
Crvenog Križa Dolazi k nama da nam se lično zahva-li
na obilatoj pomoći koju smo već dali za bolesne i ranjene
borce i neopskrbljenu djecu žene i starce Dolaze k nama da
nam objasne pravo stanje i potrebe da sa radom nastavimo i
dalje da i dalje pomažemo one na kojima su tragovi fašistič-kog
okupatora i domaćih izdajnika toliko vidljivi Dolaze nam
konačno kao predstavnici onih koji ne mogu doći da nam se
aahvale i reču sve tegobe kroz koje su prošli tokom oslobodi-lačke
borbe
Kao takve mi ih očekujemo i psedravamo sa
DOBRO NAM DOŠLI 1
A skupštine koje će se u njihovu počast pripremiti dopri-nosi
i pozdravi koje će naši iseljenici preko njih poslati onima
na čijim se tako strašno osjećaju tragovi zločinačkog
fašizma biti će najbolji dokaz naše solidarnosti sa njihovom
borbom
Što je sa zločincem
Department
zapadne
hrvatskom
Crvenog
Crvenog
tjelesima
Izdajnik Draža je konačno u rukama narodnih vlasti i na-skoro
će pred narodnim sudom odgovarati za počinjene zloči-ne
za izdaju
O njemu Draži ne treba više voditi računa Dospio je u
ruke naroda kojemu su poznata njegova izdajnička djela pak
je u tim rukama najsigurniji Na drugu stranu glupo je od ve-liko-srps- ke
reakcije u ovim zemljama tražiti nekakvi medjuna-rodn- i
sud za Dražu kao da baš sud naroda Jugoslavije nije
najpozvaniji da s Dražom obračuna da mu dokaze i da ga
stavi pred gotov čin Ti jugoslavenski reakcionarni krugovi
koji se ovih dana na veliko zauzimaju za Dražu znaju ali neće
da znaju da prema savezničkim ugovorima o sudjenju ratnih
zločinaca postoji i jedna klauzula jedan stavak u kojem se
kaše da se ratni zločinci po svršetku rata predaju onim savez-ničkim
zemljama gdje su zločine počinili da im se tamo sudi
i suoči sa zločinom Tako je bilo sa norveškim izdajnikom Kvis-lingom
sa francuskim Lavalom sa engleskim lordom Haw Haw
i drugima koji su već omastili konopce Tako će biti i sa Dra-žom
On je tamo izdao i zločine počinio i samo oni i nitko dru-gi
neće suditi Draži i njegovim ortacima pa ma se sva reak-cija
na glave postavila
Po ovom istom ugovoru trebao bi doći u ruke jugoslavenskih
narodnih vlasti i ratni zločinac Pavelić Za njega znaju savezni-čke
okupacione vlasti u Austriji ali ga ipak ne predaju narod-nim
vlastima Jugoslavije iako to ove energično traže Prema to-me
izgleda da onaj ugovor o izručivanju ratnih zločinaca vri-jedi
samo za nekoje zemlje i za nekoje ratne zločince
Mi najoštrije osudjujemo ovu špekulaciju i ovo ukrivanje
zločinca Pavelića i opetovano tražimo da se on preda jugosla-venskim
narodnim vlastima gdje će narod i njemu i Draži iz-reći
svoj sud
-'--
else-
Provadjanje Agrarne Reforme u Hrvatskoj
U svim sjevernim krajevima
Narodne Republike Hrvatske spro-vodi
se agrarna reforma Komisije
za agrarnu reformu i kolonizaciju
uz puno sudjelovanje seljaka u
prvom redu seoske sirotinje utvr-djuj- u
veleposjednike kojima tre-ba
oduzeti zemlju jer je samt nisu
nikada obradjivali i dodijeljuju
zemlju onima koji je nemaju a ko-ji
su je i dosada obradjivali ali u
korist drugih U svim krajevima
održavaju se rasprave o utvrdjiva-nj- u
i eksproprijaciji zemljišta ko-ja
dolaze pod udar našeg zakona o
agrarnoj reformi i kolonizaciji
Od kolikog je značaja provodje-nj- e
agrarne reforme najbolje nam
pokazuju statistički podaci o zem-Ijovlasničk- im
odnosima u Hrvat-skoj
prije 1941 godine Na područ-ju
FNR Hrvatske seljaka bez zem-ljaš- a
i najveće seoske sirotinje ko-ja
nije posjedovala ni 05 ha zem-lje
bilo je ukupno 53346 obitelji
Ovi su ukupno posjedovali 14421
k j zemlje Sam je jedan velepo-sjednik
na primjer Thurn-Taxi- s
kojemu je poslije "agrarne refor-me"
stare Jugoslavije ostavljeno
19750 k j imao više nego preko
50000 siromašnih obitelji Seoske
sirotinje koja je imala do 2 ha
zemlje bilo je u Hrvatskoj 224853
obitelji s ukupno 221530 ha zem-lje
Sam zagrebački nadbiskup
ne računajući zemlje Kaptola 1 os-talih
crkvenih ustanova i vlasti u
Zagrebu posjedovao je oko 1500
k j
Provedbom agrarne reforme ni-tko
ne će moći posjedovati više od
20 ha obradive zemlje i bit će lik-vidirani
u cijelosti dosadašnji ne-pravedni
zemljoposjedovni odnosi
Dobiveno zemljište podijelit će se
najvećoj sirotinji iz najsiromašni-jih
krajeva Hrvatske
Na masovnim sastancima u
Slavoniji seljaci su manifestirali
svoju radost i zadovoljstvo što
zemlju dobijaju oni koji je i obra-djuj- u
Narod je osobito pokazao
velik interes za zadružnu obradu
zemlje Na području Baranje kolo
nizirat će se 1000 porodica a na
području Srijema koje potpada
pod Hrvatsku oko 500 porodica
Do 1 ožujka o g sprovest će se
potpuno agrarna reforma na pod-ručju
Slavonije Agrarni intere-senti
a to su u prvom redu naj-siromašniji
seljaci bezzemljaši
dobit će do 15 ožujka zemlju i od
mah otpočeti obradjivanjem Na
području Baranje ima ukupno
22112 k J zemljišta za koloniza-ciju
Zemaljska komisija za ag
rarnu reformu i kolonizaciju za
Slavoniju održala je prošlih dana
raspravo u vezi s eksproprijaci-jom
crkvenih imanja
U Velikoj Gorici održane su ra-sprave
za oduzimanje zemlje vele-posjedničk- oj
obitelji Bliglevića
Zemlje koje je u ovom kraju pos-jedovao
njemački knez Thurn Ta-xi- s
iznosile su 4000 jutara orani-ce
i one su nedavno bile oduzete
kao njemačka svojina U kotaru
Velika Gorica bilo je do C0 posto
seljaka koji su sa 8 do 10 članova
obitelji živjeli na jednom do dva
rala zemlje Oni su morali odlaziti
na njive veleposjednika i raditi od
izlaska do zapada sunca uz nag-radu
od 10 dinara samo za prehra-nu
svoje obitelji U ovom kotaru
GOO porodica ostalo je bez posjeda
jer im je za gradnju aerodroma u
tri navrata bilo oduzeto 1000 ju-tara
zemlje Agrarna reforma po-vra- tit
će seljacima zemlju koju su
im plemići i veleposjednici dece-nijam- a
otimali U narodne ruke
došlo je već 7000 jutara bivše crk-vene
zemlje kojoj će se pribrojiti
1000 jutara zemljo dobivene od
veleposjednika Od zemlje dobive
ne agrarnom reformom u ovom
kotaru podmirit će se najprije oni
seljaci kojima je zemlja oduzeta
zbog gradnje aerodroma a zatim
borci invalidi i oni koji imaju
najmanje zemlje a najbrojniju
porodicu Na rapravi koja je pro-vedena
pred komisijom u pitanju
zemlje Briglevića agrarni intere-senti
a u prvom redu seoska puka
sirotinja iznijeli su teške prilike
pod kojima je siromašni seljak ob-radjiv- ao
zemlju ovih bahatih ple-menita- ša
Jednoglasno je narod
tražio da im se zemlja oduzme }
govorio: "Živjeli su od zemlje ali
nisu radili oni nego narod" Inte-resenti
iz Gradića govorili su:
"Mi Gradićani borili smo se dese-tke
godina za ovu zemlju Mi smo
pojrebni zemlje mi ćemo zemlju
najbolje obradjivatl"
Na agrarnoj raspravi za ekspro-prijaciju
zemljišta zagrebačke
nadbiskupije koja je održana pro-šlih
dana u Zagrebu seljaci su
klicali: "Ne damo zemlju onima
koji sakrivaju krvavo ustaško zla-to"
Predsjednik agrarne komisije
za grad Zagreb na raspravi za
crkvena dobra zagrebačke bisku-pije
saopćio je ogromnom broju
agrarnih interesenata iz siromaš
nih sela zagrebačke okoline da će
1659 jutara plodne zemlje i šume
zagrebačke nadbiskupije biti upi-sano
u Zemljišni fond i da će se
sva ta zemlja podijeliti potrebnim
seljacima njenim pravim vlasnici-ma
Predstavnici 70000 seljaka 'iz
zagrebačke okoline koji su zain-teresirani
u agrarnoj raspravi za
crkvena dobra zagrebačke nadbis-kupije
klicali su na raspravi: "ži-vio
naš Ustav! živjela agrarna re-forma!"
Na raspravi su prisustvovali
agrarni interesenti u glavnom se-ljaci
bezzemljaši iz Brežnice Du-gogs- ela
Šestina Čučerja Grmoš-ćic- e
i ostalih siromašnih sela Na
crkvenom posjedu zagrebačke nad-biskupije
radili su od pamtivijeka
seljaci koji su bili kmetovi a kas-nije
dobili zemlju u zakup uz po-lovinu
trećinu četvrtinu pa čak
i petinu prihoda sa nje Razni
crkveni dostojanstvenici kanonici
i župnici sklapali su na ovoj zem-lji
ugovore sa seljacima kako su
htjeli a kad seljaci nisu mogli da
plate odredjenu cijenu onda su im
oduzimali zemlju i davali je bo-gatijim
boljim platišama
Dok je predstavnik nadbiskupi-je
dr Josip Marić iznosio zahtjeve
nadbiskupije iz dvorane su se ču-li
brojni usklici i prigovori Kata
Novosel iz zagrebačke Dubrave
prigovorila mu je "Ne ćemo im
dati zemlju ne drugovi i drugari
36
I
je
i
jmjijMMjMM m
BBBBuJf'Bk& iBBTt 'Jsi " l lx i V ŠC i
BBaBBBBtti 'Si:"' f iitBf
J-- -
"7 f wj sBBBfcS BBBBBBBBBBBBBBBBBfK
xiIbBbBTb sWiF&K £ &? BBBBBBBBBBBBBBBBBh
WBB1
B£Jfi ? Bfe'all! i
B
Maršal Tito Leo Krizicki i drugi
u Beogradu
Piše: MICHAEL GOLI)
U Vashingtonu zasjeda vladina
komisija koja se upravo povratila
iz Japana gdje je proučavala
snagu i učinak su prouzro-čile
atomske bombe kada
svršetku rata spuštene na japan-ske
gradove Hiroshima i Nagasa-k- i
Komisija nije još obavjestila
javnost o njezinom pronalasku
Objavila je tek nešto malo No i
to je dovoljno da srce prestane
kucati kad se čovjek upozna
razarajućom ovog straš-nog
Bombe su na Hiroshima i Naga-sa- ki
spuštane 1800 nogu
visine pretvorivši se u plavo-bije-l- u
loptu svjetliju hiljadu puta
sunce i a temperaturom od
milijuna stupnjeva
Gorući eksploziv je pao na zem-lju
Na pola milje daljine odijelo
se zapalilo i čovjek počeo goriti
U daljini milju 1 od bombe sve
se žarilo šuma se zapalila
Zatim je slijedio strašni
potresa koji je gnječio ljudska
tjelesa njihove unutarnje
organe i teško povrijedio njihova
pluća Svi organi tjelesa bili su
poremećeni Valovi eksplozije ko-ji
su išli 500 do 1000 milja na
nosili sve je za
zemlji zajedno sa kućama i ru-ševinama
oih gradova Nekoji
teoretičari smatraju da se snaga
atomske bombe pokazala tako
radi toga što su većinom
japanske kuće slabo izgradjene
Ali istraživači su pronašli da ni
od modernih japanskih zgrada od
cimente 1 željeza nije ostalo ništa
drugo do kostura Eksplozija je
sve do najmanje stvari uništila
Od stanovnika u nitko ni-je
ostao osim onih nekoliko
koji su se sklonili u konkretne za-klone
u toliko da bi i
kasnije umrli od eksplozivnih
zraka koje su prodrijele kroz ci-me- ntu
razbile im krvne ćelije i
proširile otrov u njihova tjelesa
članovi ove komisije sada prou-čavaju
američke gradove da usta-nove
koliko bi oni mogli izdržati
u slučaju napada atomskih bombi
"Izgledi za to nisu povoljni" —
rečeno je u izvještaju komisije
"Stručnjaci uključiv i članove
Manhattan projekta da
Ip ll
ce Ne ćemo da nas oni i dalje iz-rabljuju
Mi smo na njihovoj zem-lji
bili uvijek roblje Ne damo
zemlju onima koji sakrivaju
sanduka krvavog ustaškog zlata"
Seljakinja Jaga Haraminčić re-kla
je: "Naši su djedovi iskrčili
šume Mi smo obradjivali zemlju
sve dok nam je nisu oduzeli A sad
treba da nam se zemlja vrati!"
Jedan stariji seljak dobio je ri-ječ
i rekao: "Drugovi mi smo se-ljaci
robovali na crkvenoj zemlji
smo kulučili dok su nenarodni
svećenici pomagali fašizam sad
mi imamo puno pravo na našu
zemlju Djedovi su nam dobivali
batine a mi hoćemo sad naše na-trag"
Djura Gašparić mladi seljak iz
Ripnjaka kaže jednostavno: "Na-ma
crkva oduzela zemlju koju
smo obradjivali kad ove jeseni ni-smo
imali novaca da je zakupimo
Ali sada je zemlja naša i mi ćemo
je obradjivatl Stvorit ćemo od nje
vrt kad nam naša narodna vlast
dade traktore i pomogne pri ob-radjivan- ju"
Kad je ova agrarna rasprava
bila završena agrarni interesenti
izlazili su iz dvorane i klicali na-rodnoj
vlasti Govorili su svi jed-nodušno
da se oduzimanjem suviš-ne
nadbiskupiji davanjem
te zemije potrebnoj seljačkoj siro-tinji
ostvaruju njihove stare pra-vice
""V&r'w'JVagMaBMBaaBag?!BSJMSjpMBW
BHVHuBsKBfekV 4JNHm1L 8š$?lI nnž'tfcPIjPŠ&Mf triEV?tVi?C JblbibBbbBbbBbbBbbBVVH ReŠH KBmwTjaBHBBBBBmfS BBBBBBb
iBBBBBBBBBBBflRmB£ftlKMfVlif BBBR?f IINbBBBB&SbBBbIbBkI
BBBBBBBBBBBhBBhmbVk &£ Y
sSBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBUBBBHBHBBLevmhSBkmt0&4jr Muraf BBBBBBBBBBBBBBBBaBs
BBBBBBBBBBBBBBBBBaSis r'iim 'f H
S JkHbbbbbbbbbbiB
'BBBBBBBBBBBBBBBSaPmBiiaK IsSliHBBBBBBBBBBBflfi
Atomska 'civil i zacija'
kojeg
su pri
sa
snagom
oružja
sa oko
ne-go
pol
val
stisnuo
sat su što bilo
strašna
gradu
živ
samo oni
vjeruju
Mi
zemlje
za vrijemo posjeta Krizickog
će sve zgrade od drva i cigle biti
uništene ili će izgorjeti"
"Neboderi u Nev Vorku mogli
bi ostati ali njihovi zidovi biti će
probuJent i potreseni ostati će
goli kostur od željeza"
"U trgovačkom predjelu grada
jedna bomba može ubiti milijun
osoba Nekoje bi mogle živjeti za
vrijeme ali kasnije će umirati
Malo je američkih zgrada u koji-ma
bi se mogao netko zaštititi"
Eto ovakav udes priprema na-rodu
američki i britanski kapita-lizam
koji danas miluje atomsku
bombu i divi se njezinoj snazi
Sredinom mjeseca maja urodje-ni- ci
otoka Bikini jednog od Mar-sha- ll
otoka imati ce priliku gleda-ti
krasotu naše kapitalističke civi-lizacije
Kod njih će se isprobati
snaga atomske bombe na razbija-nju
brodova
Ti ljudi na Pacifiku su pogani
Oni nisu imali sreće izobraziti i
učiti se kao Winston Churchill
kao pop Coughlin ili čak kao Do-rot- hy
Thompson Ali mi ćemo
njih sada naučiti znati će oni što
znači civilizacija
Prem taj narod nije civilitiran
ipak ako igdje na zemlji postoji
raj to postoji njihove vrste raj na
tim pacifićkim otocima medju
tim poganskim narodom Kršćani
su njima donesi i rakiju sifilis tr-govinu
i uništavaju sve što izgleda
na sajnarski svijet U posljednjih
150 godina od dolaska kapetana
Cooka i kapetana Bougainville
skoro polovica stanovništva Juž-nog
Mora uništeno je zapadnom
bolešću i trgovinom
Sada će Bikini na tom otoku
imati priliku vidjeti vrhunac krš-ćanstva
i naš beznadni pokušaj
da se pred očima svijeta pokaže-mo
kao spasitelj Krist Evakuirati
ćemo sve Bikine i razoriti njihov
krasni otok našim "demokrat-skim"
bombama Ova bašča u ko-joj
je živjelo čovječanstvo gdje
su Bikini sanjali i mislili nastaviti
svojim životom biti će sada razo-rena
Nekih 98 brodova koji stoje
američki narod oko 400 milijuna
dolara dok su ih izgradili razbiti
će atomske bombe zajedno sa
i UVlill 1 UlUKiiii utuiiuia u i"
Lice Sašiznia
Na sudu u Nurnbergu gdje rae-djunaro- dna
pravda sudi vodećim
nacističkim krvnicima redaju se
nebrojeni dokazi o strašnim zloči-nima
koji su po njihovom nare-djenj- u
počinjeni u okupiranim
zemljama
Slušajući te dokaze sve jednog
za drugim čovjeku ne može nika-ko
iz misli tragedija onih nevinih
žrtava mirnih žena djece i stara-ca
koje su nacističke zvijeri mu-čile
i ubijale na takav način tak-vim
sredstvima kako su to u sta-nju
samo divljaci učiniti
Njemački oficir je bacao u zrak
četiri godišnje dijete i u zraku na
njega pucao i time zabavljao svo-ju
sedam godišnju kćer "Daj još
tata ubij tako još kojega!" — go-vorila
je kćer ovog divljaka
Njemački oficiri u Jugoslaviji
su se natjecali koji će bolje i brže
lomiti noge djeci i trgati njihova
tjelesa O tome pokazuju slike
Mnogi su te slike vidjeli To su
nepobitne činjenice
Ljude su žive bacali pred glad-ne
pse da ih rastrgaju Dok su psi
trgali ljudska tjelesa Nijemci su
se grohotom smijali i nasladjivali
Nijemci su i ovdje uzimali slike
Snimali su filmove Jedan film je
o tim divljaštvima prikazivan u
sudnici u Nurnbergu Cijeli svijet
bi trebao vidjeti taj film
Grozni prizori se redaju sve
jedan strasniji od drugog poka-zujući
čovječanstvo pred licem
grabežljivog i okrutnog fašizma
Fašistička pošast koja je imala
svoj glavni korjen u Njemačkoj
zahvatila je cijelu Europu i svi
on) koji su se zarazili tom nesre-ćom
postali su okrutne i bezobzir-ne
zvijeri
Fafizam je svagdje neljudski
očajan i nemilosrdan On se je za-čeo
i porodio iz utrobo pohlepnog
monopola i kartela za kojeg svijet
ne znači ništa više nego samo žrt-va
Zaito novine u ovim zemljama
ne opisuju sve potankosti i svu
težinu optužbe protiv nekadašnjih
njemačkih gavana? Zašto se na-rod
posvuda nebi potanko obavjes-ti- o
o ovoj strašnoj tragediji? Za-što
se umjesto razgolićavanja fa-Mz- ma
na dugo i Široko opisuju
sitnice iz kojih se nastoji izvući
veliki "argumenat za nove i još
strasnije užase Bilo je dosta div-Ijašt- va
Narod ga treba upoznati
Pa ipak samo male i neznatne vi-jesti
izlaze i to samo s vremena
na vrijeme toliko da se zabilježi
kako pred medjunarodnom prav-dom
sjedi na optuženičkoj klupi
eliki zločinac Opisivanje njema-čkih
zločina o kojima se nižu do
kazi na sudu u Nurnbergu nije
više javljanje jednostavnih vijesti
To znači opisivanje najstrašnije
tragedije u historiji čovječanstva
Ima ljudi koji bi htjeli da zabo-ravimo
zašto smo se borili protiv
njemačkog fašizma Mnogi od
njih sada sanjaju o tome kako bi
pripremili uslove za napad i uniš-tenje
europskih demokratskih ze-malja
i Sovjetskog Saveza Jedni
od njih misle da bi i njemački na-rod
trebalo na neki način pripre-miti
za ponovne pustolovine po
Europi Često u novinama čitamo
kako se blago postupa prema na-cistima
u zapadnoj Njemačkoj
Eno ovih dana je u zapadnoj
Njemačkoj čak došlo do puškara-nj- a
i zatvaranja nacističkih vodja
koji su se ponovno počeli pripre
ku
Nikakvim strancima ni Francu-zima
ni ni boljše-vicima
ni Židovima nikomu se
neće dozvoliti da gleda najnoviji
pokus kršćanske bombe
će biti strogo
stvar upravo tako kako su
splanirali dekan Do-rot- hjr
Thompson
mati za ustanak i osnivanje naci-stičke
uprave
Britanski i američki predstavni-ci
u Njemačkoj štite njemačke tru-stove
neće ih razbiti čuvaju nji-hovu
imovinu za u buduće Me-djuti- m
ovdje kod nas u Kanadi
krupni interesi posvećuju najveću
pažnju kako što više pojačati pro-pagandu
protiv Sovjetskog Save-za
i progresivnog radničkog pok-reta
Torijevci i ostali reakcionar-c- i
kova Kirkconnella se natječu
medju sobom koji će više posijati
mržnje i nepovjerenja prema Sov-jetskom
Savezu Kako kod nas u
Kanadi tako i u Sjedinjenim Dr-žavama
postoje snažne monopoli-stičk- e
grupe koje oplakuju pora-žene
Nijemce govore da su Ni-jemci
postali "žrtve"
u Jalti i rotsdamu Oni rone kro-kodilske
suze u agitaciji za pomoć
"siromašnoj Njemačkoj" dok ih
nije ni najmanje briga za pomoć
žrtvama njemačkog fašizma —
Jugoslaviji Poljskoj Bugarskoj
Francuskoj i drugim zemljama ko-je
je pregazila njemačka ratna
mašina
Sve je to dio jednog te istog pla-na
Europu ne žele pomagati jer
bi to značilo pomaganje demokra-cije
koja njima nije po volji Pro-tiv
te demokracije mogli bi sutra
ratovati Od tuda proizlazi i rav-nodušnost
buržoaske štampe pre-ma
razgolićavanju fašizma na
sudu u Nurnbergu Nama se po
pisanju novina nastoji dokazati da
nam je veći neprijatelj Sovjetski
Savez nego oni koji u Nurnbergu
sjede na optuženičkoj klupi Ali
slobodoljubeći narodi svijeta ipak
neće zaboraviti grozna umorstva
i nečuvenu pustoš kroz koju je
čovječanstvo prošlo u tek završe-nom
ratu Mržnja protiv njema-čkog
fašizma neće i ne može um-rijeti
Bez mržnje protiv ove po-šasti
bez opreznosti prema onima
koji bi nas htjeli baciti u još jed-no
krvoproliće nećemo biti u sta-nju
boriti se protiv organizatora
blokova i razbijača jedinstva me-dju
pobjedničkim narodima
POŠIUKA ZA JUGO-SLAVIJU
Ncw York — Četiri teretna
automobila i sto vreća sa 3500
pari cipela poslano je Još od Uje-dinjenog
Pomoć-nog
Fonda Amerike Pošiljka je
otpremljena 24 marča sa parobro-dom
S S Stephen F Austin koji
je krenuo za Split Jugoslavija
Pomenutu robu ovoj organiza-ciji
je poklonio Luteranski Svjet-ski
Pomoćni Odbor sa napome-nom
da se preda Crvenom Križu
Jugoslavije
TEKSTILNI RADNICI U MON--
TREALU SPREMNI ZA
ŠTRAJK
Montreal 10 Aprila — Provin-cijalni
ministar rada Barrette je
dobio obavjest od United Textile
Workers unije lokal 102 da su
radnici kod Dominion Textile kom-panije
spremni izaći na štrajk jer
uprava opetovano odbija prego-vore
sa unijom štrajk bi mogao
izbiti u vremenu izmedju 29 aprila
i 13 maja Traži se od ministra
rada da intervenira i pomogne
rješiti spor
U američkom kongresu nedav-no
je poslanik Thomason h Texa-s- a
rekao:
"Zašto se u toj stvari toliko žu-rimo?
Deset mjeseci poslije svr-šetka
rata mi ove brodove šalje-mo
na dno mora dalekog Pacifi-ka
dok cijeli svijet misli da se
pripremamo za još jedan rat sa
daleko većom silom"
!§ ' išPlil' 1& K' BBBBBBBBBBBmA
BDEJf&l NimS?J bbbbbbbbbHbbbbbbbbbIb &frJttA S Jani WBAJBBly sffifo jjBbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbWC ćSMbbbb && ?& M
tt BBBBBBBBBBBBBBBBbKT f VHLf IbPjBP BBBbBbbbVVbbtbibHbbbibbVbbblblbfbbH9!
F I f jmBBBBBBBBBBBBBBBBBBBT J
Pomaganje neopskrbljene djece u Jugoslaviji je nala najpreč-nij- a
zadaća
Jugoslavenima
To anglo-sakson-s- ka
Churchill i
sporazuma
Jugoslavenskog
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, April 11, 1946 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1946-04-11 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot000795 |
Description
| Title | 000166 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | 1 KTRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 11 aprila 1946 NOVOSTI Published every Tuesday ThurBday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Authorized as Second Class Mail Izlazi svaki utorak četvrtak Post Office Ottawa Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4G052 CP ADRESA: 208 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1B42 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Proslave 27 ožujka Proslave Pete obljetnice 27 ožujka kad su narodi Jugosla-vije prekinuli sa starim anu-narodni- m režimima i otpočeli bor-bom protiv domaćih izdajnika i fašističke najezde obavljene su u svim većim naseljima našeg naroda u Kanadi Na hiljade naših iseljenika od istočne do obale Kanade posjeti-le je skupštine i proslave priredjivane u tu svrhu i tako skupa s narodom u Jugoslaviji proslavilo taj veliki narodni blagdan U nekojim naseljima proslave su uveličavane prikaziva-njem filmova o Jugoslaviji i govorima raznih kanadskih zvanič-nik- a i istaknutih gradjana Tamo gdje je to bilo moguće pros-lavama su uz lokalne goste prisustvovali i naši vodeći drugovi kao glavni govornici pak je tako značaj i važnost 27 ožujka dobio naročito svečan i važan oblik važniji nego ikada prije Dva pitanja koja su se prilikom tih proslava naročito isti-cala i koja treba zabilježiti kao važna i pohvalna jesu: Prvo da su na svim skupštinama usvajano rezolucije pu-tem kojih se traži pripojenje Julijsko Krajine i Trsta novoj narod-noj Jugoslaviji i Drugo što su naši zemljaci i ovu priliku iskoristili i prido-naša- li svoje dnevne zarade od 27 ožujka za pomoć narodima Jugoslavije Na taj način otposlano je od strane naših iseljenika naj-manje 20 rezolucija na našu vladu u Ottawu i na Vijeće Sigur-nosti Ujedinjenih Nacija sa kojima se traži pripojenje Trsta Jugoslaviji A kad se sve skupa pribere sakupljeno će biti oko 20 hiljada dolara pomoći Divan je to primjer pažnje i solidarnosti naših iseljenika sa narodom od kojeg su potekli To je još jedan dokaz poštovanja i saglasnosti sa oslobodilačkom borbom koju su naši narodi proveli i sa novom Titovom Jugoslavijom koju izgradjuju kao lezultat te velike borbe i subotu u jeziku Pavelićem? Delegacija Crvenog Križa Na 12 aprila (travnja) dolazi nam u posjete Jugoslavenska Delegacija Križa U delegaciji se nalaze Dr Robert Neubauer Nada Kraighcr i Slavko Ratković Kako smo već javili delegacija smjera posjetiti Sudburv Kirkland Lake i okolicu Norandu Val d'Or Timmins Schuma-che- r South Porcupine Toronto Hamilton Welland Windsor Montreal S S Marie i po mogućnosti Port Arthur i Vancouver U svim tim naseljima priredjene će biti masovne skupštine u koliko bude moguće preko Kanadskog Križa a u ko-liko ne onda po lokalnim Vijećima Kanadskih Južnih Slavena Jugoslavenska delegacija dolazi k nama kao gost Jugosla-venskog Crvenog Križa Dolazi k nama da nam se lično zahva-li na obilatoj pomoći koju smo već dali za bolesne i ranjene borce i neopskrbljenu djecu žene i starce Dolaze k nama da nam objasne pravo stanje i potrebe da sa radom nastavimo i dalje da i dalje pomažemo one na kojima su tragovi fašistič-kog okupatora i domaćih izdajnika toliko vidljivi Dolaze nam konačno kao predstavnici onih koji ne mogu doći da nam se aahvale i reču sve tegobe kroz koje su prošli tokom oslobodi-lačke borbe Kao takve mi ih očekujemo i psedravamo sa DOBRO NAM DOŠLI 1 A skupštine koje će se u njihovu počast pripremiti dopri-nosi i pozdravi koje će naši iseljenici preko njih poslati onima na čijim se tako strašno osjećaju tragovi zločinačkog fašizma biti će najbolji dokaz naše solidarnosti sa njihovom borbom Što je sa zločincem Department zapadne hrvatskom Crvenog Crvenog tjelesima Izdajnik Draža je konačno u rukama narodnih vlasti i na-skoro će pred narodnim sudom odgovarati za počinjene zloči-ne za izdaju O njemu Draži ne treba više voditi računa Dospio je u ruke naroda kojemu su poznata njegova izdajnička djela pak je u tim rukama najsigurniji Na drugu stranu glupo je od ve-liko-srps- ke reakcije u ovim zemljama tražiti nekakvi medjuna-rodn- i sud za Dražu kao da baš sud naroda Jugoslavije nije najpozvaniji da s Dražom obračuna da mu dokaze i da ga stavi pred gotov čin Ti jugoslavenski reakcionarni krugovi koji se ovih dana na veliko zauzimaju za Dražu znaju ali neće da znaju da prema savezničkim ugovorima o sudjenju ratnih zločinaca postoji i jedna klauzula jedan stavak u kojem se kaše da se ratni zločinci po svršetku rata predaju onim savez-ničkim zemljama gdje su zločine počinili da im se tamo sudi i suoči sa zločinom Tako je bilo sa norveškim izdajnikom Kvis-lingom sa francuskim Lavalom sa engleskim lordom Haw Haw i drugima koji su već omastili konopce Tako će biti i sa Dra-žom On je tamo izdao i zločine počinio i samo oni i nitko dru-gi neće suditi Draži i njegovim ortacima pa ma se sva reak-cija na glave postavila Po ovom istom ugovoru trebao bi doći u ruke jugoslavenskih narodnih vlasti i ratni zločinac Pavelić Za njega znaju savezni-čke okupacione vlasti u Austriji ali ga ipak ne predaju narod-nim vlastima Jugoslavije iako to ove energično traže Prema to-me izgleda da onaj ugovor o izručivanju ratnih zločinaca vri-jedi samo za nekoje zemlje i za nekoje ratne zločince Mi najoštrije osudjujemo ovu špekulaciju i ovo ukrivanje zločinca Pavelića i opetovano tražimo da se on preda jugosla-venskim narodnim vlastima gdje će narod i njemu i Draži iz-reći svoj sud -'-- else- Provadjanje Agrarne Reforme u Hrvatskoj U svim sjevernim krajevima Narodne Republike Hrvatske spro-vodi se agrarna reforma Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju uz puno sudjelovanje seljaka u prvom redu seoske sirotinje utvr-djuj- u veleposjednike kojima tre-ba oduzeti zemlju jer je samt nisu nikada obradjivali i dodijeljuju zemlju onima koji je nemaju a ko-ji su je i dosada obradjivali ali u korist drugih U svim krajevima održavaju se rasprave o utvrdjiva-nj- u i eksproprijaciji zemljišta ko-ja dolaze pod udar našeg zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji Od kolikog je značaja provodje-nj- e agrarne reforme najbolje nam pokazuju statistički podaci o zem-Ijovlasničk- im odnosima u Hrvat-skoj prije 1941 godine Na područ-ju FNR Hrvatske seljaka bez zem-ljaš- a i najveće seoske sirotinje ko-ja nije posjedovala ni 05 ha zem-lje bilo je ukupno 53346 obitelji Ovi su ukupno posjedovali 14421 k j zemlje Sam je jedan velepo-sjednik na primjer Thurn-Taxi- s kojemu je poslije "agrarne refor-me" stare Jugoslavije ostavljeno 19750 k j imao više nego preko 50000 siromašnih obitelji Seoske sirotinje koja je imala do 2 ha zemlje bilo je u Hrvatskoj 224853 obitelji s ukupno 221530 ha zem-lje Sam zagrebački nadbiskup ne računajući zemlje Kaptola 1 os-talih crkvenih ustanova i vlasti u Zagrebu posjedovao je oko 1500 k j Provedbom agrarne reforme ni-tko ne će moći posjedovati više od 20 ha obradive zemlje i bit će lik-vidirani u cijelosti dosadašnji ne-pravedni zemljoposjedovni odnosi Dobiveno zemljište podijelit će se najvećoj sirotinji iz najsiromašni-jih krajeva Hrvatske Na masovnim sastancima u Slavoniji seljaci su manifestirali svoju radost i zadovoljstvo što zemlju dobijaju oni koji je i obra-djuj- u Narod je osobito pokazao velik interes za zadružnu obradu zemlje Na području Baranje kolo nizirat će se 1000 porodica a na području Srijema koje potpada pod Hrvatsku oko 500 porodica Do 1 ožujka o g sprovest će se potpuno agrarna reforma na pod-ručju Slavonije Agrarni intere-senti a to su u prvom redu naj-siromašniji seljaci bezzemljaši dobit će do 15 ožujka zemlju i od mah otpočeti obradjivanjem Na području Baranje ima ukupno 22112 k J zemljišta za koloniza-ciju Zemaljska komisija za ag rarnu reformu i kolonizaciju za Slavoniju održala je prošlih dana raspravo u vezi s eksproprijaci-jom crkvenih imanja U Velikoj Gorici održane su ra-sprave za oduzimanje zemlje vele-posjedničk- oj obitelji Bliglevića Zemlje koje je u ovom kraju pos-jedovao njemački knez Thurn Ta-xi- s iznosile su 4000 jutara orani-ce i one su nedavno bile oduzete kao njemačka svojina U kotaru Velika Gorica bilo je do C0 posto seljaka koji su sa 8 do 10 članova obitelji živjeli na jednom do dva rala zemlje Oni su morali odlaziti na njive veleposjednika i raditi od izlaska do zapada sunca uz nag-radu od 10 dinara samo za prehra-nu svoje obitelji U ovom kotaru GOO porodica ostalo je bez posjeda jer im je za gradnju aerodroma u tri navrata bilo oduzeto 1000 ju-tara zemlje Agrarna reforma po-vra- tit će seljacima zemlju koju su im plemići i veleposjednici dece-nijam- a otimali U narodne ruke došlo je već 7000 jutara bivše crk-vene zemlje kojoj će se pribrojiti 1000 jutara zemljo dobivene od veleposjednika Od zemlje dobive ne agrarnom reformom u ovom kotaru podmirit će se najprije oni seljaci kojima je zemlja oduzeta zbog gradnje aerodroma a zatim borci invalidi i oni koji imaju najmanje zemlje a najbrojniju porodicu Na rapravi koja je pro-vedena pred komisijom u pitanju zemlje Briglevića agrarni intere-senti a u prvom redu seoska puka sirotinja iznijeli su teške prilike pod kojima je siromašni seljak ob-radjiv- ao zemlju ovih bahatih ple-menita- ša Jednoglasno je narod tražio da im se zemlja oduzme } govorio: "Živjeli su od zemlje ali nisu radili oni nego narod" Inte-resenti iz Gradića govorili su: "Mi Gradićani borili smo se dese-tke godina za ovu zemlju Mi smo pojrebni zemlje mi ćemo zemlju najbolje obradjivatl" Na agrarnoj raspravi za ekspro-prijaciju zemljišta zagrebačke nadbiskupije koja je održana pro-šlih dana u Zagrebu seljaci su klicali: "Ne damo zemlju onima koji sakrivaju krvavo ustaško zla-to" Predsjednik agrarne komisije za grad Zagreb na raspravi za crkvena dobra zagrebačke bisku-pije saopćio je ogromnom broju agrarnih interesenata iz siromaš nih sela zagrebačke okoline da će 1659 jutara plodne zemlje i šume zagrebačke nadbiskupije biti upi-sano u Zemljišni fond i da će se sva ta zemlja podijeliti potrebnim seljacima njenim pravim vlasnici-ma Predstavnici 70000 seljaka 'iz zagrebačke okoline koji su zain-teresirani u agrarnoj raspravi za crkvena dobra zagrebačke nadbis-kupije klicali su na raspravi: "ži-vio naš Ustav! živjela agrarna re-forma!" Na raspravi su prisustvovali agrarni interesenti u glavnom se-ljaci bezzemljaši iz Brežnice Du-gogs- ela Šestina Čučerja Grmoš-ćic- e i ostalih siromašnih sela Na crkvenom posjedu zagrebačke nad-biskupije radili su od pamtivijeka seljaci koji su bili kmetovi a kas-nije dobili zemlju u zakup uz po-lovinu trećinu četvrtinu pa čak i petinu prihoda sa nje Razni crkveni dostojanstvenici kanonici i župnici sklapali su na ovoj zem-lji ugovore sa seljacima kako su htjeli a kad seljaci nisu mogli da plate odredjenu cijenu onda su im oduzimali zemlju i davali je bo-gatijim boljim platišama Dok je predstavnik nadbiskupi-je dr Josip Marić iznosio zahtjeve nadbiskupije iz dvorane su se ču-li brojni usklici i prigovori Kata Novosel iz zagrebačke Dubrave prigovorila mu je "Ne ćemo im dati zemlju ne drugovi i drugari 36 I je i jmjijMMjMM m BBBBuJf'Bk& iBBTt 'Jsi " l lx i V ŠC i BBaBBBBtti 'Si:"' f iitBf J-- - "7 f wj sBBBfcS BBBBBBBBBBBBBBBBBfK xiIbBbBTb sWiF&K £ &? BBBBBBBBBBBBBBBBBh WBB1 B£Jfi ? Bfe'all! i B Maršal Tito Leo Krizicki i drugi u Beogradu Piše: MICHAEL GOLI) U Vashingtonu zasjeda vladina komisija koja se upravo povratila iz Japana gdje je proučavala snagu i učinak su prouzro-čile atomske bombe kada svršetku rata spuštene na japan-ske gradove Hiroshima i Nagasa-k- i Komisija nije još obavjestila javnost o njezinom pronalasku Objavila je tek nešto malo No i to je dovoljno da srce prestane kucati kad se čovjek upozna razarajućom ovog straš-nog Bombe su na Hiroshima i Naga-sa- ki spuštane 1800 nogu visine pretvorivši se u plavo-bije-l- u loptu svjetliju hiljadu puta sunce i a temperaturom od milijuna stupnjeva Gorući eksploziv je pao na zem-lju Na pola milje daljine odijelo se zapalilo i čovjek počeo goriti U daljini milju 1 od bombe sve se žarilo šuma se zapalila Zatim je slijedio strašni potresa koji je gnječio ljudska tjelesa njihove unutarnje organe i teško povrijedio njihova pluća Svi organi tjelesa bili su poremećeni Valovi eksplozije ko-ji su išli 500 do 1000 milja na nosili sve je za zemlji zajedno sa kućama i ru-ševinama oih gradova Nekoji teoretičari smatraju da se snaga atomske bombe pokazala tako radi toga što su većinom japanske kuće slabo izgradjene Ali istraživači su pronašli da ni od modernih japanskih zgrada od cimente 1 željeza nije ostalo ništa drugo do kostura Eksplozija je sve do najmanje stvari uništila Od stanovnika u nitko ni-je ostao osim onih nekoliko koji su se sklonili u konkretne za-klone u toliko da bi i kasnije umrli od eksplozivnih zraka koje su prodrijele kroz ci-me- ntu razbile im krvne ćelije i proširile otrov u njihova tjelesa članovi ove komisije sada prou-čavaju američke gradove da usta-nove koliko bi oni mogli izdržati u slučaju napada atomskih bombi "Izgledi za to nisu povoljni" — rečeno je u izvještaju komisije "Stručnjaci uključiv i članove Manhattan projekta da Ip ll ce Ne ćemo da nas oni i dalje iz-rabljuju Mi smo na njihovoj zem-lji bili uvijek roblje Ne damo zemlju onima koji sakrivaju sanduka krvavog ustaškog zlata" Seljakinja Jaga Haraminčić re-kla je: "Naši su djedovi iskrčili šume Mi smo obradjivali zemlju sve dok nam je nisu oduzeli A sad treba da nam se zemlja vrati!" Jedan stariji seljak dobio je ri-ječ i rekao: "Drugovi mi smo se-ljaci robovali na crkvenoj zemlji smo kulučili dok su nenarodni svećenici pomagali fašizam sad mi imamo puno pravo na našu zemlju Djedovi su nam dobivali batine a mi hoćemo sad naše na-trag" Djura Gašparić mladi seljak iz Ripnjaka kaže jednostavno: "Na-ma crkva oduzela zemlju koju smo obradjivali kad ove jeseni ni-smo imali novaca da je zakupimo Ali sada je zemlja naša i mi ćemo je obradjivatl Stvorit ćemo od nje vrt kad nam naša narodna vlast dade traktore i pomogne pri ob-radjivan- ju" Kad je ova agrarna rasprava bila završena agrarni interesenti izlazili su iz dvorane i klicali na-rodnoj vlasti Govorili su svi jed-nodušno da se oduzimanjem suviš-ne nadbiskupiji davanjem te zemije potrebnoj seljačkoj siro-tinji ostvaruju njihove stare pra-vice ""V&r'w'JVagMaBMBaaBag?!BSJMSjpMBW BHVHuBsKBfekV 4JNHm1L 8š$?lI nnž'tfcPIjPŠ&Mf triEV?tVi?C JblbibBbbBbbBbbBbbBVVH ReŠH KBmwTjaBHBBBBBmfS BBBBBBb iBBBBBBBBBBBflRmB£ftlKMfVlif BBBR?f IINbBBBB&SbBBbIbBkI BBBBBBBBBBBhBBhmbVk &£ Y sSBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBUBBBHBHBBLevmhSBkmt0&4jr Muraf BBBBBBBBBBBBBBBBaBs BBBBBBBBBBBBBBBBBaSis r'iim 'f H S JkHbbbbbbbbbbiB 'BBBBBBBBBBBBBBBSaPmBiiaK IsSliHBBBBBBBBBBBflfi Atomska 'civil i zacija' kojeg su pri sa snagom oružja sa oko ne-go pol val stisnuo sat su što bilo strašna gradu živ samo oni vjeruju Mi zemlje za vrijemo posjeta Krizickog će sve zgrade od drva i cigle biti uništene ili će izgorjeti" "Neboderi u Nev Vorku mogli bi ostati ali njihovi zidovi biti će probuJent i potreseni ostati će goli kostur od željeza" "U trgovačkom predjelu grada jedna bomba može ubiti milijun osoba Nekoje bi mogle živjeti za vrijeme ali kasnije će umirati Malo je američkih zgrada u koji-ma bi se mogao netko zaštititi" Eto ovakav udes priprema na-rodu američki i britanski kapita-lizam koji danas miluje atomsku bombu i divi se njezinoj snazi Sredinom mjeseca maja urodje-ni- ci otoka Bikini jednog od Mar-sha- ll otoka imati ce priliku gleda-ti krasotu naše kapitalističke civi-lizacije Kod njih će se isprobati snaga atomske bombe na razbija-nju brodova Ti ljudi na Pacifiku su pogani Oni nisu imali sreće izobraziti i učiti se kao Winston Churchill kao pop Coughlin ili čak kao Do-rot- hy Thompson Ali mi ćemo njih sada naučiti znati će oni što znači civilizacija Prem taj narod nije civilitiran ipak ako igdje na zemlji postoji raj to postoji njihove vrste raj na tim pacifićkim otocima medju tim poganskim narodom Kršćani su njima donesi i rakiju sifilis tr-govinu i uništavaju sve što izgleda na sajnarski svijet U posljednjih 150 godina od dolaska kapetana Cooka i kapetana Bougainville skoro polovica stanovništva Juž-nog Mora uništeno je zapadnom bolešću i trgovinom Sada će Bikini na tom otoku imati priliku vidjeti vrhunac krš-ćanstva i naš beznadni pokušaj da se pred očima svijeta pokaže-mo kao spasitelj Krist Evakuirati ćemo sve Bikine i razoriti njihov krasni otok našim "demokrat-skim" bombama Ova bašča u ko-joj je živjelo čovječanstvo gdje su Bikini sanjali i mislili nastaviti svojim životom biti će sada razo-rena Nekih 98 brodova koji stoje američki narod oko 400 milijuna dolara dok su ih izgradili razbiti će atomske bombe zajedno sa i UVlill 1 UlUKiiii utuiiuia u i" Lice Sašiznia Na sudu u Nurnbergu gdje rae-djunaro- dna pravda sudi vodećim nacističkim krvnicima redaju se nebrojeni dokazi o strašnim zloči-nima koji su po njihovom nare-djenj- u počinjeni u okupiranim zemljama Slušajući te dokaze sve jednog za drugim čovjeku ne može nika-ko iz misli tragedija onih nevinih žrtava mirnih žena djece i stara-ca koje su nacističke zvijeri mu-čile i ubijale na takav način tak-vim sredstvima kako su to u sta-nju samo divljaci učiniti Njemački oficir je bacao u zrak četiri godišnje dijete i u zraku na njega pucao i time zabavljao svo-ju sedam godišnju kćer "Daj još tata ubij tako još kojega!" — go-vorila je kćer ovog divljaka Njemački oficiri u Jugoslaviji su se natjecali koji će bolje i brže lomiti noge djeci i trgati njihova tjelesa O tome pokazuju slike Mnogi su te slike vidjeli To su nepobitne činjenice Ljude su žive bacali pred glad-ne pse da ih rastrgaju Dok su psi trgali ljudska tjelesa Nijemci su se grohotom smijali i nasladjivali Nijemci su i ovdje uzimali slike Snimali su filmove Jedan film je o tim divljaštvima prikazivan u sudnici u Nurnbergu Cijeli svijet bi trebao vidjeti taj film Grozni prizori se redaju sve jedan strasniji od drugog poka-zujući čovječanstvo pred licem grabežljivog i okrutnog fašizma Fašistička pošast koja je imala svoj glavni korjen u Njemačkoj zahvatila je cijelu Europu i svi on) koji su se zarazili tom nesre-ćom postali su okrutne i bezobzir-ne zvijeri Fafizam je svagdje neljudski očajan i nemilosrdan On se je za-čeo i porodio iz utrobo pohlepnog monopola i kartela za kojeg svijet ne znači ništa više nego samo žrt-va Zaito novine u ovim zemljama ne opisuju sve potankosti i svu težinu optužbe protiv nekadašnjih njemačkih gavana? Zašto se na-rod posvuda nebi potanko obavjes-ti- o o ovoj strašnoj tragediji? Za-što se umjesto razgolićavanja fa-Mz- ma na dugo i Široko opisuju sitnice iz kojih se nastoji izvući veliki "argumenat za nove i još strasnije užase Bilo je dosta div-Ijašt- va Narod ga treba upoznati Pa ipak samo male i neznatne vi-jesti izlaze i to samo s vremena na vrijeme toliko da se zabilježi kako pred medjunarodnom prav-dom sjedi na optuženičkoj klupi eliki zločinac Opisivanje njema-čkih zločina o kojima se nižu do kazi na sudu u Nurnbergu nije više javljanje jednostavnih vijesti To znači opisivanje najstrašnije tragedije u historiji čovječanstva Ima ljudi koji bi htjeli da zabo-ravimo zašto smo se borili protiv njemačkog fašizma Mnogi od njih sada sanjaju o tome kako bi pripremili uslove za napad i uniš-tenje europskih demokratskih ze-malja i Sovjetskog Saveza Jedni od njih misle da bi i njemački na-rod trebalo na neki način pripre-miti za ponovne pustolovine po Europi Često u novinama čitamo kako se blago postupa prema na-cistima u zapadnoj Njemačkoj Eno ovih dana je u zapadnoj Njemačkoj čak došlo do puškara-nj- a i zatvaranja nacističkih vodja koji su se ponovno počeli pripre ku Nikakvim strancima ni Francu-zima ni ni boljše-vicima ni Židovima nikomu se neće dozvoliti da gleda najnoviji pokus kršćanske bombe će biti strogo stvar upravo tako kako su splanirali dekan Do-rot- hjr Thompson mati za ustanak i osnivanje naci-stičke uprave Britanski i američki predstavni-ci u Njemačkoj štite njemačke tru-stove neće ih razbiti čuvaju nji-hovu imovinu za u buduće Me-djuti- m ovdje kod nas u Kanadi krupni interesi posvećuju najveću pažnju kako što više pojačati pro-pagandu protiv Sovjetskog Save-za i progresivnog radničkog pok-reta Torijevci i ostali reakcionar-c- i kova Kirkconnella se natječu medju sobom koji će više posijati mržnje i nepovjerenja prema Sov-jetskom Savezu Kako kod nas u Kanadi tako i u Sjedinjenim Dr-žavama postoje snažne monopoli-stičk- e grupe koje oplakuju pora-žene Nijemce govore da su Ni-jemci postali "žrtve" u Jalti i rotsdamu Oni rone kro-kodilske suze u agitaciji za pomoć "siromašnoj Njemačkoj" dok ih nije ni najmanje briga za pomoć žrtvama njemačkog fašizma — Jugoslaviji Poljskoj Bugarskoj Francuskoj i drugim zemljama ko-je je pregazila njemačka ratna mašina Sve je to dio jednog te istog pla-na Europu ne žele pomagati jer bi to značilo pomaganje demokra-cije koja njima nije po volji Pro-tiv te demokracije mogli bi sutra ratovati Od tuda proizlazi i rav-nodušnost buržoaske štampe pre-ma razgolićavanju fašizma na sudu u Nurnbergu Nama se po pisanju novina nastoji dokazati da nam je veći neprijatelj Sovjetski Savez nego oni koji u Nurnbergu sjede na optuženičkoj klupi Ali slobodoljubeći narodi svijeta ipak neće zaboraviti grozna umorstva i nečuvenu pustoš kroz koju je čovječanstvo prošlo u tek završe-nom ratu Mržnja protiv njema-čkog fašizma neće i ne može um-rijeti Bez mržnje protiv ove po-šasti bez opreznosti prema onima koji bi nas htjeli baciti u još jed-no krvoproliće nećemo biti u sta-nju boriti se protiv organizatora blokova i razbijača jedinstva me-dju pobjedničkim narodima POŠIUKA ZA JUGO-SLAVIJU Ncw York — Četiri teretna automobila i sto vreća sa 3500 pari cipela poslano je Još od Uje-dinjenog Pomoć-nog Fonda Amerike Pošiljka je otpremljena 24 marča sa parobro-dom S S Stephen F Austin koji je krenuo za Split Jugoslavija Pomenutu robu ovoj organiza-ciji je poklonio Luteranski Svjet-ski Pomoćni Odbor sa napome-nom da se preda Crvenom Križu Jugoslavije TEKSTILNI RADNICI U MON-- TREALU SPREMNI ZA ŠTRAJK Montreal 10 Aprila — Provin-cijalni ministar rada Barrette je dobio obavjest od United Textile Workers unije lokal 102 da su radnici kod Dominion Textile kom-panije spremni izaći na štrajk jer uprava opetovano odbija prego-vore sa unijom štrajk bi mogao izbiti u vremenu izmedju 29 aprila i 13 maja Traži se od ministra rada da intervenira i pomogne rješiti spor U američkom kongresu nedav-no je poslanik Thomason h Texa-s- a rekao: "Zašto se u toj stvari toliko žu-rimo? Deset mjeseci poslije svr-šetka rata mi ove brodove šalje-mo na dno mora dalekog Pacifi-ka dok cijeli svijet misli da se pripremamo za još jedan rat sa daleko većom silom" !§ ' išPlil' 1& K' BBBBBBBBBBBmA BDEJf&l NimS?J bbbbbbbbbHbbbbbbbbbIb &frJttA S Jani WBAJBBly sffifo jjBbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbWC ćSMbbbb && ?& M tt BBBBBBBBBBBBBBBBbKT f VHLf IbPjBP BBBbBbbbVVbbtbibHbbbibbVbbblblbfbbH9! F I f jmBBBBBBBBBBBBBBBBBBBT J Pomaganje neopskrbljene djece u Jugoslaviji je nala najpreč-nij- a zadaća Jugoslavenima To anglo-sakson-s- ka Churchill i sporazuma Jugoslavenskog |
Tags
Comments
Post a Comment for 000166
