Novosti, November 30, 1946

              I
Četvrtak 28 novembra 1946
Potreban je aktivniji
rad u kampanji
Montreal Que — Več smo tri
tjedna u kampanji Novosti i novog
članstva u Savez Rezultati su na-ročito
slabi u novim pretplatama
Obnavljanje isteklih pretplata ide
nešto bolje ali i u tom ima nedo-stataka
pošto sami pretplatnici
ne vode dovoljno brige prema svo-joj
štampi Kad bi oni vodili više
brige o obnovi svojih pretplata
mogli bi sve sile baciti za dobivs
nje novih pretplatnika i tako mno-go
lakše svoju kvotu ispuniti
Mi no jednoglasno prihvatili
našu kvotu Obećali smo da ćemo
je puniti Ali prazno obećanje
nije dovoljno već se moramo svi
do jednog prihvatit rada i rezulta-tima
potkrijepiti ono što smo obe-ćali
Ja vjerujem i pored nedosta- -
Grupa šumskih radnika
treba bili veća
Kounds II C — Drugovi šumski
radnici povratak u našu rodjenu
domovinu nije daleko Da bi do-prinos
obnovi i izgradnji naše po
neprijatelju porušene ali slobodne
domovine bio što veći potrebno je
poći u stari kraj organizirano
Imajući to u vidu organizirane su
raine grupe kao: gradjevinarska
rudarska ribarska i td Mi šum-ski
radnici nismo zaostali od dru-gih
radnika ali naša je grupa još
mala broji samo GO članova Uzi-majući
u obzir koliko naših rad-nika
radi u šumskoj industriji
broj članova šumske grupe morao
bi se podvostručiti
Naša je delegacija već u Jugo-slaviji
nekoliko mjeseci čim e
povrati ona će nam potanko rastu-mačiti
naše zadaće dužnosti i oba-ves- e
to pomoći posavršavati po-slove
u vetl povratka Medjuvre-men- u
mi moramo nastojati da što
više dobijemo novih članova tako
da moiemo doći u domovinu sa
dobro organiziranom i brojčano
jakom grupom što nas više ima
tim će biti veća pomoć našoj do-movini
u obnovi i {gradnji
Za sve ostale informacije pilite
na: Nikola Ikibai 000 Campbell
Ave Vaneouver 11 C
Pred J Crnič
Taj X Huba
Protiv umanjivanja
značaja veta
Xew York 25 Nov — Vijeću
ministara vanjskih poslova pod-nesen
je predlog britanskog ame-ritko- g
francuskog i kineskog mi-nistra
za ograničenje prava na ve-to
Protiv ovog predloga ustao je
sovjetski ministar vanjskih poslo-va
Molotov koji je rekao da veto
mora ostati onako kako stoji u
čarteru Ujedinjenih Nacija bez
ikakvih izmjena
Iza toga doneseno je rješenje
da se pitanje veta raspravlja na
generalnom zasjedanju Ujedinje-nih
Nacija Sovjetski predstavnici
će i na zasjedanju Ujedinjenih Na-cija
stajati kod toga da veto os-tane
neizmjenjeno i da za vodeće
savezničke zemlje služi kao naj-pravilniji
sistem u glasanju
I
taka ovdje-ond- je mi ćemo svoju
kvotu ispunit možda čak i prije
svršetka kampanje ali ipak je po-trebno
da se zajednički damo na
posao
Na 27 oktobra u prisustvu dru-ga
I Linardića upravitelja Novo-sti
održali smo konferenciju Dis-kusija
je bila plodna i opširna Do-neseni
su dobri zaključci u vezi sa
našim lokalnim i nacionalnim duž-nostima
Zaključci su poznati na-šem
članstvu pak bi podvukao da
se i oni takodjer trebaju i moraju
ostvariti
Nas se lijepi broj javio za poći
u Jugoslaviju sa prvom grupom
Neznam koliko će vremena uzeti
dok podje prva grupa No ja bi
podvukao i ovo: Naša je sveta duž-nost
da čim više i što aktivnije po-radimo
za naš radnički pokret pri
je nego napustimo obale Kanade
Tražiti nove pretplate regrutirati
novo članstvo u Savez to bi mo-rala
biti koncentracija našeg rada
Drug šaban u svom pismu iz do-movine
podvukao je potrebu i važ-nost
rada u našem radničkom po-kretu
u Kanadi
Obično se čuje prigovora od dru-gova
koji misle naskoro u Jugo-slaviju
— da su oni dovoljno uči-nili
a sad neka rade u pokretu
oni koji ostaju Čuje se takodjer i
obratnih naklapanja odnosno —
da neka rade što aktivnije oni ko-ji
misle u Jugoslaviji itd Držim
da je pogrešno jedno i drugo MI
smo članovi klasnog radničkog po-kreta
pak moramo raditi za na-rodnu
stvar dok smo živi ne gle-dajući
gdje smo i kamo mislimo
putovati Moramo biti aktivni svi
naime koji odlazimo u Jugoslaviju
i koji ostajemo u Kanadi
I) Frgačić
USPJELA PRIREDBA
ZA NOVOSTI
Schumacher Ont — Odbor ka-mpanje
je na 1(J novembra održao
večerinku za fond Novosti koji
je uspjela vrlo dobro čisti prihod
bio je 8000 Novac je uručen bla-gajniku
Saveza koji će naknadno
biti poslan upravi Novosti u ime
naše kvote
Drug S Ilutorac darovao je ko-šulju
koju smo isigrali na kuverte
i koja nam je doprinijela lijepu
svotu novca l'ošto nam je radi
prostora nemoguće Unašati svih
imena prilagača to ćemo navesti
samo dvojicu drugova koji su dali
najviše a to su: S Cvetan $1025
i S Horvat $1001
Košulju je dobio drug Cvetan Dra-gutin
I'upić koji je prisustvovao
priredbi darovao je $500 tako či-sti
prihod iznaša $8600
Da je priredba tako lijepo us-pjela
zahvala u prvom redu ide
našim vrijednim drugarkama koje
su doprinijele sami viče kolače i
čaj te uopće radile na tome da
večerinka što bolje uspije {
i
Ovim putem telimo dati na sna-- !
nje da ćemo drugu večerinku sa'
fond Novosti imali 3€ novembre
te bi ielili da nas naši prijatelji j
i simpatičan posjete u što većem '
broju !
Odbor kampanje
11
POJEDINI MASOVNI ZLOČINI
Osim već spomenutih zločina prikazat
ćemo stida ona zločinstva koja su izve-dena
u masama i koja je ova Zemaljska
komisija utvrdila na temelju suglasnog
iskosa više svjedoka koje je preslušala
Zločinstva ćemo prikazati kronološkim
redom kako su se dooadjaia od sredine
1941 do konca travnja 1945
Ovdje je medjutim prikazan manji dio
tih zločina
Ustale su zločina počinili noću
i tajno pa o većini takvih slučajeva pre-živjeli
svjedoci nemaju znanja niti glede
broja žrtava niti glede vremena
načina izvršenja zločina
S druge strane broj onth koji su pre-živjeli
zatočeništvo tako je malen 6a ne-mamo
direktnih dokaza svim teslom
zločinima koji sv izvršeni Jasenovcu
LIKVIDACIJA LOGORA BR I II U
JASENOVCU
Spomenuto je u uvodu da se je prvi
T-enovač-ki
logor nalazio 12 km daleko
od m ta Ji "cva kraj lela
Toronto Ont Ovih dana
'primili smo vijest da se u Ju-goslaviji
sa velikim oduševlje-njem
i inleresovanjem očeKiva
dolazak radnih grupa iz Kana-de
Naši narodi misle da ćemo
dopremiti velike moderne maši-ne
za pravljenje betonskih blo-kova
mašine za proizvodnju
plj-vvoo-d i svu mašineriju za
tvornicu vrata i prozora
Gradjevinarska grupa je pre-poručila
da se kupi jedna maši-na
u vrijednosti od 2 do 3 hilja-de
dolara kako bi tamo demon-strirali
vrijednost betonskih
blokova Tamošnji stručnjaci su
brzo upoznali vrijednost tog
gradjevnog materijala i
predlog sa velikim odu-Soljenje- m
Inžinjiri i graditelji prizna-vaj- u
da su oi blokovi najpo-desni- ji
gradjevni materijal za
brzo podizanje pojedinačnih sta-nova
i industrijskih zgrada ko-je
su najvažnije u izgradnji na-rodne
ekonomije Illokovi se
prate iz najjeftinijeg materija-la:
pijeska i cementa oni se
proizvadjaju 3 do 4 puta brže
nego cigla Sa blokovima se po-diže
zid 3 do 4 puta brže nego
sa ciglom Illok po samoj svojoj
konstrukciji postavlja izolaciju
u zidu tako da se zid ne znoji
u zimi Jednom riječi idealni
materijal za stanbene i industri-jaln- e
gradjevine Prema tome
naša mala mašina ne predstav-lja
skoro ništa Treba dakle jed-na
ili više velikih mašina koje
bi bar u nekoj mjeri mogle za-dovoljiti
potražnje gradjevnog
materijala kojim bi se uštedilo
mnogo radne snage i pospješila
brza izgradnja
Ovdje ima mašina koja proiz-vadj- a
G00 blokova na sat Dvije
ili više ovakvih mašina bile bi
temelj jedne važne industrije
do sada tamo nepoznate ili jed-ne
od najvažnijih To je prvo-klasna
industrija najjeftinijeg
ali dobrog gradjevnog materi-jala
PI)wood je jedan isto tako
važan materijal za samu gra
djevinu a još se upotrebljava
za pokućstvo i druge namješta-je
Iz pljuood se prave zrako-plovi
i brodovi bez njega se ne
mogu ni poštfna vrata napra-vit
a da ne govorim o tisuća-ma
drugih predmeta za koje se
upotrebljava
Plywood kao i cementi bloko-vi
prave se iz najjeftinijeg ma-terijala
Temeljna struktura
plvvtooda je od drveta koje ima
vrlo malu gradjevinsku vrijed- -
KULTURA ZAPADNIH
SAVEZNIKA
Sušak Prema izvještaju no-vine
"Primorski Dnevnik" u Go-rici
je po naredjenju savezijčkih
vojnih vlasti rekviriran Narodni
dom i ovom prilikom spaljen je
veliki broj slovenskih knjiga kao
i arhive raznih narodnih organiza-cija
Pod naslovom "Kultura Mrž-nje
u Gorici" novina piše: "Zapad-na
demokracija danas pokazuje
najpuniji oblik svoje kulture"
Vojnici 88-sn- ie divizije zaplijenili
su arhivu knjige i ostalu privat-nu
imovinu organizacija čije su
se kancelarije nalazile u Narod-nom
Donu i sve td spalili Sav
ci' iliziiini ijet se zgraža i osu
dj'i'' ika djela
m - ™
Zločini gi hmm Jasenovac
ii uf ii
5 ! &
najviše
točnog
i
o
u
L
Krapje
VIM PRIJATELJIMA NOVE JUGOSLAVIJE
—
prih-vatili
—
Nakon nekoliko nedjelja osnovan je i lo-gor
br II na rijeci Strugu nedaleko od
cos'e koja vodi iz jasenovca prema Nov-sk- oj
Ustaše su odabrali dvije velike le-dine
i doveli na njih zatočenike te im
naložili da te ledine ograde bodljikavom
žicom i da podignu "stražare" Zatoče-nici
tu zatim morali da izgrade barake
kuhinje i druge pomoćne prostorije za
svoje stanovanje i da podignu oko oba
logora nasipe jer su se Strug i Sava raz-lijevale
i natapale cijelu okolicu Jaseno-vca
U ljetnim i jesenskim mjesecima god
1941 dopremili su ustaše onamo mnogo
hiljada Srba Zidova i Hrvata Bili iu to
radnici seljaci novinari advokati liječ-nici
i činovnici
Zatočenici su morali da rade bez pre-kida
od jutra do mraka da gaze po vo
di do koljena da grabe zemlju rukama
i lopatama te je vuku na nasip Ustale
su s njima postupali okrutno mlateći i
kundačeći svakoga ko je posrnuo pa ako
)C koji klonuo jednostavno su ga ustnje
lili ih zaklali i bacili u nasip
Uvel -- 'i kaznu t zv 2~o koiu za
NOVOSTI STRANA 3
nost U nekim slučajevima ni-kakvu
a to su: vrba jalša to-pola
lipa i jablan koji i za go-rivo
malo vrijede Xo kad se iz-reže
na fonir i lutkalom namaze
i metne u hidrauličku presu po-staje
bolji drveni materijal ne-go
hrastov ina ili koje drugo
masivno drvo pošto se ne širi
od vlage i ne suši niti može po-pucati
u vrućini već ostaje u
svojoj originalnoj formi i obi-mu
Ali pIywood se pravi sa veli-kim
američkim mašinama kao
i betonski blokovi kojih u Ju-goslaviji
nema Jugoslavija ima
ovdje nas svoje sinove drugo-ve
i prijatelje koji će upregnut
sve svoje snage da se mašineri-ja
ovdje kupi i pošalje našim
narodima i ne samo ova maši-nerija
nego i mnoge druge ma-šine
Ilez mašine i najveći ljudski
napori ne pokazuju velikih re-zultata
u proizvodnji Mi svi
želimo da se tamo čim prije iz-gradi
i obnovi industrija Jer
svaki od nas želi da u našoj sta-roj
domovini bude sto bolji i la-ganiji
život Konačno i mi se
svi želimo povratiti na svoja
očinska ognjišta
Ako nismo mogli uzeti učeš-ća
u borbi za narodnu slobodu
možemo uzeti učešća u narod-noj
izgradnji gospodarstva To
nam je svakom moguće u bilo
kojoj mjeri Itecimo nas 5 sto-tina
sa prilogom od 5 stotina
dolara podignuti ćemo najveću
tvornicu betonskih blokova i
plvuooda na čitavom Italkanu
Mi ovdje u provinciji Ontario
imamo ovakve ideje Moguće
prijatelji i drugovi u drugim
provincijama imaju još i bolje
Drugovi u Ilritish Columbiji
možda imaju mnogo zamašnije
planove ali vrijeme prolazi
treba ozbiljno početi raditi Vje-rojatno
svaki će kazati — 300
ljudi po 500 dolara nije teško
naći kad je u pitanju pomoći
HAMILTON SE PRIPREMA ZA DOSTOJNU
PROSLAVU NOVEMBRA
Hamilton Ont — Mjesno Vi-jeće
Kanadskih Južnih Slavena
čini ave moguće pripreme da što
dostojnije proslavi dan 29 novem-bra
— proglašenje Federativne
Narodne Republike Jugoslavi-je
Toga dana 1945 godine službe
no je po narodnim zastupnicima
ukinuta monarhija predstavnik
najcrnije reakcije dok narodna
vlast još prije toga bila je u ru-kama
naroda odnosno narod je u
ćetiri-godišnj- oj borbi izgradio
vlast a na slobodnim izborima
službeno potvrdio
Mi iseljenici iz zemalja Jugo-slavije
u Kanadi slavimo taj hi-storijski
dan skupa sa našim na-rodima
u starom kraju Prosla-vom
toga dana mi još jednom ma-nifestiramo
da smo skupa sa na-šim
narodom u obnovi i itgradnji
kao što smo bili za vrijeme oslo-bodilačke
borbe Na proslavama
moramo podvući sve pogoditine
što ih je naš narod dobio — na-cionalno
oslobodjenje i socijalnu
pravdu
Mi u Hamiltonu sa našim ma-lim
naseljem u Ilrantfordu pros-laviti
ćemo taj dan što najbolje
budemo mogli U nedjelju 1 de-rem- bra
u 2 sata pofttije podne u
točenik Breyer opisuje ovako:
"Za svaku i najmanju "krivicu" ili kad
se na pr neki zatočenik usudio da za-moli
da se popravi hrana ili da se štedi
stare i bolesne zatočenike bio je strpan
u kavez koji su ustaše prozvali "žica"
To je četvorina duga S široka S a viso-ka
1 metar koja je bila sa strane kao i
odozgor zatvorena bodljikavom žicom a
odozdo otvorena Nalazila se na močvari
U tu su licu utjerali ustaše zatočenika te
ih dizali u njoj zatvorene nekoliko dana
i noći po svakom vremenu bez hrane
i pića"
Kako je zatočenik mogao u toj žici sa-mo
čučati i kako su mu bose noge bile
cijelo vrijeme u vodi to je doskora obo-lio
od zapedjenja organa za disanje ili
druge taške bolesti U Joj žici završio je
svoje mučeništvo i dr Oton Gavrančić iz
Zagreba
Kako je hrana u oba logora bila bijed-na
nastambe očajne a rad prenaporan
to su zoiočenid dnevno umirali u veli-kom
broju
U novembru 1941 pretvorile su jesen-ske
kiše čitav taj kraj u veliko jesero
Provizorni nasipi nisu mogli da odoie
snazi vode pa su se ustaše pobojali da
voda ne odnese i njihove stražare Od-lučili
su stoga da dokinu oba ta logora
da demontiraju barake a materijal i za-- t
Č3mke presele u prostor Ciglare' kraj
I
našem narodu u domovini To
je istina Pocrnimo sa ovih 500
a poslije ćemo poći na više nai-me
kad ovaj važan posao dovr-šimo
Nije ovdje pitanje samo ply
vvood i cementni blokovi ml
idemo i dalje Gradjevinarska
grupa će kupiti mašine za naj-Modern- iju
proizvodnju vrata
prozora i drugih stolarskih
proizvoda u vrijednosti blizu
150 hiljada dolara K tome do-dajte
potroške za mašine za
praviti pljnood i blokove pak
ćete dobiti sliku jednog konbi-nat- a
gradjevinske industrije s
kojom će se svaki naš iseljenik
ponosti osobito naš narod u
domovini
Mogućnosti su velike i ovo se
sve može realizirati Samo je
potrebno da ovo naši prijatelji
uzmu za ozbiljno i za dužnost i
onda će biti malo ljudi koji se
neće odazvat
Mi ne tražimo da se novac
pokloni nego samo pozajmi
Svakome će se njegov uložak
povratiti po vlastitoj želji od-nosno
čim stigne u Jugoslaviju
Oni koji žele uložit novac a
ne mogu poći u Jugoslaviju bar
za sada mogu opunovlastiti bi-lo
koga da podigne novac ili ga
mpgu sami primiti kad se po-vrate
Uz novac za mašine mi poziv-ljem- o
naše drugove i prijatelje
zanatlije i stručnjake svih za-nimanja
da stupaju u grupe
koje su im najpovoljnije A ako
nema grupa u njihovom mjestu
neka se jave na gradjevinarsku
grupu koja prima zanatlije i
stručnjake svih zanjmanja kao
i poštene radine iseljenike bez
razlike da li imaju neko zani-manje
ili ne Nama su svi do-bro
došli i za svakog će biti ra-da
uz uvjete koji propisuju za-koni
a koji štite interese rad-nog
naroda Soijalno osigura-nje
i opće blagostanje danomice
se proširuje u domovini naših
29
dvorani VVinter Gardens ugao
ulica Oltaa I l'arton uz prika-zivanje
filmova iz Narodno-oslo-bodilačk- e
borbe hiti će glavni go-vornik
drug Marijan Kružić glav-ni
urednik Novosti Proslavu će
pozdraviti načelnik grada Samuel
Lavvrence i gradski zastupnik He-len
Anderson te predstavnici brat-skih
slavenskih organizacija
Na 28 novembra H 10 pa do
1015 u večer biti će na radio sta-nici
C1IML program u počast no-ve
Jugoslavije Naša omladinka
drugarica Slavica Ilolf u radio
programu ukratko će ocrtati novu
Jugoslaviju i njezine zasluge u
porazu fašizma Pored toga biti će
i muiični dio programa Lokalna
radio stanica ustupila nam je vri-jeme
besplatno
Neki prizori sa proslave biti će
snimljeni za film — pomične sli-ke
koje će se kasnije slofiti u je-dan
film i prikazivati ovdje i u
novoj Jugoslaviji
Braćo i sestre prijatelji nove
Jugoslavije radite i dodjlte na
proslavu d pokaiemo svijetu da
smo mi dostojni naroda i kojih
potječemo
Za Mjesno Vijefe:
I Mlsdjenević
otaca Sa našim učešćem u ob-novi
i podizanju zemlje osigu-rat
ćemo bolji život nama i na-šim
obiteljima Ovdje iako smo
uštedili nekoliko stotina dolara
ili par hiljara ne znači doživot-no
osiguranje od besposlice i
gladi Već se danas teško do-biva
posao a dobra plaća još
teže išlo će biti za godinu i dvi-je
nije teško pogodit Kapitali-zam
ne može opstojat bez armi-je
besposlenih radnika a što to
znači za nas svakome je poz-nato
Za nas je najbolje da idemo
u domovinu gdje su ta zla uk
NA SABIRNOJ LISTI ZA POMOĆ PODIZANJA
ŠKOLE U HREUINU TREBA BITI IME
SVAKOG HRELJANA
Thorold Ont — Još nam preo-staj- e
vrlo kratko vrijeme t j do
konca godine za rad na prikuplja-vanj- u
pomoći za fond izgradnje
ratom porušene škole u Hreljinu
U vezi toga kao tajnik kampa-nje
nalazim za potrebno da još
jednom preko naše štampe iznesem
pred Hreljane i Hreljanke važnost
pomaganja podizanja ove narodno
institucije u koliko se Još nisu
odazvali pa da to učine čim pri
je ali svakako do svršetka ove
godine
Da nam kampanja za priloge
čim bolje uspije objavili smo ne-koliko
članaka u Novostima o
važnosti našeg pomaganja pisali
smo pisma Hreljanima čije smo
adrese imali i govorili smo usme
no sa svima gdje je to bilo mo-guće
Ukratko: uradili smo sve u
našoj moći da se poluči što bolji
uspjeh I konačno Ja vjerujem da
nema niti jednog Hreljana koji
nije doznao za ovu našu akciju
Naravski našem apelu za pomoć
odazvao se vrlo lijep broj Hrelja-na
Uz svoje priloge do sada svi
su se pohvalno izražavali što smo
ovu plemenitu akciju pokrenuli
No još uvjek ima jedan broj od
kojih nema glasa i o kojima ne-mofe- mo
Još ništa reći Ipak vjeru-jemo
da nema ni Jednog koji je
zaboravio da je rodjen i odgojen
na Hreljinu da svaki o njemu sa
zadovoljstvom govori i želi da nje-govo
ime bude sa imenima osta-lih
Hreljana na sabirnoj listi za
podizanje škole Za to se apelira
na one koji još nisu dali priloga
da ne dozvole da se lista pošalje
bez njihovih imena Više je ne-go
sigurno da će lista biti izlože-na
na vidnom mjestu a naši će
kod kuće gledat čija se imena na
njoj nalaze Tu će se vidjeti još
jednom čije su misli s njima i tko
ih nije zaboravio ?ene djeca oče-vi
i majke braća I prijatelji ža-losnog
će srca ostavljat listu kad
ne vide na njoj imena koje bi
željeli vidjeti Poradimo i pomo-zim- o
koliko moiemo jer smo ml
ti koji pomoći možemo To je na-rod
našeg rodnog mjesta To su
djeca kojima je ni krivim' ni duž-nim
neprijatelj pored mnogo-če-g- a
uništio i školu
Na Hreljinu su postojale dvije
školske zgrade Jedna je zgrada
uništena a u drugu su trpana sva
djeca Pored odraslih i sama nam J
djeca pisu kako nemaju dovolj-no
prostora u jednoj zgradi što
najviše šteti njihovem razvitku
Narodne vlasti se skupa sa naro
Jasenovca te tamo osnuju novi logor
Oko 15 novembra naredio je Luburić
da se pokolju svi zatočenici koji nisu bili
u stanju da fizički izdrže dalji rad i napo-re
oko preseljenja pa je tom zgodom po-klano
oko 600-70- 0 zatočenika
Isti je dan dao Luburić da se pokolje
daljnjih 85 zatočenika jer su se usudili
da mu uprave molbu da se poboljša za-točenička
hrana
Miloš Ljubo je u isto vrijeme u logoru
br II pobio sa ostalim nekim ustašama
oko 50 Židova da utjera strah u kosti
onima koji "neće da rode brzo"
Nakon svih ovih pokolja preostalo je
još oko 700 zatočenika koji su morali po
najvećem blatu i kiši prenositi grede da-ske
alat i ostali materijal u sam Jaseno-vac
Kad je konačno selidba bila završe-na
ustanovilo se da je ostalo na životu
samo 250 zatočenika koji su bili prvi lo-goraši
u logoru br 111
Zemaljska je komisija utvrdila da je
kroz prvih 5 mjeseci stradalo u logorima
br I i U što od bolesti ili iscrpljenosti a
što od ustaškog kundaka ili noža oko
8000 zatočenika
Ove su činjenice utvrdjene na osnovu
iskaza svjedoka Filipčić Ivana iz Zagre-ba
Auferber Mije iz Osijeka Breyer Ota
iz Bjelovara Abinum Ješue iz Sarajeva
Danon Jakoba iz Zagreba Ihć Branka iz
2ivmi-- o i Slovenec Rudolfa iz Zagreba
lonjena za sva vremena gdje će
svaki biti osiguran u slučaju
bolesti ili nezgode — potpuna
plaća kao i onda kad se radi uz
besplatne doktore i bolnice go-dišnji
odmor sa plaćom od 14
do 30 dana I stotine drugih po-godnosti
koje ovdje nećemo ni-kad
uživat
Mi pozivamo sve naše drugo-ve
i prijatelje da organiziraju
radne grupe po svim naseljima
da nam podnesu svoje predloge
i sugestije kao i dobro namjer-nu
i konstruktivnu kritiku
Za gradjevinarsku grupu:
Stevo šaban
dom staraju da se čim prije podig-ne
škola ali mi smo svijesni da se
sve uništeno ratom ne može tako
brzo podignut i obnovit U tom
slučaju naša je dužnost pomoći
koliko nam je najviše moguće
Hreljinu je potrebna jedna ve-lika
i moderna škola To mi svi
znamo U samom našem mjestu
polazi pučku školu 700 — 800 dje-ce
bez djece koja dolaze iz su-sjednih
mjesta Pored toga zako-nom
je uvedeno 7-godi-šnje
školo-vanje
Sto možemo samo pozdra-viti
Kad uzmemo sve te prilike u
obzir bez svake dvojbe potreba
izgradnje škole je velika Naši na
domu takodjer daju dobrovoljne
priloge u radnim danima i gra-djevno- m
materijalu i t d Ali bez
novčanih sredstva nemoguće je
taj veliki projekat dovršiti I baš
u pomoći novcem moramo biti pr-vi
i najviše doprinijeti
Vjerojatno ste čitali pismo ko-je
smo dobili od mjesnog Narod-nog
odbora gdje se pored osta-log
govori da će se škola po
dignut u Tijanovom umejku Ja
sam uvjeren da je s mjestom sva-ki
zadovoljan jer je ono po prili-ci
jedno od najljepših i najpodes-niji- h
za školsku zgradu Inače
škola će biti moderna koja će
odgovarat potrebi kulturnog I fi-zičkog
razvpja naše djece
U nekoliko mjesta gdje je ma-lo
veći broj Hreljana održati će
se oko Dožića priredbe za pomoć
lodizanja škole To Isto mogu
učiniti i mjesta u kojim ih je ma-li
broj Jedino bi želill da nam ja-vite
mjesto dan i vrijeme a od-bor
bi u jednoj objavi objavio sve
priredi ili svaku posebno
Za sve ostale informacije piši-te
na: Josip Kužio P O Itoj 721
Thorold Ont
J Pužić tajnik
Incidenti na albansko-grčk- oj
granici
Tirana — U zadnjih nekoliko
dana došlo je na albanko-grčko- j
granici do više incidenata koje su
izazvali grčki monarhisti Dana
13 novembra na pograničnom
sektoru kod Uadata dva grčka
vojnika prešla su granicu i stupila
na albanski teritorij Kad su po
albanskoj straži prisiljeni povra-titi
se grčki vojnici su otvorili va-tru
iz pušaka i mitraljeza a pos-lije
i iz minobacača pa je puška-ranj- e
trajalo oko pola sata
MASOVNI POKOLJI NA KATOLIČKI
BOŽIĆ 1941
Prvih 250 zatočenika smjestili su ustaše
u otvorene šupe "Ciglane" odijelivši za-sebno
Srbe zasebno Židove a zasebno
Hrvate te stvorili tako nastambe 3a 3b
I3d
Odmah su iza toga počeli dnevno sti-zav- ati
redoviti transporti novih zatočeni-ka
pa kako nije bilo dosta prostora za
smještaj tolikog broja ljudi morali su no-vi
zatočenici da spavaju po tavanima
"Ciglane" i "Lončare'' ili pod vedrim
nebom
Kvaternik Eugen i Luburić Maks izra-dili
su plan da se u logoru br III izgra-de
postepeno razne industrijske i obrtne
radionice i podignu barake za zatočeni-ke
Računali su tim da će morati smjes-titi
oko 3500 do 4 000 zatočenika koji bi
predstavljali "stalnu radnu snagu"
Naredili su da se logor opaše bodlji-kavom
žicom i izgradi debeli zid u visini
od 3 metra kako bi spriječili bijeg zato-čenika
i odijelili logor od čitavog svijeta
U neposrednoj je blizini prolazila že-ljeznička
pruga a odmah iza nje glavna
cesta pa su putnici tako mogli vidjeti
što se sve dogadja u logoru To je tre-balo
onemogućiti i spriječiti
Ustaše su osim toga evakuirale Jaseno-vac
i obližnja sela da tako potpuno izo
lira' u logor
(Nastavit će se)