Novosti, July 20, 1946

              1
STRANA 2 NOVOSTI Subota 20 jula 1946 NOVOSTI Pregled zaključaka četvorice
?ubHskd every Tuesdcrv Thursdav and SaiurduT by tho
Novosti Publishing Companv ministara vanjskih poslova u Parizu In the Croatian Languago
Authorized as Second Class MaiU Tost Office Dtptrtraent Ottawa
Izlazi svaki utorak četvrtak i eubotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the Ciry of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcdde 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se n vraćaju
Borba čeličnih radnika
U namjeri da suzbije sve masovniji pokret radnika za po-višicu
danas mizernih nadnica federalna vlada se prihvaća
najdrskijih metoda borbe nebi li zastrašila i odvratila radnike
od njihovih opravdanih zahtjeva
ledan od najizrazitijih primjera anti-radničk- og postupka
federalne vlade je upravo Štrajk čeličnih radnika u Hamiltonu
S S Marie i Sydney Nova Scotia
Nedavno je preinačen federalni zakon po kojem se rad-ničke
nadnice nemogu povisiti za više od deset centi po satu
Na osnovu ovog zakona vlada je poručila uniji čeličnih rad-nika
da se njihove nadnice nemogu povisiti za više od deset
centi po satu jer se to sukobljuje sa zakonom o kontroli nad-nica
Pa ako čelični radnici i usprkos toga izadju na štrajk
vlada se postarala i pripremila posebni zakon — Order-in-Counc- il
— po kojem će se prekršitelje tog zakona kažnjavali
sa po 20 dolara globe po svakom danu
Usprkos tog zakona i usprkos vladine prijetnje kakvu još
radnički pokret Kanade nije zabilježio čelični radnici Hamil-ton- a
S S Marie i Sydneya su izašli na štrajk tražeći 19 i po
centi povišice po satu i 40 satni radni tjedan
Na strani štrajkaša u tim centrima kanadskog čelika sto-je
široki narodni slojevi koji su na jedan ili drugi način po-vezani
sa odnosnom industrijom Na strani njihovoj su i ostali
radnici iz cijele zemlje jer borba čeličnih radnika u oči nado-pune
novog zakona o kontroli nadnice je ujedno borba i osta-lih
radnika diljem zemlje
Otuda pokušaji sa sviju strana i od strano poslodavaca i
vlasti da so štrajk čeličnih radnika razbije Odtuda ona pro-vokacija
kompanije u Hamiltonu da izazove tučnjavu na štraj-kaškim
linijama i tako nadje izgovora za dobavku provincijal-no
ili federalne policije koja bi terorom sličnom za vrijeme
štrajka mornara ili Fordovih radnika u Windsoru pokušala
razbiti štrajk
No čelični i ostali radnici koji so danas nalaze na štrajku
diljem zemljo se nemogu samo tako zastrašiti Oni tražo svojo
pravo: prvo povišicu ionako mizernih nadnica u usporedbi sa
dnevnim skakanjem cijena na svemu drugo 40 satni radni
tjedan umjesto 48 ili više Konačno radnici tražo pravo da
štrajkuju kad to većina odluči i kad jo samo štrajk metoda da
isvojšto svojo pravo
Pokušaj vlasti da silom zadrže ili oslabe snažan pokret
radnika od obale do obale sve višo nailazi na otpor u svim
industrijskim gradovima zemlje Stupanjem čeličnih radnika
na štrajk štrajkovna fronta so samo proširila obuhvativši ne-koje
od najvažnijih grana naše industrije
Sve ovo svjedoči da je kanadski narod spreman prihva-titi
borbu radje nego se pokoriti naletu poslodavaca i vlasti i
izgubiti ono što je za vrijeme rata postigao Danas je situacija
drukčija nego je bila u danima prije drugog svjetskog rata
Sindikalni pokret u Kanadi je tokom rata za tri puta pojačao
svoje redove i postao važan faktor u ekonomskom i političkom
životu zemlje Taj sindikalni pokret se dnevno širi i okuplja u
svoje redove sve širi sloj radništva koje je spremno boriti se
fea bolju i sretniju budućnost
Američki ustaše i kanadski
mačekovci
Poznata Pavelićeva štampa u Sjedinjenim Državama Hr-vatski
List i Naša Nada ovako lijepo tepa kanadskim mače-kovcim- a
po pitanju ustaškog "zbora" u Chicagu:
"Iz Kanade kreče pet autobusa iz pet gradova u Chicago
(Pet puta 30 jo 150 — cijela mačekovska obitelj u Kanadi —
naša primjedba) Autobusi će biti krcani članovima Hrvatske
Seljačke Stranke Autobusi će krenuti iz Toronta Hamiltona
Vellanda Cooksvillo i VVindsora a pod vodstvom vrhovnog
predsjednika za Sjevernu i Južnu Ameriku Kanadu Belgiju —
(i Filipinsko otočje naša napomena) — Zvonimira Resteka
"Ovoj veseloj vijesti nemamo što dodati — pišu dalje us-taše
— nego da smo ponosni i radosni nad ovako velikom svi-jesti
braće iz Kanade i da smo veseli da ćemo ih imati za
goste"
Prije godinu i pol dana mačekovska štampa Hrvatski Glas
je preko svog predsjednika nad predsjednicima Resteka pi-sao:
"Sa ustašama u Americi onima koji se kupe oko Hr-vatskog
lista i Naše Nade hrvatski iseljenici iz Kanade
nemaju ništa zajedničkog Oni su ustaše Pavelićevci a
Pavelić je krvav u očima našeg naroda"
E sada tko se je promjenio? Pavelić je krvav da krvaviji
ne može biti Ono što je utekao iz zemlje ne čini ga manje kr-vavim
ili manjim zločincem! Njegovi slijedbenici Hrvatski List
i NaSa Nada ostali su vjerni svojim ranijim načelima — vjerni
Paveliću i njegovom krvavom društvu Znači ustaše u Americi
i njihov poglavnik Pavelić ostali su isti na istim principima
Da li se to može reći za mačekovce? Ne mačekovci su po-šti
u zagrljaj baš k tim ustašama za koje su Restek i Stanković
prije godinu dana pisali: "Pavelić je krvav u očima našeg na-roda"
Dakle tko je kome prišao?
Mačekovci su posipali glavu pepelom i poljubili krvavu
čizmu Pavelića i njegovih ustaša
Moskva (Brzojavno Novosti-ma)
— Sovjetska delegacija je na
konferenciji četvorice ministara
vanjskih poslova vodećih savezni-čkih
zemalja u Parizu predložila
dva projekta za rješenje problema
o Trstu
O jednom projektu pisao je spe-cijalni
dopisnik Tassa iz Pariza
Trst sa svojim okrugom —
kaže dopisnik — ima sačinjava-ti
autonomnu pokrajinu pod su-verenitetom
Jugoslavije i na
rfsnoTU statuta kojeg imaju
odobriti četiri savezničke sile i
koje imaju kontrolirati njegovo
ispunjavanje
Zakonodavne dužnosti u toj
pokrajini pripadaju njezinom
parlamentu kojeg će demokrat-skim
putem izabrati sve stanov
ništvo pokrajine dok vladu tre-ba
imenovati Jugoslavija Ti-me
ovaj projekat stavlja svu
odgovornost za sve poslove u
pokrajini Trsta na Jugoslaviju
Prema drugom projektu Trst
i njegov okolišnji teritorij imao
bi se staviti pod zajedničku up-ravu
Jugoslavije i Italije Obe
sile bile bi zajednički odgovor-ne
za poslove u toj pokrajini
Na čelu upravnih vlasti bila bi
dva guvernera: jugoslavenski i
talijanski
U vezi toga mora se spomenuti
da je zajednička uprava na jed-nom
teritoriju već poznata u me-djunarod- noj
praksi Takav je slu-čaj
sa malom republikom Andorra
na francusko-španjolsk- oj granici
kojom zajednički upravljaju Fran
cuska i španija Ta republika koja
se nalazi izmedju ovih dviju ze
U VLADE
London — Britanija je suočena
vrlo teškim problemima u proiz-vodnji
i radnoj snazi Sadanja
proizvodnja ugljena je na dosta
niskom stupnju pa ako se u sko-r- oj
budućnosti ne poduzmu potreb-ne
mjere situacija sa ugljenom
biti će nepodnosiva
Slično je sa proizvodnjom i u
drugim granama industrije Radi
toga je znatno snižen i britanski
izvoz u druge zemlje Tokom mje-seca
maja izvoz je bio malo veći
od 85 milijuna funti tJ povećao
se samo za deset milijuna funti od
aprila ili nešto više od 40 milijuna
funti od decembra prošle godine
To za Britaniju nije ni iz daleka
dovoljno da bi mogla podržavati
ravnotežu u trgovini
Za ravnotežu u trgovini i po-godniji
ekonomski život britanskog
naroda potrebna je ne samo veća
proizvodnja robe nego i više stra-nog
tržišta Tržišta ima dovoljno u
stranim zemljama ali mu stoje na
putu razne predrasude onih koji
prijekim okom gledaju na današ-nju
Europu Najbolje tržište za
Britaniju mogla bi biti centralna 1
istočna Europa čije zemlje opus-tošene
ratom trebaju svake vrsti
robe za brzi popravak njihove eko-nomije
strane britanskih
proizvodnih problema odrazuju se
u sadanjem britanskom ekonom-skom
položaju Zalihe su se mno-go
iscrpile Za primjer 1946 godi-na
našla je Britaniju samo sa
9200000 tona zaliha ugljen dok
je u marču 1945 zaliha bila 15300-00- 0
1 u marču 19 14 17500000 to-na
Potrošnja ugljena za industrij-ske
i druge svrhe se u to vrijeme
malja je pod generalnim francus-ko-panjolski- m
suverenitetom
Novine su na 27 juna široko ko-mentirale
ove predloge sovjetske
delegacije čiji je bio cilj rješenje
najtežeg i najspornijeg problema
Nekoje novine su u vezi toga iz-našale
tako neosnovne argumente
koji su očito protuslovili istini
Te novine su isticale da se dru-ga
delegacija na konferenciji čet-vorice
ministara daleko više pri-državala
etničkih principa Ali
njihove navode jasno pobijaju
brojke i činjenice ćak i prema
američkim podacima — kako piše
Walter Kerr dopisnik New York
Herald Tribune — tako zvana
francuska linija os-tavlja
115000 Slavena pod Itali-jom
Ta brojka je nedvojbeno pod-cijenjena
Kakvi etnički principi
mogu ovdje biti u pitanju? Naru
šavanje tog principa čak i u fran-cuskoj
liniji može se lako vidjeti
pogledom na mapu ove pokrajine
Pa i ona mapa koju je vijeću mi-nistara
vanjskih poslova podnio
talijanski premijer De Gasperi ja-sno
pokazuje da je dio jadranske
obale sjeverno od Trsta pa sve do
Tržića nastanjen isključivo po Sla-venima
Pa ipak francuska linija
ostavlja cijeli ovaj predjel u ruka-ma
Italije
Sovjetska delegacija je protiv-no
tome prema pronalasku sovjet-skih
stručnjaka predložila neke
ispravke u prilog Italije polazeći
sa točnog gledišta etničkog princi-pa
'Nisu baš uvjerljivi ni pokušaji
za omalovaženje predloga o zajed-ničkoj
upravi U tome se navodilo
da bi takvo rješenje pitanja moglo
DUHU POLITIKE FEDERALNE
Najozbiljnije
kompromisna
mnogo povisila pa je na osnovu
potražnje ustanovljeno da će to-kom
slijedeće godine Britanija
trebati oko 194000000 tona uglje-nih
zaliha
Jedan od glavnih razloga što
proizvodnja ugljena nije veća je
problem u snazi Izgledi za
popravak ovog problema su slabi
U prvoj četvrti ove godine je oko
16670 napustilo ugljeni-k- e
dok je novih uposleno samo ne-što
oko 2962
Ugljenici su ranije bili jedna od
najglavnijih industrijskih snaga
Britanije Ugljen je nekada bio
glavna roba u britanskom izvozu
njegova se izvozna vrijednost 1938
godine popela na preko tri miliju-na
funti mjesečno Sada ova indu-strija
mnogo nazaduje U mnogim
primjerima metode rada su bače-ne
natrag u devetnaesto stoljeće
Dosta je tome kriva i predratna
politika kad Je vladala masovna
besposlica Oni koji su stalno ra-dili
u ugljenicima postali su stari
i iscrpljeni Mlada radna snaga je
istjerana iz ugljenika nešto bes-poslicom
nešto slabom zaradom i
nešto nazadnim i teškim uslovima
rada
Da bi proizvodnja ugljena dos-tigla
barem predratni stupanj
nužno je korjenito promijeniti vla-dinu
politiku i poduzeti napredne
mjere Na prvom nužno Je
cijelu ugljenu industriju moderni-zirati
i primjenjivati savremene
metode u proizvodnji Radni uslovi
takodjer se poboljšati Ne-davno
je ugljcnokopačka unija iz-radila
i objavila svoj tako zvani
"Miners ChartKr" koji ako se pri-hvati
svratiti će veću pozornost
i dovesti do unutarnje svadje i stva-ranja
zapreka uspostavi dobrih
susjedskih odnosa izmedju Jugo-slavije
i Italije Glupost tih argu-menata
je očita
Dok je konferencija četvorice
ministara vanjskih poslova ras-pravljala
o sudbini Trsta novine
su donašale vijesti kako je u ovaj
problem duboko zainteresirano
javno mišljenje naročito u slaven-skim
zemljama
Jedan brzojav iz Beograda Je
javio kako su večernje novine pi-sale
da je maršal Tito izrazio ne-zadovoljstvo
prema izjavi De Gas-peri
i primijetio da je De Gasperi
po svoj prilici dao takvu izjavu
pod uplivom i poticajem nekojih
stranih sila
Na 27 juna novine su takodjer
javile da je čehoslovačka vlada po- slala Vijeću ministara memoran-dum
po pitanju Trsta U memoran-dumu
je rečeno da sa ekonomskog
gledišta Čehoslovačka smatra da
Trst spada Jugoslaviji i da je to
u interesu ne samo Jugoslavije
nego i cijele centralne Europe i
europskog mira
Komunistička novina u Francu
skoj Humanite je javila da Mau-ric- e
Thorez podpredsjednik Vijeća
francuskih ministara prima mno-gobrojne
brzojave i rezolucije iz
gradova i sela Julijske Krajine u
kojima narod izrazuje svoju zah-valnost
Thorezu i Komunističkoj
Francuske za podupiranje
zahtjeva o povratku Trsta Jugo-slaviji
OSTALO JOŠ NIZ NE RJESENHI
PITANJA
Na plenarnoj sjednici vijeća m-inistara
vanjskih poslova 27 juna
ustanovljeno je da je još uvjek
ostalo niz ne rješenih pitanja
na stvaranje mirovnih ugo-vora
za balkanske zemlje i Italiju
Stvoren je sporazum po pitanju
francuskc-talijans- ke granice što
je stavljeno na dnevni red vijeća
po sovjetskoj delegaciji Električne
instalacije koje snabdjevaju elek-trikom
poduzeća na talijanskom
teritoriju nalaze se u Montcenis
jednom od okruga koji će biti
predani Francuskoj U tom okru-gu
se nalazi nasip koji ako se ra-zori
mogao bi poplovitl nekoliko
naselja u susjednim okruzima Ita-lije
Vijeće ministara je u tu svrhu
imenovalo posebni odbor sa za-daćom
da poduzme potrebne mje
re koje će se pojaviti u vezi sa pre-dajom
ovog okruga Francuskoj
Odbor je odmah jednoglasno usvo-jio
sovjetski predlog za formiranje
posebnog francusko - talijanskog
nadzornog odbora Zadaća nadzor
nog odbora je da nadje načina ka
ko će se sačuvati električne insta
lacije i osigurati snabdjevanje sa
elektrikom talijanskih industrij
skih poduzeća
(Prenos na str 4)
Radna snaga i proizvodni
problemi u Velikoj Britaniji
radnoj
radnika
mjestu
moraju
Partiji
ob-zirom
mladih radnika za posao u uglje-nicima
Problem radne snage u Britaniji
je skoro isto takav i u drugoj bri-tanskoj
industriji BesposleniČke
brojke pokazuju da je tokom apri
la 33000 radnika više napustilo
posao nego se uposlilo Uslijed
slabih uslova rada i mizernih nad-nica
radnici izmljenjuju posao pa
je u tom procesu stalno jedan dio
bez posla Problem radne snage je
pogoršalo i to što se porod u Bri-taniji
znatno snizio u vremenu iz-medju
dva svjetska rata Dalje
britanska vlada još uvjek podrža-va
veći broj svojih trupa u stra-nim
zemljama pa i uslijed toga
manjka radne snage u industriji
Uza sve to pravilnom politikom
problem radne snage bi se ipak
mogao donekle rješiti Za to pos-toje
dva načina Jedan način je
ako se žene uposle u industriju is-to
kao i za vrijeme rata drugi na-čin
je to ako se demobiliziraju
vojnici koji straiare u stranim
zemljama i pošalju kući
U aprilu ove godine oko 70000
žena je napustilo posao u indus-triji
žene su napustile posao naj-više
radi toga što se nije poštivao
njihov zahtjev za jednaku plaću za
jednaki posao Britanija još nema
takvog zakona koji bi poslodavce
prisilio da ženi plaćaju jednako
kao i muškarcu
Britanski vojnici u stranim zem-ljama
već su se odavna nasitili
stražarenja i suzbijanja demokrat-skih
pokreta nad narodima koji se
bore za nezavisnost Ti vojnici že-le
da ih se pošalje njihovim kuća-ma
gdje će nastaviti svoj gra-djans- ki
i obiteljski život
Demokratski elementi napuštaju reakcionarnu
Mikolajčukovu poljsku zemljoradničku stranku
Varšava — Današnja poljska
štampa opširno komentira činjeni-ce
iz života Mikolajčukove poljske
zemljoradničke stranke koje su
izbile skoro u istom trenutku i po-krenule
javno mišljenje demokrat-ske
Poljske Naime skoro u istom
momentu kada je glavni odbor
Poljske zemljoradničke stranke
opozvao proslavu "zelenog" narod-nog
praznika (Duhova) pojavio
se u Varšavi novi socijalno-politi-č- ki
list "Novo oslobodjenje" Ovaj
list izdaje grupa članova glavnog
odbora i vrhovnog savjeta poljske
zemljoradničke stranke koju sači-njavaju
Tadeus Leh Eduard Ber-tol- d
i Mihail Rekoviak članovi
glavnog odbora i Boleslav Drže-viec- ki
i Kazimir Ivanoski članovi
vrhovnog savjeta U programskom
članku novog lista pored ostalog
piše:
"Postoje osnovne pretpostavke
da su prema nama neprijateljski
raspoloženi krugovi u inozemstvu
naredili svojim agentima u zemlji
da unutrašnje prilike dovedu u ne-sredje- no
stanje Jedna izmedju
ostalih prilika za to treba da bude
referendum Otuda dolazi toliki bi-jes
reakcionarnih organizacija kao
što su "Narodove Sili Zbrojne"
(NZS) "Volnose i
(VIN) "Represivni odredi armije
Krajove" itd koje vrše propa-gandu
u cilju da bude što više
glasova "ne" prilikom referendu-ma
Nama seljacima iz poljske
zemljoradničke stranke naredieno
je da idemo na ruku tim nama
stranim i neprijateljskim makina-cijama
Nama je stalo do mira i
napretka a ne do novih žrtava u
korist Rackievića Sosnkovskog
Andersa i drugih Zato jasno i
glasno izjavljujemo da će svaki
seljak na dan referenduma odgo-voriti
triput "da" Stoga ne može-mo
da se složimo sa stavom većine
članova vrhovnog savjeta koji ne
toliko iz principijelnih razloga ko
liko zbog nerazumne političke
borbe pozivaju da se da odgovore
"ne"
KAKVI SU LJUDI KROZ 22
GODINE VODILI HRVATSKI
SELJAČKI POKRET
I od toga časa u Lepoglavi i Varaždinu udaren je temelj
"beloj gardi" i "Mačekovoj miliciji" toga časa su ta gospoda
zaplivala potpunoma u fašističko-ustašk- e vodo To tvrdim ier
su i mene godine 1943 zvali u Zagreb preko profesora Pezelja
i ing Eožidara Vučkovića Ja sam to odbio radi tih i takvih
stvari Na isti način napastovalo se i druae Doštene i vidiene
Radićevce u Podravini medju njima i Stjepana Trnskog iz No
vigrada Podravskog koieaa sam ia oslobodio od to sramno
uloge koju mu je naguravao Dr Luka Starčević iz Bjelovara
Martin Mesarov iz Virovitice i drugi
BIJEG S OKUPATOROM DOKAZUJE KRIVICU BIVŠEG
"VODSTVA" HSS
Od tog vremena u Varaždinu gdje je početak sramno iz
dajničke uloge krvave Mačekove i Pavelićeve milicije pita-mo
se koliko su ti pokvarenjaci dali svojih sinova Na primjer:
Maček Pemar Smoljan Rebersld Vučkovič Pezelj Mosarov
Dr Luka Starčović Petrović Babič i toliki drugi? Nisu dali ni
jednoga svojega sina već seljake i njihovu djecu Hiljade maj-ki
zavile su se u crno Potoke suza i moro krvi je prolito radi
njihove izdaje nad vlastitim narodom Koliki su sramno pogi-nuli?
Koliko su ti bijednici ubili narodnih boraca? Za koga? Za
vlast pokvarene gospodo Mačeka i njihovo klike
Seljaci braćo SrbL i vi imate svojih Pavelića i Mačeka
zbijte svojo redovo s braćom hrvatskim seljacima Stisnite
pesti sldnito sa sebo tu sramotu koju su nam nametnuli na-rodne
izdajice koje su zaplivale u ustaško-fažističk- e vode
i prekinuli s našim narodom S njima pred narodni sud radi
njihovo izdaje nezapamćene u povijesti Pridjito Narodno-oslobodilačko- m
pokretu pod vodstvom maršala heroja Jo-sipa
Broza-Tit- a pod rukovodstvom Komunističko Partije s
Izvršnim odborom HRSS i sa Srpskim klubom za obnavlja-nje
naše po ustašama četnicima i Švabama opustošene
zemlje Zaliječimo naše teške rane stvorimo pravi čovječan-sk- i
bratski i seljački republikanski život
Proučite i usporedite život i djela Antuna i Stjepana Radića
s ovim nedjelima pokvarenjaka onda će vam biti jasno kakvi
su nas ljudi nedavno vodili a i danas bi još htjeli voditi
Sve ove moje navode je sam Dr Maček s okolinom i Pa-velić- em
potvrdio time što jo zajedno s ratnim zločincima po-bjegao
pred narodnim sudom za ona izdajnička djela koja jo
nanio našim napaćenim narodima Nije on sam htio bježati
već je za svoju opaku sudbinu vezao znatan dio našega naro-da
u domobranskim odijelima i vukao u Sloveniju gdje su po
našoj Jugoslavenskoj Armiji razbiti i zarobljeni Seljačke maj-ke
pročitajte i proučite ovo nekoliko slova Vidjet ćete tko je
vodio vašu djecu tko vas je zavio u crno i tko vam je djecu
osramotio i upropastio? Vidjeti ćete: tko je krivac vašoj boli
Majke drage tražite sada sud za ubojice i izdajice vaše djece
Sve razmotrite i prosudite: Kako je duboka i široka naša na-rodno-oslobodil- ačka borba na čelu sa herojom maršalom Jo-sipom
Broz-Tito- m koja Je spasila i vaše sinove i
uvrstila ih u red narodnih boraca Majke seljačke majke dig-nite
visoko glavu i ponosne budite što vam 3inovi služe u Tito-voj
armiji !
Pomozite našu popaljenu i uništenu zemlju Onda ćete so
tek odužiti palim drugovima za slobodu i vidjeti ćete tko nas
je vodio 22 godine i kud su nas mislili dovesti Jedino Komu-nističkoj
stranci i narodnoj svijesti imamo zahvaliti što su naši
narodi spoznali izdaju Majke vi ste danas ravnopravne s mu-ževima
ne dajte viie nikome da vode va i vaše sinove ovak-vi
i slični njima Tu je JNOF tu je Komunistička Partija tu je
Izvršni odbor HRSS tu je Srpski Klub To su tekovine četiri
godišnje teške i krvave borbe To su milijuni grobova palih
boraca za slobodu nafte domovine a napose tu je no£ veliki
Tito I
Koprivnica 1945
(SVRŠETAK)
Njepodleglošć"
pomilovala