Novosti, March 30, 1946

              BTRANA 2 NOVOSTI
Publiahed every TuesdctY Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatjan Language
Authorlzed as Second Class Mail
Izlazi svaki utorak četvrtak
Po-- t Office Department Ottawa
i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day ol October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelmde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Dopisi bez potpisa se no uvrSćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Konac jedne sramne izdaje
Hapšenje Draže Mihajlovića i njegovih jedanaest ortaka
predstavila kraj jedne od najsramnijih izdaja savezničkih in-teresa
u Drugom svjetskom ratu i konac nada sve srpske hr--- v
unoVo i ostol svietske reakcije koja se preko Dra- -
_ I— : rV aAlr vrYn I fe nadala povratiti na vlast u jugosiaviji io je u~n --—~
i jedne od najprljavijih uloga koju su za vrijeme rata vršili
izdajnici i drugi anti-narod- ni elementi u borbi protiv narodno
oslobodilačkog pokreta i borbe predvodjene po velikom Titu
Uhapšen je u špilji kao divlja zvijerka nedaleko srpsko-bosansk- e
granice kod Višegrada Skupa s njime uhvaćeno je
i jedanaest njegovih ortaka "stražara" To je sve što je ostalo
od četničke horde koja je svojevremeno harala zemljom i
prijetila narodnoj borbi za oslobodjenje
Ministar unutarnjih poslova Jugoslavije Aleksandar Ran-kovi- ć
je u Narodnoj Skupštini izjavio da je Draža uhvaćen
jog na 13 ožujka i da će biti predveden pred narodni sud gdje
će odgovarati za izdaju i brojne zločine počinjene ne samo
protiv našeg naroda nego i naših velikih saveznika
Jugoslavenska Komisija za istragu ratnih zločina izdala
je 1945 godine dvijo debele knjige od preko 700 stranica sva-ka:
"Dokumenti o izdajstvu Draže Mihajlovića" U tim brojnim
dokumentima — provjerenim dokazima fotografijama i pre-pisci
— vidi se saradnja tog izdajnika i ratnog zločinca sa
okupatorima s jedne strane a s drugo veza njega sa Nedi-će- m
Ljotićem i Pavelićem Iz tih originalnih dokumenata od
Kojih su tek najvažniji izneseni u knjizi vidi so kako je Draža
Mihajlović preko svoje "nacionalističke organizacijo" i "Jugo-slavenske
vojske u otadžbini" podržavane po kralju Petru i
svim izbjeglim vladama podržavao vezu i saradjivao sa oku-patorima
i otvorenim izdajnicima i veleizdajnicima nedićevci-m- a
ljotićevama i pavelićevim ustašama Iz tih dokumenata
so vidi da je taj najgnjusniji izdajnik "ministar vojni" i pred-stavnik
svih jugoslavenskih izbjegličkih vlada u Londonu i
Kairu ulagao sve raspoložive sile ne za oslobodjenje naroda
ispod okupatora ne za borbu protiv okupatora već isključi-vo
za borbu protiv narodno oslobodilačkog pokreta
Draža Mihajlović i njegova četnička organizacija podrža-vana
u ovim zemljama po amerikanskom Srbobranu i propa-lom
Glasu Kanadskih Srba bila je orudje u rukama okupatora
i jugoslavenskih reakcionaraca koji su se preko Draže spre-mali
natrag u Jugoslaviju Ta je organizacija nikla iz krila i
pod plastom fašističkih zavojevača i porobljivača naše zemlje
i naših naroda
K toj se organizaciji koja je još i danas podržavana po
jugoslavenskoj izbjegličkoj gospodi na čelu sa bivšim kraljem
Petrom u zadnje vrijeme priključio i dr Maček Krnjević i os-tala
hrvatska izbjegla gospoda Sa kraljevim blagoslovom i
Mačekovom privolom Draža je još i dan danas smatran "mi-nistrom
vojnim" Taj njihov ministar vojni pisali su prošlog
tjedna "podržava vojsku od 70000 u brdinama Jugoslavije
spremnih i dobro naoružanih koji to još ovog proljeća zapo-četi
ustanak i srušiti komunistički režim Tita" Njima će se prik-ljučiti
— kažu oni dalje — najmanje 300000 vojnika iz Sje-verne
Italije i GOOOOO iz Austrije i Njemačke"
Pored vehko-srpski- h šovinista i fašista u ovim zemljama
pozdravili su tu navodnu vojsku i njene namjere i hrvatski i
slovenski reakcionara poglavito oni oko Mačeka "Jugoslavi-ji
su dani odbrojeni" — piše amerikanski Srbobran "Narodni
ustanak noizbjeiiv ovog proljeća" — piše Naša Nada i Dani-ca
Hrvatska "Stanje kakvo je danas neće biti za dugo" —
piše Hrvatski Glas I tako svi su pekli kolače i trljali ruke od
veselja da će biti skori obračun sa "komunističkim režimom
raarfaki Tita"
Nije slučajno što su nedavno hrvatski ustaše i mačekov-- d
u Clevelandu stvorili sporazum da će od sada zajednički
voditi borbu protiv nove Jugoslavije i progresa američkih i
kanadskih Hrvata Nije slučajno što je amerikanski Srbobran
koji je sve do nedavna nazivao sve Hrvate izdajnicima i "ple-menom
koje dok ne bude istrebljeno ili potjerano iz srpskih
zemalja neće biti mimo" promjenio gusle i zagudio da "treba
praviti razliku od dobrih i zlih Hrvata" Dobri Hrvati su po lo-gici
Srbobrana svi oni koji su protiv nove narodne Jugoslavi-je
i maršala Tita a nevaljali svi oni koji se slažu sa Titom i
današnjim stanjem u Jugoslaviji Nije slučajno ni to da su se
ti hrvatski i srpski fašisti prestali gložiti i da od nedavno samo
lijepu riječ imaju jedni za druge Sve ovo prijateljovanje i po-vezivanje
jednih sa drugim stvarno je pod dojmom da će jed-ni
i drugi jednog lijepog proljetnog dana pod vojnim vod-stvom
"vojvode" Draže i političkim pod "mučenikom" Maće-ko- m
otpočeti oružanom borbom protiv nove Jugoslavije i re-žima
maršala Tita
Otuda ovi savezi i zborovanje Otuda i ona "ljubav i po-štovanje"
Otuda i Mačekova izjava u Parizu: "Moj kralj Je
bio kod mene"
No Draža je uhapšen sa cijelim "generalnim" štabom i
naskoro će pred narodni sud gdje će odgovarati za svoje
zločine Umjesto "svetog marša na Beograd" marširati će na-damo
se kao izdajnik i zločinac pod vješala
Joi izmedju poznatijih zločinaca narodnih ostaje na slo-bodi
Pavelić koji će se kao i Draža prije ili kasnije naći u
rukama narodne pravde i kojeg će poput Draže naći ista
sudbina
BORBA" 0
U
BIVŠI KRALJ
Beograd (Tanjug) — Borba
objavljuje jedan članak u kojem
iznosi niz podataka o zločinačkom
radu jugoslavenskih generala u
emigraciji koji su za vrijeme rata
učestvovali u borbi protiv vlasti-tog
naroda na Btrani njemačkih i
talijanskih okupatora a danas iz
emigracije nastavljaju borbom
protiv Federativne Narodne Repu-blike
Jugoslavije
Središte jugoslavenskih fašisti-čkih
zavjerenika na teritoriju Au-strije
— pile Čorba — predstav-lja
"komitet" u Salsburgu Iza
ovog komiteta stoji nekoliko gene-rala
stare jugoslavenske vojske
na čelu sa generalom Ilijom Bra-Siće- m
poznatim kapitulantskim
komandantom grupe armije stare
jugoslavenske vojske Uz njega se
nalaze generali Kovačević i Po-pov- ić
koji nesmetano putuju po
Austriji od logora do logora i hu
o u
Boris Krajger tajnik Sloven-sko-talijansk- og
Anti - fašističkog
Saveza dao je na konferenciji
predstavnika sovjetske engleske
američke francuske češke polj-ske
i jugoslavenske štampe slije-deću
izjavu:
"Danas kad se kod nas nalazi
medjunarodna komisija koja ima
predložiti talijansko jugoslaven-sku
granicu potrebno je stvarno i
objektivno obavještavanje svjet-ske
štampe o problemu Trsta i Ju-lijs- ke
Krajine i o dogadjajima ko-ji
su sa tim povezani
Kao dopisnici svjetske štampa
vi znate da su vaše zemlje i vaši
narodi svi zajedno kao i naša zem-lja
odlučno suradjivali u ovom ve-likom
oslobodilačkom ratu I kao
takvi vi ćete razumjeti samo-pou-zdan- je
i uvjerenje naših naroda
koji traže pravedno rješenje i koji
žele medjunarodnoj komisiji sta-viti
na raspolaganje sve sile da se
omogući iznaSanje objektivnih iz-vještaja
o stanju kod nas
Ali na žalost moram izjaviti da
usprkos naše povezanosti u zajed-ničkoj
borbi i zajedničkim muka-ma
skoro svi izvještaji koji dola-ze
u stranoj štampi o položaju kod
nas nisu točni Kadi toga htjeo
bih da vam iznesem stanovite po-datke
o dogadjajima posljednjih
dana
Žalosni dogadjaji u Skednju po-digli
su niz teških i aktuelnih pi-tanja
Na žalost jedan dio štam-pe
prem vrlo mali nasjeda zlo-namjernim
klevetama Izvjesni
krugovi kojima nije u interesu
mir i koji priželjkuju nered koji
provociraju nove i nove zločine u
najnovijim krvoprolićima šire kle-vete
Ja sam svjestan težine ove
tvrdnje Na žalost ona Je točna
Narodu se predbacuje da je ne-prijateljski
raspoložen prema po-liciji
koja se tobože radi tog nera-spoloženja
mora braniti Ali Jedin-stvo
i kompaktnost posljednjeg
štrajka mirno i dostojanstveno dr-žanje
pri pokopu žrtava kao i in-pozan-tna
manifestacija za Jugo-slaviju
jasan su dokaz da ovaj
narod za nikoga ne predstavlja
opasnost da je dovoljno organizi-ran
i svjestan i da se neda provo-cirati
za stvaranje nereda To pi-tanje
u takvom svjetlu postavlja-ju
samo oni koji bi htjeli da se
nastavi proljevanjem krvi Siste-matsko
obaranje slavoluka skida-nje
zastava slika maršala Tita i
brisanje natpisa moramo shvatiti
kao prosto izazivanje koje treba
narušiti mir i red stanovništva
koje manifestira svoju volju za
priključenje Jugoslaviji i koje tra-ži
slobodu za izražavanje svoje
volje A činjenica što oni malo-brojni
i kompromitirani krugovi
koji se izjašnjavaju za talijansku
aneksiju Trsta nisu izvjesili svoju
zastavu dokaz je njihove slabosti
i znak da nemaju podršku kod trš-ćanskog
stanovništva Ti krugovi
sastavljeni od raznih pro-fašisti-čk- ih
polu-fašističk- ih i fašističkih
grupa predstavljaju — a to je da-nas
nakon dogadjaja posljednjih
dana svakome jasno — sasvim ne-znatnu
manjinu Baš radi ove ma-njine
i njezine namjere za izazi-vanje
postoji ova policija koja ne
može ići drugim putem nego pu-tem
izazivanja u korist fašističkih
provokatora
Moram istaći i to da prilike ko-je
danas vladaju u zoni "A" nisu
zavidne Očekivao sam od savezni-čke
vojne uprave prijateljski od-nos
prema stanovništvu Ali na pro--
NOVOSTI Subota 30 marč 1946
ZLOČINIMA JUGOSLAVEN
SKIH GENERALA EMIGRACIJI
PETAR MAĆEK I OSTALA IZBJEGLA GOSPODA
SU IZA TOGA
Dio strane štampe govori istinu
stanju Julijskoj Krajini
škaju protiv demokratske Jugosla-vije
Oni čak izdavaju i jednu no-vinu
koja otvoreno propagira in-tervenciju
protiv Jugoslavije i
"treći svjetski rat"
Iz Austrije upućuju se agitatori
u Njemačku da i tamo vrše istu
akciju Vršeći pretres logora jugo-slavenskih
"raseljenih lica" ame-ričke
okupacione vlasti su u kasar-ni
Luitpold kod Minhena otkrile
sakriveno oružje i čitav niz kom-promitiraju- ćih
dokumenata u vezi
sa zločinačkim radom "kraljevske
jugoslavenske vojske u Bavar-skoj"
Dosljedni svojoj izdajničkoj su-radnji
sa njemačkim i talijanskim
okupatorima za vrijeme rata ju-goslavenski
fašisti oko kralja Te-tr- a
nastavljaju podržavanjem pri-jateljskih
veza sa ostacima naciz-ma
u Njemačkoj Šireći ideju os
"TANJUG" IZ TRSTA JAVLJA
tiv doživili smo to da se optužuje
ovo stanovništvo koje se neće od-reći
svojih zahtjeva Poslije ogra-ničenja
narodnih prava nije nika-kvo
čudo što se elektrificirala at-mosfera
jer stanovništvo zna da
je sva vojska u Trstu za vrijeme
pokopa i manifestacije bila u pri-pravnosti
sa napunjenim puškama
i maJinkama Jasno je da to ne
vodi umirivanju To su vojničke
pretnje golorukom narodu
Kada se u zvaničnom komuni-kej- u
svjesno falsificira istina to
nikako ne vodi umirivanju atmos-fere
Kada se danas zvanično zat-varaju
slovenske škole u Trstu u
znak represalija zato što su djaci
štrajkovali onda se moramo pitati
što to može biti drugo nego izrav-no
i plansko izazivanje novog kr-voprolića?
Da U oe odredbe o za-tvaranju
škole nisu slične onima
koje je slovensko stanovništvo do-življavalo
u toku posljednjih 25
godina okupacije? Naš se narod
borio za slobodu koju je izvojevao
i on neće više nikomu dozvoliti da
mu se ta sloboda oduzme On da-n- a
ne traži ništa drugo nego slo-bodno
izražavanje svoje volje Is-ticanjem
zastava on hoće pokazati
istinsko raspoloženje Trsta i cije-le
okolice kako bi olakšao rad
medjunarodne komisije
Lažni alarmi
Napisao DONALD BELL
New York (ONA) — Živimo
ponovno u eri rata živaca Ja sam
uvjeren da je strahovanje neosno-vano
Vjerujem da će sadašnja
zategnutost popustiti i da će veli-ke
sile praviti koncesije da izbjeg-nu
rat
Historijsko uporedjenje nikako
ne može da nas vodi u dane prije
Hitlerove invazije Poljske Mnogo
točnije bi bilo uporedjenje s vre-menom
poslije Napoleonovog po-raza
Napoleon je napadao i porazio
veći dio Europe Ali kad Je pogri-ješio
s napadom na Rusiju europ-ske
sile su zaboravile svoje kavge
i složile se u savez protiv njega
Taj savez je porazio agresora 19
vijeka Cim je rat bio završen
koalicija se raspala Tadašnja ve-lika
četvorica bila su Britanija
Austrija Busija i Pruska Održa-vali
su se sastanci u Londonu Pa-rizu
i Beču — neke vrste Yalte i
Teherana prošloga vijeka Potpi-sani
su i sporazumi ali se nisu
složili
Kameni spoticanja bili su Polj-ska
i Saksonija Pruski kralj Fri-drie- ch
Willhelm III svojatao je
Saksoniju Ruski car Aleksander
tražio je nezavisnu Poljsku u svo-joj
uticajnoj sferi Britanija I Aus-trija
plašile su se povećanja sna-ge
ostale dvojice
Velika četvorica 1814 znala su
da bi novi rat bio katastrofalan
Ministar vanjskih poslova Britani-je
grof Castelereagh predvidio je
sukobe interesa i unapred je sas-tavio
sporazum u Chaumontu koji
je potpisan u marču 1814 Taj ugo-vor
je bio preteča Ujedinjenih Na-roda
ali nije riješio spor oko Po-ljske
i Saksonije
Poslije rata smatrala je Rusija
da je najviše doprinjela pobjedi i
da je više pretrpjela od drugih
Car je tražio veću vlast Pružio je
ruke ka Balkanu i nije povlačio
svoje trupe Castelegeagh je bio
uvjeren da je car Atexander opa
vete protiv slobodoljubećih naro-da
Trema pouzdanim informacija-ma
— piše na kraju Borba — ge-neral
Brašić predložio je grupi iz-dajnika
koja se kupi oko kralja
Petra da se u "jugoslavensku
kraljevsku vojsku" primaju i ju-goslavenski
folksdojceri koji su
za vri jeme rata kao članovi njema-čkih
SS divizija počinili najstraš-nije
zločine u svim krajevima Ju-goslavije
Ovi zločinci koji su s
njemačkom vojskom pobjegli iz
Jugoslavije sada se prijavljuju
generalu Brašiću kao "Jugoslave-ni"
i izražavaju želju da stupe u
vojsku Petra Karadjordjevića Na
ovaj način jugoslavenska izdajni-čka
emigracija pruža mogućnost
bivšim SS-ovci- ma da formiraju
terorističke bande pod zastavom
"jugoslavenske kraljevske vo-jske"
ne
Štrajk pored ostalog pokazuje
da postoji čvrsto jedinstvo i brat-stvo
izmedju Slovenaca i ogromne
većine Talijana u Trstu On dalje
pokazuje i to da je većina tali-janskog
stanovništva shvatila ka-ko
će njegov ekonomski prosperi-tet
biti osiguran samo u Jugosla-viji
koja je manjinama zajamčila
sva prava
Tko spriječava manifestiranje
narodne volje za priključenje Ju-goslaviji?
Spriječavaju oni koji-ma
dolazak medjunarodne komisi-je
nije po volji i koji se boje stvar-nog
stanja kod nas jer to stanje
govori protiv njih Svako ometanje
slobodnog izražavanja volje jeste
izravna provokacija kojoj je cilj
onemogućiti ono što svijet danas
očekuje od medjunarodne komisije
Morao sam dosta oštro govoriti
o prilikama kod nas Ali ništa ne
može biti dovoljno oštro ako se
sjetimo proljevanja krvi našeg go-lorukog
mirnog i discipliniranog
stanovništva Vi koji poslije ovo-ga
rata mirno bez proljivanja
krvi 1 slobodno u svojim država-ma
prelazite na izvršavanje novih
zadataka obnove razumjet ćete
naše osjećaje kad i danas poslije
teških godina rata i borbe protiv
fašizma padaju nove i nevine žrt-ve"
san i zato je tražio novu koaliciju
da zaustavi ruski uticaj
Kidanje saveza dalo je poraže-noj
Francuskoj nove nade Brita-nija
i Austrija nisu htjele oslabi-ti
Francusku da ne bi Rusija osta-la
najjača sila kontinenta čitanje
povijesti Bečkog Kongresa nevje-rojatno
potsjeća na ovu godinu
Pitanja procedure razdirala su de-legate
Male države su se žalile
što velika četvorica riješavaju
sve probleme Vlasti su organizi-rale
sistem Špijunaže da saznaju
što se iza kulisa radi kod ranijih
saveznika Čak su se otvarala tu-d- ja
pisma Tako daleko je išao
razdor medju dojučerašnjim Sa-veznicima
Konačno u januaru 1815 potpi-sali
su Castelereagh Tallevrand i
I Mettemich tajni savez protiv Ru-sije
Oni su naveli kao razlog
opasnost koja prijeti od ruskih
trupa na poljskom zemljištu Ovim
savezom su Austrija Britanija i
Francuska utvrdile da će zajedni-čki
vojskom braniti Europu od ru-skog
napada
Ali napada nije bilo Poslije
mnogo mjeseci uravnotežili su se
odnosi medju silama i stvoreni su
mirovni ugovori Do toga je tek
došlo kad je svaka od velikih sila
I uvidjela svoju slabost i pristala na
koncesije Europa koja je izišla iz
te situacije živjela je poslije u
miru čitavih sto godina
Naravno 1815 nije 1946 Revo-lucionarni
pokreti 19 vijeka razli-kuju
se od današnjih Ideološke
razlike medju velikim silama nisu
tada bile tako velike kao danas
Problem ravnoteže sila tadašnje
Europe danas se proširio na cio
svijet
I Ipak ne možemo vjerovati da bi
se išlo u rat zbog Irana Nije ni
potrebno Nikome se ratovati ne
će jer ratovanja je bilo i previše
Rat živaca ovoga trenutka spa-da
na diplomatsko polje To nije
predigra novoga rata već trzanje
prije smirivanja
Mali sved®ci
velikih zložma
Vidjeli smo nedavno u novinama
sliku sudnice u Nurnbergu Na
povišenom mjestu kao u loži sje-dišta
su optuženih: Goering Rib-bentr- op
Keitel Frik Iza njih
štrajher Hess i ostali Ispred "lo-že"
u "parteru" — dva reda bra-nioca
Njihovi stolovi kao i sudij-s- ki
stol i stolovi tužioca zatrpani
su papirima Sa balkona vise og-romni
reflektori — vjerojatno ra-di
filmskog snimanja Na vratima
tri stražara u šljemovima
Tipična slika i atmosfera senza-cionalnog
procesa Pravda ima po-red
zakona svoje forme i tradici-je
Sve ide svojim redom Dvade-set
milijuna ljudi platilo je gla-vom
u ratu kojeg su smislili spre-mili
izazvali i provodili optuženi
— i oni će zato biti kažnjeni U to
nema sumnje Medjunarodni sud
izreći će im presudu kad za to do-d- je
vrijeme — to jest kad budu
svi tužioci svi optuženi svi poz-vani
svjedoci svi branioci dali
svoju riječ — polako redom po
utvrdjenim sudskim pravilima
Sve je to formalno shvatljivo
a stvarno neuhvatljivo
širom svijeta pitaju se ljudi či-tajući
izvještaj sa sudjenja u
Nurnbergu: "Zar je potrebno da
se ovim zločincima ovako sudi?
Zar njihova krivica nije i suviše
očigledna i suviše ogromna — da
bi se na njihov zahtjev radi sud-ske
forme saslušavali nekakvi
svjedoci obrane? Sto bi bilo kad
bi sud htjeo da sasluša sve one
koji bi htjeli i mogli svjedočiti
protiv optuženih? Bi li grad Nurn-ber- g
mogao primiti one povorke
konvoje transporte ogorčenih ko-ji
bi u tom slučaju pošli u njega
iz Ukrajine i Bjelorusije iz čeho-slovač- ke
i Poljske iz Holandije
Belgije Francuske Norveške Gr-čke
Bugarske i Jugoslavije?
Koliko bi trajao numberški pro-ces
kad bi na njemu svjedočili
samo iz naše zemlje svi roditelji
ubijenih sva djeca povješanih
ugušenih gladju umorenih nez-natno
kud odvučenih od strane na-ci-fašistič- kih
zločinacal
"MI SMO BILI U BERGEN-BELZEN- U "
Eto uzmite samo Beograd U
njemu da ne tražimo dalje ima
nekoliko dječjih Domova sa neko-liko
hiljada ratne siročadi Sva ta
djeca — žrtve fašizma — mogla
bi svjedočiti protiv inicijatora i
organizatora rata protiv glaveši-na
nacional-socijalistič- ke partije
A ima medju njima takvih koja
su preživjela užase njemačkih kon-centracionih
logora koji umiju
tankim djetinjastim glasom svje-dočiti:
"Da mi smo bili u Belzenu u
logoru smrti "
Na Dorcolu u Visokog Stevana
ulici postoji Dom u kojem je naš-lo
utočišta desetak starica i dva-destsedm- ero
djece — sve bivših
belzenskih logoraša I danas neko-liko
mjeseci poslije oslobodjenja
starice su većinom bolesne neke i
nervno poremećene Duševne i
tjelesno patnje iscrpjele su ih i
suviše da bi mogle da se lako opo-rave
Lakše je bilo liječiti tragove
deportacije i logora sa nježnih
mladih bića koja u punoj mjeri i
nisu bila svjesna što se snjima do-gadj- alo
i kakva ih je sudbina mi-moiš- la
Sve eu to židovska djeca iz Sr-bije
i Bosne koja su se s roditelji-ma
1943 klonula od fašističkih
progroma u sandžak i Crnu Goru
a od tuda su poslije kapitulacije
Italije pokupljena i deportirana
prvo na Sajmište kraj Beograda
a zatim u Bcrgen-Belze- n što su
živa treba ipak pripisati činjenici
da su u logor odvedena tek pred
dvije godine Židove koje su Ni-jemci
zatekli u gradovima i seli-ma
svoje okupacione zone 1941 —
osim rijetkih izuzetaka nema ih
više medju živima
"Kazimir je tukao žilom — a
Raul čizmom"
Razgovor s tom djecom koja su
prošla kroz nacistički pakao zbu-njuje
i potresa Dječji glasovi
pričaju nam cvrkuću prepliću iz
hodnika zgrade odjekuje zdrava
cika i smijeh a pred vašim očima
odvija se Jezovit film nečovječnih
patnji nezamišljenih zločina
— Kazimir je tukao žilom —
{ priča mali Silvija a njegov vrš
njak Josif upada mu u riječ: —
A Raul arbatsfirer tukao je čiz
mom Sjećaš li se? Koga zahvati I
taj se toga dana više ne diže
Pred vama su djeca obična mi-la
djeca danas već zdrava i ru-mena
bistrih očiju čiste svilene
kose — i vi sa dubokim zaprepaš-ćenje- m
po tome kako vam odgo-varaju
na pitanja dolazite do saz-nanja
da su oni vidjeti smrt s bli-za
i da govore o njoj bez jeze t
bez oklijevanja kao o nečem sva-kidašnjem
Mimica je stara četiri godine
Majka joj je živa o tome svjedoči
i bijela svilena trakica u njezinoj
svilenoj kosi — a za oca Mirni ka-že
glasom koji kao da se čudi što
ti to neznaš:
— Pa tatu su mi strijeljali
Na pitanje da li Je u logoru bila
gladna odgovara:
Ne svaki dan donjell bi nam
malo vode
četrnaesto godišnji Sado plav
Sandžaklija priča mimo:
"Svaku večer sa posla su dono-sili
mrtvog ili ranjenog ili ispe-čenog"
— Kako to? S kakvog posla?
— Sa sječe l krčenja šume Na
onoga koji nebi radio dosta brao
puštali su Nijemci pse ili bi ih
bacali u vatru
Njegova majka nije radila taj
težak posao Ona je radila u "su-komand- o"
— radionici gdje su se
raspravljale cipele poubijanih
Sva djeca još dobro pamte ime-na
radionica gdje su im roditelji
radili od jutra do mraka od dola-ska
u logor — do iscrpljenja do
smrti: SS kuhinja sukomando
heftlingskamer (radionica gdje se
krpilo i popravljalo odijelo poub-ijanih)
SS kamer (krojačnica za
vojsku) vebeskomando (tkaoni-ca)
banofkomando (željeznički
utovar 1 istovar) i stubenkoman-d- o
— najgora vrsta rada sječa
šume i popravak puteva
Josif 13 godišnji momak iz Pri-štine
s neobičnom točnošću redja
datume smrti svojih:
— Mama mi je umrla od tifusa
u Belzenu 9 februara 1944 godi-ne
Tata je umro 11 aprila a brat
18 aprila 1945 godine Obojica su
umrli na putu iz Belzena za Tere-zienst- at
Ta premještavanja iz logora u
logor su najcrnija uspomena ove
napaćene djece Od Sajmišta do
Belzena putovalo se 12 dana u za-tvorenim
vagonima Kao hranu
dobili su pri polasku jedan kruh
jednu žlicu masti 1 jednu konzervu
na troje Strahovito su patili od
žedje
"PETO K RATA ZVIJEZDA
SJA
Posjetili smo dječje obdanište u
nedjelju na dan majke Djeca su
bila spremila priredbu: himnu de-klamacije
crtanje balet Sve je
ličilo na ono kad se djeca sama u
kući igraju: zavjese od krevetskih
pokrivača neočekivane improviza-cije
u crtanju balerine u haljini-cam- a
od papira
Jedna plava djevojčica iz Sara-jeva
koju su iz logora spasili par-tizani
uspavljivala je na pozorni-ci
najmladju pitomku Doma tri-godiš- nju
Jelkicu:
Spavaj spavaj čedo moje
Petokrata zvjezda sja
Nećeš biti kruha gladna
Kao što sam bila ja
Tvoja majka sad ne strepi
Protjeran je gnjusni Prus
U pomoć je nama došo
Naš baćuska krabri Rus
Utješno je bilo poslije razgovo-ra
o Belzenu prije priredbe vidjeti
radost djece — izvadjača i gledao-ca
Tko bi u tom šarenom bučnom
društvancu u tim ljubkim djevoj-čicama
i dječacima poznao one
umorne bezvoljne strahovito pr-ljave
sjenke djece koju su Crve-noarme- jci
u svom pohodu na Ber-lin
pronašli jednog dana u njema-čkom
selu Trebich? Tko bi u nji-ma
poznao djecu koja su još proš-log
proljeća u snu buncala: "Raus
as der barake" (Napolje iz bara-ke!)
Ta djeca biti će Jednog dana lju-di
Po njihovoj izjavi žto žele biti
— biti će elektromehaničari kro-jači
avijatičari Mala Simha
— njezino ime prevedeno znači
"radost" — želi učiti muziku Biti
će možda umjetnica
Presuda u Nurnbergu biti će po-sljednje
poglavlje u tragediji nji-hovog
djetinjstva Ta djeca nisu
ravnodušna prema sudjenju u Nje-mačkoj
Ona znaju za abazure od
tetovirane ljudske kože svojina
gospodje Koh Ona pitaju da li je
izvršena osuda nad Kramerom
Ona vjerojatno neznaju da gene-ral
Bastijanini u švajcarskoj da-nas
još piše romanbiografiju sve
tog Franciska i da udruženje krš-ćanskih
reformatora u Engleskoj
kupuje Hitlerovo poprsje pošto
ga smatra "božanskim oružjem"
Od srca bismo željeli da za to
i ne saznaju drukčije nego kao
za posljednje tragikomične trzaje
onog mračnog cudovinog zla u
svijetu koje im je ubilo roditelje i
stotine hiljada vršnjaka iz cijele
Europe
Frida Filipović