000175 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
4f—" ' Ш U?u£&Z Оте ?odine slavimo 25-frodisn-jicu jugoslavenko-kanadk- e procreslvne Stamp. Prvi broj "BORB £ — Iila radnika i wljaka iz Jugoslavia u Kanadi — IzaJao je 2. потетђга 1931. codinr a Torontn. BORBU"je 1936. nalijediU "SLOBODXA MISAO- "- li- -t prosreeisnih kndkih Нгтаи — i "PR A V D A", IUt progreeivnih kanadkih Srba. SLOBOD-NA- " MISAO" i TRAVDA" u bil zabranjene u julu 1940. zbog antiratnoR lanoviita. U decembru 1940. poee© je Izlazit progwisTii IUt kanadskih llrvata "XOVOST 1" a maju 1941. list progreivnih kanadkih Srba "SKPSKI GLASXIK", a u julu 1942. IUt progress nih kanadskih Slovcnaca "EDIXOS T. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST I junu 1948. "XOVOST1", "S R P S K I G L A S N' I K" i "EDI-- X O S T' su ujcdinili — otada ixlazi "JEDIXSTV O". VOL. VIII. — NO. II (G6G) TORONTO. TUESDAY, JUNE o. 193G PRICE oe PER COPY Bura u parlatnentu jaca nego ik ad prije Izbori jedini izlaz iz pcirla.menta.rne krize OTTAWA. — Situacija u parlam ntu se zaostnla do krajnjih granica. Proslog petka (1. juna) u parla-ment- u doslo je do vrlo burnih prizora — nesto slicnoga se ne pamti u 89 godina postojanja ove institucijc. Ruko-vode- di aparat parlamenta je u krizi. Promatradi sma-traj- u da ima samo jedan izlaz: raspis novih izbora. Cak su i neki vladini predstavnici izjavili da je to postalo neizbjeiivo. Krizu je prouzrocilo vla-din- o nasilje. Vlada je odlu-cn- a da svoj prijedlog o iz-gradnji plinovoda progura do 7. juna — dan koga su odredili ameridki vlasnici Trans-Canad- a Pipelines Ltd — i ne obazire se ni na pra-v- a pralamenta ni raspoloze-nj- e javnosti. Takav stav do-ve- o je u pitanje autoritet spikera (predsjedatelja) od koga. zavisi pravilno funk-cionisan- je parlamenta. Nai-m- e, vlada je natjcrala spi-ke- ra da otvoreno sluii nje-zin- u planu, pokaie svoju pristranost, pa je opozicija izjavila da vise nema povje-renj- a u spikera i namjerava prcdlozit da mu se izglasa nepovjerenje. Vladina veci-n- a ce svakako sprijediti us-vaja- nje prijedloga, aii auto-ritet spikera ce ipak biti pot-kop- an i on ne de modi da dalje rukovodi poslovima parlamenta. Biranje novog spikera je iskljudeno i zato ne prcstaje niSta drugo osim novih izbora. Do ove situacije je doSlo u cetvrtak 31. maja kad je spiker Rene Beaudoin, koji je siovio као vrsan paria-mentar- ac prihvatio prijed-log sisieferskog poslanika Colin Cnmerona da se disku-siraj- u dva pisma objavljena u listu Ottawa Journal u kojima se kritikuje poslovn-nj- e parlamenta. Beaudoiu je rekao da je to ozbiljna stvar i da treba da se diskusira. On je cak pomogao Came ronu da a a s t a v i prijed-log. Vladinim ministrima to nije bilo voljl, jer je to bilo skretanje diskusije sa njiho-v- a prijedloga za posudjiva-nj- e 80 miliona dolara Trans-Canad- a Pipelines Ltd. i iz-grad- nju sjevero-ontarijs- ke sekcije uz cijenu od 118 miliona. Zasjednnje je za vr3eno sa obedanjem Beau- - dofna da ce to biti prva to- - eka dnevnog reda u petak. , Medjutim, kad je u petak sjednica nastavljena Beau-doin je izjavio, da taj pri-jedl- og ne te biti diskusiran, jer da je on pogrijeSio kad je to obecao dan ranije, i da ce se umjesto toga preci na izglasavanje prijedloga St. Laurenta o zatvaranju dis-kusije. To je prouzrocilo urnebes. Opozicija se pobunila. Gru-p- a poslanika po51a je do sa-m- og predsjednidkog mjesta. protestirala protiv njegove ! odluke. napadala pa da je io ucmio po pni5i4uiu ...-- nistara. dobacivala mu da je diktator itd. Liberali su vi-ka- li na opoziciju i tako se stvonla opda guiva i metei. I Wall Street sindikat preuzeo kcntrolu New York — PriroJfti тНп Alberte i izcradnia гЧјпол oda a Minesoru i tstocnu Kanada sada se (Nastarak na str 2) Gradjanska konferencija trazi da vlada izmjeni politiku ill podnese ostavku Toronto. — Tedrralna slada treba da izmjeni fttoju politiku 0 izgradnji plinosoda ili podnee tasku, zakljutMli ни u£enici Kradjanke konferencije oJriane otdjc u huImiIu 2. juna. I'pucVn je poiv tim gradja-nim- a da u torn mUlu teleRra-firaj- u, piiu pima i telefoniraju flamnima federalna lade i par-lamenta. Konferencija je aztana po radnickim tredunijokim %ijeci ma, kuja broje Ue ik! I2U.O0II jlanoa. I'rinuMltotali iu pred-lani- ci raznih drugih orKaniza-cij- a i untanoa. liila je pozana 1 proinrljalna lada, ali м nije odzavata; premijer IVfint je pi, me no odgotorio da je pitanje plinooda federalna tvar. Nije e odzavala ni Rradka upraa Tronta. Na konferenciji ки takodjer Koorili 4ieferki polanik KRATKI PREGLED SVJETSKIH D06ADJAJA — Britanski premijer Edcnje izjavio da je Velika Britnnija spremna ratovati u obranu svojih izvora pe-trol- eja na Srednjem Istoku i nikad ne ce napustiti Cipar, Aden i baze u Perzijskom zalivu. On je napao Gr£ku zbog trazenja Cipra. — Guvernor Cipra Harding je stijrao u Ixindon na ргеко-vor- e sa vladom. --— Britan-sk- a vojska na Cipru je iz-vrs- ila nove premetacine, za-plijen- ila velike koli5ine oru-ij- a i uhvatila 17 terorista. — Francuska vojska je razbila jedan ustani£ki od- - rcd u Aliiru. Vfi5e od 300 us-tani- ka je ubijeno, 2G0 zaro- - bljeno. U francuskoj narod-n- oj skupStini vodi se iestoka debata o Aliiru. PoIo2aj Mollettove vlade jc uzdr-- man __ ц Btmbaju ,u b;ie Ve. like demonstracije protiv premijera Nehru zbog nje-gove namjere da Bombaj odvoji od drJave Mahara-str- a koja ce obuhvatlt narod koji govori jezikom marathi Vedina gradjana Bombaja pripadaju toj jezidnoj sku-pin- i. Demonstracije su bile tako burne da je ozledjeno 25 clanova Nehruove uie pratnje. Nehru je pak izja-vio da ne ce qdustati od svo-j- e namjere. Vodja brilanskih laborila L-rifiT- irn rmhnrirn na trjjovinu sa Kinom New York " — Vodja britanske Laburtstitke stranke Hugh Gaits- - kclI kntmrao je preko ameriAe trfertzije embargo ва trguvmu s N R. Kinom. On je rekao. kako Bmamj smatra. da bi rarranje trgminf s rCinem 'tile u prileg stvari demokrace". Gakskett se takodjer zolelio za primanje N. R. Kine a UN isti-ca- S, da "rlada. koja una strarnu vlast a zeralji. mora biti t prtzna-ta"- . NAJNOMJK IZ OTT.VWK: Konzersatisni sod J a Drew pred-loii- o da parlamrnat odslaa nepo jrrenjp prcdjedatclju lteaudoinu. Premijer M. I-au-rent utao u njejjovu obranu i pred-loii- 0 da ке dikuija po prijed-Ior- u Drew a odgodi. Zatim je St. Laurent najai podna&anje prijedloga za zatsnranje dUku-Rlj- e po prijedlogu plinodu. Alidar Stewart i komratiac Donald Fleming. Oni u bill hurno pozdra%ljeni, aplauz Stewartu trajao je " minuta. 1'rrtUtavnici liberalne partije mi he izKoorili da ne riuru priutovati. To je uzeto kuu dokaz da e oni ne oMidjuju jano itupiti u obranu ladine politike. I'olanik Mewart je naroito ietoko napao minUtra Поме nataSi jra "Пгегот. On je iprirao kako je toj ilni Howe poklekaci pred predjednikom fiulf Oil C, kad je oa odbila da predtanici Kanade budu u direktorotu Tranx-- C a n a d a Pipeline Ltd. "Kako moiemo gotoriti da mu uterena nacija kad i firer lloe mora da prigne Jiju (pred amerirkim kompanija-ma- ), piao je Stewart. — Amerikanci su protje-ra- li iz Juznc Koreje neutral-n- u komisiju. To je ибтјепо pod izgovorom da je su polj-s- ki i cehoslovaCki clnnovi komisije prikrivnli oruzne pripreme Sjeverne Koreje. ledjutim, "N. Y. Times" pi3e da Sjed. Drzave jo5 od 1951. podine nastoje da se otarase neutralne komisije, i sada su dobile priliku kad je Kina predlozila saziv no-ve 2enevske konferencije za ujedinjenje Koreje. MOSKVA Jfjsip BRU7 TITO EDl'ARD KARDEL] Sovjelska ratna morna-ric-a u Jutfoslaviji Split. — Tri sovjetska ratna broda — krstarica i dva razaraca — stila su na pet dnevni posjet Jugosla-vij- i. Porast proizvodnjc Ottawa. — Indcks industrijske proizvodnjc u mjesecu nurtu do-stig- ao je brojku od 277.2 (proiz-vodnj- a 1933.— 1939. c rauna 100), saop&va Dominion Bureau of Statistics. Porast kupnjc na kredit Ottawa. — Na koncu mjescca marta Kanadjani su dugovali dvije milijarde 193 miliona dolara la kupljcnu potroUu robu, javlja Dominion Bureau of Statistics. Ta svota je za 312 miliona veda nego na krajj mjescca marta 19V Kanadski biznisman Marshall A.Johnson iz Vancouvera nalazi se u Narodnoj Republic! Kini kao predstavnik East-We- st Export-Impo- rt Co. Cilj njegove posjete je proitrenje kanadsko-kinesk- e trgovine. Na 28 maja John-son je dao slijedecu izjavu agencijt United Press. Moja kompanija je opunomodena od tranc 14 raz-Hdit- ih kanadskih kompanija, ukljudiv neke najvedc proizvodjade, da otvori pregovore sa raznim kineskim dproztaravinivimanjkaorpI oervaecnijtaumalanou ncairlujudivparnojnaalakiaennajadsknijhihovih ч pro-izvo- da. Od moga dolaska u Kinu i otvaranja pregovora ja sam se potpuno uvjerio da ce moj posjet uroditi raz-mjeno- m robe izmedju Kanade i Kine u vrijednosti od vise milijuna dolara u toku idudih 12 do 18 mjeseci. Potraibine kineskih firma koje sam dobio krecu se od medicine do maiinerije za proizvodnju papira. Narudzbe su ved dobivene od tri kineske korpo-racij- e. Posmatrajudi orijaSke gradiladke projekte koji se sada sprovode ja sam dosao do zakljudka da je poten-cij- al kineskog triiSta tako velik da ga je tesko zamisliti. 5to se tide uvoznih i izvoznih dozvola, ne postoji ogranidenje na uvoz kineske robe u Kanadu. Dapade po ugovoru od 1946. Kina se ubraja u red zemalja koje imaju najveda carinska povlaltenja. Sto se pak tide ogranidenja na izvoz, ona ce se skoro ubrajati u historiju jer sam ovdje u Pekingu vlastitim odima ridio potpuno nove ameridke masine koje su do-spj-ele u Kinu usprkos svih zabrana. SRDACNO DOCEKALA TITA SSSR i Jugoslavija ce u buduce marsirati istim putem, rekao je on Moskva. — Prijestolnica SovjetskoR Saveza je srdac-n- o do6ekala juoslavensku drzavnu delejjaciju na celu sa predsjednikom Titom. Grad je bio okicen sovjet-ski- m i juKoslavcnskim zas-tavam- a, a stotine hiljada gradjana ispunilo je mos-- kovske ulice kojima su pro-s- li jugoslavenski gosti. Na Kijovskoj zeljcznickoj stanici delegaciju su doce-ka- li predsjednik Prezidiju-ni- a Vrhovnog sovjeta Voro-silo- v, premijer Bulganjin, sekretr Komunistifike par-tije HruScov, Vjeceslav M. Molotov koji je nekoliko sati ranije podnio ostavku na duznosti mnistra vanjskih poslova te drugi clanovi so-vjets- ke vlade. Poslije izmjene pozdrava predsjednik Tito je odrzao kratki govor. Mi smo dosli da se zbli- - j zimo i jo3 bolje medjusobno upoznamo, rekao je Tito. ХагобНо nas interesiraju us-- [pjesi sovjetskih trudbenika u izgradnji novog iivota. Narodi Jugoslavije se ra-du- ju svim va§im uspjesima u I zgradnji novog 2ivota, nastavio je Tito. Oni imaju daboke simpa-tij- e za Oktobarsku revoluci-j-u i naroCito za napore so-vjetskih ljudi u ratu protiv fasizma. Zatim jc govorio o histo-rijski- m I krvnim vczama koje povezuju narode Sov-jetsk- og Saveza i Jugoslavije. "Zajedniбka borba naSih naroda od 1911. do kraja rata potvrdjuje istinitost tvrdnje da je паба sudbina nerazdvojiva', rekao je Tito. Potom je spomenuo "ne-duven- i" i "tragiini" sukob ' od 1948. i naglasio da za is tog nije krivni narod Sovjet Kada cc Ottawa proRlcdati? КлплЛгко minhlarttto lrgo-tin- e — (,°fft Mf. lleue!) — je eitro njpjdo Martball A. ]октчопл theg pelnljjd Јл tax-tij- e tanjJslo-linesl-K trgotin. Mlnhtarstfo V njaiilo Јл te КлпаЈл ne te prUljmtiti polm-Sjjrr- m Јл trnVt amerrlki arribar-g- o (глУглпл) пм titoz ukozta-ni- b ttrttegi'ttkib пМетгјл!л m lemMnittHie ztmlje. Cinjenks je ti Ja emeriti e тлИпе Jtpijti4fM м Kinu mt-pr- lt zbrjni. Arteriiki tjpttalhti ргвЈлјш Kini тплИпе zaebiLamm putem. Oni sm pretir 1тшпНтл. лИ — bfenit je bhnit! KaJ le Ot4vs р+еНлИ Јл pgi Jte a~tentli ItpitAtti go-ro- re i mgleJjii te м irMant Jje-It- ? RaJm'i enf If cm rie. sit r.e iz Imths, eef jtne — iale Jtiiimje КжплЈИ Ss NJ?. Khtem trtbi Hgts-ti-f Г SJL Kint tribs Mtp&-tUt- it Jipterijftle eJn+tef I (Ured. "Jedmstva") Kanadski biznisman na posjeti Kini predvidja povecanje kanadsko-kinesk- e trgovine skog Saveza ni Jugoslavije. "Nas je to jako bolilo — kazao je Tito — ali smo vje-rov- ali da ce do5i vrijeme kad de sve ono &to nas raz-dva- ja biti odstarnjeno i na-S- e prijateljstvo dobiti nove i evi-c- e temeljo. To Tijeme je doSlo zahvaljujudi le-njinstif- ikoj politicj vlade i CK KomunistiCke partije Sovjetskog Saveza. "Dolazak drugova HruA-6ov- a, Bulganjina, Mikojana i drugih u Iieogi-ad- , razgo-vo- ri sa njima, deklaracija koja je torn prilikoni sastav-Ijen- a, a poslije hrabra i da-lekovi- dna vanjska politika kolektivnog vodstva SSSR-- a jesu, po mom dubokom u-bjedj- enju, garancija da se neSto takova ne ce ponoviti izmedju nasih zemalja mar-snrujuc- ih putem Marksa, Engelsa i Lenjina. "Ja sam uvjeren da takav pravac razvitka u prijatelj- - skim odnosima nasih zema-lja nije samo solidan prilog stvari mira, vec takodjer pravilan razvitak' medjuna-rodni- h odnosa, medjunarod-no- g radni6kog pokreta i pro- - gresivnog pokreta uopce." "Dragi drugovi i gradja-n- i, mi smo doSli u va§u zc-ml- ju da razgovaramo sa va-Si- m rukovodiocima i da iz-mijen- imo poglede o mnogim problemima koji se ti6u ne samo buducih odnosa naSihl sa - pre коц su torn diiniice potpisivanja histonjskc , heogradskc dcklcracije i dolaska predsjcdnika I"NRJ Tita MosKvu sovjetska itampa jc clikt bro; flanaka i izjasa sovjetskih ru- - A. Volkov, predsjednik Saveznog sovjeta Vrhovnog sovjeta SSSR c izjasio: prcgoson izmedj dclegacija lada SSSR i Pcdcrativnc Republike Jugoslaxijc, koji su vo-dje- ni od 26. maja do 2. juna 19)3. dovcli su do uklanjanja ra-znih sts-orcni- h prepreka koje su toku niza ne sa-mo trovale odnose SSSR i Jugoslavije. nego i nanosile Itctu stvari mira, demokracije i socija-Iizma- . Deklaracija lada Sovjetskog Saveza i Jugoslasije znafila jc va-ia- n doprinos stvari mira i medju-narodn- e sigurnostu Ona je Jiroke mogacnosti za SATstrani raz vitak i dalje stva naroda nase zemlje i I Jugoslastje, za norma-lizovan- je 1 odnosa JagosJai'je sa ssima zemljama narodne demokra cije. Protekla sovjet preges-or- a pct- - vrdila je svu pravilnost i ss-ejere-tncn-ost akca koje sa poduzefe Kenwnttti&a part fa i slada radi normalizeva-nj- a sos ed- - nesa. Zahvalftfi vanjskopoKti&e Ifnije, partij je po-rt-o za rukom da pobotfUaje odnosa izme-dj- u Sovjetskog Saveza t Jugostavije. da tradidenalne bratsrvo I prijaiefjsmj iijcnu wraunfti jdju jagoslas-enskt- m i sovjeukim j nvoaoa zemalja, vcS i pitanjima mc-- dj una rod nog znadaja, koja zanimaju cijeli svijet. "Medju takva pitanja pojacanje i ocuvanje mira i miroljubive suradnje. "Ja vjerujem tin ovaj posjet pridonijeti ne samo poveennju povjerenja izme-dju SSSII-- a i Jugoslavije, vec i povecanju povjerenja na medjunarodnom "Nas stoga pred-stavl- ja pojacanje mirne izme-dju i Tito je sa pokli-ko- m : "Zivio Soxjetski Sa-ve- z! zivilo priajteljstvo iz-medju Sovjetskog i U ime Prezidijuma Vrhov-no-g sovjeta, sovjetske vlade i Komunistidke jugo- - Protekla godina potvrdila pravilnost sovjetske da normalizuje odnose Jugoslavijom Mosksa Posodom & Uspjesi, u pogledu u objavila kovoddaca. Narodnc godine, vjeitaflei u godina izmedju otvorila pfodubljavanje histo-njs-ki nastalog bratskog prijatclj- - izmedju a takodjer godma poslije sko-jugo!avcns-kih odlucnih sovjets4a jetsko-jeges4aveftk- jh esrsarenfa leafifl-sk- e postigne ke-rjem- to uspostavi гзс-- pita-nj- a s]ada obnova medjunaiodne ce opsegu. posjet daljno koegzistencije drzava naroda". zavrsio Saveza Jugoslavije!" partije odluke slaveivskc goste je pozdravio Klement VoiosiIov. On je izrazio uvjerenje da ce posjet dovesti do ројаба-nj- a prijatcljstva i suradnje izmedju dviju zemalja. Pored Tita u delegaciji se nalazi Edvard Kardelj, mi-nist- ar vanjskih poslova Ko-£- a Popovid, dlan 'Saveznog izvrSnog vijeda Mijalko To-doro- vic i veliki broj politi-iki- h i ekonomskih strudnjn-ka- , te i Titova supruga Jo-vank- a. sada %ei postignuti, svjedott o is-- krenoj tcinji sovjetskog i jugosla- - senskog naroda i njthovih vlada da na sse пабпс razvijaju i jaaju prijateljske odnose i saradnju u duhu Dcklaracije od 2. juna 19 godine. Snaina manifestacija istmskih prijateljskih osjeanja kojima su narodi SSSR i Jugoslavije proicti jedan prema drugom jeste razmje-n- a parlamcntarnih dclcgacija. Kao Jto je poznato, u augustu proile godine u Sovjctskom Savczu jc bo-tav- da dclcgacija Sasezne narodnc skupitine rNRJ na Celu sa pred-sjednikom Sabora Narodne Repu-blike Hrvatskc Vladimirom Baka-TfCe- m, a u oktobru 19)). godine Jugoslaviju je posjetila dclcgacija VrhosTiog sovjeta SSSR. Ona jc naiila na narofito topao I iskren prijem.'Na сЈаполе sovjetske dele-gaaj- e sdiki utisak su ostasih o-grom- ni uspjesi hcrojskog jugosla-sensko- g naroda, koje je on posti-ga- o u svim obJastima pnvrednog. poIitKkog i kulturnog iisota sstje zemlje. Ti uspjesi jugoslasenskog naroda u izgradnji nosog iisota postati su moguli zahsaljujui po bjedi narodne revokiaje uslijcd icpz se Jugoslavija rzxvija kao ze-mJ- ja socTJak'zma. Za vrijemc niHh nwogobrojnih suweta t razgovera sa mkosodKxi-m- a vlade i trudbenkifna zemlje na&i jagos4as-efHk-i prifateffi su pot-puno otvoreno iztiLtvxU vote du-bek- o zadovoifstvo povodom po-novi-x) ttFeta kenA nermalnih odnosa iamedja nalih zemalja i iz-raiav- ali plamene iefje da prijitelj-stv- o izmedju sevjettkeg i jugosla-vensieo- g naroda i rtidilje jaca i da se razvrja na cvrstoj i rdravoj os-- novi a pravca koji odgosara intc- - 11-ча.ката- к ni нг j
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 05, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-06-05 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000144 |
Description
Title | 000175 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | 4f—" ' Ш U?u£&Z Оте ?odine slavimo 25-frodisn-jicu jugoslavenko-kanadk- e procreslvne Stamp. Prvi broj "BORB £ — Iila radnika i wljaka iz Jugoslavia u Kanadi — IzaJao je 2. потетђга 1931. codinr a Torontn. BORBU"je 1936. nalijediU "SLOBODXA MISAO- "- li- -t prosreeisnih kndkih Нгтаи — i "PR A V D A", IUt progreeivnih kanadkih Srba. SLOBOD-NA- " MISAO" i TRAVDA" u bil zabranjene u julu 1940. zbog antiratnoR lanoviita. U decembru 1940. poee© je Izlazit progwisTii IUt kanadskih llrvata "XOVOST 1" a maju 1941. list progreivnih kanadkih Srba "SKPSKI GLASXIK", a u julu 1942. IUt progress nih kanadskih Slovcnaca "EDIXOS T. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST I junu 1948. "XOVOST1", "S R P S K I G L A S N' I K" i "EDI-- X O S T' su ujcdinili — otada ixlazi "JEDIXSTV O". VOL. VIII. — NO. II (G6G) TORONTO. TUESDAY, JUNE o. 193G PRICE oe PER COPY Bura u parlatnentu jaca nego ik ad prije Izbori jedini izlaz iz pcirla.menta.rne krize OTTAWA. — Situacija u parlam ntu se zaostnla do krajnjih granica. Proslog petka (1. juna) u parla-ment- u doslo je do vrlo burnih prizora — nesto slicnoga se ne pamti u 89 godina postojanja ove institucijc. Ruko-vode- di aparat parlamenta je u krizi. Promatradi sma-traj- u da ima samo jedan izlaz: raspis novih izbora. Cak su i neki vladini predstavnici izjavili da je to postalo neizbjeiivo. Krizu je prouzrocilo vla-din- o nasilje. Vlada je odlu-cn- a da svoj prijedlog o iz-gradnji plinovoda progura do 7. juna — dan koga su odredili ameridki vlasnici Trans-Canad- a Pipelines Ltd — i ne obazire se ni na pra-v- a pralamenta ni raspoloze-nj- e javnosti. Takav stav do-ve- o je u pitanje autoritet spikera (predsjedatelja) od koga. zavisi pravilno funk-cionisan- je parlamenta. Nai-m- e, vlada je natjcrala spi-ke- ra da otvoreno sluii nje-zin- u planu, pokaie svoju pristranost, pa je opozicija izjavila da vise nema povje-renj- a u spikera i namjerava prcdlozit da mu se izglasa nepovjerenje. Vladina veci-n- a ce svakako sprijediti us-vaja- nje prijedloga, aii auto-ritet spikera ce ipak biti pot-kop- an i on ne de modi da dalje rukovodi poslovima parlamenta. Biranje novog spikera je iskljudeno i zato ne prcstaje niSta drugo osim novih izbora. Do ove situacije je doSlo u cetvrtak 31. maja kad je spiker Rene Beaudoin, koji je siovio као vrsan paria-mentar- ac prihvatio prijed-log sisieferskog poslanika Colin Cnmerona da se disku-siraj- u dva pisma objavljena u listu Ottawa Journal u kojima se kritikuje poslovn-nj- e parlamenta. Beaudoiu je rekao da je to ozbiljna stvar i da treba da se diskusira. On je cak pomogao Came ronu da a a s t a v i prijed-log. Vladinim ministrima to nije bilo voljl, jer je to bilo skretanje diskusije sa njiho-v- a prijedloga za posudjiva-nj- e 80 miliona dolara Trans-Canad- a Pipelines Ltd. i iz-grad- nju sjevero-ontarijs- ke sekcije uz cijenu od 118 miliona. Zasjednnje je za vr3eno sa obedanjem Beau- - dofna da ce to biti prva to- - eka dnevnog reda u petak. , Medjutim, kad je u petak sjednica nastavljena Beau-doin je izjavio, da taj pri-jedl- og ne te biti diskusiran, jer da je on pogrijeSio kad je to obecao dan ranije, i da ce se umjesto toga preci na izglasavanje prijedloga St. Laurenta o zatvaranju dis-kusije. To je prouzrocilo urnebes. Opozicija se pobunila. Gru-p- a poslanika po51a je do sa-m- og predsjednidkog mjesta. protestirala protiv njegove ! odluke. napadala pa da je io ucmio po pni5i4uiu ...-- nistara. dobacivala mu da je diktator itd. Liberali su vi-ka- li na opoziciju i tako se stvonla opda guiva i metei. I Wall Street sindikat preuzeo kcntrolu New York — PriroJfti тНп Alberte i izcradnia гЧјпол oda a Minesoru i tstocnu Kanada sada se (Nastarak na str 2) Gradjanska konferencija trazi da vlada izmjeni politiku ill podnese ostavku Toronto. — Tedrralna slada treba da izmjeni fttoju politiku 0 izgradnji plinosoda ili podnee tasku, zakljutMli ни u£enici Kradjanke konferencije oJriane otdjc u huImiIu 2. juna. I'pucVn je poiv tim gradja-nim- a da u torn mUlu teleRra-firaj- u, piiu pima i telefoniraju flamnima federalna lade i par-lamenta. Konferencija je aztana po radnickim tredunijokim %ijeci ma, kuja broje Ue ik! I2U.O0II jlanoa. I'rinuMltotali iu pred-lani- ci raznih drugih orKaniza-cij- a i untanoa. liila je pozana 1 proinrljalna lada, ali м nije odzavata; premijer IVfint je pi, me no odgotorio da je pitanje plinooda federalna tvar. Nije e odzavala ni Rradka upraa Tronta. Na konferenciji ки takodjer Koorili 4ieferki polanik KRATKI PREGLED SVJETSKIH D06ADJAJA — Britanski premijer Edcnje izjavio da je Velika Britnnija spremna ratovati u obranu svojih izvora pe-trol- eja na Srednjem Istoku i nikad ne ce napustiti Cipar, Aden i baze u Perzijskom zalivu. On je napao Gr£ku zbog trazenja Cipra. — Guvernor Cipra Harding je stijrao u Ixindon na ргеко-vor- e sa vladom. --— Britan-sk- a vojska na Cipru je iz-vrs- ila nove premetacine, za-plijen- ila velike koli5ine oru-ij- a i uhvatila 17 terorista. — Francuska vojska je razbila jedan ustani£ki od- - rcd u Aliiru. Vfi5e od 300 us-tani- ka je ubijeno, 2G0 zaro- - bljeno. U francuskoj narod-n- oj skupStini vodi se iestoka debata o Aliiru. PoIo2aj Mollettove vlade jc uzdr-- man __ ц Btmbaju ,u b;ie Ve. like demonstracije protiv premijera Nehru zbog nje-gove namjere da Bombaj odvoji od drJave Mahara-str- a koja ce obuhvatlt narod koji govori jezikom marathi Vedina gradjana Bombaja pripadaju toj jezidnoj sku-pin- i. Demonstracije su bile tako burne da je ozledjeno 25 clanova Nehruove uie pratnje. Nehru je pak izja-vio da ne ce qdustati od svo-j- e namjere. Vodja brilanskih laborila L-rifiT- irn rmhnrirn na trjjovinu sa Kinom New York " — Vodja britanske Laburtstitke stranke Hugh Gaits- - kclI kntmrao je preko ameriAe trfertzije embargo ва trguvmu s N R. Kinom. On je rekao. kako Bmamj smatra. da bi rarranje trgminf s rCinem 'tile u prileg stvari demokrace". Gakskett se takodjer zolelio za primanje N. R. Kine a UN isti-ca- S, da "rlada. koja una strarnu vlast a zeralji. mora biti t prtzna-ta"- . NAJNOMJK IZ OTT.VWK: Konzersatisni sod J a Drew pred-loii- o da parlamrnat odslaa nepo jrrenjp prcdjedatclju lteaudoinu. Premijer M. I-au-rent utao u njejjovu obranu i pred-loii- 0 da ке dikuija po prijed-Ior- u Drew a odgodi. Zatim je St. Laurent najai podna&anje prijedloga za zatsnranje dUku-Rlj- e po prijedlogu plinodu. Alidar Stewart i komratiac Donald Fleming. Oni u bill hurno pozdra%ljeni, aplauz Stewartu trajao je " minuta. 1'rrtUtavnici liberalne partije mi he izKoorili da ne riuru priutovati. To je uzeto kuu dokaz da e oni ne oMidjuju jano itupiti u obranu ladine politike. I'olanik Mewart je naroito ietoko napao minUtra Поме nataSi jra "Пгегот. On je iprirao kako je toj ilni Howe poklekaci pred predjednikom fiulf Oil C, kad je oa odbila da predtanici Kanade budu u direktorotu Tranx-- C a n a d a Pipeline Ltd. "Kako moiemo gotoriti da mu uterena nacija kad i firer lloe mora da prigne Jiju (pred amerirkim kompanija-ma- ), piao je Stewart. — Amerikanci su protje-ra- li iz Juznc Koreje neutral-n- u komisiju. To je ибтјепо pod izgovorom da je su polj-s- ki i cehoslovaCki clnnovi komisije prikrivnli oruzne pripreme Sjeverne Koreje. ledjutim, "N. Y. Times" pi3e da Sjed. Drzave jo5 od 1951. podine nastoje da se otarase neutralne komisije, i sada su dobile priliku kad je Kina predlozila saziv no-ve 2enevske konferencije za ujedinjenje Koreje. MOSKVA Jfjsip BRU7 TITO EDl'ARD KARDEL] Sovjelska ratna morna-ric-a u Jutfoslaviji Split. — Tri sovjetska ratna broda — krstarica i dva razaraca — stila su na pet dnevni posjet Jugosla-vij- i. Porast proizvodnjc Ottawa. — Indcks industrijske proizvodnjc u mjesecu nurtu do-stig- ao je brojku od 277.2 (proiz-vodnj- a 1933.— 1939. c rauna 100), saop&va Dominion Bureau of Statistics. Porast kupnjc na kredit Ottawa. — Na koncu mjescca marta Kanadjani su dugovali dvije milijarde 193 miliona dolara la kupljcnu potroUu robu, javlja Dominion Bureau of Statistics. Ta svota je za 312 miliona veda nego na krajj mjescca marta 19V Kanadski biznisman Marshall A.Johnson iz Vancouvera nalazi se u Narodnoj Republic! Kini kao predstavnik East-We- st Export-Impo- rt Co. Cilj njegove posjete je proitrenje kanadsko-kinesk- e trgovine. Na 28 maja John-son je dao slijedecu izjavu agencijt United Press. Moja kompanija je opunomodena od tranc 14 raz-Hdit- ih kanadskih kompanija, ukljudiv neke najvedc proizvodjade, da otvori pregovore sa raznim kineskim dproztaravinivimanjkaorpI oervaecnijtaumalanou ncairlujudivparnojnaalakiaennajadsknijhihovih ч pro-izvo- da. Od moga dolaska u Kinu i otvaranja pregovora ja sam se potpuno uvjerio da ce moj posjet uroditi raz-mjeno- m robe izmedju Kanade i Kine u vrijednosti od vise milijuna dolara u toku idudih 12 do 18 mjeseci. Potraibine kineskih firma koje sam dobio krecu se od medicine do maiinerije za proizvodnju papira. Narudzbe su ved dobivene od tri kineske korpo-racij- e. Posmatrajudi orijaSke gradiladke projekte koji se sada sprovode ja sam dosao do zakljudka da je poten-cij- al kineskog triiSta tako velik da ga je tesko zamisliti. 5to se tide uvoznih i izvoznih dozvola, ne postoji ogranidenje na uvoz kineske robe u Kanadu. Dapade po ugovoru od 1946. Kina se ubraja u red zemalja koje imaju najveda carinska povlaltenja. Sto se pak tide ogranidenja na izvoz, ona ce se skoro ubrajati u historiju jer sam ovdje u Pekingu vlastitim odima ridio potpuno nove ameridke masine koje su do-spj-ele u Kinu usprkos svih zabrana. SRDACNO DOCEKALA TITA SSSR i Jugoslavija ce u buduce marsirati istim putem, rekao je on Moskva. — Prijestolnica SovjetskoR Saveza je srdac-n- o do6ekala juoslavensku drzavnu delejjaciju na celu sa predsjednikom Titom. Grad je bio okicen sovjet-ski- m i juKoslavcnskim zas-tavam- a, a stotine hiljada gradjana ispunilo je mos-- kovske ulice kojima su pro-s- li jugoslavenski gosti. Na Kijovskoj zeljcznickoj stanici delegaciju su doce-ka- li predsjednik Prezidiju-ni- a Vrhovnog sovjeta Voro-silo- v, premijer Bulganjin, sekretr Komunistifike par-tije HruScov, Vjeceslav M. Molotov koji je nekoliko sati ranije podnio ostavku na duznosti mnistra vanjskih poslova te drugi clanovi so-vjets- ke vlade. Poslije izmjene pozdrava predsjednik Tito je odrzao kratki govor. Mi smo dosli da se zbli- - j zimo i jo3 bolje medjusobno upoznamo, rekao je Tito. ХагобНо nas interesiraju us-- [pjesi sovjetskih trudbenika u izgradnji novog iivota. Narodi Jugoslavije se ra-du- ju svim va§im uspjesima u I zgradnji novog 2ivota, nastavio je Tito. Oni imaju daboke simpa-tij- e za Oktobarsku revoluci-j-u i naroCito za napore so-vjetskih ljudi u ratu protiv fasizma. Zatim jc govorio o histo-rijski- m I krvnim vczama koje povezuju narode Sov-jetsk- og Saveza i Jugoslavije. "Zajedniбka borba naSih naroda od 1911. do kraja rata potvrdjuje istinitost tvrdnje da je паба sudbina nerazdvojiva', rekao je Tito. Potom je spomenuo "ne-duven- i" i "tragiini" sukob ' od 1948. i naglasio da za is tog nije krivni narod Sovjet Kada cc Ottawa proRlcdati? КлплЛгко minhlarttto lrgo-tin- e — (,°fft Mf. lleue!) — je eitro njpjdo Martball A. ]октчопл theg pelnljjd Јл tax-tij- e tanjJslo-linesl-K trgotin. Mlnhtarstfo V njaiilo Јл te КлпаЈл ne te prUljmtiti polm-Sjjrr- m Јл trnVt amerrlki arribar-g- o (глУглпл) пм titoz ukozta-ni- b ttrttegi'ttkib пМетгјл!л m lemMnittHie ztmlje. Cinjenks je ti Ja emeriti e тлИпе Jtpijti4fM м Kinu mt-pr- lt zbrjni. Arteriiki tjpttalhti ргвЈлјш Kini тплИпе zaebiLamm putem. Oni sm pretir 1тшпНтл. лИ — bfenit je bhnit! KaJ le Ot4vs р+еНлИ Јл pgi Jte a~tentli ItpitAtti go-ro- re i mgleJjii te м irMant Jje-It- ? RaJm'i enf If cm rie. sit r.e iz Imths, eef jtne — iale Jtiiimje КжплЈИ Ss NJ?. Khtem trtbi Hgts-ti-f Г SJL Kint tribs Mtp&-tUt- it Jipterijftle eJn+tef I (Ured. "Jedmstva") Kanadski biznisman na posjeti Kini predvidja povecanje kanadsko-kinesk- e trgovine skog Saveza ni Jugoslavije. "Nas je to jako bolilo — kazao je Tito — ali smo vje-rov- ali da ce do5i vrijeme kad de sve ono &to nas raz-dva- ja biti odstarnjeno i na-S- e prijateljstvo dobiti nove i evi-c- e temeljo. To Tijeme je doSlo zahvaljujudi le-njinstif- ikoj politicj vlade i CK KomunistiCke partije Sovjetskog Saveza. "Dolazak drugova HruA-6ov- a, Bulganjina, Mikojana i drugih u Iieogi-ad- , razgo-vo- ri sa njima, deklaracija koja je torn prilikoni sastav-Ijen- a, a poslije hrabra i da-lekovi- dna vanjska politika kolektivnog vodstva SSSR-- a jesu, po mom dubokom u-bjedj- enju, garancija da se neSto takova ne ce ponoviti izmedju nasih zemalja mar-snrujuc- ih putem Marksa, Engelsa i Lenjina. "Ja sam uvjeren da takav pravac razvitka u prijatelj- - skim odnosima nasih zema-lja nije samo solidan prilog stvari mira, vec takodjer pravilan razvitak' medjuna-rodni- h odnosa, medjunarod-no- g radni6kog pokreta i pro- - gresivnog pokreta uopce." "Dragi drugovi i gradja-n- i, mi smo doSli u va§u zc-ml- ju da razgovaramo sa va-Si- m rukovodiocima i da iz-mijen- imo poglede o mnogim problemima koji se ti6u ne samo buducih odnosa naSihl sa - pre коц su torn diiniice potpisivanja histonjskc , heogradskc dcklcracije i dolaska predsjcdnika I"NRJ Tita MosKvu sovjetska itampa jc clikt bro; flanaka i izjasa sovjetskih ru- - A. Volkov, predsjednik Saveznog sovjeta Vrhovnog sovjeta SSSR c izjasio: prcgoson izmedj dclegacija lada SSSR i Pcdcrativnc Republike Jugoslaxijc, koji su vo-dje- ni od 26. maja do 2. juna 19)3. dovcli su do uklanjanja ra-znih sts-orcni- h prepreka koje su toku niza ne sa-mo trovale odnose SSSR i Jugoslavije. nego i nanosile Itctu stvari mira, demokracije i socija-Iizma- . Deklaracija lada Sovjetskog Saveza i Jugoslasije znafila jc va-ia- n doprinos stvari mira i medju-narodn- e sigurnostu Ona je Jiroke mogacnosti za SATstrani raz vitak i dalje stva naroda nase zemlje i I Jugoslastje, za norma-lizovan- je 1 odnosa JagosJai'je sa ssima zemljama narodne demokra cije. Protekla sovjet preges-or- a pct- - vrdila je svu pravilnost i ss-ejere-tncn-ost akca koje sa poduzefe Kenwnttti&a part fa i slada radi normalizeva-nj- a sos ed- - nesa. Zahvalftfi vanjskopoKti&e Ifnije, partij je po-rt-o za rukom da pobotfUaje odnosa izme-dj- u Sovjetskog Saveza t Jugostavije. da tradidenalne bratsrvo I prijaiefjsmj iijcnu wraunfti jdju jagoslas-enskt- m i sovjeukim j nvoaoa zemalja, vcS i pitanjima mc-- dj una rod nog znadaja, koja zanimaju cijeli svijet. "Medju takva pitanja pojacanje i ocuvanje mira i miroljubive suradnje. "Ja vjerujem tin ovaj posjet pridonijeti ne samo poveennju povjerenja izme-dju SSSII-- a i Jugoslavije, vec i povecanju povjerenja na medjunarodnom "Nas stoga pred-stavl- ja pojacanje mirne izme-dju i Tito je sa pokli-ko- m : "Zivio Soxjetski Sa-ve- z! zivilo priajteljstvo iz-medju Sovjetskog i U ime Prezidijuma Vrhov-no-g sovjeta, sovjetske vlade i Komunistidke jugo- - Protekla godina potvrdila pravilnost sovjetske da normalizuje odnose Jugoslavijom Mosksa Posodom & Uspjesi, u pogledu u objavila kovoddaca. Narodnc godine, vjeitaflei u godina izmedju otvorila pfodubljavanje histo-njs-ki nastalog bratskog prijatclj- - izmedju a takodjer godma poslije sko-jugo!avcns-kih odlucnih sovjets4a jetsko-jeges4aveftk- jh esrsarenfa leafifl-sk- e postigne ke-rjem- to uspostavi гзс-- pita-nj- a s]ada obnova medjunaiodne ce opsegu. posjet daljno koegzistencije drzava naroda". zavrsio Saveza Jugoslavije!" partije odluke slaveivskc goste je pozdravio Klement VoiosiIov. On je izrazio uvjerenje da ce posjet dovesti do ројаба-nj- a prijatcljstva i suradnje izmedju dviju zemalja. Pored Tita u delegaciji se nalazi Edvard Kardelj, mi-nist- ar vanjskih poslova Ko-£- a Popovid, dlan 'Saveznog izvrSnog vijeda Mijalko To-doro- vic i veliki broj politi-iki- h i ekonomskih strudnjn-ka- , te i Titova supruga Jo-vank- a. sada %ei postignuti, svjedott o is-- krenoj tcinji sovjetskog i jugosla- - senskog naroda i njthovih vlada da na sse пабпс razvijaju i jaaju prijateljske odnose i saradnju u duhu Dcklaracije od 2. juna 19 godine. Snaina manifestacija istmskih prijateljskih osjeanja kojima su narodi SSSR i Jugoslavije proicti jedan prema drugom jeste razmje-n- a parlamcntarnih dclcgacija. Kao Jto je poznato, u augustu proile godine u Sovjctskom Savczu jc bo-tav- da dclcgacija Sasezne narodnc skupitine rNRJ na Celu sa pred-sjednikom Sabora Narodne Repu-blike Hrvatskc Vladimirom Baka-TfCe- m, a u oktobru 19)). godine Jugoslaviju je posjetila dclcgacija VrhosTiog sovjeta SSSR. Ona jc naiila na narofito topao I iskren prijem.'Na сЈаполе sovjetske dele-gaaj- e sdiki utisak su ostasih o-grom- ni uspjesi hcrojskog jugosla-sensko- g naroda, koje je on posti-ga- o u svim obJastima pnvrednog. poIitKkog i kulturnog iisota sstje zemlje. Ti uspjesi jugoslasenskog naroda u izgradnji nosog iisota postati su moguli zahsaljujui po bjedi narodne revokiaje uslijcd icpz se Jugoslavija rzxvija kao ze-mJ- ja socTJak'zma. Za vrijemc niHh nwogobrojnih suweta t razgovera sa mkosodKxi-m- a vlade i trudbenkifna zemlje na&i jagos4as-efHk-i prifateffi su pot-puno otvoreno iztiLtvxU vote du-bek- o zadovoifstvo povodom po-novi-x) ttFeta kenA nermalnih odnosa iamedja nalih zemalja i iz-raiav- ali plamene iefje da prijitelj-stv- o izmedju sevjettkeg i jugosla-vensieo- g naroda i rtidilje jaca i da se razvrja na cvrstoj i rdravoj os-- novi a pravca koji odgosara intc- - 11-ча.ката- к ni нг j |
Tags
Comments
Post a Comment for 000175