Jedinstvo, January 03, 1955

              JUGOSLAVENSKO-KANA- D SKI DEMOKRATSKI LIST
'u VIII. No. 1 (G23)
Glavni zadaci : zdravstveno osiguranje,
plinouod, psenica, priznanje Kine
Na 10. janunra otvara se novo zasjcdanje parlamenta.
u Ottawi. PoboljSanjem svjetskc situacije, poslije ieneve,
otvoreno je ге!епо svijetlo parlamcntu za usvajanje
novo?, vainog zakonodavstva.
CETIRI NOVE MJERE su narodito poieljne i odeki-van- e od parlamenta. To su :
Nacionalno zdravstveno osiguranje,
Opce vlasnistvo Trans-Canad- a Gas Pipeline,
Prodaja kanadskog viika pienice,
Diplomatski odnosi sa narodnom Kinom.
Poslije vi5e mjeseci i go-dina
politidkog pretresanja
ovih pitanja, vecina Kann-djan- a
ih sada podriava. Oni
hode da parlamcnat postup!
po njima. Oni su siti vladi-no- g
zatezanja. U traienju
tih mjera istide se radniStvo.
Farmeri su za. Odludno ih
podupre i vecina ducandiija
i kudedomadica namjeStoni-k- a
I malih biznlsmcna.
Zdravstveno osiguranje
na dohvatu
Ako narod pojaca svoje
naporo zdravstveno. osigu-ranje
de biti usvojeno na
ovom zasjedanju parlamen-ta.
ProSlog nprila premijer
St. Laurent je tvrdio da na-cional- na obrana ne ostavlja
novca za zdravstveno osigu-ranje.
Ali u oktobru on je
izmjenio svoje stanoviSte i
sada podinju pregovori iz-me- dju federalnc i provinci-jnlni- h
vlada po pitanju
zdravstvenog oslgurnnja. Iz-gle- di
za mir su bolji, i ratno
straSilo ne moie biti iskori-Stcn- o
za ponovno odgndjn-nje- .
Zdravstveno osiguranje
ce ispunit glavnu prazninu
koja јоб postoji u "kanad-sko- m
socijalnom znkono-davstv- u. Kanadske obitelji,
osim najbogatijih, ne mogu
podmirivati lijcdnidkih i bol-nidk- ih
troSkova.
Ontario, British Columbia,
Alberta, Saskatchewan i
Newfoundland, obuhvada- -
judi vedinu kanadskog pu-danst- va,
podupiru usvaja-nje
zdravstvenog osigura-nj- a.
Quebeski premijer Du-ples- sis
je јоб uvijek protiv.
Ali on ima zabravljenu pa-m- et.
Njegov stav ne smije
sprijediti akciju parlamenta.
Mi pozivamo parlamcnat:
"Usvojiti zdravstveno osigu-ranje
na ovom zasjedanju !"
Kanadski plinovod
Parlamenat truba da u-v- azi
rastude protcste protiv
ostavljanja Trans-Canad- a
Gas Pipeline pod ameridkom
kontrolom. Kanadjani insi-stira- ju
da ditavi plinovod, a
ne samo ontarijski dio, bude
kanadski.
U javnost su izbile neke
porazne dinjenice. Ameri-dk- a
kontrola ce Kanadu li-S- iti
svake koristi od plino-vod- a.
Plin de biti skuplji u
Kanadi nego u USA. Dru-gi- m
rijecima, ameridka kon-trola
ce prisilit Kanadjane
da subvencioniraju jeftini
dovoz plina za ameridku in-dustr- iju
i domove.
Mi nismo protiv takvih
stranih uloga u Kanadi koji
sluie za razvitak zemlje.
Ali ovdje e radi o drugome.
Nije todna tvrdnja da su
TORONTO, TUESDAY, JANUARY 3, 1955
! Amerikanci mogudi prcuzi-- ! mati пабе sirovinc zbog od-bijan- ja kanadskih kapitali-st- a da riskiraju svoj novae.
Treba priznati da kanadski
kapital ne pokazuje mnogo
vjcre u Kanadu. Ali to nije
potpuna slika. Kada vcliki
milijardski amcridki intere-s- i
dolaze u malu zcmlju,
onda od vlade a ne od poje-dini- h
kapitalista zavisi za-Sti- ta nacionalnih interesa.
U prostranoj zemlji kao sto
je паба vlada treba da mo-bilizi- ra kapital za ulaga-nj- e
u velike gradiladke pro-jekt- e.
Javno vlasnistvo cijelog
plinovoda sada zagovaraju
i neki uplivni listovi. Onta-rijsk- a
vlada je zauzcla isti
stav. Kanadski narod trail
sve-kanads- ki plinovod, koji
ce osigurati jeftino gorivo
kanadskoj industriji i kuda-m- a,
izgradjen i operisan po
Kanadjanlma, u korist Kn-nadjnn- n.
Mir otvara put trgovini
Parlamenat treba podu-ze- ti
mjorc za prodaju mili-jnrd- e
buseli pSenice. Ottawa
nije ni prstom makla da is-kor- isti
trgovadke mogucno- -
sti koje sada postoje. Wash
ington, konstedi vladinu pa-sivno- st,
podigao je barijere
kanadskoj trgovini.
Vodje kanadskih faintera
nastoje da probiju te bari-jere.
Oni traie da se рбет-c- a
prodaje za sterlingu i
prestane traienjem otplate
ameridkim dolanma. Vedina
Kanadjana se s tim slaie.
Kanadski viskovi рбешсе
moraju biti prodani Hi ce
dodi do ozbiljne poljopriv-redn- e
krizc koja de zahvatit
cijelu zemlju.
U isto vrijeme parlame-nat
treba ukloniti po Sjed.
Driavama nametnute re-strikc- ije
na trgovinu sa ze-mlja- ma
drukdijeg drustve-no- g
sistema nego je kanad-ski.
Time je onemogudena
trgovina sa velikim dijelom
svijeta — Kinom, Sovjet-ski- m
Savezom i zemljama
centralne i istodne Evrope.
Parlamenat treba proSiriti
kanadsku trgovinsku politi-k- u
za prodaju iita i drugih
proizvoda davanjem dugo-rodn- ih
kredita Indiji, Kini i
drugim zemljama.
Treba priznati NR Kinu
Jedan znadajni korak u
interesu mira i kanadske si-gurn- osti
kojega parlamenat
tMtia nonnsredno poduzeti
je priznanje Narodne Repu--
blike Kine. To di mia pour-sk- a
onim silama u Sjed.
Driavama koje iele udiniti
kraj politici kuraienja Cang
(Nastavak na st. 4)
Glasovi stampe
"Toronto Daily Star", naj-ve- di kanadski dnevnik, u
broju od 30 decembra u
uvodnom dlanku zagovara
kanadsko priznanje N. R.
Kine.
List veli da kanadski dr-iavni- ci
— St. Laurent i Pear-son
— vise od dvije godine
daju izjave "koje zvu6e kao
argument!" u prilog toga.
Ali oni se ipak ne osudjuju
poci na taj korak iz bojazni
da se ne zamjere Sjed.
Driavama.
"Ovo je prilidno nezgod-n- a
stvar za jednu suverenu
zemlju", kaie Star".
Ukazujudi na ulogu Ka-na- de
u primanju novih dla-no- va
u UN, "Star" zaklju-duj- e:
"Vrijeme je da vlada
posluSa svoje vlastite savje-t- c
u pitanju komunistidke
Kine."
Priznanje N.R. Kine za-govara
i "Globe and Mail".
U osvrtu na Pearsonov
dlanak u dasopisu "Look"
(vidi ргобИ broj "Jedm- -
stva") "Globe and Mail"
kaie:
Za razmjenu parlamentarnih delegacija sa
Sovjetski Savez je svoje-vreme- no
prcdloiio svim ze-mljama
razmjenu parla
mentarnih delegacija, kao
korak za udvrSdenjc mira.
Poziv su prihvatile mnoge
zemlje. Dosad su Sovjetski
Savez posjetile parlamen- -
tarne delegacije Indije,
Svedskc. Sirije, Jugoslavije,
Japana, Velike Britanije,
Belgije, Francuske, Luksem- -
burga, Finske, Albanije I
Austrije. Delegacija Vrhov-no- g
sovjeta posjetila je Ju- -
iroslaviju. Finsku i Njema- -
dku Demokratsku Republi-k- u.
Pitanje razmjene parla
mentarnih delegacija sa
SSSR bilo je i pred kanad-ski- m
parlamentom, ali usli- -
jed raloduбnosti vlade ni--
5ta nije poduzeto.
Poslije toga mimstar vanj- -
skih poslova Pearson je po-sjet- io
SSSR i prihvatio so-vjetski
prijedlog. U zajedni-dko- m
sovjetsko-kanadsko- m
komunikeju je redeno: "O- -
bje strane se slaiu da de u--
zajamno posjedivanje par
U Ottawi je odriana kon
ferencija o reviziji federal- -
nog zakona o Indijancima.
TTonfi-nrH- u ip sazvao mi
nister drfavljanstva i uselja- -
vanja J. W. Pickersgill.
Na ovu konferenciju nije
bila pozvana organizacija
Indijanaca Britanske Ko-lumb- ije
— Native Brot-herhood
of B.C.
Organizacija je protiv to-ga
protestirala na premijera
St. Laurenta.
PRICE 5 PER COPY
"ProSlo je viSe od Sest go-di- na
od kad su kincski ko-muni- sti
dobili gradjanski
rat, i apsurd je Sto Washing-ton
pretendira da je Cang
Kaj-бе- к, prognan i nemodan
na otoku Formozi, stvarni
vladarzemlje ili da ima mo-gucno- sti da se povrati na
vlast. Washington sigurno
ne vjeruje u te pride. Ame-ridka
javnost ne bi nikad
poduprla рокибај Cang Kaj-бек- а
da obnovi rat i izmjeni
odluku od 1949.
"Mr. Pearson je pravu
kad kaie da Maova vlada
treba biti prihvadena; ali
Kanada treba udiniti vi§e od
sugestije . . . Kanada ne smi-je
uvjek popustati Americi.
Kinesko pitanje Kanadi o-mogu- dava da predvodi. Ova
zemlja treba priznati Maoa,
kao Sto je udinio London, i
takva odluka Ottawe mogla
bi uvjerit Washington da je
nemogude imati dobre odno- -
se sa Azijom dok se ne pri- -
znaju stvarni vladaoci Ki-ne."
SSSR
lamentarnih delegacija pri-donij- eti boljem razumije-vanj- u
izmedju SSSR i Kana-d- e
i pojadati medjusobne
veze."
Kad je pitanje posljednji
put diskusirano u parlamen-t- u
konzervativni vodja Drew
se izjasnio za. Za je i CCF
vodja Coldwell.
Prema tome, postoji sa-glasn- ost vlade i dviju opozi-cioni- h
partija da kanadska
parlamentarna delegacija
posjeti SSSR, a sovjetska
Kanadu. U svijetlu toga, s
pravom se odekuje da de
parlamenat na svom dola-zede- m
zasjedanju donijeti
odgovarajucu odluku.
U svom prijedlogu za raz-mjenu
parlamentarnih dele-gacija
Vrhovni Sovjet je
izjavio :
"Parlamenti snose poseb-n- u
odgovornost za oduvanje
mira. Oni donose odluke o
pitanjima rata i mira. Zato
su veze medju parlamenti-m- a
raznih zemalja od velike
vainosti za oduvanje i jada-nj- e
mira."
Konferencija o Indijancima bez Indijanaca
"Radi se o izmjeni statusa
Indijanaca i mi traiimo da
nam se dozvoli da iznesemo
svoje poglede", kaie se u
protestnom telegramu.
Tim Buck u Evropi
Tim Buck, vodja Radnid-k- e
Progresivne Partije otpu--
tovao je u Evropu.
On de prisustvovat dvade- -
setom kongresu Komunisti
dke partije SSSR. Usput de
posjetit razne zemlje.
Novog'odisnje poruke
1956. nioze donijeti nove uspjehe
u borbi za mir - Bulganjin
Premijer Sovjetskog Saveza Bulganjin
odgovorio je na niz pitanja ameridkog
novinara Charles E. Shutt. Jedno od tih
pitanja je bilo: "Kakvi su po абет
mUljenju izgledi za mir u dolazecoj go-din- i?" Bulganjin je odgovorio:
"U ргоб1ој godini zabiljeieni su zna-t- ni
uspjesi sila koje dosljedno hode i
podupiru ublaienje medjunarodne na-peto- sti,
pojadanje mira i prijateljstva
medju narodima.
"To je sada postalo jasno i mnogima
koji su sumnjali da su medjunarodna
suradnja i povjerenje dostiiljivi u пабе
vrijeme. Nema sumnje, ako vlade svih
driava, a prije svega vlade velikih sila,
uzimajudi u obzir nesavladjivu iud-nj- u
naroda za mirom, budu u praksi
pokuSavale postidi daljno ublaienje me-djunarodne
napetosti i povecanje po-vjere- nja
medju driavama, onda de 195C
godina biti svjedokom novih uspjcha u
borbi za dokrajdcnje hladnog rata, za
ublaienje medjunarodne napetosti i
uspostavu povjerenja medju driavn-ma.- "
Bulganjin je izrazio uvjerenje da Duh
ieneve ne "moie biti pokopan", uslijed
velike 2elje naroda za mirom i sretnijom
bududnoSdu. Jedna nova Zenevska kon-ferencija
mogla bi biti plodna, rekao je
premijer.
On je izrazio uvjerenje, da dinjenica
da jedna i druga strana — Istok i Za-pa- d
— posjeduje hidrogensko oruije ne
predstavlja garanciju za mir, premda
"saznanje da to oruije ne mogu ne-smeta- no upotrebiti predstavlja izvjesnu
zapreku onima koji bi htjcli zapodeti
rat." Nuklearni rat se moie sprijediti
samo "zabranom atomskog i nukleamog
oruija, uspostavom efikasne medjuna-rodne
kontrole i sprovodjenjem drugih
odluka u vezi ovog pitanja."
(U svom govoru ispred Vrhovnog so-vjeta
SSSR premijer Bulganjin je rekao
dn zabrana treba Qbuhvatit i interkon-tinentaln- e
rakete.)
On je poslao pozdrav 1 dobre ielje
ameridkom narodu.
Prema vijestima iz Boograda, prem-ijer
Bulganjin je dao izjavu listu "Nin",
u kojoj je naglasio vainost obnove so- -
Pobjeda komunista u
Francuskoj
Komunistt su iznijeli v-li- ku pobjedu u francu-ski- m izborima. Grupa ko-j- u
predvodi premijer Fa-ur- e
je oslabila, kao i ona
koju predvodi Mendes-Franc- e. Ojacali su fasisti
koje predvodi Poujade.
Ne treba ocekivati
snizenja porcza
Kanadjani ne trebaju
ocekivati sniienja poreza
u 1956., kaie jedna vijest
iz. Ottawe.
To je joi jedan znak
da vlada nema namjere
sniziti vojne izdatke, koji
sacinjavaju gotovo polo-vi- e
ц svih izdataka.
Austrija guhi naftu
Bed. — List "Volkstimme"
pise da postoji opasnost da
austrijska nafta bude preda-n-a
inozemnim — ameridkim
i britanskim — koncernima.
Muzicko-saljiv- i film
Cehoslovadki film "Rodje-n- a
zemlja" (Native Land)
prikazat ce se u Eaton Audi-toriu- mu (Toronto) 17. ja-nua- ra.
Ulaznicu $1.00.
Izgorila sovjetska
ambasada
U Ottawi je izgorila zgra-d- a
sovjetske ambasade. Ste-t- a
iznosi $250.000.
Saznajemo da ansambl
narodnih plesova i pjesama
"Tanec" iz Skoplja dolazi u
Toronto, gdje de nastupit 13
februara u Massey Hall.
"Tanec" dolazi na poduiu
Kanadjani ujedinjeni u trazenju
mira - St; Laurent
Premijer St. Laurent u svojoj novo-godiinj- oj
poruci je rekao :
"Istina je da јоб uvijek iivemo u uz-nemiren- om svijetu, ali je istina i to, da
je proSla јоб jedna godina bez da je do-vjedans- tvo badeno u nezapamdene stra-hot- e
I razaranje sveopdeg rata.
"Ovdje u Kanadi. паб narod ostaje
ujedinjen i uporan u odludnosti da do-prin- ese
svoj udio u spasavanju svijeta
od rata . . ."
Premijer St. Laurent je istakaoNpoja-dan- u
aktivnost kanadske privrede u
1955.
Eisenhower i Dulles za svrgavanje
narodno-demokratsk- og uredjenja
u Istocnoj Evropi
Najvainija stvar u izjavama amerid-ki- h driavnika je teinja da zbace na-rodno-demokr- atsko uredjenje i povrate
kapitalizam u zemljama Istodne Evrope.
Predsjednik Eisenhower uputio je
takvu izjavu narodima Istodrre Ечторе
pred Boiid. To je osudio N. Hndov u
svonr. govoru na zasjedanju Vrhovnog
sovjeta SSSR.
HruSdov je kazao da je "nemogude
todak historije okrenuti natrag" — doti-dn- o
: Eiscnhowerove ielje su uzaludne —
ali one doprinose porastu napetosti u
svijetu.
Na tu kritiku Einsewor je odgovorio
sa novom izjavom, u kojoj je naglasio
da je "oslobodjenje" naroda istodne
Evrope jedan od glavnih ciljeva amerid-k- e
politike.
Iz toga je jasno da je sada§nja ame-ridka
vlada odludna da nastavi politikom
zaoStravanja medjunarodne situacije,
politikom hladnog rata, ali ju nesumnji-v-o deka poraz, jer radi suprotno inte-resi- ma
i ieljama svih naroda, ukljudiv
nmeridki.
vetsko-jugoslavensk- ih odnosa.
On je takodjer osudio trku u naoruia- -
nju, za diji nastavak je od go varan
NATO.
ZA OSLOBODJENJE NEVINIH
Premijer Saskatchewana kaze da u toj provinciji
nema mjesta McCarthyzmu
Svi demokratski i daleko-vid-ni Kanadjani destitaju
narodu i premijeru Saskat-chewana
T. C. Douglasu na
oStrom istupu protiv makar-tizm- a.
Radi se o slijededem:
Na G decembra u gradu
Regina odriana je javna
skupJtina za oslobodjenje
Amcrikanca Morton Sobel-l- a,
koji je laino osudjen na
30 godina zatvora za navod-n- u
"zavjeru da podini spiju-naiu- ." Na skup§tini je go-vor- ila njegova supruga He-len.
Sa skupstine je upuden
zahtjev za ponovni sud.
Mitingu je predsjedao
II. S. Elkin, iamjenik mini-str- a rada provincije Saskat-chewan.
Mitingu je prisust-vova- o
i Dr. M.S. Acker, 5ef
jednog odjeljenja provin-cijalno- g ministarstva zdrav-lj-a;
on je takodjer uzeo u-de- sca
u organizovanju skup-stine.
Na 15 decembra provinci-jal- ni liberalni poslanik Alex
Cameron je javno zatrai-i- o da se spomenuta dvojica
otpuste iz driavne sluibe,
pod
muzidog insti-tut- a
u New Yorku. Predvi-dj- a
se da ce dati oko stotinu
koncerata.
"Tanec" je dosad gosto--
turneju u Sjed. Driavama, jVao u Engleskoj, Francu- -
jer da "ne dolikuje kanad-ski- m gradjanima da osudju-ju
pravidnost wneridkih su-dov- a."
On ih je o z n a d i o
"crvenica".
U svom odgovru Dr. A-ck- er je rekao: "Gosp. Ca-meron
grubo pokuSava ocr-ni- ti
pojedince koji su zainte-resira- ni
u pravdu svugdje u
svijetu. Ovo je tipidni ma-kartijev- ski postupak . . . Na-rod
ove provincije je poka--
izao da ne ce podnositi ma- -
kartizma.
Elkin je kazao: "Moja je
duinost, kao gradjanina
u oduvanje
fundamentalnih prava da
udinim neSto vi5e od sjede-nj- a
na mekoj stolici i razmi-Sljan- ja
o problemu."
Zatim je premijer Dou-glas
izjavio:
"U Saskatchewanu ne ce
biti makartizma dok ja bu-de- m
mogao da ga sprije-di- m ... Gosp. Cameron je
pokazao da Liberalna par-tija
po driava osnovne po-stav- ke makartizma ... Oni
koji se slaiu sa Mrs. Sobell
(Nastavak na st. 4)
„Tanec" dolazi u Toronto
pokroviteljstvom Me-djunarod- nog
za-intercsira- nog
skoj, Egiptu, Izraelu, Tur-sk- oj
i nedavno u Bugarskoj.
Na svim tim gostovanjima
postigao je velike uspjehe.
Prvi koncerat na. sjevero-ameridko- m kontinentu "Ta-nec"
daje u New Yorku 22.
januara.