000329 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
rZBORSA КЛМРЛХЈЛ U SJED. DR2AVAMA SVIJET POZDRAVLIA ISTUP STEVENSONA PROTIV JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST NUKLEARNIH POKUSA VOL. VIII. — NO. 82 (704) TORONTO. FRIDAY, OCTOBER 19, 1956 PRICE 5 PER COPY USA Sjedinjene Driave ce na-etav- it ekonomsku pomoc Ju-goslaviji, ali ce zadriati voj-тбк- и osim manjih коНбша vojni6kih potrebStina. To je smisao najnovije odlukc prcdsjednika Eisenhowera. U julu ove godine bila je obustavljena svakn pornod Jugoslaviji, ckonomska i vojniika. To je ucmjeno po odluci Kongresa a na inicija-tiv- u senatora McCarthy i njegovih istomisljenika, ko-ji- ma nije po volji sto je Ju-goslavia ponovno usposta-vil- a dobre odnose sa Sovjet-eki- m Savczom. Kongres je копабпи odlu-k- u ostavio predsjedniku Ei-senhow- eru, pod uvjetom da utvrdi (1) da je Jugoslavija ostala nezavisna od Sovjet-sko- g Saveza, (2 da ona ne podupire I pomafe komuni-stick- i program "osvajanja svijeta" i (3) da je u inte-res- u атепбке sigurnosti da pomafe Jugoslaviju . 15i oktobra Eisenhower je obavijestio Kongres da je po sve tri toike odlufio potvrd-n- o, ali sa izvjesnim rezerva-cijam- a, to ргерогиба da se nastavi ckonomska pomoc, kao i izvjesne manje posilj-k- e vojnih potrebStina, ali da se zadrii teSka vojna o-pre- ma (avioni, tenkovi, te-S- ka -- artilerija), Eisenhower je izjavio da cc ротоб biti I Davna jo ielja naseg na-ro- da u Kanadi da mu dodju u posjet umjetnici njegova roda iz Jugoslnvije i dadu koncert. Dolaskom "Kola" iz Beograda nase se ielje jspunilc. "Kolo" je dnlo ce-ti- ri koncerta u Montrealu i to je za nas ovdje bilo nesto osobitoga, poito nam se do sada nije pruzila prilika da vtdimo narodne umjetnike iz Jugoslavije. Тобке koncerta su se re-da- le vrlo dobro, a publika ih je jedva i sa puno radosti f docekivala i pozdravljala. i Teatar. gdjc je koncert odr-za- n. bio je dupkom pun, i poslije svakc toike progra-m- a odjekivao je pozdravima i aplauzom. Mnoge todke su morale biti po nekoliko puta ponavljane. Interesantno je spomenuti da su nasi gosti, umjetnici nasih naroda, u lijepoj naro- - dnoj nosnji i dinim narod nim plesovima zaisU zainte-- 1 resovali ne samo nas. nego i no francuski narod. Francuzi su se divili svemu ito je "Kolo" izvodilo. Narocito se publici dopalo ono srpsko kolo gdje su tamburast bili u sredini i onaj famozni ta-n- ec "Komitadii". To su mo-ral! po dva puta izvoditi. Znamenito je bilo ovdje a kod nas u Montrealu sto je posjet jugoslavenskih umje-- le tnika priredjen u St, Denis j on Theatre, jednom od najljep-- , sih u cijelom gradu, Icoji se sv nalazi u sredini francuskog i nastavlja pomoc Jugoslaviji pod njegovom stalnom pas-ko- m, i ako se jugoslavenska situacija bude povoljno raz-vija- la (u skladu spomenute tri to6ke) dozvolit ce i pu-n- u vojnu ротоб, a ako po-d-je u drugom pravcu, moie da obustavi sve. U svojoj izjavi Eisenhow-er kaze da je атепбка vla da 1949. odludila pomoci Jugoslaviju zato sto je vje-rova- la da je u interesu Sjed. Driava da Jugoslavia оби-v- a nezavisnost od Sovjet-sko- g Saveza. On vjeruje da je Jugoslavija ostala neza-visna, ali da je Sovjetski Sa-v- ez jos uvijek ugroiava, pa "jugoslavenska vlada stoga potrebuje i Sell атепбки pomoc da bi osigurala оби-vanj- e svoje nezavisnosti". Eisenhower izraiava mis-Ijen- je da jugoslavenska vlada nije dovoljno svijesna sovjetske opasnosti i ne daje dovoljan otpor, ali da je ipak Jugoslavija nezavisna i da zeli da ostane. Po drugoj toiki Eisenho-wer kaze da je njegov za-kljuc- ak da Jugoslavija ne sudjeluje u nikakvom ko-munisti6k-om programu za "osvajanje svijeta" poSto se ideologija i naukn jugosla-venski- h komunista pridria- - va principa da svaki narod j treba da sam odluci o svom Uspjeh "Kola" Montrealu KANADSKI FUANCUZI ZADIVLJENI naroda. Francuzi su dosli da vide umjetnost jugoslaven-sko- g ansambla "Kolo", jer oni vole umjetnost. Jugosla-vens- ki umjetnici u njihovoj lijepoj narodnoj nosnji pot-sjec- ali su me na nastupanjn Mie Slavenske i Zinkc Mila-nov- , u ovom istom St. Denis Theatre, koji je uvijek bio dupkom pun. I z toga se mo- te vidjeti koliko francuski narod cijeni jugoslavensku umjetnost. U dodiru sa naSim umjet-nicim- a ielio bi opisati mali ugodan razgovor sa nasim novinarom i reporterom beo-gradsk- og "Kola", gosp. Ko-laro- m, koji nas je vrlo rado primio i razgovarao s nasim narodom u imigraciji. Mi smo postavili par pitanja na njega: — Kako se oslovljavate medjusobno? On je odgovorio : — Od ovoga rata mi se vi oslovljavamo medjusob kao braca i drugovi. Drugo pitanje: — Kako vam je u Jugo-slaviji? Odgovor je bio : — Eh, kako nam je bilo, dobro nam je sada. Straha i bojazni smo se rijesili, slo-bod- ni smo, glada vise nema rada ima za svakoga. Na pitanje da li nam mo reci nesto o repubhkama je odgovorio — Svaka republika ima roju vladu i svoje zakone, svaka radi prema svojoj drustvenom poredku bez mijesanja iz vana. Zasto je pomaganje Jugo-slavi- je korisno za "атепб-k- u sigurnost"? Eisenhower na to odgovara da se boji da Jugoslavija bez ameridke pomoci ne 6e ocuvati neza-visnost. Na osnovu svega toga Eisenhower preporuca da se nastavi davanjem ekonom-sk- e pomodi, kao i malih ko-liti-na vojne opreme, ali da se zadrii avione na mlazni pogon, tenkove i tesku arti-lerij- u. Ovo znnci da ce Jugosla-vija dobiti ekonomsku po-moc u iznosu od 15 milijuna dolara, koliko je predvidio Kongres. u Osim toga otvoren je put pregovore o molbi Jugosla-vij- e da joj Sjed. Driave prodadu 975.000 tona pseni-ce- , 85.000 bala pamuka, 32.000 tona masti i 7.000 tona jestivog ulja, u ukupnoj vrijednosti od 90 milijuna dolara. Za ovu robu Jugoslavija bi platila svojim novcem. Prema pisanju "N. Y. Timesa" dosadasnjn ameri-6k- a ekonomska pomoc Jugo-slaviji iznosi oko 500 miliju-na dolara, a isto toliko voj-nick- a, ili svega skupa jednu milijardu dolara. uvidjavnosti za svoj narod. — Imali ste problema? — Da, imali smo i jos ih imamo. Drzava nam je bila strasno i silno poruSena i na- - rod silno postradao i danas se to sve manje opaza, a na- - rod je dobar i trpi oskudicu u mnogim stvanma. — Kaiite nam nesto o sporovima medju nacijama? — Mi,sporova nemamo Svaka nacija iraa republiku i svoje predstavnike. — Imate kakvog spora u i jezicima u narodu? — Toga nema. Evo, na pri-rnje- r, ja sam Hrvat, Primo-ra- c, iz Susaka, novinar sam i dopisnik beogradskog an-sambla "Kolo". Onda je nastalo opet pi- tanje : — — Kad ste Primorac, ka-zi- te nam nesto o Rijeci da-nas? — Rijeka vam je danas jedna najveca nasa luka u Jugoslaviji. To vam je grad pun iivota. U luku moiete vidjeti svaki dan do desetak prekooceanskih brodova. Tu se radi i masine se puse kao nikada Drije. Na pitanje kako stoji spor sa Talijanima, on je odgo-vorio : — Tu nema spora nika-- j kvog. Veliki Talijani, nacio-nalb- ti. svi otiili. Jedan do-bar dio se iselio, ostatak oko 25 hiljada iivi mirno, imaju ™1 Sko i e, klubove. kino Jtd- P5tuje ih se i oni su u (Nastavak na strani 4) FNRJ se ogradjuje od Eisenhowerovih tvrdnja Radio javlja da je jugo-slavenska vlada izdala iz-ja- vu povodom govora prcdsjednika Eisenhow-era da nastavi pomoc Ju-goslaviji. U svojoj izjavi jugosla-venska vlada potvrdjuje svoju nezavisnost, ali se ogradjuje od Euenhowe-rov- o ubacivanja sumnje u sovjetsko - jugoslavenske odnose. UKRATKOIZ SVIJETA Britanski premijer Eden i francuski premijer Mollett s.istali su se U Parizu da od-1и- бе o svojim daljnim mjera-m- a u Suezu. Eicipat optuzuje - Irak da nastoji uvuci Jordan u Bagdadski pakt. To je na-vod- ni cilj Јгабке odluke da pruii vojnu pomoc Jordanu protiv Izraela. (Ta igra po-tan- je je objaSnjena u pro5-lo- m broju "Jedinstva", u б!апки "Pozndina incidena-t- a na izraelsko-jordansk- oj granici"). Britanija je uputila voj-na ројабапја u Amman, koji graniбi sa Jordanom. Zapadno-njemac- ki kan-cel- ar Adenauer iskljuiio je tcir mintstra iz svoje vla-d- e, ик!јиб1- - mlnistra oruia-ni- h sila Blankn, koji je ruko-vod- io stvaranjem zapadno-пјетабк- е armije. Blank je poznnt kao prijatelj preii-vjeli- h nacista. U francuskoj narodnoj skupStini pala je oStra kri-tik- a protiv Sjed. Driava. Kritiku je робео minister vanjskih poslova Pineau. Poslije je desni6arski posla- - nik Andre rekao da Sjed. Driave predvode "iznemo-g- h starci". On je pitao da li Francuzi moraju prolijevati kn radi toga sto Eiscnhowe- - rovo zdravlje ne dozvoljava da se uznemiruje. Macai Rakoii je navod- - no napustio Madjarsku, a madjarska Stampa pise da je on najvise odgovoran za ekonomske i duge potesko-б- е zemlje. Podpredsjednik sovjet-ske vlade Mikojan je izjavio da Egipat treba dozvolit i izraelskim brodovima da plove Sueskim kanalom. E-gip- at ne pusta izraelskih brodova obzirom na ratno stanje izmedju Izraela i EgiptA. Vrhovni sud Sjed. Dr-zava je naredio novi sud pe-- torici атепбкјћ komunista na ielu sa Steve Nelsonom. Pobjcda radnika kod poduzecu John Inplis Radnici poduzeca John Inglis u Torontu i St. Catha rines — .vvv iia broju izvojevali su povUicu od 21 cenat poslije dvo. tjednog strajka. Izborna kampanja u Sjedinjenim Driavama usla je u zavrsnu fazu. I poprimila ostriji ton. Po-бе- !а su se diskusirati i pi-tanja od medjunarodne vainosti, kao na primjer, pitanje zabrane nuklear-ni- h pokusa i smanjivanja oruianih sila. Demokrat-sk- i kandidat Adlai E. Ste-venson je dosta ostro istu-pi- o protiv republikanskog odnosno Eisenhowerova stava, i obedao da ce, ako bude izabran, neposredno poraditi da se zaklju6i me djunarodni ugovor o obu-stavi nuklearnih pokusa. Stevenson je takodjer kri-tizir- ao republikanski stav u pitanju opdeg razoru-2anj- a. Vjeruje se da je Steven-son istupom protiv nukle-arno- g oruzjn i za орбе razoruianje poboljiao svoj polozaj u izbornoj kampanji i da bi mu bas to moglo osigurati pobje-d- u. U svakom Јибаји nje-gov istup je naisao na odo-bravanj- e svih miroljubivih ljudi u svijetu. Jer svako-m- e je jasno, da ovi, danas najvainiji medjunarodni problemi ne mogu biti rjeseni bez Sjed. Driava, a to znaSi bez атспбке vlade koja to 2eli. Stcvcnsonov govor U svom velikom govoru 15. oktobra Stevenson je rekno, da Sjed. Driave trebnju biti inicijator me-djunarodn- og ugovorn za obustavljanje pokusa nu-klearn- og (hidrogenskog) oruija i pozvati ostale driave daslijede nmerifki primjer. Konstantirajudi da su Sovjetski Savez i Velika Britanija vec izjavile sprc-mno- st da podju na taj korak Stevenson je uskli-knu- o: "Sto mi бекато?" Govorcci o opasuostima nuklcarnog oruija Steven-son je izjavio, da jedna hidrogenska bomba moie da unisti najvcci grad na svijetu. Veliku opasnost pred-stavljaj- u i same nukleamc ekplozije, posto radio-aktiv- ni matcrijal koji se time stvara sadrii "naj- - Minister vanjske trgovine C. D. Howe u jednom govo-ru u Chicagu pozvao je ame-ridk- e kapitaliste koji imaju poduzeca u Kanadi da doz-vol- e kanadskim kapitalisti-ma da u njih udju, bilo kao ulagaii, bilo kao upravitelji Bez razlike da li ce to ufiniti ili ne, Kanada, dok on bude na vlasti, ne 6e sta-vlja- ti nikakvih ograni6enja na ameridki kapital. U govoru u gradu Milwa- - ukee, Howe se osvrnuo na nepovoljno stanje атегјбко- - nairne da Kanada vle strasniji otrov u svijetu" Stroncij 90. Jedna ilica toga otrova dovoljna je da stvori opa-sn- u radioaktivnost u kosti-m- a svakog ljudskog bida. Glas паибспјака Stevensove tvrdnje po-svjedo6- ila je grupa od 10 паибепјака sa California Institute of Technology. Oni su izmedju ostalog izjavi li : "Moramo shvatiti da nam ne preostaje mnogo vremena — da nasa aktiv-no- st ili neaktivnost u toku iduce cetiri god in moze da odluci da li ce nas na-rod, nasa nacija, nasa ci-viliza-cija zivjeti ili umri-jetL- " Oni su dalje kazali da атепбка vlada no smije od naroda kriti Sto ga su-оба- а. On treba da shvati svu destruktivnost hidro-gensk- ih eksplozija. Trka u naoruzanju Stevenson je rekao da trku u naoruianju vodi propasti бо'јебаП5и'а. "U ovo nuklearno doba mir nije samo sanjalacki Ideal —— on se pretvorio u hitnu i prakti6nu potre-bu- ", rekao je Stevenson. On nije za jednostrano razoruianje i obustavlja-nje nuklearnih pokusa — t. j. da to urade samo Sjed. Driave. Izlaz je "efektiv-n- o razoruianje", a to zna-i- i "sveopce razoruianje — otvoreni svijet, bez tnjnih armija, tajnog oru-ija, stvarno, bez vojnih tajna". Pregovori za razoruia-nje zapell su na' pitanju stvnranjn sistema inspek-cij- e (provjeravanja). Stevenson je kazao da so na tome ne moie osta-t- i, vec treba traiiti izlaz. "Mi (USA) moramo is-tup- iti sa prijedlozima koji do posvjedoбitГ паби ielju da idemo naprijed a, ne Mine-Mi- ll unija za Adlai ,E. Sicvcnsona Denver. — Sluihcni organ Inter-rutior- ul Union of Mine. Mill and Smcitcr Workers aopava da je irvrini odbor umje jednolatno za-kljuJ- io da podupre kandidituru Adlai E. Stotniona гх predtjed-nik- a i Et Kcauer za podpred-jednik- a Sjed Driava. puje od Sjed. Driava nego im prodaje. Takay пабт trgovine ргоиггобЈо je defi- - Howeova opomena americkim kapitalistima dolara u prvih mjeseci ove godine. Sjed. trebaju od Kanade kupovati toliko ko-liko joj prodaju, kazao je Howe. Kanadjana U Sjed. Drzave AmeriSki konzulat u ronu kaie da.je u go-- dini. zavrsenoj koncem Elmore Philuott (na slid) novinar i librralni poalanik na-la- tl e u Kini, Rdjr jr (tiRao 28. na poiir Kine-ко- к narodnoc inntituta za an juke potior r. Philpotl j poanat kao pobor-ni- k prijatrljukih odnona iirordju Kanadc i Kine i na poljrdn]em zanjedanju parlamrnla je pred loiio rexoluciju za unpostavu diplomatakih i trftovafkih od-no- sa a Nil Kinom. natrag u razoruianju", rekao je Stevenson. Najmanje sto bi ибЈпШ je to da se "obu-stav- e ovih straSnih orudja". Rcpublikanci protiv Rcpublikanci, ик1јиб1У samog Eisenhowera, su protiv Stcvensovih prijedloga — i time je ovo pitanje pretvoreno u naj-vaini- je pitanje izborne kampanje. Eisenhower je na Stc-vcnsonov prijedlog reagi-ra- o sa izjavom da pitanje nuklearnih pokusa ne bi trebalo diskusirati, a nje-gov kolega, podpredsjed-ni- k Nixon je da Stevensonov prijedlog no-- si u sebi "uzasno opas-nosti za Ameriku" i da je to "nnjopasnija tema" koja je pokrenuta U izbor noj kampanji. (Nastavak na str. 3) ,KP USA nc ce poduprijeti ntjeuno kandiclata za prcdsjcdnickc izhorc New York. — Komunisti-6k- a partija USA заорбПа jc da ne бе poduprijeti nijed-no- g kandidata za predscdni-ck- e izbore. Umjesto toga partija ce pojacati borbu za mir, gradjanska prava i slo-bo- de i ekonomsku sigunost. ProSlih godina komunisti su imali svog vlastitog pred- - sjedniikog kandidata ili su podupirali nekog od posto-- jeih. Za posljcdnjih IS mjescci na Cipru poginuo Gl Iiritanac Nikozija. — Prema slui- - benim informacijama za po- - sljednjih 18 meseci na Cipru 205 osoba (od kojih 61 Britanac). Prema istim izvorima za to vrijeme u bri-tunsk- im protuakcijama ra-nje- no je 799 osoba Glad na Hatanskim otocima Manila. — Ka Batamkmi oto-cima vlada £lii. Sunemtfcvo se hrani samo bananama. Grwna Da cit od preko 7€00 milijunaJje na britanskoj etranI p Driave 10.493 isclila To- - jednoj eptembra, trebalo pokusi istu-pi- li rekao, ginulo otoka гикл ж м tcvero- - kanadske trgovine. I na 1955. izdalo dozvolu za'zapadnom difele Fiiiptnkog arhi- - Howe je kazao da ovako ' stalni boravak u Sjed. Dria- - pcUpL Uzrod ladi su tri tajfuna. kako je sada ne ce dugo ici.'vama 19.493 kanadskih gra- - Icon 1 псАжхло cr—tzzLh оте otoke.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 19, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-10-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000182 |
Description
Title | 000329 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | rZBORSA КЛМРЛХЈЛ U SJED. DR2AVAMA SVIJET POZDRAVLIA ISTUP STEVENSONA PROTIV JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST NUKLEARNIH POKUSA VOL. VIII. — NO. 82 (704) TORONTO. FRIDAY, OCTOBER 19, 1956 PRICE 5 PER COPY USA Sjedinjene Driave ce na-etav- it ekonomsku pomoc Ju-goslaviji, ali ce zadriati voj-тбк- и osim manjih коНбша vojni6kih potrebStina. To je smisao najnovije odlukc prcdsjednika Eisenhowera. U julu ove godine bila je obustavljena svakn pornod Jugoslaviji, ckonomska i vojniika. To je ucmjeno po odluci Kongresa a na inicija-tiv- u senatora McCarthy i njegovih istomisljenika, ko-ji- ma nije po volji sto je Ju-goslavia ponovno usposta-vil- a dobre odnose sa Sovjet-eki- m Savczom. Kongres je копабпи odlu-k- u ostavio predsjedniku Ei-senhow- eru, pod uvjetom da utvrdi (1) da je Jugoslavija ostala nezavisna od Sovjet-sko- g Saveza, (2 da ona ne podupire I pomafe komuni-stick- i program "osvajanja svijeta" i (3) da je u inte-res- u атепбке sigurnosti da pomafe Jugoslaviju . 15i oktobra Eisenhower je obavijestio Kongres da je po sve tri toike odlufio potvrd-n- o, ali sa izvjesnim rezerva-cijam- a, to ргерогиба da se nastavi ckonomska pomoc, kao i izvjesne manje posilj-k- e vojnih potrebStina, ali da se zadrii teSka vojna o-pre- ma (avioni, tenkovi, te-S- ka -- artilerija), Eisenhower je izjavio da cc ротоб biti I Davna jo ielja naseg na-ro- da u Kanadi da mu dodju u posjet umjetnici njegova roda iz Jugoslnvije i dadu koncert. Dolaskom "Kola" iz Beograda nase se ielje jspunilc. "Kolo" je dnlo ce-ti- ri koncerta u Montrealu i to je za nas ovdje bilo nesto osobitoga, poito nam se do sada nije pruzila prilika da vtdimo narodne umjetnike iz Jugoslavije. Тобке koncerta su se re-da- le vrlo dobro, a publika ih je jedva i sa puno radosti f docekivala i pozdravljala. i Teatar. gdjc je koncert odr-za- n. bio je dupkom pun, i poslije svakc toike progra-m- a odjekivao je pozdravima i aplauzom. Mnoge todke su morale biti po nekoliko puta ponavljane. Interesantno je spomenuti da su nasi gosti, umjetnici nasih naroda, u lijepoj naro- - dnoj nosnji i dinim narod nim plesovima zaisU zainte-- 1 resovali ne samo nas. nego i no francuski narod. Francuzi su se divili svemu ito je "Kolo" izvodilo. Narocito se publici dopalo ono srpsko kolo gdje su tamburast bili u sredini i onaj famozni ta-n- ec "Komitadii". To su mo-ral! po dva puta izvoditi. Znamenito je bilo ovdje a kod nas u Montrealu sto je posjet jugoslavenskih umje-- le tnika priredjen u St, Denis j on Theatre, jednom od najljep-- , sih u cijelom gradu, Icoji se sv nalazi u sredini francuskog i nastavlja pomoc Jugoslaviji pod njegovom stalnom pas-ko- m, i ako se jugoslavenska situacija bude povoljno raz-vija- la (u skladu spomenute tri to6ke) dozvolit ce i pu-n- u vojnu ротоб, a ako po-d-je u drugom pravcu, moie da obustavi sve. U svojoj izjavi Eisenhow-er kaze da je атепбка vla da 1949. odludila pomoci Jugoslaviju zato sto je vje-rova- la da je u interesu Sjed. Driava da Jugoslavia оби-v- a nezavisnost od Sovjet-sko- g Saveza. On vjeruje da je Jugoslavija ostala neza-visna, ali da je Sovjetski Sa-v- ez jos uvijek ugroiava, pa "jugoslavenska vlada stoga potrebuje i Sell атепбки pomoc da bi osigurala оби-vanj- e svoje nezavisnosti". Eisenhower izraiava mis-Ijen- je da jugoslavenska vlada nije dovoljno svijesna sovjetske opasnosti i ne daje dovoljan otpor, ali da je ipak Jugoslavija nezavisna i da zeli da ostane. Po drugoj toiki Eisenho-wer kaze da je njegov za-kljuc- ak da Jugoslavija ne sudjeluje u nikakvom ko-munisti6k-om programu za "osvajanje svijeta" poSto se ideologija i naukn jugosla-venski- h komunista pridria- - va principa da svaki narod j treba da sam odluci o svom Uspjeh "Kola" Montrealu KANADSKI FUANCUZI ZADIVLJENI naroda. Francuzi su dosli da vide umjetnost jugoslaven-sko- g ansambla "Kolo", jer oni vole umjetnost. Jugosla-vens- ki umjetnici u njihovoj lijepoj narodnoj nosnji pot-sjec- ali su me na nastupanjn Mie Slavenske i Zinkc Mila-nov- , u ovom istom St. Denis Theatre, koji je uvijek bio dupkom pun. I z toga se mo- te vidjeti koliko francuski narod cijeni jugoslavensku umjetnost. U dodiru sa naSim umjet-nicim- a ielio bi opisati mali ugodan razgovor sa nasim novinarom i reporterom beo-gradsk- og "Kola", gosp. Ko-laro- m, koji nas je vrlo rado primio i razgovarao s nasim narodom u imigraciji. Mi smo postavili par pitanja na njega: — Kako se oslovljavate medjusobno? On je odgovorio : — Od ovoga rata mi se vi oslovljavamo medjusob kao braca i drugovi. Drugo pitanje: — Kako vam je u Jugo-slaviji? Odgovor je bio : — Eh, kako nam je bilo, dobro nam je sada. Straha i bojazni smo se rijesili, slo-bod- ni smo, glada vise nema rada ima za svakoga. Na pitanje da li nam mo reci nesto o repubhkama je odgovorio — Svaka republika ima roju vladu i svoje zakone, svaka radi prema svojoj drustvenom poredku bez mijesanja iz vana. Zasto je pomaganje Jugo-slavi- je korisno za "атепб-k- u sigurnost"? Eisenhower na to odgovara da se boji da Jugoslavija bez ameridke pomoci ne 6e ocuvati neza-visnost. Na osnovu svega toga Eisenhower preporuca da se nastavi davanjem ekonom-sk- e pomodi, kao i malih ko-liti-na vojne opreme, ali da se zadrii avione na mlazni pogon, tenkove i tesku arti-lerij- u. Ovo znnci da ce Jugosla-vija dobiti ekonomsku po-moc u iznosu od 15 milijuna dolara, koliko je predvidio Kongres. u Osim toga otvoren je put pregovore o molbi Jugosla-vij- e da joj Sjed. Driave prodadu 975.000 tona pseni-ce- , 85.000 bala pamuka, 32.000 tona masti i 7.000 tona jestivog ulja, u ukupnoj vrijednosti od 90 milijuna dolara. Za ovu robu Jugoslavija bi platila svojim novcem. Prema pisanju "N. Y. Timesa" dosadasnjn ameri-6k- a ekonomska pomoc Jugo-slaviji iznosi oko 500 miliju-na dolara, a isto toliko voj-nick- a, ili svega skupa jednu milijardu dolara. uvidjavnosti za svoj narod. — Imali ste problema? — Da, imali smo i jos ih imamo. Drzava nam je bila strasno i silno poruSena i na- - rod silno postradao i danas se to sve manje opaza, a na- - rod je dobar i trpi oskudicu u mnogim stvanma. — Kaiite nam nesto o sporovima medju nacijama? — Mi,sporova nemamo Svaka nacija iraa republiku i svoje predstavnike. — Imate kakvog spora u i jezicima u narodu? — Toga nema. Evo, na pri-rnje- r, ja sam Hrvat, Primo-ra- c, iz Susaka, novinar sam i dopisnik beogradskog an-sambla "Kolo". Onda je nastalo opet pi- tanje : — — Kad ste Primorac, ka-zi- te nam nesto o Rijeci da-nas? — Rijeka vam je danas jedna najveca nasa luka u Jugoslaviji. To vam je grad pun iivota. U luku moiete vidjeti svaki dan do desetak prekooceanskih brodova. Tu se radi i masine se puse kao nikada Drije. Na pitanje kako stoji spor sa Talijanima, on je odgo-vorio : — Tu nema spora nika-- j kvog. Veliki Talijani, nacio-nalb- ti. svi otiili. Jedan do-bar dio se iselio, ostatak oko 25 hiljada iivi mirno, imaju ™1 Sko i e, klubove. kino Jtd- P5tuje ih se i oni su u (Nastavak na strani 4) FNRJ se ogradjuje od Eisenhowerovih tvrdnja Radio javlja da je jugo-slavenska vlada izdala iz-ja- vu povodom govora prcdsjednika Eisenhow-era da nastavi pomoc Ju-goslaviji. U svojoj izjavi jugosla-venska vlada potvrdjuje svoju nezavisnost, ali se ogradjuje od Euenhowe-rov- o ubacivanja sumnje u sovjetsko - jugoslavenske odnose. UKRATKOIZ SVIJETA Britanski premijer Eden i francuski premijer Mollett s.istali su se U Parizu da od-1и- бе o svojim daljnim mjera-m- a u Suezu. Eicipat optuzuje - Irak da nastoji uvuci Jordan u Bagdadski pakt. To je na-vod- ni cilj Јгабке odluke da pruii vojnu pomoc Jordanu protiv Izraela. (Ta igra po-tan- je je objaSnjena u pro5-lo- m broju "Jedinstva", u б!апки "Pozndina incidena-t- a na izraelsko-jordansk- oj granici"). Britanija je uputila voj-na ројабапја u Amman, koji graniбi sa Jordanom. Zapadno-njemac- ki kan-cel- ar Adenauer iskljuiio je tcir mintstra iz svoje vla-d- e, ик!јиб1- - mlnistra oruia-ni- h sila Blankn, koji je ruko-vod- io stvaranjem zapadno-пјетабк- е armije. Blank je poznnt kao prijatelj preii-vjeli- h nacista. U francuskoj narodnoj skupStini pala je oStra kri-tik- a protiv Sjed. Driava. Kritiku je робео minister vanjskih poslova Pineau. Poslije je desni6arski posla- - nik Andre rekao da Sjed. Driave predvode "iznemo-g- h starci". On je pitao da li Francuzi moraju prolijevati kn radi toga sto Eiscnhowe- - rovo zdravlje ne dozvoljava da se uznemiruje. Macai Rakoii je navod- - no napustio Madjarsku, a madjarska Stampa pise da je on najvise odgovoran za ekonomske i duge potesko-б- е zemlje. Podpredsjednik sovjet-ske vlade Mikojan je izjavio da Egipat treba dozvolit i izraelskim brodovima da plove Sueskim kanalom. E-gip- at ne pusta izraelskih brodova obzirom na ratno stanje izmedju Izraela i EgiptA. Vrhovni sud Sjed. Dr-zava je naredio novi sud pe-- torici атепбкјћ komunista na ielu sa Steve Nelsonom. Pobjcda radnika kod poduzecu John Inplis Radnici poduzeca John Inglis u Torontu i St. Catha rines — .vvv iia broju izvojevali su povUicu od 21 cenat poslije dvo. tjednog strajka. Izborna kampanja u Sjedinjenim Driavama usla je u zavrsnu fazu. I poprimila ostriji ton. Po-бе- !а su se diskusirati i pi-tanja od medjunarodne vainosti, kao na primjer, pitanje zabrane nuklear-ni- h pokusa i smanjivanja oruianih sila. Demokrat-sk- i kandidat Adlai E. Ste-venson je dosta ostro istu-pi- o protiv republikanskog odnosno Eisenhowerova stava, i obedao da ce, ako bude izabran, neposredno poraditi da se zaklju6i me djunarodni ugovor o obu-stavi nuklearnih pokusa. Stevenson je takodjer kri-tizir- ao republikanski stav u pitanju opdeg razoru-2anj- a. Vjeruje se da je Steven-son istupom protiv nukle-arno- g oruzjn i za орбе razoruianje poboljiao svoj polozaj u izbornoj kampanji i da bi mu bas to moglo osigurati pobje-d- u. U svakom Јибаји nje-gov istup je naisao na odo-bravanj- e svih miroljubivih ljudi u svijetu. Jer svako-m- e je jasno, da ovi, danas najvainiji medjunarodni problemi ne mogu biti rjeseni bez Sjed. Driava, a to znaSi bez атспбке vlade koja to 2eli. Stcvcnsonov govor U svom velikom govoru 15. oktobra Stevenson je rekno, da Sjed. Driave trebnju biti inicijator me-djunarodn- og ugovorn za obustavljanje pokusa nu-klearn- og (hidrogenskog) oruija i pozvati ostale driave daslijede nmerifki primjer. Konstantirajudi da su Sovjetski Savez i Velika Britanija vec izjavile sprc-mno- st da podju na taj korak Stevenson je uskli-knu- o: "Sto mi бекато?" Govorcci o opasuostima nuklcarnog oruija Steven-son je izjavio, da jedna hidrogenska bomba moie da unisti najvcci grad na svijetu. Veliku opasnost pred-stavljaj- u i same nukleamc ekplozije, posto radio-aktiv- ni matcrijal koji se time stvara sadrii "naj- - Minister vanjske trgovine C. D. Howe u jednom govo-ru u Chicagu pozvao je ame-ridk- e kapitaliste koji imaju poduzeca u Kanadi da doz-vol- e kanadskim kapitalisti-ma da u njih udju, bilo kao ulagaii, bilo kao upravitelji Bez razlike da li ce to ufiniti ili ne, Kanada, dok on bude na vlasti, ne 6e sta-vlja- ti nikakvih ograni6enja na ameridki kapital. U govoru u gradu Milwa- - ukee, Howe se osvrnuo na nepovoljno stanje атегјбко- - nairne da Kanada vle strasniji otrov u svijetu" Stroncij 90. Jedna ilica toga otrova dovoljna je da stvori opa-sn- u radioaktivnost u kosti-m- a svakog ljudskog bida. Glas паибспјака Stevensove tvrdnje po-svjedo6- ila je grupa od 10 паибепјака sa California Institute of Technology. Oni su izmedju ostalog izjavi li : "Moramo shvatiti da nam ne preostaje mnogo vremena — da nasa aktiv-no- st ili neaktivnost u toku iduce cetiri god in moze da odluci da li ce nas na-rod, nasa nacija, nasa ci-viliza-cija zivjeti ili umri-jetL- " Oni su dalje kazali da атепбка vlada no smije od naroda kriti Sto ga su-оба- а. On treba da shvati svu destruktivnost hidro-gensk- ih eksplozija. Trka u naoruzanju Stevenson je rekao da trku u naoruianju vodi propasti бо'јебаП5и'а. "U ovo nuklearno doba mir nije samo sanjalacki Ideal —— on se pretvorio u hitnu i prakti6nu potre-bu- ", rekao je Stevenson. On nije za jednostrano razoruianje i obustavlja-nje nuklearnih pokusa — t. j. da to urade samo Sjed. Driave. Izlaz je "efektiv-n- o razoruianje", a to zna-i- i "sveopce razoruianje — otvoreni svijet, bez tnjnih armija, tajnog oru-ija, stvarno, bez vojnih tajna". Pregovori za razoruia-nje zapell su na' pitanju stvnranjn sistema inspek-cij- e (provjeravanja). Stevenson je kazao da so na tome ne moie osta-t- i, vec treba traiiti izlaz. "Mi (USA) moramo is-tup- iti sa prijedlozima koji do posvjedoбitГ паби ielju da idemo naprijed a, ne Mine-Mi- ll unija za Adlai ,E. Sicvcnsona Denver. — Sluihcni organ Inter-rutior- ul Union of Mine. Mill and Smcitcr Workers aopava da je irvrini odbor umje jednolatno za-kljuJ- io da podupre kandidituru Adlai E. Stotniona гх predtjed-nik- a i Et Kcauer za podpred-jednik- a Sjed Driava. puje od Sjed. Driava nego im prodaje. Takay пабт trgovine ргоиггобЈо je defi- - Howeova opomena americkim kapitalistima dolara u prvih mjeseci ove godine. Sjed. trebaju od Kanade kupovati toliko ko-liko joj prodaju, kazao je Howe. Kanadjana U Sjed. Drzave AmeriSki konzulat u ronu kaie da.je u go-- dini. zavrsenoj koncem Elmore Philuott (na slid) novinar i librralni poalanik na-la- tl e u Kini, Rdjr jr (tiRao 28. na poiir Kine-ко- к narodnoc inntituta za an juke potior r. Philpotl j poanat kao pobor-ni- k prijatrljukih odnona iirordju Kanadc i Kine i na poljrdn]em zanjedanju parlamrnla je pred loiio rexoluciju za unpostavu diplomatakih i trftovafkih od-no- sa a Nil Kinom. natrag u razoruianju", rekao je Stevenson. Najmanje sto bi ибЈпШ je to da se "obu-stav- e ovih straSnih orudja". Rcpublikanci protiv Rcpublikanci, ик1јиб1У samog Eisenhowera, su protiv Stcvensovih prijedloga — i time je ovo pitanje pretvoreno u naj-vaini- je pitanje izborne kampanje. Eisenhower je na Stc-vcnsonov prijedlog reagi-ra- o sa izjavom da pitanje nuklearnih pokusa ne bi trebalo diskusirati, a nje-gov kolega, podpredsjed-ni- k Nixon je da Stevensonov prijedlog no-- si u sebi "uzasno opas-nosti za Ameriku" i da je to "nnjopasnija tema" koja je pokrenuta U izbor noj kampanji. (Nastavak na str. 3) ,KP USA nc ce poduprijeti ntjeuno kandiclata za prcdsjcdnickc izhorc New York. — Komunisti-6k- a partija USA заорбПа jc da ne бе poduprijeti nijed-no- g kandidata za predscdni-ck- e izbore. Umjesto toga partija ce pojacati borbu za mir, gradjanska prava i slo-bo- de i ekonomsku sigunost. ProSlih godina komunisti su imali svog vlastitog pred- - sjedniikog kandidata ili su podupirali nekog od posto-- jeih. Za posljcdnjih IS mjescci na Cipru poginuo Gl Iiritanac Nikozija. — Prema slui- - benim informacijama za po- - sljednjih 18 meseci na Cipru 205 osoba (od kojih 61 Britanac). Prema istim izvorima za to vrijeme u bri-tunsk- im protuakcijama ra-nje- no je 799 osoba Glad na Hatanskim otocima Manila. — Ka Batamkmi oto-cima vlada £lii. Sunemtfcvo se hrani samo bananama. Grwna Da cit od preko 7€00 milijunaJje na britanskoj etranI p Driave 10.493 isclila To- - jednoj eptembra, trebalo pokusi istu-pi- li rekao, ginulo otoka гикл ж м tcvero- - kanadske trgovine. I na 1955. izdalo dozvolu za'zapadnom difele Fiiiptnkog arhi- - Howe je kazao da ovako ' stalni boravak u Sjed. Dria- - pcUpL Uzrod ladi su tri tajfuna. kako je sada ne ce dugo ici.'vama 19.493 kanadskih gra- - Icon 1 псАжхло cr—tzzLh оте otoke. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000329