Jedinstvo, June 15, 1956

              Ч№4 4tVlipgPP
Ore godine lavimo 25-Rodiin-jhm
Jagtt&IaTeneko-kanadck- e projresirne Itampe.
Prvi broj "BORBE" — lists radnika i eljaka iz Jagoolavije u Kanadi — iiaSaoje
2. novembra 1931. codme a Toronto.
"BORBUnj 1936. naalijedila "SLOBODXA MISAO- "- lit progreeiTnih knadkih Hrvala — i "PRAVDA", li&t prturreeirnih kanadkih Srba. "SLOBOD-SA- "
31 1 SAO" i "PRAVDA- - u bile zabranjene u julu 1940. zboe antiratnog
ManoviSta.
U decembra 1940. poeo je izlazit progreeimi lint kanadtJdh Hrvata "X O V O S T I
a maju 1941. list progreciTnih kanadkih Srba "SRPSKI G LAS NIK", a u Julu
1942. list progreiTnih kanad&kih Slcrenaea "EDINOS T".
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST LT janu 1948. ".VOVOSTI", "SRPSKI CLASXIK" i "EDI-XOS- r
su e ujedinjli — otada izlazi --J E D I N S T V O".
VOL. VIII. — NO. 47 (6G9) TORONTO, FRIDAY, JUNE 15, 19S6 PRICE 5c PER COPY
Radarski lanac kostao
Kanadu 200 miliona
sada bezuredan
Washington. — Radarski
lanci na koje je utro§eno
stotinc miliona dolara sma-traj- u
se bezvrijednim. Us-prk- os
toga gradnja se na-stavl- ja.
Dosad su izgradjena dva
radanska lanca, a trecl je u
izgradnji — jednog od njih
podigla je sama Kanada uz
cijenu od 200 miliona dola-ra
(tako je saopdio premi-je- p St Laurent 1951.).
Senatski odbor za oruza-л- с
sile objavio je izvjestaj
(7. juna) u kome se kaze da
je taj lanac bez svake vri-jedno- sti.
Za iuveni DEW lanac
koji podizu Sjed. Driave u
kanadskom Arktiku i Alaski
uz cijenu od 500 miliona do-lara,
jo3 nijc gotov i zato
nije efektivan, a kada bude
gotov bit ce obezvredjen no-vi- m vrstama oruzja.
Usprkos toga Kanada de
ove godine utroSit joS 10
miliona dolara na svoj lanac
koji se nalazi izmedju ame-ridko-kanad- ske granice i
Arktika.
Sjed. Drzave sada traie
da Kanada odobri novo mi-Ho- ne
za projekat SAGE —
jednu visoko kompliciranu
elektronsku spravu koja ce
se upotrebljavat skupa sa
radarom.
Saznaje se da Sjed. Dria-ve
namjeravaju da podignu
jedan DEW lanac uz ame-rifko-meksikan- sku granicu.
1 to je protiv moguceg sov-jetsk- og "napadaja".
(Knnadski general W. H.
S. Macklin je nedavno upo- -
rediosjevernj DEW lanac sa
vclikim kineskim zidom koji
nije sprije6io invaziju Na-rod- ne
Republike Kine.)
MllltariSta lDISYU OmlIa- -
dinu strpao o vojne
logore i kasarne
Vancouver. — General
Guy Simonds, biv§i na£clnik
generaUtaba nastavlja kam-pan- ju za uvodjenje obave-zatn- e
vojne sluzbc.
GovoretJi na godiSnjoj
skupStini Kanadske Legijc u
prisustvu 1.200 delegata
Simonds je kazao, da voj-ni- m treniranjcm mladih lju-di
treba po£eti dim navrfe
1G godina, koji bi bill strpa-n- i
u narofite vojne logore.
Poslije bi bili premjeJte-- i
u kasarne gdje bi dobili
potpunu vojnu obuku.
Simonds je takodjer za-govar- ao sveopdu rejristraci-j- u puanstva kao u doba
rata. - i
prisutne legionare da radei
na tome da "postanu popu- - larni".
Zbog ovakvih prijedloga
Simonds je dolao u sukob
a vladom Tijeme dok je
bio naielnik generalstaba.
pa se vjeruje da je zbog toga
i penzionisan.
Za zabranu svakog
prisilnopr rada
2encva. — Sovjetski delegat na
konferenciji Medjunarodne radni-£k- e
organizacije (ILO) je predlo-zi- o
da sc zabrani prisilni rad u
svakom obliku.
Prijestolonasljednik
Jcmcna u Moskvi
Moskva. — U Sovjetiki Savcz
je stigao prijestolonasljednik Jc- - i
mena.
Umro dr. Josip Smodlaka
Split. — Umro je dr. Jo-si- p Smodlaka, istnknuti po-litick!
i druStvcni radnik i
minlstar savezne vlade u
penziji. Sahranjen je 2. ju-na
KILsu.
TITO U S OV JETS KOM SAVEZJJ
sa se
-
Moskva. — Vjeruje se da
nijcdan strani driavnik nije
bio doiekan u
Savezu k a o
FNRJ Tito. Milioni ljudi do-2ck- ali
su i jugo--
slavcnskc goste u Moskvi,
i
drugim Nisu to
HCno Titu,
vec Titu
naroda: sovjetski
narod je pokazao svoje is-kre- ne osjedaje prema brat-ski- m narodima
j svoje iskrene ielje za
i
Za vrijeme svog boravka
u Moskvi pored mnogih sa- -
stanaka i rnzgovora sa sov--
jetskim Tito
je obiSao iz-loz- bu, moskovski univerzi- -
tot Bdc Ka Jc d°2ekalo 15.- -
000
tvornicu auxomoDiia Koja
uposluje 50.000 ljudi, prvu
na svijetu elektri6nu centra-l- u
na atomski pogon i druge
U govoru na
sveCanom rucku u Kremlju
sovjetski premijer Bulga-njin
je medju ostalim re-kao:
"Prvi dani vafeg boravka u Mo.
ski ct! ш dokazali da se sovjetski
ljudi sa eIikom IjubaIju odnose
prema narodima Oni
se oJnoc prema njima kao brati,
kao prema suradnicima, kao prema
drujnima iz borbe za najsvjetliju
buJuifnost — Jta ko-muniza-m.
' VaJ dolazak. dragi dmle Tite, J
predstailja vcliki dopadjaj u
odnoskxu tzmcdjii SoAjet- -
skep Saveza i FNRJ
'"Za ralicdnia rodinu kao te- - zut naJih sastanaka i razgovora {
koje smo mi imali za vriicme rule j
dju niltfi naroda, koji imiju mno--
go zajedni&ih ciljeva i zadataka.'
Mi smo u BeocraJu rotptsali i
Deklarariju kojom su odredjeni )
putevi daljnje£ rarroji soijetsko--'
kiceslavenskih оЈпоча. U torn ma.
fajnom dokuroentu iznijeti sa naj- - j
Tainiji prinopi na kojima vbde I
паХШ zemalja тггглјлја u sadainje j
1ЈШШШ
If i №4P?4aw№ '
Sovjetski ljudi velikom Ijubavlju odnose
prema narodima Jugoslavije Bulganjin
Sovjetskom
prcdsjednik
pozdravili
Lenjingradu, Staljingradu
gradovima.
bilemanifcstacije
predstavniku jugo-slavensk- ih
Jugoslavije
pri-jatcljst- vo suradnju.
rukovodiocima
poljoprivrednu
studenata. moskoysku
znamenitosti.
pozdravnom
Jugoslavije.
fovje£anstva
prija-te4jskt- m
V
"VI niete pat riot I, tl Me ne-Amrrik- anci
1 treba da van je
lid, rekao je Paul Itobeon
jednom копкгекпот intraiivac'-ko- m
komitetu u Waehingtonu.
kome je n rln poznati "vi(-hunte- r"
konerenman Harry
Walter.
Kobeaon je poztan na preelu
Sanje u veil njegova pao£a koji
tnu je oduzet prije 6 godina.
Kobefton je tako mjclo na
tupio protiv "vKhuntera da
je Walter bio priniljen zatvorit
jrdnicu.
"Tako treba", rekao je Kobe
on. "Treba da ju zattortf za
uijek- -.
vrijeme svoje odnose. U torn do-kumen- tu
iznijeti su takodjer staxovi
Sovjetskog Saeza i socijalistidke
Jugoslavije o najvainijim medju
narodnim pitanjima i odredjen je
nil konkretnih zadataka u oblasti
dalje saradnje izmedju naiih dviju
zemalja.
"Danas mi moicmo ci sasvim
odredjeno da kaiemo da se, zab-valjuju- li
naJim zajedniim napo-rim- a,
mjcre koje je odrcdila De
klaracija uspjcJno ostvaruju. NaJi
odnoti znatno su se razvili i oja-dal- i.
To prcdstaIja dobru osno-- u
za daljt razvoj politidkc suradnje,
ckonomskih kulturnih i naunih
veza. NaJi bratski narodi imaju
sad sve osnove da budu duboko
zadovoljni s tim dobrim odnosima
koji su uspostaljeni izmedju naiili
naroda. To bczuslovno odgovara
dubokim interesima sovjetskog i
jugoilivcnikog naroda.
"Zajedno $ tim ne fe biti prcu-eIi6in- o
ako se kale da je norma-lizacij- a
odnosa izmedju Sovjctskog
Saveza i Jugoslavije imala ne samo
vaini znaaj za suradnju i uspo-staljan- je
prijateljstva medja na-Ji- m
zcmljama, ei je ta normal iza-d- ja
tmala znatan utjecaj na sav
medjunarodni iiot. NaJi sadatnji
odnosi s Jucosta%ijom potr100
proizlaze iz elikih Icnjinistikih
principa. Ti principi jesu nemje
Sanje u unutarnje poslo%e drugih
driava, poitovan je su% ereniteta i
teritorijalnog integriteta tih zema
Ija.
Trtba podvofi da je stav Jugo-slavije
prema mnogtm medjuna-ro- d
nun problcmima sWan stan
Sovjetskog Saveza. Postoje $ле os
поле da y smatra da tc nam ilH'
nost stix)va dozAiti da ]oi viie
proiiruTo naSu suradnju u medju-narodni- m
akcijama. a to €e bezu- -
slovno doprinjeti faanfu mira i
gumosti svih naroda.
Godina koa e protekla od
Am potpisivanja serietsko-jugo-- 1
izvanrednA djcta.
ajriinqe i nafdragocienie a '
nalkn odnosima jeste ro da mi
meiemo огчтпо reS jedni dru-- ,
F? ° cashmo. znayua da
bhl ihxilcno pravilno kae medfu (
dobrim i vjernim dragovima. A
ie to ul:0. °° meiemo bit!
(N'artavak na ctr. 3)
сшсемрасј vp&Z op&tfustft Atomsko oruzje
ugrozava ljudski
rod
Atomska radijacija pred-stavl- ja veliku opasnost za
covjecanstvo, upozorile su
ovih dana dvije grupe nau-бепјак- а, jedna атепбка,
druga britanska.
Amerifki nau£enjaci su
kazali da bi rat sa nuklear-ni- m (hidrogenskim) oruz-je- m
mogao da uniSti sav ii-v- ot na zemlji.
Oni su kazali da su i ma-le
doze atomske radijacije
opasne za Covjedji organi-za- m.
StaviSe, Stetne poslje-dic- e
prenose se i na potom-stv- o.
Na drugoj strani, atomska
i nuklearna energija, ako bi
se pravilno upotrebljavala,
donijela bi veliku korist i
napredak.
Атембка Akademija na-u- ka
svojevremeno je uspo-stavi- la
§est komiteta za pro-uSavan- je znaienja atomske
i nuklearnc energije za bu- - j dudnost 5ovje2anstva. Ovih
dana komiteti su podnijeli
svoje izvjestaje
Najvedi intcres pobudio
je izvjeStaj komiteta gene-tik- e
(genetika je nauka o
pojavama i zakonima na-sljcdno- sti) kojoj je na 2elu
bio Dr. Warden Weaver.
Ovaj komitet jc utvrdio
da i obi2ni X-ra- y ostavlja
izvjesne posljedice na ljud-ski
organizam te je prepo-ru2i- o da se ne upotrebljava
vi5e nego je potrebno.
Komitet je preporuSio da
KNJIGA
London. — Nedavno je u Lon-doni- a
izdana knjiga japanskog lije-fnik- a Miilo Haiaje o Hiroiimi u
jesen 19-4- 5. godine. To je pn-- a
knjiga na engleskom jeziku, koja
donosi opis jednog ofevica atom-sko- g
bombardiranja Hiroiime.
Casopis Horizons objavio
je odgovore nekolicine rad- -
niikih (tredunijskih) prva- -
ka na pitanje kako oni gle--
daju na razoruianje i po- -
sljedice istog za radnistvo.
д. j Mother, pocasni
jecilo da uradimo nesto ko- -
On je priznao da su nje--I pofee bilo je usposuljeno tra- - j kyenske deklaradje ufi ft u hs-- predsjed nik Kanadskog ra-go- vj prijed lozi Mneto nepo--' dkionaloo pnjatelfstto izroediH j terifsa oJnosa izmedju naiih zema-- 1 dnickog kongresa je odgo-pular-no
pa je apelirao na i naJih socijalistkUh driava, izme-;-M kaogodma bistenjskth promje- - j vorio : "NiSta nas ne bi spri--
хл
na
j. sredstva koja stavljamo I
upotrebimo
podizanje sredstva koja
stavljamo naoruiavanje
upotrebimo ra podizanje
standarda livota Kanadi I
£itavom svijetu.
Strasno orudjc
Montreal. — Atomnko oruije
je polalo tako slraino da je
njeRoa primjena iskljuena,
irjavio je profeeor Jimci T.
Shotwell na konferenciji Kanad-ко- к
inMituta medjunarodnih
afera.
Shot ell je rekao da eve veli
broj ljudi trail kontrolu atom
nkojf oruija i driavniri e biti
prioiljenl da nadju гјемепје.
Laburiti traze da sc
obustavc pokusi
London. — Ioodom izvjeS.
taja britannkih naufenjaka o
opannoittima atomnke radijacije
laburiti u u parlamentu zatra-ii- li
obustavljanje daljnih po-kun- a.
Tremijer Eden je odbio.
sc stvori jedan sistcm regi-striran- ja radijacije kod sva-ke
osobe.
Komitet za proucavanje
patoloskih (bo I esti) po-sljcd- ica
sc slozio sa prvim
komitctom (genetika) da
radijacija, bez razlike koli-k- o malcna doza bila, skra-cuj- e
zivot do izvjesnog ste-pen- a,
Komitet za meteriologiju
je doSno do znkljuCkn da
nema izgleda da nuklcarne
eksplozije prouzrokuju pro-mje- ne
vrcmenu.
Komitet za oceanografiju
i ribarstvo je pronaSao da se
atomski pokusi mogu praviti
mora i nad norom bez
JAPANSKOG LIJECXIKA
U svojoj knjizi dr. Ilasaja, koji
jc crtf pnog dana bombardiranja,
6. augusta 1943. godine, bio teiko
ranjen, donosi dnervnik svojih za-nimlji- vih
zipalanja o iivotu ljudi
i grada od toga dana pa do kraja
septembra istc godine.
Claude Jodoin, predsjed- -
nik Kanadskog radnickog
kongresa : "Ja liino vjeru- -
jem da je puno zaposlenje
moguce vrijeme mira isto
kao vrijeme rata. Ekonom- -
lokala'mnogo
Hsna za narod. Ja volio,378 internacionalne unije u
u naoruiavanje
za
u
u
u
u
u
u
osoblja (Vancou
ver) : Od smanjivanja nao-ruian-ja
bi imalo
isto korist svi
drugi. I Sadainja medjunarodna J situacija takova da je
znatnije §tete za ribu. Ko-mitet
nije mogao da dodje
do odredjenog zaklju5ka
kakve su posljedice radiak-tivno- g
materijala koji se
baca u more. Preporuiio je
vecu suradnju raznih me-djunarod- nfh r,eencija u pro-uCavan- ju
vog problema.
Komitet za poljoprivredu
i hranu je utvrdio da
radijacija moze da se uspje-Sn- o koristi u uzgoju bilja,
ali da nema izgleda da cc se
moci koristit za uzgoj stoke.
Ovaj komitet je utvrdio
povecanje radijacije u hra-n- i.
Komitet je kazao da oso-bit- u zabrinutost izazivlje c-lem- enat Strontium 90 koji
se gomila u kosti i mo2c da
prouzrokuje tumore. Za sa-da
se ne moie redi knd hra-n- a
postaje Skodljivn uslijed
radijacije pa je preporucc-n- o
daljno istraiivanje.
U isto vrijeme grupa od
17 britanskih naudenjaka
je objavila izvjeStaj o po-sljedica- ma radiaktivne pra-§in- c
(fallout) koja pada po-slije
nuklcarnih eksplozija.
Komitet kafe da je opas-nost
izvanjskih ozicda vrlo
malena, ali postoji opasnost
unutraSnje povredc organi-zm- a.
Hritanski nauScnjaci ta-kodjer
upozoravaju n a
Strontium 90 koji prouzro-kuje
poremccenjc u ljudskoj
kosti te poremedenje krnih
celija 5to prouzrokuje ane-mij- u
i lukemiju.
O HIROsIMI
Iako se nalazio u smrtnoj opas-nost- i,
jer je atomskih zraenja
imao vise od -- 40 rana na tijelu, dr.
Haiaja je stalno radio u bolnici i
tako imao prilike da %idi i lijcfi
mnoge zanimlji-- e o tt-m- u
takodjer piSe u svom djclti.
vladama, a osobito demo--
kratskih zemalja, tesko od- - rcditi koji dio nacionalnog
dohodka trebaju troSitt na
oruije.
Ako bi popustila nape- -
Sada svi dijelovi zemlje!
trpe od toga Jto je veci dio
driavnog dohodka skrenutj
od normalnih kanala na 5te--' tu provincija i municipali- - f teta. Ako bi naoruianje bilo
smanjeno driava bi mogla subvencionirati Skolstvo I t
ska struktura moie i treba tost, koja bi uslijedila, ako
biti tako uredjena da se mo-- bi dpSlo do sporazuma o ra- le imati puno zaposlenje u zorulanju, kontrola nacio-vrije- me mira." nalnog dohodka bila bi
E. Kinp, upravitelj lakla.
bi
redskog
radniltvo
toliku fcoliko
je
od
sluajeve,
gar 49k
Minietar vanjttkih poitlova
Геатоп je bio u WaohinRtonu
da pronadje kako Dulle xleda
na rrorganizaciju NATO. Pear-son
je jedan od "trojice mudra-r- a
koji ma je pojereno prou-fatan- je toca problema. On bi
htjeo da NATO proSiri oju
djelatnot "a ojnojf na politi-ck- o
i ekonontnko polje. Vijesti
iz WahinKtona kaiu da nije
narotito oduSe%ljen I)uIlc-.ol- m odRoorima.
Gcncralni sckretar UN
prihvaca kanadske i
francuskc piijedlojjc
o omoci nerazvije- -
nim zcmljama
Montreal. — Generalni sc
kretar UN Hnmarseld sugla-si- o
se s kanadskim i francu-ski- m prijedlozima za osni-van- je medjunarodne sluibo
UN, koja bi raspolagala
strugnjacima spccijalno po-uCe- nim
za rad u ncdovoljno
razvijenim zcmljama, i za
formiranjo novog organa
UN za pruzanjc pomodi tim
zemljama.
U govoru odrzanom prcd
Jlanovima Udruienja za me-djunaro- dno
pravo na Uni-verzite- tu
u Montrealu, Ha-mars- eld jc rekao, da cilj
UN mora da bude "izravna-vanj- e
opasnih i ncprihvatlji-vi- h
razlika izmedju zivotnog
razvoja razliditih zemalja".
Grcka prolcstira protiv
izgona predstavnika
grckc crkvc u
Englcskoj
Atcna. — Grika vlada je
uputila protest britanskoj
vladi protiv izgona arhima-dpit- a
Killinikos Macheriotis,
poglavice grfike pravoslav-n- e
crkvc u Englcskoj.
(Prema posljednjim vije-stim- a,
na Cipru su ubijena
јоб tri britanska vojnika).
Nacislickc mctodc
New York. — Grfka je zatra-iil- a
da se pitanje O'pra stavi na
dnevni red Gcneralne skupitine
UN.
СгЛа Iada kale da se Iiritanija
sluii nacisttkim mctodama na,
Gpru.
druge stvari. Na taj na£in
olakSalo bi se breme provin- -
cijama i gradovima.
Ako bi se smanjilo pre-tjera- ne
vojne izdatke, a da
su pretjerani nema sumnje.
moglo bi se smanjiti fede-ral-ni
porez na Ii£ni dchodak,
stimulirati biznis i jo? bi
ostalo vilka za predaju pro-vincija- ma.
W. Snider, od lokala 19
od internacionalne unije me--
talaca (Toronto) : "Izvjesno
poremedenje bilo bi neizbje--
iivo za neko vrijeme. S vre- -
menom radnistvo bi zaista.
koristilo.
(Nastavak na str 4)
Misljenja radnickih prvaka o razoruzanju
i posljedicama istog za radnistvo