000413 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
B 1 1. В ЈН Н 1 . ш ш " ЧЛ JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKi LIST VOL. VIII. — NO. 98 (720) USA ce zauzeti pozitivniji stav prema razoruzanju? novinar, piSe, da da znnle Eisenhower ce pozvati Tita u Sjed. Drzave pozitivniji Vijest iz Washington datirana 16. decembra glasi: Predsjednik USA Eisen-hower da namjerava pozvati odludile marsala Tit da posjet! ranijeg Sjedinjene Drzave. Tito odavna zeli da dodje. nego so oruiane de Nehru u Washingtonu zahtjeva sovjetskog Indijski premijer Nehru stigao je u Washington na sovjetski sluzbcni posjet Ka2e se da ce u toku njegovih rnzgovo-r- a kilometara Eisenhoworom biti nije). pretresena "ava medjunaro-dn- a Drugi pitanja, od Sucza do Harold Kine." diplomatskim Kao je poznato, Indi-j- a Washingtonu podrznva Egipat protiv Sjed. impcrijalistidkih ngresora. Ona je takodjer aktivni po-bor- nik troli priznanja NR Kine. da je Da li do Eisenhower maziti i da de, Nehruove poglede? U Indiji je nedavno bora-vi- o razoruzanju kineski premijer Cu En bolje Laj i Nehru sigurno ima ja-sn- u Kad sliku Kina spre-mn- a o poci da uspostavi nor-mal- nc i uspostavi odnosc Sjedinjenim onda Driavama. spremne dirigovanim prekinu Chr.vslerovi radnici dobili poviSicu Greer I vlada Poslije vise mjeseci prego-varan-ja United Automobile unija je potpisala ugovor Chrysler korpora-cijo- m obuhvndajudi 8.000 radnika u Windsoru. Ugovor va£i do 1. augusta nedavno 1958. Gencralna poviSica milijun nndnica iznosi 8 centi po sa-t- u Madjarskoj. i daljnih 6 centi 1. augu-st- a Joi 1957. Osim toga 800 vi-so- ko ta pomoc kvalifikovanih i 3.000 nisko placenih dobivaju po-seb- nu madjarskom povisicu od 5 centi. Covjcka bali srcc kad rta u hrvatskoj iscljcnickoj itam pi saVo pajkc "madjqrskaj rctoluciT. . . Kalii-- a V to "rcialucija"? Tko ju txtdi i u cifu korlst? Sipu'rno ne u korttt llnata i Julnih Slavcna? bta bi za njih znacila uspastata faiisiukop rclima u liudimpelti? Kako ljudi mo£it biti toliko stijo pi,..? Л'оАд art tko lo ho6e. Cfo jcdnacjhvata koji kale da llnati I 5ti Julni Slatcni trcbaju biti zah valni Sorjctskom Safczu za to Ito jc sprijrcio dalazak fasizma na ilast u Madjarskof. Kad se tlisku-sir- a kako je doslo da madjarskih dagadjaja. onda bi ja rekao. da vopreske nisu naprarili farm Ra kali I Gere. iei i Sovjetski Savez. Ali hi je steer daUa do falizma. a to je sada tccridno. onda ja lez rezereecija podupirem savjetsku "Co Ma4Sriner pise u "Va-3#-j AWi Dr. Drepmtin Kamber, Koji ako se ne reram. aktirno entefwo PaveliterH "nezevisnu кгпНзк-- н dr'avu.'9 On spominie i rrke rtomente i: madmrske pro-tfosl-t. "Trk u baikana i ecmialmm ma tanlima starih i norih pisaca-rizionar- a nalaze se poncki rtfetki TORONTO, TUESDAY, DECEMBER 18, Iz Washingtona su udesta-I- t izvjeStaji da je Eisenhowe-rov-a vlada odludila zauzeti stav u pitanju ra-zoruza- nja, ukljudiv posljed-nj- i sovjetski prijedlog. Kanadski novinar Philip-Dean- e javlja iz Washingto-na- , su Sjedinjene Drzave da odustanu od svog zahtjeva da se uspo-stavi sistem kontrole prije otpodne smanjivati sile Sjed. Driave takodjer odustati od svog za provjeravanje i ameridkog teri-tori- ja iz zraka i prihvatit prijedlog za ogra-niden- o provjeravanje (800 od granidne li- - kanadski Greer se u krugovima u smatra su Drfavc originalno is-ta- kle zahtjev o zradnoj kon- - samo "zato sto su ncprihvatljiv Kremlju sa Sto doklejc sa Workers sa pot stoga, posluziti svrsi odugovladenja pregovora o i Njemadkoj do prilike." se postignc sporazum smanjivanju oruzanih sila sistem kontrole co Sjed. Dr2ave biti da opranide rad na projektilama i pokuse hidrogcn-sko- g oruzja. ka2e da americkn takodjer namjerava Kome se Kanadski parlamenat je izglasao jedan dolara za pomoc nije jasno kako ce biti upotreblje-na- , naime da li ce se dati r.arodu pu-te- m Medjunarodnoff Crve- - da prihvati sovjetsko stano- - I istu uii je jJiiaiiju na Njemadke povezano sa pitanjem razoruianja, na-im- e da Njemadka moze biti ujedinjena na bazi neutral-nost- i, slidno kao sto je po-stign- ut sporazum o Austriji. Ameridka vlada joS nije dala sluzbenog saopdenja o ovomo, ali novinari insisti-raj- u da se njihove tvrdnje baziraju na obavjestenjima sluzbenih ameridkih pred-atavnik- a. Svakako je znadajno da ameridka vlada jos nije od-govor- ila na sovjetski prijed-log od 11. novembra, prema komc bi Sjed. Driave, So-vjetski Savez i Kina smanjile svojc oruiane sile na 1,500.-00- 0 u roku od dvije godine, Engleska i Francuska na 650 hiljada, ostale zemlje na 150 —200 hiljada. Sovjet-ski Savez je dalje predlozio da sc zabrane pokusi hidro-gensko- g oruzja, i da se a-tom- sko i hidrogensko oru-2j- e izbaci iz naoruianja dr-iav- a, da se u toku 1957. go-di- ne smanje za jednu treci-n- u oruzane sile USA, SSSR i Engleske i Francuske na te-ritor- iju Njemadke, kao i na teritoriju svih zemalja At- - lantskog i VarSavskog pnk-t- a, dn se u roku od 5 godina likvidiraju sve vojne bnze, da se u roku od dvije godine smanje vojni izdaci u sugla-sj- u sa smanjenjcm oruzanih sila i naoruianja. Takodjer nije se u sptsi — pise Kamber — koji su nalik na oiu epopeju. Arpad. Stcti Stjepan. i Kapistran zablistali su zajednickim snapama po oko Punata i Tise." Zasto pospodin doktor Kamber nije spomenuo i 1848.. po ocjeni svih histaricara i ozbiljnih misli-lac- a predstatlja najsjajniju stranU cu madjarske historije? Molda se stidi da je potomak Jelacila? ako pospodin doktor Kamber ne toli potoriti o 1848, ima dru~ pih pobornika sadalne "madjarske revolucije koji to cine. , na lalost i njemu slicnih. isticu da su llnati i Rusi istu ulocu. To je na primjer ovih dana uradio kanadski profesor George JTallis Field u listu "Globe and Mair. Sipurni smo da su ljudi iz rcdova "ujedinjcnih llrvata" Ikri-pa- li zubima kad citali Fieldov clanak. o sto molemo . . . Takta su historijska fekte. Godine su todUi borbu za sioju nacfonatnu nezatis-nost- . rieiio rojska pod Ixrna Jdacica t ruska carska roiska pamaele u beckont cesaru ugulitt madjarskt ustanak. Slulmcku uloga Jelacica Bccu hnatski narod t 1956 PRICE 5 PER COPY Broj nezaposlenih u Toronto povecao se s za 2.645 u toku jednog tjedna Na 6 decembra u Torontu jc bilo 20.369 nezaposlenih ujfuuijc- - radnika ili 2,6-1- 5 vise nego tjedan ranije. To je takodjer 1.257 viSe nego na 8. decem-bra 1955. Medju nezaposlenima je stvoren dojam da driavni u-r- ed ia uposlivanje daje pre-dno- st madjarskim izbjegli-cam- a. Kako piSe "Can. Tri-bune" viSe nezapo-slenih iz isto£no? dijela To-ron- ta su zaprijetili da 5c "marirati na City Hall" da protestiraju protiv uposliva-nj- a Madjara prije domacih radnika. Protiv toga su tako-djer protestirali i predstav-ni- ci nekih unija na posljcd-nj- oj sjednici mjesnog tredu-nijsko- g vijeca (Labor Coun-cil). John Diefenbaker je novi konzervativni vodja Za novog vodju konzen'a-tivn- e partije izabran je John G. Diefenbaker, ndvokat iz Saskatchewana. U isto vrijcme konzerva- - tivci su izradili program za iduce izbore, koji se oceku- - ju u junu 1957. Program je pun obecanja. Izmcdju osta- - ]og predvidja smanjivanje porcza (ako konzervativci pobjede), i povecanje izda-tak- a na druStvene potrebe (penzije, zdravstveno osigu-ranj- e itd.) AH u isto vrijeme vojni izdaci 6c ostati na is-t- oj visini. Zato se ozbiljni ljudi pitaju, kako je mogu-d- e povccati izdatkc na dru5-tve- ne polrebe, Jiastavit viso-ki- m izdacima za vojne svrhe i smnnjiti poreze. Mogucc je Diefenbaker iarobnjak . . Vodja konzervativaca po-aljedn- jih osam godina bio je pukovnik George Drew. Diefenbaker je dao znati dn ce nastojati da dobijc podrsku socijalkreditcra u iducoj izbornoj knmpanji. skupo platio . Ondasnji madjar. ski ustanak K imao pronrcsiian karaktcr, dok jc hrvatska i ruska, intertencija prcdstavljata rcakcio. narno djelo ... Danasnji pak ma djarski dogadjaji ncmaju nicega zajedniikop sa oslobodilackom lor-bo- m madjarskog naroda 1848. go-din- e, niti se sadalnja ruska odnosno sovjetska intertencija mole uporc-di-ti sa ruskom interienctjom 1818. Sadalnja madjarska pobuna jc djelo reakcionarnih sila. unutra i ton Madjarske, kojc hoce da zadrlc historijski raziitak madjarskop na-roda I svih naroda stolnc Eirope. Da su te sile pobjedile Madjarska bi bila bacena natras u barbarstto i . . . Xclto slicno ili jol pore nepo u Spaniji pred Drupi svctski ret ... Zato je ulope So. vjctskop Seteza u puJenju pobune potpUTH opravdana. Sovjeti u Me-djarsk- oj g spalaiaju iekavine u borbi protiv llklerova fe-sizm- a. eke Oni spaJereju slobodu i ne-zarisn- ot madjarskop naroda. Oni bile spasaveju mir Errope i svijeta. To je licno ptediste orop llrvata na sadalr.je dogadjaje u Madjar-skoj . . . jo S. Miotic. pomaze? nog Kriza, ili pak onima koji su pobjegli iz Ma-djarsk- e. jasno iz koga fonda placa put izbjeglicama Kanadu, njihovo izdrzavanje dok nadju zaposlenje itd. Jedan pogled na madjarske dogadjaje Janol Hunjadi rainicama koja Kambera 1818. odiprali su 1848. Madjari vodstvom stotina fasizam izroje-ton- e Nasa kampanja Dosad 34 nove pretplate (Dosad imamo 34 note pretplate. Iste su nasli: M. Boljkoiac (Schu-macher) 4, T. Turkalj (Kirkland Lake) 2Џ Drug Mike (Toronto) 2, li. Stcianov (Toronto) 2, V. V. (Toronto) 2, B. Vlahovic (Vancouier) 2, Sovi doseljcnik (Toronto) lt I. Vuk (Vancouver) lf M. Drapicevid (Van-couier) °1, Miosid (Toronto) 1, T. Kanprpa (Vancouver) 1, Prijatclj (Van-couver) 1, E. Volii (Windsor) 1, Baja (Sudbury ) 7, . Kovacid (Hamil-ton) 1, R. R. (Port Arthur) i. Mile Bakin (Copper Mountain) 1, Prijatclj (Vancouier liland) 1, Licanin-poiratni- k (Ont.) 1, V. Ch. (St. Catherines) 1, Drup han (Port Colbornc) i, Prijatclj (USA) , J. Fak (Toronto) . Jos nekoliko izjava Marijan Dragicevic iz Vancouve-ra- : "Za odli6an, i skoro neocjenjiv, "doprinos naSih radnika u izgradnji snazne i Svrste United Fishermen and Allied Workers Union, velika zasluga pripada naSoj naprednoj stamp!, koja nas je uvijek upudivala i savjetovala da stupamo u radni£kc unije i zajed-nifi- ki se borimo sa ostalim radnicima Kanade." "Joso" iz Schumachera: "Koliko nam je stampa u ovih 25 godina kori-stil- a, to je nemogucc u kratko opisati. Mogu re5i samo to, da mi koji ditamo naprednu Stampu, znamo §to je uzrok nepravdi i kakav je najpravilniji put za bolji 2ivot i sigurniju bududnost. Ali vazno je ovdjc napomenuti i iinje-nic- u, da je паба §tampa donijela mno-g- o koristi i o&talim radnicima u ovoj zemlji. Ta se korist sastoji u tome, §to su na§i radnici pomocu svoje Slam-p- e sudjelovali i danas sudjeljuiu u borbi za boljitak u svim grannma 2i-vot- a." J. Jazvac i J. Rupcic iz Prince George: "Stampa je na§ utitelj, koji nam pokazuje put k boljoj i sretnijoj bududnosti." J. Kaps iz Schumachera: "U svim nasim druStvcnim potcSkocamn, poli-tidki- m i ekonomskim, Stampa nam je bila savjetnik." Grupa citaoca iz Port Colbornc piSc: "U proSlih 23 godina naSa rad-nid- ka stampa je bila na braniku rad-nidk- ih interesa. Ona je ukazivaia put za produbljenje bratstva i jedinstva naSih iseljenika, stajala je na princi-pim- a radnidke solidnrnosti — interna-cionalizm- a. U borbi za bolji ckonom-s- ki zivot radnika mnogo je udiniln, ukazujudi potrcbu stupanja u sindi-kal- ne organizacije, Sto su radnici i udinili, te danas imnju bolje radne uslove i vecu pladu. Duhovni vodja svega toga bila je naSa Stampa." F. Grubiiic iz Hamiltona veli: "Sto je za nas znadila i danas znadi na.?a radnidka Stampa? Ona jc nama ukazivaia put u borbi protiv beepo-slic- e, protiv rata i faSizma, za pomod naSoj dragoj domovini poslije oslobo-djenj- a; ona nam danas govor o va2-no- sti sindikalnog pokreta, o prilika-m- a u novoj domovini o daljnjim pu-tevi- ma kojima moraju idi kanadski radnici ka boljem i sigurnijem 2i-vot- u." Fran jo Kruzic iz Kirkland Lake: "Jedva dekam dok dodje postar i do-ne- se "Jcdinstvo". Citam svaki puta od podetka do kraja i tako pratim aye Sto se gdje dogadja. Citam i citati du sve dok ne navrsim 100 godina. Ja vjerujem da du to doiivjeti, premda sam ved udinio testamenat, Sada mi je blizu 80 godina . . ." Joizunbiljjecnpiroanvaidojnen JOS JoS nije pronadjen veliki putntdki avion koji se pr©5-- lf tjedna sruSio u unutra-Snjes- ti Britansk Kolumbije. 100 railja istdne ed Vanceuvera. Na aviemt je 59 putaika i 3 dlaea po-sad-e. IT dJmtisnmk] Atmfrrkaicaje saharpa.nna Ja Jednlt — vera 13T. Miloi Grubic iz Hamiltona piSc : "Jedinstvo" je nepokolebljivi zagova-rate- lj bratstva i sloge medju Srbima, Hrvatima, Slovencima, Crnogorcima, Makedoncima i ostalim narodnim ma-njina- ma iz Jugo3lavije u Kamuli; zu-govara- tclj pomaganja naprednih or-ganiza- cija Kanadjana, kao.i unijskog pokreta I svega Sto je u priJog progre-£- a i dobrobiti kanadskog naroda i Kanade." Franjo Batista iz Regan (Ontario) piSe: "Vedina naSih radnika je u uni-jam- a. Pomodu borbe i solidarnosti sa ostalim radnicima doSli smo do boljih uslova na radu i vede plade. Za oVe naSe uspjehe veliku zaslugu ima naSa napredna radnidka Stampa. Za to i u budude moramo pomagati na§u Stam-pu moralno i matcrijnlno, jer klasnoj borbi ncma kraja u kapitalistidkom sistemu." J. Muth iz Milton (Ontario) veil: "Mi radnici se ncmnmo zaSto boriti medju sobom, nego se ujediniti u bor-bi za bolji 2ivot, a radnici jugoslaven-sko- g porijekla oko svoga radnidkog organa "Jcdinstvo", koje zastupa na- Se interese." Mile Bakin iz Copper Mountain, B.C. piSc: "U proSlih 25 godina poma-ga- o sam svoju stampu prema svojim mogucnostimn. To du diniti I u budu-de. 2elim dobar uspjeh na5oj novini." Prctplatnik iz Vnl Dora (Quebec) : "Nastojmo da jc Sto viSe proSirxmo medju nase radniko, tako da so rad-nici uspjeSnije mogu boriti za svoje interese, jer bez radnidke Stampe to bi bilo nemogude." Joze Serjak vol! : "Mi jugoslovcn-sk- { nascljenci v Kanadi imamo dancs паб skupni list ''Jcdinstvo" . . . Ne do-pustim- o, da bi se ti tcmelji poruSili ali sadovi izginili tem'ved je te potrebno se bolj utrditi kajti boj za poSteno in upravideno delavsko 2ivljenjc Se ni kondano. Kondana tudi Sc ni borba za uresnidenje trajnega miru na svetu." Drugovi Krucki i Krcelic iz Can-fiel- d pisu: "NaSa radnidka novina u proslih 25 godina revno jc branila Interese nas farmera. To de diniti i u budude." Grupa rudara sa Sjcvcra piSe: "U svim naSim borbama za naSa prava na radu i po pitanju place nnsa nas jc Stampa pomagala u nasim nastojanjl-m- a. To 6c diniti i u budude. Mi se po-nosi- mo sa naSom Stampom." Drugarica Eva iz Sjed. Dr2ava: "Uslovi su teSki pod kojima izlazi rad-nidka novina, ali su dani i korisni, za-to ce i u budude radnidka Stampa iz- - laziti bez obzira na potcSkodc." Ovakvih izjava mojlo bi se nave-s- ti joi mnogo. No nije potrebno. Svi smo mi svijesni uloge "Jedinstva" i potrebe da se prosiri ... Naprijed sa radoml SAMO DVA IZDANJA "JEDINSTVA" U OVOJ GODINI D krs+л gmJm itsti te rot ume Јж пЛжпџ "ЈеЉшНчГ t t TkJfr £e but рмШеп hJjmf lft рлЈл n I цттлгл (.Notsr goJn), пЈлпјг eJ 4 џлпшлгл it тмг A Wsrn л плгт di 'e 'trjpine Ce b:lt pcuelene ilctenstrm lutccm М.2.гкз ze jrzne ds xtzzk-л- . UREDM5TVO 1 LTRAVA ! ! § s 5 s 4" 4 4
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, December 18, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-12-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000198 |
Description
Title | 000413 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | B 1 1. В ЈН Н 1 . ш ш " ЧЛ JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKi LIST VOL. VIII. — NO. 98 (720) USA ce zauzeti pozitivniji stav prema razoruzanju? novinar, piSe, da da znnle Eisenhower ce pozvati Tita u Sjed. Drzave pozitivniji Vijest iz Washington datirana 16. decembra glasi: Predsjednik USA Eisen-hower da namjerava pozvati odludile marsala Tit da posjet! ranijeg Sjedinjene Drzave. Tito odavna zeli da dodje. nego so oruiane de Nehru u Washingtonu zahtjeva sovjetskog Indijski premijer Nehru stigao je u Washington na sovjetski sluzbcni posjet Ka2e se da ce u toku njegovih rnzgovo-r- a kilometara Eisenhoworom biti nije). pretresena "ava medjunaro-dn- a Drugi pitanja, od Sucza do Harold Kine." diplomatskim Kao je poznato, Indi-j- a Washingtonu podrznva Egipat protiv Sjed. impcrijalistidkih ngresora. Ona je takodjer aktivni po-bor- nik troli priznanja NR Kine. da je Da li do Eisenhower maziti i da de, Nehruove poglede? U Indiji je nedavno bora-vi- o razoruzanju kineski premijer Cu En bolje Laj i Nehru sigurno ima ja-sn- u Kad sliku Kina spre-mn- a o poci da uspostavi nor-mal- nc i uspostavi odnosc Sjedinjenim onda Driavama. spremne dirigovanim prekinu Chr.vslerovi radnici dobili poviSicu Greer I vlada Poslije vise mjeseci prego-varan-ja United Automobile unija je potpisala ugovor Chrysler korpora-cijo- m obuhvndajudi 8.000 radnika u Windsoru. Ugovor va£i do 1. augusta nedavno 1958. Gencralna poviSica milijun nndnica iznosi 8 centi po sa-t- u Madjarskoj. i daljnih 6 centi 1. augu-st- a Joi 1957. Osim toga 800 vi-so- ko ta pomoc kvalifikovanih i 3.000 nisko placenih dobivaju po-seb- nu madjarskom povisicu od 5 centi. Covjcka bali srcc kad rta u hrvatskoj iscljcnickoj itam pi saVo pajkc "madjqrskaj rctoluciT. . . Kalii-- a V to "rcialucija"? Tko ju txtdi i u cifu korlst? Sipu'rno ne u korttt llnata i Julnih Slavcna? bta bi za njih znacila uspastata faiisiukop rclima u liudimpelti? Kako ljudi mo£it biti toliko stijo pi,..? Л'оАд art tko lo ho6e. Cfo jcdnacjhvata koji kale da llnati I 5ti Julni Slatcni trcbaju biti zah valni Sorjctskom Safczu za to Ito jc sprijrcio dalazak fasizma na ilast u Madjarskof. Kad se tlisku-sir- a kako je doslo da madjarskih dagadjaja. onda bi ja rekao. da vopreske nisu naprarili farm Ra kali I Gere. iei i Sovjetski Savez. Ali hi je steer daUa do falizma. a to je sada tccridno. onda ja lez rezereecija podupirem savjetsku "Co Ma4Sriner pise u "Va-3#-j AWi Dr. Drepmtin Kamber, Koji ako se ne reram. aktirno entefwo PaveliterH "nezevisnu кгпНзк-- н dr'avu.'9 On spominie i rrke rtomente i: madmrske pro-tfosl-t. "Trk u baikana i ecmialmm ma tanlima starih i norih pisaca-rizionar- a nalaze se poncki rtfetki TORONTO, TUESDAY, DECEMBER 18, Iz Washingtona su udesta-I- t izvjeStaji da je Eisenhowe-rov-a vlada odludila zauzeti stav u pitanju ra-zoruza- nja, ukljudiv posljed-nj- i sovjetski prijedlog. Kanadski novinar Philip-Dean- e javlja iz Washingto-na- , su Sjedinjene Drzave da odustanu od svog zahtjeva da se uspo-stavi sistem kontrole prije otpodne smanjivati sile Sjed. Driave takodjer odustati od svog za provjeravanje i ameridkog teri-tori- ja iz zraka i prihvatit prijedlog za ogra-niden- o provjeravanje (800 od granidne li- - kanadski Greer se u krugovima u smatra su Drfavc originalno is-ta- kle zahtjev o zradnoj kon- - samo "zato sto su ncprihvatljiv Kremlju sa Sto doklejc sa Workers sa pot stoga, posluziti svrsi odugovladenja pregovora o i Njemadkoj do prilike." se postignc sporazum smanjivanju oruzanih sila sistem kontrole co Sjed. Dr2ave biti da opranide rad na projektilama i pokuse hidrogcn-sko- g oruzja. ka2e da americkn takodjer namjerava Kome se Kanadski parlamenat je izglasao jedan dolara za pomoc nije jasno kako ce biti upotreblje-na- , naime da li ce se dati r.arodu pu-te- m Medjunarodnoff Crve- - da prihvati sovjetsko stano- - I istu uii je jJiiaiiju na Njemadke povezano sa pitanjem razoruianja, na-im- e da Njemadka moze biti ujedinjena na bazi neutral-nost- i, slidno kao sto je po-stign- ut sporazum o Austriji. Ameridka vlada joS nije dala sluzbenog saopdenja o ovomo, ali novinari insisti-raj- u da se njihove tvrdnje baziraju na obavjestenjima sluzbenih ameridkih pred-atavnik- a. Svakako je znadajno da ameridka vlada jos nije od-govor- ila na sovjetski prijed-log od 11. novembra, prema komc bi Sjed. Driave, So-vjetski Savez i Kina smanjile svojc oruiane sile na 1,500.-00- 0 u roku od dvije godine, Engleska i Francuska na 650 hiljada, ostale zemlje na 150 —200 hiljada. Sovjet-ski Savez je dalje predlozio da sc zabrane pokusi hidro-gensko- g oruzja, i da se a-tom- sko i hidrogensko oru-2j- e izbaci iz naoruianja dr-iav- a, da se u toku 1957. go-di- ne smanje za jednu treci-n- u oruzane sile USA, SSSR i Engleske i Francuske na te-ritor- iju Njemadke, kao i na teritoriju svih zemalja At- - lantskog i VarSavskog pnk-t- a, dn se u roku od 5 godina likvidiraju sve vojne bnze, da se u roku od dvije godine smanje vojni izdaci u sugla-sj- u sa smanjenjcm oruzanih sila i naoruianja. Takodjer nije se u sptsi — pise Kamber — koji su nalik na oiu epopeju. Arpad. Stcti Stjepan. i Kapistran zablistali su zajednickim snapama po oko Punata i Tise." Zasto pospodin doktor Kamber nije spomenuo i 1848.. po ocjeni svih histaricara i ozbiljnih misli-lac- a predstatlja najsjajniju stranU cu madjarske historije? Molda se stidi da je potomak Jelacila? ako pospodin doktor Kamber ne toli potoriti o 1848, ima dru~ pih pobornika sadalne "madjarske revolucije koji to cine. , na lalost i njemu slicnih. isticu da su llnati i Rusi istu ulocu. To je na primjer ovih dana uradio kanadski profesor George JTallis Field u listu "Globe and Mair. Sipurni smo da su ljudi iz rcdova "ujedinjcnih llrvata" Ikri-pa- li zubima kad citali Fieldov clanak. o sto molemo . . . Takta su historijska fekte. Godine su todUi borbu za sioju nacfonatnu nezatis-nost- . rieiio rojska pod Ixrna Jdacica t ruska carska roiska pamaele u beckont cesaru ugulitt madjarskt ustanak. Slulmcku uloga Jelacica Bccu hnatski narod t 1956 PRICE 5 PER COPY Broj nezaposlenih u Toronto povecao se s za 2.645 u toku jednog tjedna Na 6 decembra u Torontu jc bilo 20.369 nezaposlenih ujfuuijc- - radnika ili 2,6-1- 5 vise nego tjedan ranije. To je takodjer 1.257 viSe nego na 8. decem-bra 1955. Medju nezaposlenima je stvoren dojam da driavni u-r- ed ia uposlivanje daje pre-dno- st madjarskim izbjegli-cam- a. Kako piSe "Can. Tri-bune" viSe nezapo-slenih iz isto£no? dijela To-ron- ta su zaprijetili da 5c "marirati na City Hall" da protestiraju protiv uposliva-nj- a Madjara prije domacih radnika. Protiv toga su tako-djer protestirali i predstav-ni- ci nekih unija na posljcd-nj- oj sjednici mjesnog tredu-nijsko- g vijeca (Labor Coun-cil). John Diefenbaker je novi konzervativni vodja Za novog vodju konzen'a-tivn- e partije izabran je John G. Diefenbaker, ndvokat iz Saskatchewana. U isto vrijcme konzerva- - tivci su izradili program za iduce izbore, koji se oceku- - ju u junu 1957. Program je pun obecanja. Izmcdju osta- - ]og predvidja smanjivanje porcza (ako konzervativci pobjede), i povecanje izda-tak- a na druStvene potrebe (penzije, zdravstveno osigu-ranj- e itd.) AH u isto vrijeme vojni izdaci 6c ostati na is-t- oj visini. Zato se ozbiljni ljudi pitaju, kako je mogu-d- e povccati izdatkc na dru5-tve- ne polrebe, Jiastavit viso-ki- m izdacima za vojne svrhe i smnnjiti poreze. Mogucc je Diefenbaker iarobnjak . . Vodja konzervativaca po-aljedn- jih osam godina bio je pukovnik George Drew. Diefenbaker je dao znati dn ce nastojati da dobijc podrsku socijalkreditcra u iducoj izbornoj knmpanji. skupo platio . Ondasnji madjar. ski ustanak K imao pronrcsiian karaktcr, dok jc hrvatska i ruska, intertencija prcdstavljata rcakcio. narno djelo ... Danasnji pak ma djarski dogadjaji ncmaju nicega zajedniikop sa oslobodilackom lor-bo- m madjarskog naroda 1848. go-din- e, niti se sadalnja ruska odnosno sovjetska intertencija mole uporc-di-ti sa ruskom interienctjom 1818. Sadalnja madjarska pobuna jc djelo reakcionarnih sila. unutra i ton Madjarske, kojc hoce da zadrlc historijski raziitak madjarskop na-roda I svih naroda stolnc Eirope. Da su te sile pobjedile Madjarska bi bila bacena natras u barbarstto i . . . Xclto slicno ili jol pore nepo u Spaniji pred Drupi svctski ret ... Zato je ulope So. vjctskop Seteza u puJenju pobune potpUTH opravdana. Sovjeti u Me-djarsk- oj g spalaiaju iekavine u borbi protiv llklerova fe-sizm- a. eke Oni spaJereju slobodu i ne-zarisn- ot madjarskop naroda. Oni bile spasaveju mir Errope i svijeta. To je licno ptediste orop llrvata na sadalr.je dogadjaje u Madjar-skoj . . . jo S. Miotic. pomaze? nog Kriza, ili pak onima koji su pobjegli iz Ma-djarsk- e. jasno iz koga fonda placa put izbjeglicama Kanadu, njihovo izdrzavanje dok nadju zaposlenje itd. Jedan pogled na madjarske dogadjaje Janol Hunjadi rainicama koja Kambera 1818. odiprali su 1848. Madjari vodstvom stotina fasizam izroje-ton- e Nasa kampanja Dosad 34 nove pretplate (Dosad imamo 34 note pretplate. Iste su nasli: M. Boljkoiac (Schu-macher) 4, T. Turkalj (Kirkland Lake) 2Џ Drug Mike (Toronto) 2, li. Stcianov (Toronto) 2, V. V. (Toronto) 2, B. Vlahovic (Vancouier) 2, Sovi doseljcnik (Toronto) lt I. Vuk (Vancouver) lf M. Drapicevid (Van-couier) °1, Miosid (Toronto) 1, T. Kanprpa (Vancouver) 1, Prijatclj (Van-couver) 1, E. Volii (Windsor) 1, Baja (Sudbury ) 7, . Kovacid (Hamil-ton) 1, R. R. (Port Arthur) i. Mile Bakin (Copper Mountain) 1, Prijatclj (Vancouier liland) 1, Licanin-poiratni- k (Ont.) 1, V. Ch. (St. Catherines) 1, Drup han (Port Colbornc) i, Prijatclj (USA) , J. Fak (Toronto) . Jos nekoliko izjava Marijan Dragicevic iz Vancouve-ra- : "Za odli6an, i skoro neocjenjiv, "doprinos naSih radnika u izgradnji snazne i Svrste United Fishermen and Allied Workers Union, velika zasluga pripada naSoj naprednoj stamp!, koja nas je uvijek upudivala i savjetovala da stupamo u radni£kc unije i zajed-nifi- ki se borimo sa ostalim radnicima Kanade." "Joso" iz Schumachera: "Koliko nam je stampa u ovih 25 godina kori-stil- a, to je nemogucc u kratko opisati. Mogu re5i samo to, da mi koji ditamo naprednu Stampu, znamo §to je uzrok nepravdi i kakav je najpravilniji put za bolji 2ivot i sigurniju bududnost. Ali vazno je ovdjc napomenuti i iinje-nic- u, da je паба §tampa donijela mno-g- o koristi i o&talim radnicima u ovoj zemlji. Ta se korist sastoji u tome, §to su na§i radnici pomocu svoje Slam-p- e sudjelovali i danas sudjeljuiu u borbi za boljitak u svim grannma 2i-vot- a." J. Jazvac i J. Rupcic iz Prince George: "Stampa je na§ utitelj, koji nam pokazuje put k boljoj i sretnijoj bududnosti." J. Kaps iz Schumachera: "U svim nasim druStvcnim potcSkocamn, poli-tidki- m i ekonomskim, Stampa nam je bila savjetnik." Grupa citaoca iz Port Colbornc piSc: "U proSlih 23 godina naSa rad-nid- ka stampa je bila na braniku rad-nidk- ih interesa. Ona je ukazivaia put za produbljenje bratstva i jedinstva naSih iseljenika, stajala je na princi-pim- a radnidke solidnrnosti — interna-cionalizm- a. U borbi za bolji ckonom-s- ki zivot radnika mnogo je udiniln, ukazujudi potrcbu stupanja u sindi-kal- ne organizacije, Sto su radnici i udinili, te danas imnju bolje radne uslove i vecu pladu. Duhovni vodja svega toga bila je naSa Stampa." F. Grubiiic iz Hamiltona veli: "Sto je za nas znadila i danas znadi na.?a radnidka Stampa? Ona jc nama ukazivaia put u borbi protiv beepo-slic- e, protiv rata i faSizma, za pomod naSoj dragoj domovini poslije oslobo-djenj- a; ona nam danas govor o va2-no- sti sindikalnog pokreta, o prilika-m- a u novoj domovini o daljnjim pu-tevi- ma kojima moraju idi kanadski radnici ka boljem i sigurnijem 2i-vot- u." Fran jo Kruzic iz Kirkland Lake: "Jedva dekam dok dodje postar i do-ne- se "Jcdinstvo". Citam svaki puta od podetka do kraja i tako pratim aye Sto se gdje dogadja. Citam i citati du sve dok ne navrsim 100 godina. Ja vjerujem da du to doiivjeti, premda sam ved udinio testamenat, Sada mi je blizu 80 godina . . ." Joizunbiljjecnpiroanvaidojnen JOS JoS nije pronadjen veliki putntdki avion koji se pr©5-- lf tjedna sruSio u unutra-Snjes- ti Britansk Kolumbije. 100 railja istdne ed Vanceuvera. Na aviemt je 59 putaika i 3 dlaea po-sad-e. IT dJmtisnmk] Atmfrrkaicaje saharpa.nna Ja Jednlt — vera 13T. Miloi Grubic iz Hamiltona piSc : "Jedinstvo" je nepokolebljivi zagova-rate- lj bratstva i sloge medju Srbima, Hrvatima, Slovencima, Crnogorcima, Makedoncima i ostalim narodnim ma-njina- ma iz Jugo3lavije u Kamuli; zu-govara- tclj pomaganja naprednih or-ganiza- cija Kanadjana, kao.i unijskog pokreta I svega Sto je u priJog progre-£- a i dobrobiti kanadskog naroda i Kanade." Franjo Batista iz Regan (Ontario) piSe: "Vedina naSih radnika je u uni-jam- a. Pomodu borbe i solidarnosti sa ostalim radnicima doSli smo do boljih uslova na radu i vede plade. Za oVe naSe uspjehe veliku zaslugu ima naSa napredna radnidka Stampa. Za to i u budude moramo pomagati na§u Stam-pu moralno i matcrijnlno, jer klasnoj borbi ncma kraja u kapitalistidkom sistemu." J. Muth iz Milton (Ontario) veil: "Mi radnici se ncmnmo zaSto boriti medju sobom, nego se ujediniti u bor-bi za bolji 2ivot, a radnici jugoslaven-sko- g porijekla oko svoga radnidkog organa "Jcdinstvo", koje zastupa na- Se interese." Mile Bakin iz Copper Mountain, B.C. piSc: "U proSlih 25 godina poma-ga- o sam svoju stampu prema svojim mogucnostimn. To du diniti I u budu-de. 2elim dobar uspjeh na5oj novini." Prctplatnik iz Vnl Dora (Quebec) : "Nastojmo da jc Sto viSe proSirxmo medju nase radniko, tako da so rad-nici uspjeSnije mogu boriti za svoje interese, jer bez radnidke Stampe to bi bilo nemogude." Joze Serjak vol! : "Mi jugoslovcn-sk- { nascljenci v Kanadi imamo dancs паб skupni list ''Jcdinstvo" . . . Ne do-pustim- o, da bi se ti tcmelji poruSili ali sadovi izginili tem'ved je te potrebno se bolj utrditi kajti boj za poSteno in upravideno delavsko 2ivljenjc Se ni kondano. Kondana tudi Sc ni borba za uresnidenje trajnega miru na svetu." Drugovi Krucki i Krcelic iz Can-fiel- d pisu: "NaSa radnidka novina u proslih 25 godina revno jc branila Interese nas farmera. To de diniti i u budude." Grupa rudara sa Sjcvcra piSe: "U svim naSim borbama za naSa prava na radu i po pitanju place nnsa nas jc Stampa pomagala u nasim nastojanjl-m- a. To 6c diniti i u budude. Mi se po-nosi- mo sa naSom Stampom." Drugarica Eva iz Sjed. Dr2ava: "Uslovi su teSki pod kojima izlazi rad-nidka novina, ali su dani i korisni, za-to ce i u budude radnidka Stampa iz- - laziti bez obzira na potcSkodc." Ovakvih izjava mojlo bi se nave-s- ti joi mnogo. No nije potrebno. Svi smo mi svijesni uloge "Jedinstva" i potrebe da se prosiri ... Naprijed sa radoml SAMO DVA IZDANJA "JEDINSTVA" U OVOJ GODINI D krs+л gmJm itsti te rot ume Јж пЛжпџ "ЈеЉшНчГ t t TkJfr £e but рмШеп hJjmf lft рлЈл n I цттлгл (.Notsr goJn), пЈлпјг eJ 4 џлпшлгл it тмг A Wsrn л плгт di 'e 'trjpine Ce b:lt pcuelene ilctenstrm lutccm М.2.гкз ze jrzne ds xtzzk-л- . UREDM5TVO 1 LTRAVA ! ! § s 5 s 4" 4 4 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000413