Jedinstvo, December 18, 1956

              IndUStrijalaC Duncan ponOVO
diplomatske odnose sa O.Kinom
ProSIe nedelje Je J.S. Dun-can,
bivSi pretsednik Masse''
Harris i sadaSnji pretsedn'
Hydro, odrzao govor pret
posctiocima Canadian ant
Empire kluba, gde je pono
vio svoj zahtev i ukazao m
potrebu da Kanada prizm
NR Kinu.
Uvodni6ari "Toronto Dail
Stara", od 12. decembra
komentariSuci o njegov orr
ponovnom ukazivanju na po
trebu da Kanada prizna NP
Kinu rekli su medju ostahm
i sledeco:
"Njega (Duncana) so u-v- ek isplati sluSati no samo
zbog njegovog dana&njeg
polozaja, .-e-go
zbog njego-v- i
h inteligentnih razmatra-nja- .
Kad gosp. Duncan za-gova- ra priznanje NR Kine,
mi mozemo biti sigurni da on
to ne 6ini zbog njegove sklo-nos- ti
komunistidkom siste-m- u,
nego zbog njegovog
hladnokrvnog rasudjivanja i
jednostavnog pogleda na da-nas- nji svet."
Uvodni6ari dalje kritikuju
dosadaSnju politiku Stet de-partme- nta SAD zbog nepri-znavan- ja NR Kine, i kazu da
su oni dali "Kinu na poklon
Sovjetskom Savezu". Citira-ju- H
gosp. Duncana da je on
£ada dalje rekao: "Sledeci
takvu politiku mi nc samo
Sto smo omogudili i pruzili
iskljucJvo pravo Rusiji za
industrijalizaciju i prosvedi-vanj- e
ovako jedno velike a-zij- ske nacije, nego smo za-kljuc- ali
i okovali vrata da u
torn procesu niko drugi ne
mozc u5estvovati."
Isti£udi vaznost priznanja
NR Kine, Duncan je dalje
govorio da ce Stet Depart-ment
uzcti mnogo vremena
dok uvidi i shvati konsenk-venc- e
i svoju kratkovidnost.
"Medjutim", rekao je on,
"svi znakovi pokazuju da je
nmeridki narod робсо da u-vi- dja
i shvaca da se naciju
kao Sto je Kina sa jednom
petinom celokupnog stanov-niStv- a
sveta, koja je izvan-redn- o
bogata sa svojim ne-razvije- n.m resorsima, ne mo ie izolovati I ignorisati."
"Prema proceni gosp. J. S.
Duncana", kaiu uvodni5ari,
"Kina ce јоб za idudih 20
godina dostidi tako visoki
nivo industrijalizacije, da c"e
ona postati jedna od najve-cl- h
industriskih siln na sve-tu- ."
"Narodni Glasnik" u tlinku
"Dalje o dogadjajima u Madjar-skoj"
objalnjava da je Ma-djars- ka
shoila na put sodjalizma
kao rczultat uniJtcnja faSizma u
Drugom svjetskom ratu, u kome je
Madiarska bila na strani faSizma.
Zatim nastalja:
"Slomom faSistHkih i velepo-sjcdnicli- ih
sila u Madjarskoj, podu-zct- e
su bite mjere da se razvitak
okrene u socijalistivkom ргалхи.
V torn pokuSaju da se izgradi
socijalizam u Madjarskoj, uinjene
su, po naScm razumijevanju. ncke
tcSke politiAe. adm-inistrative
i druge greSke, koje su
izazivale nczadoA-oljst-- o i orpor
kod Sirih slojcva radnika, scljaka
t drugih clcmenata.
Ali prije nego udjerao u to. Je-lic- li
hi napomenuti, da je doraaca
i svrctska koatrarcvoJecita satra-l- a
Madjara s-oj-mh
gkvnan se-d:Stc- m
гж eredotocct; katrare-roljcion- m
priprgma. PokSsi
kDOtrarrrtrfeCtK' ne bi biti Uyii-tc- ni
upravo dm se je najfoife ra-dik- x
s naj manje mogwee gniAm.
Glavnc nc l ttixfw pftpferac
tcontfareveiurife a M4irfcj i
tirccim rrmliam biialna rorezaee
s ratnim planovuaa zapadnth kapi
u!.stiCk3i sila. koje sa ttrf b-i- e od- -
гсЛЛе godine mete (target TrarsJ J
SE
Pnobitnim nacrtom VgodiJnjeg
plana bila jc predvidjcna irgradnja
691 vclika objekta, od kojih bi u
1937. trcbalo da bude zavricfio
453, kao i izgradnja 2.300 manje
л-ai-nih
objekata. Nedavno je odlu-fcn- o
da se broj clikih objekata
povet!a na 800, od fega bi 600 trc-balo
da bude dovrScno do kraja
1937. godine.
U izvrJenju programa razvoja,
SSSR je, kako je poznato, obdao
da (c Kint pruiitt besplatnu tehni2- -
ku pomoi i materijal za 156 obje
kata. SSSR ce taj broj povisiti na
179 objekata, koji cc graditi ruiki
stm6ijaci. Od ovih objekata 65
treba iia budu zavrleni u 1937. go-di- n
i.
Glavna industrijska poduzea.
od 87 kojih su stavljena u pogon
u toku 1955. godine gotovo se sva
nalaze u Mandzuriji. To su: rcn- -
tralno okno rudnika ugljena u La
ojanu I Haokangu, tvornica stro-- „
jeva alatljika u Senjangu, termo-centra- la
u Dajrenu, tvornica za
prcradu pamuka u Pekinga i rafi-nerij- a
Sclera u Paoto-u- .
U 1956. zavrseno je 69-- 4 %elikih
objekata, a 117 je stavljeno u po-gon.
Medju najvainijim velikim
objektima, koji se vedinom nalaze
u Mandzuriji, su clektrifne cen-tral- e,
tvornica automobila u Cang-fucn- u,
i tornica clcktrinih stro-jev- a
u Harbinu. Vlada namjerava
u priprcmi rata proti% Sovjctske
Unije i sodjalistickih zemalja, i
kontrarcvolucionami pokuSaji su
imali biti ko-ordinir-ati
s militar-ni- m
napadajima iz vana. Ali ratni
planovi su bili poraieni nepredvi-djeni- m
raaitkom, to jest, ncpred-idjcni- m
po on ima koji su vci bili
nastrojeni za rat 1950. godine ili
najkasnije 1931., kako su to sami
otkrili, od kojih su ovi bili najgla-vnij- i:
Pobjeda velike narodne re-voluc- ije
u Kini, Sto je poremetilo
i podvojilo gla-n- i stoier samih rat-ni- h
sila, i onda slamanje amcriclog
monopola u atomskom oruiju a-tomsk- om
eksplozijom u Sovjetskoj
Uniji 1949- - i naknadnim raa%-it-ko-m
hidrogenskog oraija po USSR
prije nego je isto bilo usavrScno na
Zapadu. Veliki utjecaj je imao ne-tMpj- eh
mpcri;a'tta u Korcji, Sto
je revtdtralo nfAieva proQemi o
Mti kapkatifkth votki koje su po-trefe- oe
za pebjed. t onda peraz
imperifftlwta a I ndokifH. Pab ftdom
reveltKSfi je 4no fclo beSor!
&Msa sto fc s нкћгишп tecaifsa arel vrito aemriya esiye bcite
mi plan k kcMtfine. {
Alt kfo sve K хпкнде rsdilo se
cpravo ртоггнСапт naporima
vana a natra. ali glivm tupori
sa b2 iz vana, da se p?szz: гЛс
KINESKA DJECA.
nastaviti radovc na izgradnji mcta-luriki- h
kombinita u Paotovu i Vu-han- u.
Dalje jc odlueno da sc poveca
izgradnja objekata lake indu&rije
od 65 na 99. Razvoj lake indust:e
omogu6'o bi da se u eIikoj mjeri
ролс-i- a raspoloiiv kapital koji bi
driava mogla inveitirati u teiku in-dustri-ju.
Broj radnika u poduzelima koje
kontrolira drzava bio je u 1955.
god in i 18.9 milijuna. Izdaci indu
strijskog sektora na ime pla6i po-г-eca-ni
su u 195-4- . za 19 poito, a
u 1935. za 12 posto.
Konstatirajuifi potrebu poveda-nj- a
kupovne modi i povcffanja pro-izvodnj- e,
kincska vlada je nedavno
uopfila da (e uspon plada biti pro-fire- n
i da fe dobrt radnici i spe-cialist!
dobiti znatno vece plae,
kao i prcmije.
Procram tzgradnje stanova ne
odgovara viJe potrebama i rjcSenje
ovog pitanja je utoliko hitnije, ito
sc uvidja decentralizacija industrij-ski- h
oblasti, a kao posljedica toga,
prcseJjivanje radnika. Predvidjcno
je, da se u 1936. godjni izgradt 13
milijuna kvadratnih metara stambe-no- g
prostora.
Zadovoljavajufe £etve u 1935.
i 1936. godini utjecalc su na to da
vlada promijeni program u pogle-da
progresivne kolektivizadje рл
Ijoprivrede Ve u 193. znatno it
kontrjrc%-olucije- . Agenti kontrare-voludj-e
su radili najvct'im napori-ma,
opreinoSca i strpljcnjem da se
uvuku u strateSke pololaje u vojsci
i druge pozicije, pa da u povolj-no- m
momentu te pololaje mogu
jskoristiti za konrarevoluciju. U
Madjarskoj se itpoljilo da su orui- -
nice bile otvorene silanu faSizma
i kontrann-olucij- e joS u prvim ca-sovi- mi
nemira, a u vojiku je bila
ubaccru zabuna, da se otigura us-pj- ch
kontrarevoludji. Obcdanja iz
v--na su bila kolosalna. Kapitali-stik- a
itampa u Amerid je danas
puna i prepuna svakojakih pisama
i apela, u kojima kontrarcvoludo-narr- i
otvoreno optuzuju da su bili
prerartni, jer su im svi kanala pro-pagan- de
obefavali ratliearnu po-m- bi
iz vana, u koja sa bili sigurnt
kao a swxe. Pored toga, bili sa
iavedfti veKkom propagandern di
vjetufa da ce рото! dolaziti bi-Кегм-
та,
da ie Madjari kao nadfa
ed kpkaiieiM doHti daleko vise
nege mepi ocekwati od опрКетмц
da it Srti Ijabtavi kapttalmieVoy
srifeta. koji davai kafom i SVa-Vo- m.
jtr м x asstie oeecavaia
br4a i Jeiwe i aavefe prilirae аче!
rtanxf1-z- e.vB; pooivooii snvaeJeskuaptaa duheotabnziiar
kontrartvolaoia te izia&nala da
(e era na pogsiz-- x a rsoiia i po
Jedno msjenje o
скопопике,
ZagOVara'Crni iseljenici za crnu Afriku
KINA SZGRADJUJE
povecan broj proizvodnih zadruga.
Ukljuftvanje scljakih porodica u
proizvodjacke zadruge posljcdnjih
godina ncprcstano je u porastu.
Tako je od 2,298.000 selja&ih po-rodica
koliko je ukljuceno u 1954.
— broj se povecao na 75,000.000
u 1955. godini.
PetogodiJnjim planom bilo je
predvidjcno da svega 33 posto se-Ijafk- ih
porodica bude ukljuceno u
proizvodjaclce godine u 1957.
"Cokaj magarcc dok
trava narastc'
Na nedavnoj konferen-cij- !
vladinih sluzbenika u
poljoprivredi i predstav
ntka farmerskih organiza
cSja u OttawS, minister po
Ijoprivrede Gardiner je
priznao da je poljoprivre-d- a
tuocena mnogim pro
blemima, a glavnl je nedo-stata- k trziita za prolzve
dene produkte. To je oso-bit-o sluaj sa psenicom.
Gardiner je nadodao da
se on nada de ce se pucan
stvo Kanade povecati sa
sadainjih 16 milijuna na
40 milijuna (kada ce to
biti?) i onda ce farmer!
moci da prodaju sve svoje
proizvodje kod kuce.
sljednji las da udari, jer daljnji
razitak svjetske situacije joj nije
Hao u prilog, a svu nadu je pola-gal- a
bai u povoljan razvitak za nju
iz vana. U to je doSIa kriza u re-dovi- ma
vladajue Komunisticke
partije Madjarske, Sto ie doilo
kontrarex-oludj- i kao naruceno.
Glavna greSka u torn pogledu,
prema naScm razumijevanju srvari.
sastojala se u pokuSaju da se na
manje vise Sablonskt nafin kopira
od Sovjctske Unije najbrzi mogudi
tempo polaganja teSke industrije,
bez obzira da li je madjarski na-rod
i radntcka klisa Madjarske bila
gotova za takav pothvat u onom
smislu u kojem se radilo. U manje
od osam godina sodjalisti£ko£ u-pravlj- anja
u Madjarskoj ecliena
ind ustri ja, kao primjer, proirva-djal- a
je tri pata vise nego prije ra-ta,
Sto je kofewalni napredak, ako
avaltmo da je to bilo daleko vtSe
nego je bno petaceao a Sovjetskoj
Umji a prvih deset godina. pa i
vise, sodfJtst"fcg pravljanja.
АгцаомаН sa debfo postati. Za sodjIn je potrebao razviti m-dw$ri- fa.
a indastrrja se ne moie]
raaviti bez tefte tndastrije. aatfne.
mdustriia koja strara redstva za
protzvodnjx A odakle ie doci
srrdstra za tzgradnju teSke Indu-strie,
za koja sa potrebni irran-- 1
(ОЛотлк
S. Vincent, juna
Xocas je bilo vrlo vruce izmc-dj- u
Fort de France-- з i S. Vincen-t- a
malog otoka na puhj za Trini-dad
Stoga sam noi proveo na pa-lu- hi
u jednoj Iezaljci u druJtvu sa
Miesecom.
Kad je mjesec zaiao, izaJH su
тпи Najprije sam ih cuo. jer su
mt oko osam probudili. a zatim
dio kako s brojnih ladja i Iadjica
skacu u more da bi ulovilj no-ctd- c
Sto h putnici bacaju u vodu. U- -
ek uspiju da ih uhvate prije ne-c- o
Sto novflfi potonis i izgube se
oj zdenom dnu mora.
Ma chkim lad jama bili su or-k-4t- n.
Tt-d,- in je bio sastavljcn samo od
- .nih" instrumenata, ali nije
' lo ni violine, ni mandoline, ni
care vec" nekih cudnovatih vari-ам- а
tth triju klasicnih instrume-fvat- a
U drugoj lad ji bio je duvac"-w- i
orkestar. i tu je bilo svega, od
%aksofona do klarineta, od trom-bonn- a
do roga. Najvec"im dijclom
bio jc, medjutim, sastavljen od svih
mogutJih vrsta frula.
Na tredoj ladji svirao jc najne-vjerojatn- iji
orkestar svijeta. Slula-iu- 6
ga zatvorcnih exfiju, &rjck
ima dojam kao da sviraju nekakve
orguljice, a bio je, medjutim, sa-stavljen
samo od — udaraljki. In-strument
su bili komadi benzin-ski- h
kanti, izrezani na Sire ili uie
dijelove — ved prema visini note
koja se htjela postidi ; zaista su bili
izradjeni pomnjivo i sa znanjem.
Znak za робЛак je obicno davao
najtanji komad kante, 'tcnor", koji
je lupkajudt po svom instrumentu
s dva Stapica podinjao motiv, temu
od dvije ili tri note. Drugi su se
odmah ravnali po njemu, dok su
"basovi", t.j. cijele ili skoro cijele
limenke improvizirale pratnju. Or-kestar
bi se tada razmahao i u pu-no- m
ritmu savladavlo ncbrojene
varijacije originalne tcme.
Orkestri, naravnc, nisu bili zelj
ni samo aplauza, vef i stvarne ko-ris- ti
— novca. A publika koja se
okupila na palubama, nije bila
Skrta, uiivajucfi zapravo u tome da
glcda-crnc- e kako ponovo uranjaju
i hvataju novdiie, a sigurno rade u
zajednici s orkestima na Iadjama.
Usidrili smo se, jer luka Kings-town
nije dovoljno duboka da bi
mogla primiti velike parobrode. S.
Vincent, otok Sto stoji na par sto-tin- a
metara prcd nama, izgleda kao
da je ovog casa izaSao iz sapunice.
To sam opazio tek sada, jer }e sve
do malo prije sunce bilo skriveno
iza velikog oblaka. Sada, je, me-djutim,
vjetar pomeo gotovo fitavo
ncbo, ostavivSi me zacudjenog pred
ovim otofidem koji je poput caro-lij-e
tzronio iz mora. Zamislite isto-krad- ni
trokut s osnovom dvaput
vetfom od kateta, sav u zelcnilu, ali
u zelcnilu koje se prclijeva i blije-St- i,
kao poiiekad kod nas u Evropi
u proljetno jutro poslije kiSe. A od
redni napori u zaostaloj zcmlji kao
Sto je bila Madjarska? MuStra c
bila kao i u Sovjetskoj Uniji. Agri-kultur- a
i industrija potroSacke ro-be,
koje je bilo i tako premalo.
moradoSe opskrbljavati ne samo
sebe, nego i napore teSke industrije, .
Sro je iziskivalo velike £rtc od '
radnicke klase, kao i od seljaStva. , U Sovjetskoj Uniji radtiicka klasa
je bila gotova davati naj%-ed- e mo--1
gude Irtve sadaSnjice da osigura '
buducnost sodjalizma i da osigura
zemlju, jer bez brzog podizanja
teSke industrije i industrijalizadjc .
zemlje opcenito, sodjalizam se ne'
bi mogao graditi, niti bi se zemlju
moglo uspjeSno braniti, sigurno ne
od neprijatelja kao Hitlerova Nje-mack- a,
koja je iza sebe imala svu
industrija kontinentalne Evrope. U
Madjarskoj, prosto receno, narod,
a i veifina radnicke klase. nije bila
voljna davati one irtve sada koje
se iziskivalo za badadnost sodja-lizma- .
A gtede ebrane zemlje, hi
storiftki astovi a Madjarskoj su bti druci od on#i a CeAoj. Pol;
skoj, kd t narod nije take akvtno
esfctto epainost aeMnime4i naaje
od zapadadi kaptUlM(ck#i zema-Ita-.
ako je uope osfecao takovu
opasaost
(Kastavai na strani 4}
Madjarskoj
tz knjige L. Fa Jen "U potrazi za
j osnovice pa sve do polovice kateta
bezbroj tu i tamo raasutih kudca
$л-- Љ broja, ali samo sa crvenim
krovovima. Sve to zaronjeno u a-zu- mo
more i jo$ azumije ncbo, s
tek ponekim blijedim oblakom u
pozadinj. Zamislite sve to, a onda
se nastojte, ako moiete odhrvati
ielji da odcte na kopno, makar
%-a-m
jc dan prije rrileno da je za-branje- no,
jer se brod ovdje zadrza-v- a
samo kratko vrijeme.
Kad sam komandantu broda iz
nio ssoju namjeru, rece mi da mi
se mozc dogoditi da ostancm na
kopnu, jer ladja vec za jedan sat
odlazi. "Svejedno idem!" insisti-ra- m
ja — "vratit (a se s putnictma
koji imaju dod na brod!" — "Sa-mo
se vratite!" — zakljucuje ko-rnanda- nt.
Za pola dolara me vlasntk jed-n- c
od Iadjica odvozi na kopno. Na
-- malom garu ima oko pedesctak
crnaca sprcmnih da otputuju. To
se vidi po kov&zima iz iutc tka-nin- e,
Sto ih svaki od njih ljubo-morn- o drii pokraj sebc. Stotinjak
drugih crnaca i crnkinja stoji oko
njih. To su prijatclji i rodjad koji
su doSli da ih pozdrave.
"Sigurno odlaze u Trinidad na
posao — mislim, dok brzim ko-raci-ma
grabim, prema gradicu. Od
mah iza ргл-o- g rcda kuca роЛпје
polje i samo na jednom mjestu.
oko crkve, gradii je malo skupljen.
Na ulicama ni zive duSe. kao da
su oni Sto sam ih ostavjo na obali
jedini stanovnid. Odjcdnom zacu-je- m
zbor djedjih glasova; skrenem
u ulicu koja me vodi prema polju
i nadjem dvadcsetak momfida i
curica, kako, predvodjeni bucma-sto- m
uditeljicom, u sav glas pje-vaj- u.
Djevojdice, dim me uglcdaSe,
odmah postadoSe gospodjice.
Na povratku prolazim pokraj
crkve i iza jednog ugla susreeem
nckog starca koji sjedi na sanduku,
a ima kosu bijelu poput snijega I
crnu koiu izhrazdanu od vremena.
Idem ravno i prolazim ispred nje-g-a,
ali me odjcdnom njegov glas
zaustavlja i gotovo zapovjednicki
pita, da li sam vidie Toma. Osvr-cc- m
se, gledam ga, slijep je. "Ne!"
— odgovaram, nastojedi da opona-Sa- m
njegov grleni cngleski izgo-vo- r
— "Ne, nisam vidio Toma!"
— "Ako idcS u luku, pozdravi
ga!" — zapristaje starac i, nakon
kratke pauzc: "Odlazi daleko, da-lek- o
tamo prcko mora, odlaz! moj
Tom. Red mu da ga djed Titoe
pozdravlja i da mu icli dobru sre-cu- !"
— Obecajem mu i, gotovo
treed, odlazim prema luci. Izgleda
mi kao da je proSlo tko zna koliko
vremena ctkako sam stfao na kopno
i imam dojam da ne cu viSe nikoga
zatcdi na obali i da je ladja vec"
otputovala bez mene. Bolje bi bilo
da nisam ni dofao ovamo. Mnoge
stvari je bolje vidjeti samo izda-Ick- a.
Tako je lijep i veseo bio ovaj
otok! ZaSto sam se, dodjavola,
iskrcao na kopno?
Dolazim na obalu i zatidem ta-mo
sve onako kako sam i ostavio.
Uvladm se medju ljude i pitam za
Toma. Ima ih sedam ili osam. i%
NOT SUEZ BUT OIL
IS CRUCIAL I
Shaky Grip on Fields
Middle East Is Vita!
Europe, and Hence U.
IsHORTAGESJiTrL
lgostin
B J. If. GYKMICAL, in tk 1h Rnr -- ti ii— ♦ t- - I Т".
of " Л .. t-- -, ТпрГТпГ
14 t i -- чп- . t#rvt V
a- -al tnst 4ncrii tr.e. "r:
At rrMf" ! ~xf гчЛ
плЈот")
West's
Dollars
fflrAH „11 Lh? , fV fa-ji-g?
worid. £ui the hoMi not jirrrL
STRANA 3
porucujem pozdrave djeda Titoe-a- ,
a oni mi svi zahvaljuju.
Napokon podinje ukrearanje na
ladju za prijes-oz- . I ja sc uspinjem
i nastojem da se sprijateljim sa jed-ni- m
Tomom, dugackim i mrSavim
mladicem sa crvenom djccjom ka-po- m
na plavi i parom dstih i ra-dozna- lih
djedjih odju, koje mu
obis javaju lice. Odmah me upoz-naj- e
s л-elik-om
novoScu u svom it-vot- u:
odlazi u London. Pitam ga
da li je vec naSao posla, a on mi
odgovara da ne odlazi na rad. ncc"
na kratku obuku. Ne shvadam. pa
mi prita sve od pocetka do kraja-- U
S. Vincentu ima mnogo Ijudi, a
malo posla, pa stoga engleska kra-Ijevs- ka
vlada odrodi suvtSoi narod
na 6 mjesed u Englesku, gdjc mu
daje odgovara jucu obuku. Zatim ih
ponovo ukreava i odvozi u — Ke-nij- u.
Pitam Toma. da li je zadovoljan
Sto odlazi u Keniju ili bi mu se
moida. л-i-Se svidjalo da ode u ncki
,drugi kraj Afrike. Ne, zadovoljan
je Sto odlazi i u Keniju, jer njemu
je najvainije da se vrati u Afriku,
u svoju staru domovinu. Iz tona
odgovora shvadam da on ni izda-lek- a
ne naslucuje politicku igru
diji su prcdmet on i njcgovi dm
gov!. Nastojim da saznam da li bi
mogao otidi na neko drugo mjesto.
Ne. mora otidi u Keniju. Ostajcm
na casak bez daha. Htio bih mu
redi zbog dega odlazi u Keniju, t.j.
da zauzme prazno mjesto koje je
ostalo iza Mau Mau, koje su En
glezi uili, jer nisu viSe htjcli pri.
znavati englcsko gospodstvo, ali
poslije shvadam da bi to bilo utu-ta- nj
i da mi Tom sigurno ne bi
vjerovao.
Pred dva ili tri stoljeda Tomovi
su prcd bili silom otrgnuti iz svoje
africke domovine i dovedeni na
ovaj izgubljcni otok, da bi oboga-ti- li
pretke onih koji danas, bez
formalne sile, ali zato jo! tczom
— silom nuide nastavljaja svoje
bogadenje iskoriSdivanjcm i ugnje-tavanje- m.
Tom i njcgovi prijatclji to da-nas
joS ne shvadaju, ali tek Sto sti-gn- u
na odrcdiSte, £i4t de sc pobri
nuti da im otvori odi.
Kanada ima 225 milijuna
(ona uraniumskc mdacc
Kanada posjeduje 225
milijuna tona urnnimskc ru-da- ie
ili 237.000 tona cistog
uraniuma. Rezerve Sjcdinje-ni- h Drf ava iznosc 60 miliju-na
tona.
Ove godine je proizvede-n-o
3.300 tona uraniuma.
Proizvodnja sc stalno pove-cav- a
i u 1958. iznosit £c
14.000 do 15.000 tona.
Vedina kanadskog uraniu-ma
se izvozi u Sjed. Dr2ave.
Kanadjani u USA
Prema amrrikom popUu, u
Sjed. Driavama live 991.362 lie
rodjena u Kanadi.
Kafuna da xodiSnJe odUii
u Sjed. Driave Icmrdju 23.000
30.000 Kanadjana.
AmertHl Hit 7wru-Yor- k
to Timet pile
S. Jd Engteil i Fran-ei- k
nil tupalt
Egrpat tam z-b-&g
Seitg кллЈл tet
ft #e a#f ktra
"t M Шме J Л гл бНЦ га tele.
v
m''i
r
I
of