Jedinstvo, August 03, 1956

              STRAXA 4
ILINDENSKI USTANAK
Prje peJeiet i In goJint — 2. augusta. 1903. — u MakeJoittji je rzbio tlaim 11 nJemkt
uitmmak. Toga Jana trait goJme MakeJonci, mj gJje bili, masovo te sakuflfaju Ja
frmtare tttiki p&Jtig omh, ieji su s eruijem u run i nepeznatem hrabreiiu estatt
a Htratnu borbu pr&iiv turtle tirantje za etlebeJjenje stvg perebljeneg ttdrsJa.
Sn. je natjeralo makedonski na-ro- d
da se digne na ustanak i da
prolije krv svojih najboljih sinova?
Vztoci ustanka bili su nepod-noSlji- vi
zivot skoro dva miliona
makedonskih seljaka, vcii dio ko-ji- h
sj biii zemljoradnid i ratari
bcz vlastitog gazdimtva, bez svog
ognjiJta, odjeveni u krpama i u-vj- ek
nedohranjeni. Makedonski se-Ija-ti
su radili danju i nocu sa svo- -
)im icnama i ivpjom djecom da bii
zaradili komad tvrdog filjcba. I to
nu dobijali batinama i posezanjem
na njihovu porodicnu dart. Razni
Jjvari, Mrazari, kajmakami i be-go- vi
nekainjeno iu pljackali sta-novniJt- vo,
vrlili nasilja, hapsili ne-мп- с
Makedoncc, pljackali i ubijali
posred bijelog dana. Uporcdo si
tim tiraninu, koji su bili na driav-ro- j
slu£b: i imali vlast u rukarru,
drumovima i raskrsnicama su kr-tari- !c
turskc bandc i baJibozuci,
napadali scla, plja&ali, ubijali i
muc'ili mirno stanovniJtvo.
Do takvo jc bilo tursko crno
topstio u Makcdoniji i zbog toga
su Makedonci prijc 53 godine od-luci- li
— svi i mladi i stari — da
sc obracunaju sa svojim poroblji-saJim- a
i ugnjetacima.
Kada jc ustanak bio objavljcn
Glavni Stab jc izdao apcl, u komc
se izraedju ostalog kaic:
"Bracb, doJao jc najzad dugo-ocekiva- ni
dan obracuna sa naJim
vjtkovnim ncprijatcljcm. Krv na
Jc nevino poginule brace od tur-skc
tiranije aui ru.osvctu. Po-gale- na
£as. ;._! ij majki i scstara
trazi osvetu. Dosta je bilo muka.
Dosta je bilo srama. Hiljadu puta
bolje smrt, ncgo iivotinjski ii-vot
. . ."
Prema naredjenju Glavnog Jta-b- a
ustanak jc otpocco Drugog
augusta.
Pnc akcije ustanika bile su prc-ktdan- jc
tclegrafskih zica, ruJcnje
pruga t drumova na clikim rasto-lanjim- a,
paljcnje begovskih kuca i
.vojnih zgrada, napadi na vojnc je-dmi- cc,
kojc su cuvale putoe i
watceijske pfolaze. Ustanici su
zauzeli mnoga sela i uspostavili u
njima narodnu vlast.
Ove prve akcije ustanika izaz-val- e
su paniku kod turskili uprav-nik- a.
Na mnogim mjestima Turd
u bili iznenadjeni i nisu znali Jta
Pred konferencijom
britanskih laburista
London (Tanjug). Na
dncnom redu godiinic konfercn-nj- c
Laburistk'kc strankc, koja se
otvara 1. oktobra u BIckpulu, na-laz- e
se 402 prijedloga rezolucija.
Stinovita su novost kritike nckih
lokalnih organizacija protiv labj-fiMMfk- ih
lidcra, koji' prihvacaju
lordovske titule, 'jcr to omcta dje-lalno- vt
sodjalista aktivno angali-rani- h
u botbi za stvarno besklasno
dmJtso". Vile organizacija iz ze-ml- je
traic, da se konferencija iz-jas- ni
za ukidanje Doma lordova.
Nagosjestava iivu debatu pri-jcdlo- g.
da se ubudm'c obfavljuje
godiSnji izvjeitaj o na!inu glasanja
labjriMK'kih poslanika u parla-mrnt- u.
kako bi stranka u cjclini
i Iokalne partijske organ izacije
imale jan uvid o stavevima sva-ko- g
poslanSu.
Trtdesct rczotucija odfee se na
proble.n automttzaci ; U пјнпа
se ncgolajc. Sto Irvrini nacienaku
odbor nije za konferencije pripre-mi-o
peKan izvjeStaj o tem pka-nj- u
U je4nej se rezokdji ukazuje,
da labmti{ka parbmentama gra-p- a
nifc bii enefg46% u oidl pre-pus- ta
vkide. da se predasretne
drukveni i ekonomki problem! lio
h st3ktt aetevnattzadfa i poziva
stranku da o tome tzgradi program
u tok od lest mjesecL U drugim
prijedtazima traii se nacionaliza-€ii- x
svih automatiziranih indastrija.
Vile lokalnih organizacija podu- -
da fade. Tek poslijc nckoliko ne-spokoj-nih
dana oni su otpoceli da
poduzimaju rnjere protiv ustanika.
Centar ustanka bio je Bitoljski
vilajct i to narocj'to kosturska i
lerinska oblast. U Bitoljskom vi-iaje- tu
odigrale su se slane borbe,
u kojima su ustanici pokazali ne
suio necuveno herojstvo, vci i
veliku %-oj-nu
vjeitinu. Ustanici su
zauzimali scla jedno za drugim i
uspostavljali u njima svoju vlast,
koja je trajala nedjc!jama i mjese-dm- a.
Tako je Oufski rcvolucio-narn- i
sektor, koji se nalazlo izmc-dj- u
fiitolja i Leiina i koji je obu-hvata- o
2) scla i u komc je bilo i
turskog stanovniJtva, bio u potpo-no- j
vlasti ustanika od 20. jula do
16. augusta. Od 16. jula do 15.
augusta ustanici su drzali u svo-jim
rukamafitav Gjavatski rajon sa
ccntralnim punktom u selu Smile
xu itd.
Ustanici su zauzeli ne samo scla.
Oni su uspjeli da zauzmu t tri gra-d- a.
Lijcpi planimki gradii KruJco
bio je desct dana Slobodan i pod
upravom privrcmene narodnc vlade
kao slobodna autonomna rcpublika.
U privrcmenoj vladi Kruieske te-publ- ike uestovali su predstanid
svih nacionatnosti. koji su iivjeli u
gradu. Vodji ustanka u Kruscvskom
rajonu bili su Nikola Karev i Pito
Guli, a predsjednik vladc je bio
Vangel Dinu.
Osim Kruscva ustanici su zauzeli
gradove Klisuru i Nevcsku. Tu su
na eclu ustanika bili Cckalarov,
Ivan Popov, Nikola Andrccv
(Alaj Beg), Lazar Poptrajkov, M.
Rozov, Mitre Vlah. U Klisuri je
bio smjeitcn i turski garnizon,
koji je brojao 30O ljudi, ali usta-nici
su napali garnizon i turski
vojnici su pobjegli.
Cete Ivana Popova opkolile su
gradic1 Ncscska. Prilikom zauzi-manj- a
zarobljcni su turski vojnici.
Ustanici su uzcli cctrdcsct novih
puiaka Mauzer, nckoliko hiljada
kurtuma i jedan magazin s bra?-no- m,
pirinctm, SeCerom i drugim
namirnicama.
U Kosturskoj oblasti cijelo sc
stanovniitvo diglo na ustanak, na-nx'i- to
u sjc-crni- m krajevima —
Korcita i Popolc. Ustanak je imJO
masovni karaktcr t u Lcrinskoj
oblasti. Tu su cte Alcksc Turun- -
piru sluibcmi politiku trediuniona
prcma autorrutizacii. politiku koja
sc zalaze гх skraeni radni tjedan i
za davanje financijske odJtete za
gubitak zaposlcnja.
I ove godine ce se pred konfe-rencijo- m
nacl vcliki broj rezolucija
koje traie smjcliju politiku Labo-ristivk- e
strankc prema nacionali-zad- ji
osiguravajucih druita%-a-, zra-koplov- nc
industrtje naoruianja,
maiinske inJustrije, gradjevinar- -
stva i nacionalizacija zcmljiinogi
posjeda.
Na planu vanjske politike kon-ferend-ja
se poziva da podupre stav
bis leg pnaka strankc Attke--a u
prilog zbliicnja izmedju USA i
SSSR-a- . Rczolacija fedcradje labu-ristiTki- h
organizacija grofovije Sari
pozdrala prorajene u Sovjetskom
Saeza, smanjenje sovjetskih oru-iani- h
stag, antistaljinski kurs i
rehabtlrtaciju hi)jadi ' ne ino osu-dfcni- h.
U ovoj rezotudji se tstie,
da je nastwpilo vriieme. da Veiika
Brkanija dad irndfativ za prekid
politike hkdnog rata, da se u Ve-lik- oj
Britaniji ukme obavezna voj-- m
sWMa, smarvje vojni izdaci, a
Iftidi t fnatertjal prebace s naoru-im- p
aa proJektiv djeiatnest.
Ootkje se da c"e se na labunsti Лј kooferendji rxnrsti debata o
vladinoj potttki preraa Gpru. U
28 rezoludja protestira se protiv
ove politike
diova, Georgi Pophristova i Mi-hai- la
Cekova napale cuvara stanice
kod s. EkSisu i dinamitom razru-Jil- e
zcljeznicku prugu. Druga
grupa ustanika je razruSila zeljez-niclc- i
most kod sela Kcnali Usta-nici
iz scla Ekiisu bili su jiaoru-ian- i
puJkama "Gra, lovackim
puSkama i sjekirama.
(Xastavit (e se)
U TUDJINU
BORIS
OperrC.
Dialogue
Aug.
Dunrfas
kratkocc
nje-gov- a knjizesna knji-ievni- k
"nobclo-ac- "
tsprasljati
sjednem
precrtam
DAVNO
jedne nodi,
morah —
tudjinu.
Tebe, Hrvatu
Jadran
Odlu6ih popreko
—
tudjinu.
tobom izdignut
Velebit smje3io,
sjedanjske noci,
odludio —
tudjinu.
od'tad j
prodje
gledajuc plavo s sjetih
—
tudjini.
kobne
Neobidno plavo oblicje
sjecam —
tudjini.
I Tvoj, Hrvatska draga,
nikada
Zaboravit Jadranske
ruiraarin cvijede — ,
tudjini.
kamen
okruiuju,
Svakom Hrvatu, svakom
najljcpSi spomen —
tudjini.
uvjek dczne, vratiti
Jadrane,
I ... a . . . tudjini.
Svecana akndemija li
loskvi posvecena
godisnjici Xarodnc
u
Jiiposlaviji
Moskva. — Sveslavemki komi-t- et
Institut za slavistiku i
Historijskt institut Sovjctske aka-demi- jc
priredili su 19.
ssccanu akademiju. posveenu 15-godiJn-jici
Narodno-oslobodilack- e
i Narodnc rc%xIurije u Ju-goslav- iji.
U Moskvi proslavljcna
100-Rodisnji- ca Tcslinoff
rodjenja
Moskva. — predsjed-nUtvo- m podpredsjednika
Akademija nauka SSSU aka-demi- ka I. P. Bardina, u Aka-demi- ji nauka SSSR odriano
je svedano zasjedanje posve-cen-o
stogodiSnjici rodjenja
Kikole Tesle, kome su pri-sustvov- ali predstavnici nau-dno- ff iivota, VOKS--a, Sla-vensk- ojr komiieta
Grupa RTckih poslanika
iwsjctit Kinu
Atena. — Grcki narodn!
poslanik Xikolaos Kitsikis
izjavio dlano-v- a
Krdkop parlamenta 25.
augTista otputovaU u jedno-mjesed- ni posjet K. R,
Kitsikis dodao de u
grupi zastupane
grdke politidke stranke.
BY POPULAR
DEMAND
colar oprra Jilm
MOITSSORCSKY'S
QOOlinOV
Blhoi
ALSO 5Z
MAGIC HORSE
+&£&тљМ,
Full Length
Color Carton
Russian
English Titles
LASALLE One Week
THEATRE 6-1- 1
& Spadina ''V
Anecdote
Emesta Hcmingwaya upitali su
u emu je tajna i prcciz-nos- ti
stila kojim se odlikuju
djela.
i odvratio je:
"To je jednostavno. Dok pitcm,
stojim na jednoj Tako sam
Crisiljcn pisati
PoCnem
{to kracc
u udohan naslonia. To
omoguJava da pomno
ss-e- , Jto mi se suviSnim."
OKO SELA u Prcko-murj- u
pronadjeni su novi izvori
nafte i plina. Samo jedna busatina
davat e dnesuo 50 nafte.
to bjeSe
tamnc
Oh, teSko j' odludit bilo
aP
Lf
svakom sveto,
пабе more
predi i
dodi prijc zore
U
Ko vazda se nad
Te, kad ono poci
b'jah
U
A oh, mnogo dana
al nc dan
Kad, teb ne
kao kroz san
U
Te nodi, davnc noci,
znam bilo je
mirno T'
jo§ se
U
sinak
nede
2ale ni
U
Te gore, Nase more,
Sto te
tvom sinu
su
U
On k' Tebi se
plavi
kad umre grob imat bi htio
na ialu tvome
ne
U
ANONIMOUS
rcvolucije
SSSR.
nauka jula
Pod
itd.
ce
je da ce devet
Kini.
je da
ovoj biti
sve
Slani
nozi.
rcccnicc.
Icada
mi
cmi
Filovca
tona
poci
nebo
borbe
Xajvisc djecc umirc
od nesreca
Od sto hiljada djecc izmedju pet
i pctnacst godina umiru des-e- t od
aketne zaraze. troje od tuberkido- -
ze a dvadesct pctoro od nesnAu I
To je statistika o austrijskoj djeci,
koju je nedavno objavio pref. dr.
Ehalt, Jcf bplnke u Gracu. On je
upeaorio na to. da lijecnicima za- -
dafu naJTiJe brige sincsrecena dje-- 1
ca, jer se kod nwi naicesce pofav--
Ijufu poremecaji rasta. koji doode. j do duJevnih konflikata, koje je
vrlo teJko Kjefitt. Prof. Ehalt pre-- J porucuje roditeljima i ufitcljtnu, di iskonste svaku priliku, koja im
se pruii, da bi djeci ukazali na
sve opasnosti. koje ih u ifvotu ce-kaj-u
zbog nepainje.
K
( toman) SEN
(60)
Casna gospoda spustiSe se na li- - јем klupu uz zid, Griani naproti
njima, zapovjednik grada pako po--
stavi se za sjedalo biskupa Pavla.
— Mnogocasni biskupe gospo-din- e!
— redi £c Lancelot — gos-poda
vojvode zakazase kaptolu, da
Jalje pred vas ss'oje ljude u vainu
poslu. Biskup Ivan, kako i sami
znate, pobjeie od vase pobjedne
s'ojske, a s njime i neJto nase bra-ce,
koja ne misle ka i mi. Ostali
kako skupisc se u punom zboru i
odabraic evo nas da podjemo pred
vaie lice i da vas pitamo za vaJu
volju.
— Nas pako — progovori bi-Ijcin-ik
Tomo — posla griclca op-fin- a,
da cujemo. Jto vim se od
nas spotrebilo, gospodo, jcr po-slas-te
po svom cVsvjcku opini glas,
da dodjemo k vama na sliSanje u
tu uru nexfi.
— Dobro je, da ste doSli, hvala
m! — odvrnu Pavao. — Gri6i-ni- !
— okrenu se gradjanima — eto
vidite, gospodari smo va$cga grada.
— To jeste — potvrdi Tomo.
— Otjcrali smo kapctana Luftn-ca- ,
uzeli Gti6, nu recite po duSi, je
li vam se od nas zgodila i majusna
zlijcd ili vrijed, ima li tko od vas
ruibicu na naSc ljude rad plijena
ili site?
— Vjcrc ncma, Jto opina zna.
— Jesmo li pitali, da je tko od
vas digo oruianu ruku proti na-ma- ?
Je li bilo krvava suda radi
toga?
— Niste! — 2ivan e — to
znamo. Na miru smo od vas i mi
i na?e kue, naJa pravica, i hvala
vain zato. Ncgo vam budi znano
i to, da nije opema zvala gradjane
pod oruije, da priscini ljudi nisu
ntjcli po zapovijedi Lu&nca pli-jeni- ti
t paliti.
— Znam, znam, dragi Xivane
— odgo-or- i Pavao.
— Sto je iJlo — nastavi moS-nj- ar
— bili su pijani beskunici,
smet, Sto ga mole svaki vrag za
mito dobiti.
—- Da — popuni ga Tomo —
zato je Lucenac pocco bjesniti i
naJega suca i ovoga poJtcnog cbv-jck- a
moJnjara dao svezati i staviti
na naJu sramotu pod kljul medju
tate.
— Da — ponovi Zivan — mi
nismo razbojnici, niti nlaeni voj-nici,
da plijcnimo bhinjega. Mi
smo graujani, stojimo tvrdo na
sojem pra-u- . Imamo maf i ko-plj- e. da sc branimo, a nc da ra-nim- o. Vi niste u nas dirali, mi
smo mirovali.
— Mudri ste, dobro ste ucmili
— pohvali ih biskup. — Znam,
da niste po sreu naSi, al ste poJtcni.
— Jcsmo, vjere nam, poiteni —
rcfe moinjar, staviv ruku na prsa.
— Pravo recc, biskupe gospodine,
mi nismo za vaJcga kralja, mi smo
гл Mariju, kako smo i bili za njc-zi- na
oca. Na to smo priscgli. To
je tako, i nc ce drukije biti, ma-ka- r
nas rczali. a ja vam to vclim od
duJe. jcr ne umijem lagati. ! mo-li- m
vam se. ncmojte nas krstiti.
jcr nas prckrstiti ne cte, vaJe bi
rijec'i pale kao kamen u vodu, a
duic ne mozcJ nikomu izvaditi i
usaditi druga. Vi ste po macu po-stal
i gospodari, vi ste jaki. Ne i'c-m- o
na vas dizat oruija, nismo
s-ojs-ka,
i bilo bi Iudo. jcr nas je
malo. Mirovati cmo, kad ste ov-dj- e.
al dodje li Marija po boijoj
volii medju nas, rcci e'emo od srea:
"Zdrava bila, kraljice Marijo!"
Ne piJite nam tc na zlo, mi zna-mo
samo za svoju nravicu i mrzi-m- o
situ, bila vata bila Luctncova.
I bila bi vam slaba hasna, da sad a
lisic'imo, veleft: Vali smo! a sutra
da opct Mariji selimo: Tvoji smo!
Tko na dva jezika govori. tko Imi-r- t
flanas lijevim, sutra desnim o-ko- m,
nije covjek. nije nikomu za
pornoc1.
NfoJnjar govorio je te rijecl la- -
ЛггИ ostaje
Jedna ckspedidja od osam ar
gentimkih alpinista odustala je
ovih dana od pokJa j da se popne
na 8180 metara visoki vrh Daula-giri- .
Ost je najvtfi o4 joj neoss-o-jem- h
rhova Hknaiaje.
Lijccnici i pusenje
Na godiJnjoj konferendfi bri-tanskih
lijecruka koja je esih da-na
odriana u Brightonu u Engte-sko- i,
pao je prijedlog. da se na
sjednkama kemferenoje ne pJi.
Za taj prijedlog glasala su 1?)
Itjecnika, a protrr prijedloga 154.
Kao Jto se vidi, i medju lijecnicima
nItejevlapduaJenje Jtetno ili nuijt.ome, da .
JL E T V A
istorijtki AUGUST
Daulapm
neosvojen
jednoduinost
gano i mirno, nit se pritom ru-men
io, niti je blijedio, a i sam
I vamJ, premda mu uskipt krv,
Japnu bratu si Stjcpku:
— Nisu naJi, al poJtcni, poJtc-ni- ji
ncgo mnogi gospodiri, koji
svaki dan klcci pred drugim kra-Ije- m
i prodajc duJu onomu, koji
vise da.
— Dobro — biskup ce — zato
vas i nitko ne pita. Bog ce suditi,
6'ja vaga bude jaca. Ncgo ujtc,
Jto c4i vam rei. Mi, vojvode, od-lazi-mo
iz vaJcga grada sa svojom
vojskom u drugi kraj, al ne idemo
svi. Taj gospodin eso, knez Mirko
Lackovii, ostaje tuj, a s njime dvije
tisutfc ljudi za naJu vlast. Stojte na
miru, to vam budi prcporuceno, ne
diiite sablje, jer krv rodi krv, a vi
lako uskipite. Nitko ne smetaj va-Je- g
suda, vase pravice i navade, al
ostajte gradjani.
— Mi proti vaJoj sili ne mole-m- o
niJta — primijeti Tomo — i
ostasmo gradjani, ako nas ne bu'
dete prijcc"ili i gnjefili u naJcm
pravu. Ne emo strijclc bacati na
vas, ali ni za vas.
— Ne trazimo toga, al za jedno
morate nam se zavjeriti na svoje
poJtenje.
— Ako je pravedno, hocmo —
rcie moJnjar.
— Jest — doda biskup. —
Odavna se Gri6 knari s Kaptolom
scbi na Jtctu. Kaptolu na kvar. Toga
da nc bude. dok smo mi gospodari
na Gricu i u Zagrebu. Pak mitio
vas tko. kako god, ne plijenite, nc
harajte Kaptola. jcr je sramota. jer
ste jedne krvi ljudi, pak, krvarccl
se, sluiite samo vragu. Bud ste vi
za Mariju, bud ova gospoda ka-noni- ci
za drucoca kralja. pravica.
ma clja bila, jednako sudi razboj- -
nika.
— To si reko nama, biskiipe
gospodine — odrcza moJnjar —
ali rcci to isto sada i njima. Nama
i nije trebalo toga red, jcr valjJa
znaJ. da nismo Luttnca posluJali.
Jtoviie, da smo mi Gricani iili za
mitom, bio bi vaJ kralj Karlo mo-icbi- ti
ostavio pod Gricm prijc
glavu ncgo su ga poklali ondjc u
Budimu. Ja nisam dao. da sc pro-lij- e
njegova krv, ja! Njima to re-rit-e.
Kaptolcima, nek u?e svoje
ljude poJtcnja. Pitajte sree moje.
pitajte me, tko mi jc zatuko sestru
! Juru, tko zakopao necaku, _tko
ukrao sina. To sam vidio. utPo u
torn sreu. to me boli i sada. gos-pod- o.
ali covjek sam, nisam bije.
Kaptolci nek ne gaze naJe pravice.
I mit nama u ovom grauu, a vi
sctucite za krunu. kako znate.
— iivane! — odvrati Lancelot,
dignu sc i podje prcma moSnjaru
— ne nabrajajmo. Jto je bilo.
Znam. zlo jc bilo od nas. od vas.
zlo po nas. po vas. Svaki je odnio
svoj krvavi dio. Nego cuj! Odsad
ne budi tako. Povratimo sc na mu-dro- st
naJih prcdja. Mnogo evo
minulo dana. da je vaJ mudri su-d- ac
Nikolct s nama sklopio mir.
Vmimo se u ime bolje na onu
muJru starinu. Kao Jto onda, ta-ko
budi sad medju nama. takvc
ncka su pogodbe. mir medju nama
u to krvavo s-rije-me.
— Ako je cisto i zdravo, kano-nic- e
gospodine — dignu se 2ivan
i pod a Lancclotu ruku — badi po
ts-oje- m. ako tcce krv. nek ne te
medju nama. Tako budi na vjcru
boiju i naJu!
— Na vjcru boiju i naJu —
potvrdi kanonik.
— Amen! — zavrJi Pavao —
dobro je tako. i duJa mi je mima.
da su se Cric" i Kaptol naJli na
pravu putu. Zato sa i pozvah. da
bude c"ist racun medju vama, prije
ncgo ostavim taj grad.
— Drli se toga i ti. gospodine
Lackovicu. ti i tvoji ljudi. Zezlo
kralja Ladislava neka ne bude
strijelom, koja uliic mime domo-v- e. niti macem, koii robi ncvine
glase. Pazi, da gradjani ne stenju
pod nalogom koplja i maca. Zbo--
Rckord brzinc u prcko-occansk- oj
ployidbi
Kanadski prekooceanski brod
"Empres of Britain, koji jc pro4c
godine spSten u more, postas-i- o je
novi rckord brzme u poshjeratnem
perioda. Put od Liverpuia do Men-treal- a.
2,4 K rrulja. on je presalie
za etiri dana. 20 sati M) mirHrta.
I biljkama skodi
Upravitelj KHtkuta za est©6i
gradskog zraka u Los Angeles.
GriswoW izjavki je, dx je zrak u
tome cradu tolikn zaradjen razmm
ispirivanjem kemikali ja i dimom,!
da su biljke puzavice uginule. On]
opominre tvormce, da sto prije u
vedu zaJtitne miere pretir zara
djivanja zraka, da ne hi jednog ( dana I ljudi poceli padati na ulto. .
Zanimljivosti
O A —
! gom, moja brao, do sretna vidje- -
nja — rece biskup, dignuv se i
zagrliv kanonike.
— O biskupe naJ! Zaito nas
ostavljaJ? — istisnu kroz suze ka-nonik.
— I is, moja braco. jcr za jed-ni- m idemo ciljem, jednaka mole
nas stignuti kuJnja. Zbogom! Zbo-go- m!
"A vi, Gricani, podajte mi
poJtene ruke. Blagoslivljcm vas od
srea. Vi stojite na drugom brijegu
rijeke. Bura ne da u ovaj hip da
je prcplivamo, da se nadjemo, al
ide vnjeme, i to vrijeme sagradit
(c 2latan most preko kn-n-e rijeke.
No jedno si pamtite. Budite po-
Jtcni, budite jedri, jer jao, rastoii
li crv kukavStine vaie sree. Bud
Savao, bud Pavao. nek je zdravo,
svaki vas cuvaj clsto, poJteno srec.
Bog vas drfo na sreci, i velim
vam, slijepi £c vidjeti. cluhi ce
cuti. Zbogom i ti. gospodine Lac-kovicu.
Biskup stisnu gradjanima ruke,
al proJav kraj 2ivana, Japnu mu:
— Zivanc! CStaj!
Poslanid odo?c. a za njima za-povjednik.
samo moJnjar osta sto-јсс- Ч
sred sobe.
— Eo. to vam je poJtcni gra-djani- n,
bra&, koji ce naJoj An-djcl- iji
zaklona dati — rece biskup,
pokazav prstom na moJnjara.
— llocu. biskupe — potvrdi
jtivan. — Ti si pravednik, mnogo
si odvrnuo zla od naJih glava prog-na-v
zlotvora PriJlina. I moju ii-lo- st
htio si olakJati, ndct'i. da si
nadjem jedinca.
— Sree me boli. te Bog ne usliii
moje molitve. Ne kloni, vef jed-no- m
ti rckoh. milostiv je Bog. po-vra- tit
Ce ti sina. Al cuj, 2ivane
noJtcnjac! Ja rad tebe kaznih
zlotvora, a ova kazna urjari ca na
osvetu proti meni, proti Anujcliji.
jcr u njoj teie Horvatova kn-- . I ti
si moj dufnik.
— Znam, jesam ti duinik i pla-t- it
cu svoj dug.
— Dajcm ti ovu djesojku u za-kla- d.
da bude sigurna od napasti
svijeta. Primi je pod svoj poJteni
krov, cfuvaj je kao zjenieu oka.
Krij je od svijeta, da njenu ttsto-m- u
lieu nc nahudi kuini duh po-taj- ne
zlobe. Drzi jc za rodjakiniu
s-oj-u,
njcguj je, kanda ti je kci.
Evo mi idemo Jirom svijeta, a dje-voj- ka
nema zaklona, s'c nam razo-n'J- e.
sve popaliJe, zaklanjai je ti,
pod tvojim gradjamkim krovom
prijc joj manje zla no u gospod-ski- m
dvorovima, 'koje lakJe poga-dj- a
strijela. Pomisli, oni ncma ni
oca ni matere. Evo, tu stojimo tri
njczina ujaka, mi smo joj mjesto
oca.
— Kuncm se!
— Da ceJ je Jtititi i paziti!
— Kunem se!
--— Da te tajne nikomu odati ne
сеЈ. do li zakonskoj icni, da jc nc
Cei predati nikomu nego covjeku.
koji ce ti uonijcti polovicu ovoga
zlatnoga lanca.
I Pavao skinu svoj lanac. pre-lom- i
ga nadoje, i preda polovicu
gradjaninu.
— Dri — rece — mem poi,
tebi poi. Tko ti donese moju polo- -
— Kunem sc za to — dignu
gradjanin ruku — na moju krv. na
moje spasenje.
— Л mi smo dvoji, mi se'bije-mo- ,
jedno poJtcnjc, jedna krv! --
Japnu IviniJ Stjcpku, Ijuto stiJ-cu- ci
sabl ju. — Jc li na Ja krv km a.
da smo ncsrctni?
— Stjepko! — dkrenu sc bi-ku-p
k n-aimladje- mu bratu — do-ve- di
Andjcliju, i Berislav neLa
dodje.
— A kada rni, biskupe gospo-dine
— upita Zivan — mUAtt dati
ncakinju svoju?
— Odmah sada. Dan me ne се
zgledati ovdje. djevojka mora prije
zore biti na sigurna mjesta. Evo
je ovdje,
(Nastavit "e se)
Zanimanjc stanovniStva
svijeta
Prema statisticTcim podadma Me-djunamdn- og btroa rada, koji su
nedavno objavljeni. na sviietu
una 102 miliona zaposlenih.
Od njih u poljopnvredi radi 9
poto. 25 posto su it tramportu,
tfgovini, saobr aaj po kancela-r- i
jama, a samo 1 8 posto zipodeno
jc u mdMtriji. To jc rizvmljivo,
jer jedva jedna trWina stanosni-Jts- a
livi u industrjjikwn rem} jama.
dek vise od drije treftee ifvi na
egrommm prestraftstvieu. Azije,
Afrifce i Jaine Amcrike.
Take, na ргипјсг. ra4i u USA
15 post© stanovniitva в poljopri-vred- i.
}~r posto u ifldtrfi. a VJ
рочо razmm luabaraa. U jugo-istocrv- oj
Atlfi. medj4rtim, radi u
poljoprivredi 78 posto, u mdustriu
6 posto a u raznkn slufbama 16
posto stanos-niJtv- a. U Zapadnoj i
Srednjoj Etropi radi u poljopri-vredi
20 posto stanovniJtva, u
industrrji 42, a ti razm'm skizbama
J8 poto.