Jedinstvo, June 08, 1956

              рричиршириишр
STRANA 2
S. BOLF: CETVRT STOLJECA
Pi em ovaj clanak, jer
smatram da mi je to po-seb- na
duznost, pa mislim
da je bolje izvrilti sada,
nego ostaviti za kasnije.
Mo2da time potaknem i
druge da piiu o ovom is-to- m predmetu. Mislim ov-d- je
na godiinjicu naie
radnicke itampe,
Vec je opcenito pozna-to- ,
da ce se u novembru
ove godine navriiti cetvrt
stoljeca od kada je izaiao
prvi broj "Borbe". Kad
nebi racunali po godina-m- a, cmilo bi nam se kao
da je to bilo nedavno, all
vrijeme prolazi velikom
brzinom. Na primjer, oni
koji su se rodili kad se
rodila i "Borba", danas
su vec odrasli momci i dje
vojke, a mnogi vec su oce-- vi
i majke. I mi smo tada
bili priblizno ovakvih go-dina,
neki nesto vise, neki
nesto manje.
Interesantno je kad se
sjetimo nekojili momcna-t- a
u vezi sa izdavanjem i
sirenjem 'Borbe'. Bio sam
tada u rudarskom mjestu
Kirkland Lake i radio u
jednom od tamosnjih rud-nik- a. "Borba" je dolazi-l- a
ne samo pretplatnici-ma- ,
ncgo i u omotu za ras-pacava- nje medju onitna
koji su htjeli citati, ali se
joi nisu pretplatili. Bili
smo svake veceri po uli-cam- a, prodavali "Borbu"
ill agitirali za nju. Cesto
smo se zurili da radnike
na "boarding-house- " na
djemo na okupu joi kod
vecere i prodamo novinu
prijc nego se razidju.
Mnogo puta bi se medju
radnicima naiao i po koji
smutljivac. protivnik, te
bi se prijetio ili klevetao
da zbuni i zastrail druge
da novine ne kupuju. U
vise slucajeva ovakvi su
nam ometali i kvarili po
lao, no mi smo im davali
(S v t i c t a k)
Drugi prctstavnik OPNJ posle Dra-Ш- л
izmedju ostatog kazao jc:
"Pitanja koja su MioJic" i Draii po-stivi- li
i pmorili o njina conia su ч-ai-na
i ne vidim bitna razmimoilafcnja izme-dju
njih.
Goorilo se da smo mi Kanadjani i
da su organizacije SJK kanadske orga-nizacij- e.
To je u rcdu i tako treba da
bude. Medjutim, meni se cini, da sc kod
nekih ilanova organizacije SJK to pitanje
istKe I tamo gde treba t tamo pde ne-trcb-a.
a naroJito danas posle scdam go
dina nqravednih kleveta i optuiaba
protiv Jugoslavije. Sta 5e s time misli
potidi lako je pogoditi. Pored toga istie
se mnogo pitanje ko je odgovoran Jto
su se naii iseljenici vraali u staru do-movin- u,
te da je nal narod u ieljeniJt%-- u
prevaziUo s-o-je
mogu£noti u romaga-nj- u
noe Jugoslavije.
A mi od Odbora Prijitelja Nove
Jugoslavije kalemo олако: Mi smo Ka-nadjani
i naie organizacije trebaju i
moraju biti prrenstveno kanadke orga
nizacijei one treba da slule interesima
Kanade i kanadkom narodu. To strogo
podrlaJimo. Ali mi u isto rreme (na-supr- ot
~stidljivom~ staru nekih claneva
i pretstamika SJK kada govore da li
trrbamo stajati hz Jugoslavija) kaicmo
orako. da smo mi ponosni Jto smo Srbi.
Hrvati. Sknmci Cmogorci i dragi, po-nosni
smo Jto smo rodjeni u Jegeslaviji,
jer su aaJi narodi u oslobodilaacem rata
zaiivili rret svojom neifu i hrabrotfe.
steUi rnrunje i poJteranje fitaveg sk
bodoljebirog sveta, a oa prrom meta
srojth sareznika u raru prothr nacxstitkih
i faJisticka osvaa3a. Kale veze sa Jag©-sUn'jo- m
trrhaja bid rodNnske. kultarne
i prijateljskr naravi. jer to koristi i Ka-na- di
i JegosliTiji, jer to koristi rnedja- -
zasluleni odgovor i rekli
im vise nego je trebalo.
Svaki puta kada je do
sla "Borba" u omotu od-red- ili
bi sve veci broj na-si- h
kuca koje treba posje-tit- i.
Tako je "Borba" os-vaj- ala jednu kucu za dru-go- m, jednog radnika za
drugim. Broj pretplatnika
je rastao i prilog na sabir-ni- m listama bio je eve
veci.
Kralko nakon je pokre-nut- a
"Borba", nas nekoli
ko clanova HBZ smo od
lucili da na sjednici odsje
ka 648 predlozimo da se
u fond "Borbe" daruje 10
dolara. Na tocci razno,
poslije kratkog objainjc-nj- a
sto znaci "Borba" za
nas nove doseljenike u
ovoj zemlji, pa i za raz
vitak same Zajednice, mi
smo to prcdlozili. Ustao
se, tada nama joi dovolj
no nepoznati clan (jos sa
da radi u jednom od tar
moinjih rudnika) i rekao
se ne slaze tim prijedlo-gom- .
Taj ce govoriti protlv,
mislili smo mi.
— Sto je 10 dolara —
veli on. — To je malo za
tako vaznu i veliku stvar.
Ja predlazem da odsjek
daruje 25 dolara u fond
"Borbe".
U kratkoj diskusiji po
prijedlozima, bilo je ja
sno da ce prijedlog za 25
dolara pobjediti. Mi smo
se, moram priznati, osje
cali nesto postidjeni i svoj
prijedlog povukli. Velika
vec ina glasala je za 25
dolara, dok je tek neko
liko njih bilo protiv, a
par njih nije glasalo.
Sudeci po onome sto
nam je za vrijeme svojih
posjeta po naseobinama
govorio Tomo Cacic, kako
posvuda medju nasim rad
nicima vlada odusevljenje
i pozrtvovno.t za "Borbu"
i glcdajuci na uspjehc
koje smo postizali u mje-st- u, bilo je jasno da nasa
progresivna itampa ima
svoju buducnost. Tko bi se
sada rastao od "Borbe"?
Dati cemo (i dali smo)
nadnicu kad to potreba
zatrazi.
Mnoge od nas ni "Svi-jet- ", ni "Hrvatski Glas"
(tada "Kanadski Glas")
nisu mogli zadovoljiti. Te
novine nisu pisale ono sto
svijesnim radnicima tre-ba.
"Borba" je za nas bila
upravo ono sto smo zeljeli
i sto su ttazili interesi nas
novih industrijskih radni-ka.
Kad smo doili u ovu
zemlju 'kao bivii seljaci,
polu-radni- ci ili zanatlije,
ne samo sto smo se preto-pi-li
u industrijske radni-ke,
nego smo stavljani i
na najteze i najopasnije
poslove. Mnogi od nas ni
posla nismo mogli dobiti,
lutajuci od jednog mjesta
ili grada do drugog. Tre-balo
nam je nesto da upo
znamo svoj vlastiti polo-za- j,
te da se prikljutimo
ostalim kanadskim radni-cima
u borbi protiv bcspo-slic- e, za bolje uslove ra-d- a,
za vecu placu i viii
stupanj zivota. 'Borba' je
bila taj, koja nam je go-vori- la istinu o svim naiim
problemima.
Interesantno se sjetiti
naiih besposlenih radnika
u Kirkland Lake u vrije-me
gladnih tridesetih go-din- a, kada je federalna
uprava u Ottawi bila u
rukama BennetfOve vla-d- e.
U sum! pokraj Kirk-land
Lake se kroz ljeto i
jesen pojavio veci broj
koliba, u glavnom od
drva. Sve su tu bili nasi
besposleni. Drugo ljeto
doila je vatra i sve izgo
rilo. Moral! su seliti na
DISKUSIJA ODLUKA SESTE KONVENCIJE
DA JE PROGRAM SAVEZA D0V0LJN0 SIROK ZA
OKUPUANJE SVIH PROGRESIVNIH ELEMENATA
sobnom upoznavanfu i rizumeranu iz-medju
Kanade i Jugoslavije. Mi ne mo
icmo a da ne budemo uz Jugoilaviju
kad znamo da se Jugoslavia danas nalazi
u prvim redo ima borbe za mir. koegzi-stencij- u
i prijateljske odnoc medju svim
narod ima, a mi smo narodna dctnokrat-sk- a
organizacija pa zar bi druWijc mogli
postupiti.
Da rc£em joJ nekoliko nil o sluzbe-no- m
stavu konvencije po pitanju po-rratk- a
naiih tseljenika u Jugmlaviju.
Tamo se kaie da su rukovodioci Jugo-slan'- je
odgovorni Jto nisu sarctovali ise-Jjenici-ma
da se ne vra£aju u rodni Kraj,
jer se ncife mo5i prilagoditi posleratnim
prilikama i teJkoifama.
Poftose je jedan mali deo naJih Ijudi
vratio u Kanadu takav stav bi neko mo-a- o
shratiti kao "pravilan.
Medjutim mi gledamo na stvar ova-ko- :
iako sa poJtenim rumerama, da po-mog- nu
svom narodu u posleratntm da-nim- a
neki od naiih ljudi sa moida pre-viJ- e
idcalisali i podcenjivali teJkofe i
haos koji je neprijatelj iza sehe osuWe
Zaista za nas u Kanadi je teiko bilo u
detalje razumeti sa kakvim poteJkoifama
je naJ narod u domovini bio suoJen posle
cetiri godine rutenia. palenja i ubijanja.
Teilco je nama bilo shvstki ogromna
Jreta koja je папеЈети od strane перга-telj- a
poljopriTredi. transporta. stanovi-ma- .
bolnkama itd. Kad je neprijatelj
ulizio u remlja on je mixo da orraja i
da piaeka. a kad je izlazie on je sa so-bo- m
rukao sve Jto je mocae, Srr to nife
bila ujru za naie iseljenike. Vi se sedate
pisma Jaroslare R3iik-- r i drugih vrsti
j©J za vreme borbe i posle nje gde se
gorerik) o stanje a zemlfi o pomofi
koja je potrrbru. Ja stimnfam da pode
svega toga bi se mogla svalki krirka. aa
rukovodstvo Jagoslariie Pitam ja raj
drugo mjesto, preko ma-lo- g potoka i tu izgradili
nove, ali bolje kolibe; ne-k- e
su imale i po nekoliko
soba. Kako je sve vise ra-stao
broj besposlenih, ta-ko
je rastao i broj koliba,
jer su dolazili radnici i
drugih nacionalnosti, a
kasnije i po koja obitelj.
Nastalo je selo sa kucama
jedna tu, druga tamo, bez
ulica, brojeva ili plocnika.
Da, za plocnik su imali
brvna gdje je bilo moc-varn- o;
i preko potoka bio
je mali drveni most. Nitko
ih od tuda nije tjerao, niti
se tko usudio da ih tjera,
jer su se u mjestu vodile
Zestoke borbe za relif.
Stanovnici ovog seta su svoje naselje nazivali
"Bennettovim selom".
Tu, u "Bennettovom
selu", bili su nasi glavni
kadrovi za raspacnvanje
"Borbe". Tu su jednim
dijclom bili i nasi kadrovi
za odrzavanje predstavn,
konccrata itd. Tu se goto-v- o svake veceri posjeciva-l- o
jedni druge, citalo do
kasno u noc i raspravljalo
o opcim problemima.
Trud kojeg smo ulozili
u podrzavanju i sirenju
naie itampe imao je plo-d- a.
To je ocito svakome.
Sacuvali smo svoju itam
pu do dana danainjeg;
sada slavimo njezinu 25
godiinjicu. Vecina naiih
radnika u ovoj zemlji gle-d-a
na ekonomske i politi
eke prilike onako kako
piie ili kako je pisata na
ia itampa. Pomocu itam
pe naii su radnici pristu
pali u unije, istakli se u
unijskom radu i nekoji
postal! unijsk! vodje.
Kao pioniri, mi smo pod
nosil! zrtve, ali ih ne za-lim- o.
Znamo da smo bili
diskriminirani na poslu,
otpuitali nas sa posla i
mnogo puta nailazili na
koja rrujka bi kazala svojoj deci ne do-lazi- te
kucfi? Л zar nUu odlazili delegati
u Jugoslariju da vide stanje — Maksim
Bijelic, Nikola Kombol. Steo Scrdar.
Edo Jardas i drugi ? Zar nije fitavo ru-kovods- tvo
bilo za povratak iseljcnika?
Sto se tife porrux'i u median i i полти
ја mislim da je naJ mrod u tseljenikvu
zaista dokazao svoje razume'anje da na-rodu
koji je proJao kroz toliko poteS-koi- x
treba pomocj — postupio je kao sin
rodne grude. postupio jc kao prijatelj
mira, sree'e i naprctka. J mislim da je
to bilo potrebno uiniti i da se pravilno
postupilo. Zaista bi bio greh da nismo
mi priskocjli u pomo kada su svi po-Jte- m
narodi preko srojih druUara kao
Cn-en- i Krst i drugih ustanova pomagali
narodima Jugoslavije, jer su oni to i za-slufi- li.
NaSe orginizacije danas treba da
budu Jiroke narod ne ku!tumo-prosetn- e
ustanove gde ce svaki moli pristupiti.
svaki koji je prijatelj rmra i drultenog
napretka, sraki koji zeli da doprinesc
rar%-oj- u dobrih i prijateljki odnova iz-medju
Kanade i Jugoslavije. Mi se strogo
trebamo curati krajnjeg le-Jarst- -a u
naJim organizadjama, jer hi nam se to
mogto orrefivsti u radu. Nema eprar-dani-h
razloga zaJto nebi mogli mnogi
od novih doseljenika stupid u naie orgs-nizaci- je
i sa nama saradjirati kad znamo
da ih ima mnogo koji msa reakcionami
x najmanje prtfatelji tainih patriota.
Ja sam ratJljeafa da sa оглкл-- е ikip-km- e
korisne i da bi Si IcUc trebalo odr-iara-ti
Sar raaterifal po raznim proble-mima
i pitanjima treba tznosti kroz
stapce novine tako da ih svaki mole pro-cltat- i,
proucitL NaJe diskustje trebaju
bid Jiroke a ce skuCrne. treba se &ratt
uniformisanja i suhopamih deklaradja,
jer bt to urnrtvilo interes naJih IjodT
KRAJNJA DRSK0S1 O B J A V E
U "Naloj Nadi" Je ©bjaTljen
nrilicno Teliki progtae od glav-do- -
odbora HrvaUke KatoltfLe
Zajednice, doneen na prvoj
straniei. u Lojem taj odbor
starlja u poloiaj gdje daje od
red be Hrvatskoj UraUkoj Za
jednicl kako amije i kako ne
mije oditi sroje kampanje.
Pored to (fa notina i organi
zacija koji naodno etavljaju na
tranu "атаки politiku, uvali
se u politiku preko usiju i glare.
DonaSa ве citat od nadbiekupa
Alojcija Stepinca koji. ako nije
falsifikat, potvrdjuje do driala
od noia optuibu Tito%e --.lade da
je Stepinac bio povezan a usta-- a
ma.
romialimo samo na jatni
krik i vik Hto bi gospoda na
! vrhu Hrratuke Katolicke Zajed-nice
dali kada bi recimo glatni
odbor UrTatfke Ilratt.ke Zajed-nice
izdao javni progla na clan-t- o Hratke Katolicke Zajed
nice u kojem bi traiio da to
clanstro ustane protiv nog od
bora i poremrti kampanju orga.
nlzacije.
Ima arakojakih drzoitoti na
arijetu, a oo je jedna od naj-mijeSnij- ih.
— "Xarodni Glaetuk"
zatvorena vrata kada smo
trazili novo uposljcnje.
Bili smo klevetani i napa-dan- i.
Dolazili su razni a-ge- nti
u kolonije da nam
sprijece rad u sirenju
itampe ltd.
Bili smo u pravu onda,
kao ito smo i sada, pa
smo za to uspjevali i na-predov- ali.
Bili smo cvrsti,
strpljivi i neumorni, pa
smo ulazili iz jedne po-bje-de
u drugu. Bili smo
sigurni u snagu i volju
naieg progresivnog iselje-nik- a
u ovoj zemlji, pa smo
za to i predkazivali da ce
naia itampa imati buduc-nost.
Bili smo i ostajemo
na strani onih snaga, koje
se bore za mir i prijatelj-stv- o
u svijetu, za bolji zi-v- ot
i sretniju buducnost
ovdje kod kuce i u torn
duhu slavimo cetvrt sto-ljeca
naie itampe.
LI
Potom je ustao G. Labat t rekao:
Iznescni su jako dobri predlozi ali niko
ne kaie ka trebamo i imamo da radimo.
Svi gp orimo o Jirokom pokretu a od-ma- h
sc stavljamo na politiiku strarw.
Savez je priznao desct puta pogresku, ali.
Jta sada treba da se radi?
Zatim je govorio o utiscima koje je
stekao kada je bio u poseti Jugoslaviji
rckavJi da Je proJao kroz doUa mesta i
pokrajina i da je %idco veliku razliku
standarda iivou izmedju sela i grada.
"Istina je da jc vlast u rukama radnika.
ali tamo sam vidio pune kancelarije
ljudi i lena koji badaviJu a u "backyardr
stoje kare i to sa Joferima. Svugdje je
samo deficit. Ne proizvodi se vitak i
nema od cega da se da sirotinjl a neki
imaju sve".
Zatim je M. Kruiii rekao da bi ostali
prisutnici ielili govoriti ali nema vreme-n- a,
pa predlaie da se sazove nova skup-Jtin- a.
Dalje je rekao da pretstanik OPNJ da
pesimisticki i sa omalwaia an jem gleda
na naJ kulturni doprinos Kanadi. On je
izrahtnao da je od pocetka nateg pokrrta
storeno preko TO tamburaJkih zboros-a- .
s-eli-ki
broj dilctanskih grupa i nekoliko
pevackih horova. NaJa omladina uestv-j- e
u kulturnih pothvatima joJ i danas.
Nedavno je torontovski zbor davao ken-ce- rt
iulijanskim crkenim orgaaizadfaraa
i uskoro £e Hi u St Catharines . . .
NL MHatovi je poduprao predteg za
nova skapJtina i da se edbori Saveza i
OPNJ sastanu i izrade program. DragJ
urfesnid istica dx ie gtneralne diskaMi
bilo dosta i da bi trebalo prefi na ken-kret- ne
preblerae i zadatkr. Dolazi se do
zaklfucka da je problem oraladiae naj-hitni- ii
Pada prrdlog da odbor Sareza
rxzradi svoj plan a OPNJ svoj Kona£ne
je stvoren zaklfucak da se dr odbora
dogovore JU da se uradi
♦ i
Hamilton - sjednica Saveza
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odriat
cc svoju redovitu sjednicu u nedjelju 10. juna u 7 U0
jve!e u svom Domu.
PoHo imamo raspravljati %т1о vainih pitanja, po-zi- va
se sve £lanstvo da bude prisutno na sjednici.
Oglas za Vancouver i okolicu
IzvrSni i Gradievinski Odbor Hrvatsko Prosvjct-n- o
Doma sazivlje domsku sjednicu u petak 22. juna
u 7:30 uvece, u prostorijama Juposlavenskog Prosvjet-no-g
Doma, 767 Keefer Street.
Ova ce sjednica raspravljati o jrradnji novou Doma.
Stoga se pozivlju utemeljadi ove ustanove da dodju na
sjednicu zakazanog dana. Da ste mi zdravo. Viditi cemo
se na 22. juna. Predsjednik H.P. Doma,
Joso Oreikovic.
Toronto -- piknik 10. pa
Onranizacijn SJK priredjujc svoj prvi ovogodiSnji
piknik, koji 6e se odrzavnti u nedjelju 10. juna na ve5
poznatom mjestu Turkey Palace Farm.,
Na pikniku ce biti mlade na raznju ребспо janje-tin-e
i drugog Sto obifinvamo svake godine JmaU na poz-natom
mjestu.
Pozivamo sve prijntelje i simpati5nro naSe orwni-zacij- e
da nas u ito veccm broju posjete recene nedjelje.
Ako 6ete se voziti svojim automobilom skrenite
istodno kod Ilichview Road i tu u nizini 6c se nalaziti
piknik.
Oni koji nemaju svojih automobila za prijevoz,
mogu ici Dundns Street-caro- m do krnja (do I.unny-mede- ).
Tu ce Cekati nn§i automobili i oni ce vas prevesti
do piknikn. Automobili ic tu (?okati od 11 do 1 sat po-slije
podne.
Sudbury - piknik odsjeka 793 HBZ
Odsjek 793 HBZ priredjujc svoj prvi piknik u ne-del- ju
17. juna na 'ocev dan", na na&oj odsjecnoj kempi
u AzilLZa prevoz, ako nematesvor automobila. obratite
se na brata predsjednika i tajnika odsjeka ili pnk na
upravitelja podmlatkn.
Pozivamo u pn'om redu sve ilanove I £lanicc nasejr
odsjeka na piknik, a takodjer i bracu i scstre drujxili
odsjeka u mjestu i okolici, te ostali na£ narod da nas
posjeti.
Vec kako rekoh na pikniku cc biti mlade janjetine
i prasctine, mekotr pica i kave i баја. Za dobro zabnvu
i podvorbu, brine se Priredjiva6ki odbor.
Za pics ce svirati dobra muzika.
D. &embrek,
perovodja odsjeka 793 II BZ.
Akcija za pomoc zagrebackom Сгуепош krizu
"Matica", glasilo Matice
Iseljcnika IIr'atske u po-sljednj- em
(5.) broju donosi:
Slrs. John Kordich, iz
Edmontona, Alberta, Kana-d- a, koja je 1955. godine bi-la
u posjeti domovini, upo-zna- la
se, preko tseljenika-povratnik- a Ivana S a r i 6 a
("Kajzera") s akcijom koju
vodi ZagrcbaCkl Crvoni krii
za Izgradnju antituberkulo-znot- f
paviljona.
Po svom povratku u Ka-nadu,
gdja Kordich je Z-ajedno
s Jocom Bartolovi-che- m
i Johnom Drajcichem
povela akciju za sakpplja-nj- e
priloffa za taj paviljon.
Ovih dana stiRli su prvi pri-lo- zi
u Iznosu od 121 dolar,
koje je primio Kotarski od-bor
Crvenotf kriia, Zagreb.
Priloge su dali:
Po $10.00 dolara: Mr. &
Mrs. J. Japundzich i Tony
A. Pejnovich, po 5C.O0 do-lara
Mr. & Mrs. J Drajrich,
po $5.00 dolara Mr. & Mrs.
John Kordich, Mr. &. Mrs.
Joe Bartolovich. Vide Ra- -
U ilanku Marijana Kruihfa
"Oianst-- u HBZ u Kanadi — rie-- .
. . . , . i i £enje naiih prooiema zariH oa iui
samih pogrelkom slo-olagar- a is-puSt-ena
je rijeJ pa je nejasan srai-sa- o
retenke. Ta re&mca treba da
clasi:
"Ne dopustiti da nam tu ikadaj
kke otme di oblati er to ie паЈа
kanadska organ.zaa;a tsto ro!."ko
rus, A. T. Butkovich, Mr. &
Mrs. Marko Dosen (svi iz
Edmontona) ; Philip Davich,
Fort Sask. Alta. ; Filip Tom-Ijonovic- h, Petar Pavichich
Iz Edson, Alta.: Mr. & Mrs.
F. Prpich, Frank Knap, Mar-ko
Tomich, Emil Tomich I
Nick Tomich Iz Luscar, Alta.
Po $2.00 dolara : Toma Tolj,
Mile Balan. Mrs. T. Butko-vic- h, Milan DoScn, Mrs. Eva
DoSen, Nick Mrzlak, Mr &
Mrs. S. Dcrko (iz Edmonto-na)
; S. Pavelich I Morris
I Delich iz Vancouvera, B.C. ;
, Rafo Bosnjak Picture Butte,
I Alta I Blaz Krpan, Edson,
Alta. Po $1.00 dolar: Sam
' Miletich, Beverly. Walter
Zazulak i Frank Kovacs;
Fort Sask. Alta; Steve Fun-- I
duk. Edmonton; Joso Pavi- -
cich, Mico Pavicich i Roza
Pavicich iz Edsona, Alta, I
Tony Sabala iz Luscara,
Alta.
Kotarski odbor Crvenojr
kn'ia, Zagreb, toplo se zah-valju- je iseljcnoj braci i see-tra- ma na prilozima ! fSPRA V AK
koliko i атеГЛ.а. organizacija
koja je miU gonjena ekonomvkim
poteikocama i klasnom nepravdom
prije Jesdeset godina t kofa je kroz
sve to vrijeme uJ&vala svoj rad-ni- ki
i nacionatfio ponowvi karak-te- f
bila ie ispuftena rije "m'iU".
Molimo da se ispravi
— UreJniltto JEDINSTVO
Poblih4 1w4at and Fr5dr
la Srbo-Crtsti.- n шгА Slornin lsniruar,
by Jedinstre PoWinhlrr Co, 4T9 Quen St, "West.
Toronto Z-- B. Ontario. Canada.
ETterL:ESVtfjteripreaa3-16-4M2 iotic.
Batinesn Manairer: Iran Stiraae.
Sebtcriptlon rate: tSJDQ pr year. t3J)0 pr в months
USA and other ctrantri $1.00 per year.
Anthor!zd aa xccmd claa mall
Port Offiee Department. Ottawa.