000181 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ш mUpZ (Ot tk It J ft t l hi kr t-- П I 1 Mt t £ J II } Predsjednik Indonezije Sukarno u ©itawi Ottawa. — U svom kovo ru na zajedniskoj sjednici kanadskoK parlamenta i se-na- ta indonozijski predsjed-ni- k Sukarno je upozorio za-pad- ne drzave protiv podcje-njivanj- a nacionalno-oslobo-diladki- h pokreta u Aziji i Africi. To je "mocna sila", rekao je Sukarno. On je kazao da se u torn dijelu svijeta odigravaju hi-storijs- ko promjene koje su od vaznosti za buducnost cijelog 6ovje5anstva. "To je nacionalisticka bujica", rekao je on, koja "nije uperena protiv nikoa ili bilo koje drzave. Xjezin je cilj veda sloboda svega dovjedanstvn. Svaki pokuSaj Prcmijcr Hurme U Nu pod n in ostavku Rangoon. — Trrmljer V Nu Je podnio otaku. N'aolijrttio ga Je dnftadaSnji minlMar obrane V IU St-- . U Nu Je Izjasio da c e po-vet- iti rrorganizaciji mnje par tije— AntlfaSMMkog narodnog катгха alobode — koja Je na rtedavnim idmrlma pretrpila ▼ like jrubitke na ratun komu nita. Su stranac tiJi м 7p-no-f Kfematlo)? Vitke sdhuete dim-nja- ka i mctalne skelete dalckovo-da- . koji kadkad preko nc!i nicu na poljima kao gljise iza kite; stakle-n- e nebodere uprasnih zgrada no-i-h i obnotljcnih koncerna. rijeke zutomobila na zacepljcnim prome-tni- m crijoima clikih gradoa. tzloge pune radio-aparat- a. fniide-ra- . gramofona, foto-aparat- a, tele-sizijsk- ib prijemnika, pokusta. noinske izvjeJtajc o milijunima tona Vclika i ugljena i milijunskom tzvozu na triiita Evrope. Azije, Afnke. Amenke, grupe zadovoli-pt- h poslo-ni- h ljudi s debelim ci-gara-ma u ustima, debelom lisni-co- m u dicpu t zlatnim lancem za sat preko debelog trbuha u bbsta-i- m dvoranama Konigshofa" di Kaierhofaf ; ncne ieljeznijke stanar. nove hotele, nose vile; prve vojmke t ofkirc u plavka- - stim uniforroxma novog Bunde-s-ehr- a Sbke blagestanfa i na-- gkg posfijeratneg ekonomskeg i pobtickeg uspona ZapaJne Nje-ma&- c. Su $пжплс ne tilt m 7jpJnf Хјгм!1џ? Ne ridi da tn cetvrtj-n- e Xijemaca odlazi u penxiju pne vremena — Vzo inralidi; ne vidi da 40 posto raJnfka celtcne indu- - P R O D A J A KANADE upozorava Zapad zaustaljanja to bujice bit ce uznludan, isto kao Ato su uzaludni svj lyimji poku-sa- j protiv historijskili pro-mjena- ". Taj pokret ide za uniSte-nje- m kolonijalizma donijet ce "vecu i Siru slobodu svim ljudima svuda i u svim ze-mljam- a". Sa historijskoK Kledista on je "konstrakti-va- n i napredan." Iako kanadski upravljad. podupiru politiku imperija-listidkt- h sila u Aziji i Africi. oni su ipak burno pozdravili Sukarnaf Vclika Britanija ublazila embargo na izvoz u X. R. Kinu London. — Ilritanska vla-d- a je smanjila listu proizvo-d- a koji se ne токи izvoziti u Narodnu Hepubliku Kinu Medju tim proizvodima nn-la- zi se i k'umn iz Mnlaje. Najstariji covjek ima loo godina Mosksa — Seljak Jcgor Koro-jc- v koji zim u Kaskazu. Gruzija inu 155 godina te je najstariji Co-vj- ek u Sovjetskom Sa czu. a si-gur- no i u svijetu ZAPADNA NJEMACKA DANAS strije boluje od tuberkuloze. ne sidi onih deset milijuna penzione-ra- , koji ct deset godina ekaju da dobiju penziju. koja bi bila e-- da od 30 posto prosjecne radniclce pWe; nc idi da bi "s naJim ii-votm- m standardom izglcdalo % co-ma lose da nije bdo Manhaiknog plana ( 'Die Welt") . nc idi, da se sci'ina Nijernaca joJ uviek sluii nog'ama i trams ajem kao jedmim pres4)znim sredstsom (u Frank- - furtu, gradu najstie automobila, na 1000 stano-nik- a dolazi 6 put-nnTk- ih kola, u Dusseldorfu 59. u Kolnu 48) . ne vidi da mnogi Ni-jem- ci joJ uvijek stanuiu u bunke-nm- a bcz prozora. ne vtdi danak u znoju. km, zdraslju i ii%otu, ko-je- g Nijemci dan na dan placaru na okar svog iivotnog standarda — ne sidi one, Jto se obicno na-ziv- a-dniga strana medalje Od stranca koji zerrdja proma-- I tra iz prezora ideznfkog vagona to se ne meze m oCekivati Uteliko prifC Jto i nelu Nijemci — k©. kao domact. mkako ne spadaj u kategorifu protaznih ptnika — . cesto ne vide ono, so je estalo pokopano pod temelfkna njuSore zcrnke Poslcmca da se "vremena mieniaru" rrtjedi doduie i гх Za-pad- nu Njemacka. Ah — mijenjiju ' u ' Jam ;' л Oil tut) bili i s Zlocinstva kolonizatora London. — Ministarstvo kolonijalnih poslova je saopcilo da je u Keniji od oktobra 1952. strijeljano 1.071 Ilea, 353 su etrije-Ijan- a za ubistvo a 432 za nezakonito posjedovanje oruzja, munScije i eksplo-ziv- a. Pariz. — U posljednja tr! mjeseca u Aliiru je ubijeno 2.500 ustanika, 400 zarobljeno. U 19 tnjesec! od kad je ustanak poceo ubijeno je vise od 10.000 ustanika, 3.900 zarobljeno, 770 ra-njen- o. Madjar.ska izgradila elektrienu ccntralu za X. R. Kinu BudimpeJta — Madjarska ts-or-nl-ca maJinske industrije izradda je jednu elektrienu ccntralu za N R Kinu Prema izsjeJtajima iz Kinc, centrala je sec" rnontirana i kincski struenjaci pohsalno se izraiataju o njoj sc I ljudi Pred nekobko dana cuo sam sbjedcfi razgovor. "ЛСата, tko je to Donitz? — "Jedan general" "Njemaclci?" — "Njemacki." "I Jta je s njim'' — Ubib su ca." "ZaJto'" — Zato Jto jc izgubio rat Onaj, koji izgubi rat, имјек je knv za sse" Na taj пабп seliki njema-ki- b roditeba 'obiaJniasa ss-oi- ot djeci noviju njemacTcu proJlost — zaboravljajuci. na prtmjer, da Do-nitz nije ubijen nego da cc uskoro biti puJten na slobodu iz zatstira u Spandau-u- , zaboraljajufi da je njegov kolega admiral Raeder ret na slobodu gdje prima penziju od 22-1- 6 rruraka mjcsccna. zaborav-bajo- ci da se bolji buducnost moie gradtti jedmo ako se uc"i na grije-ka- mi preJtesti Ab onda bi № proJlost trebiks poznavati. a ne bjeiati od ncucodnfh uspomena t pokapati ib pod teracljwma bhstave ! strarnosti. Zar je slacaj da najveca sklenest za zaboravljanjern pre4teti cesto pokazwfu upravo oni. kofi od sa-daJnf- Kr. od posbcratnog uspona Zapadne NеггиЛе. imafu najviJe koristi? W чтшчлчмтап POVRAcA SE 30.000 IZBJEGLICA Buenos Aires. — Parobrod "Entre Rios" otputoao je za Odesu sa 812 ukrajinskih i bjeloruskih izbjeglica koji su odlucih da se povrate u svoju domovinu U martu se povratilo 780 Ilea, a krajem ovog mjeseca odlazi tredi transport sa 800. Odekuje se da de se do kraja ove godine u Sovjetski Savez i zemlje narodne de-mokra- cije povratit oko 30.-00- 0 izbjeglica iz Argentine, Рагал-ај- а i Urugvaja Pentangon zabrinut situacijom na Icclandu New York — Pentagon pnb-dn- o zabnnjava situacija na Icelan-da- , piJe 'New York Times" Kao Jto je poznato, icelandski naibmenat e zatralto Iikidacifu атепЛе %-oj-ne baze na Icclandu To je prouzrokotalo pad lade i rainb novth lzbora, koji ce sc odr-fa- ti 24 I una Ako u izborinxa no- - i bifede parttje koje su za Iikida.iu I -- mencTve baze Amenancima ne Je preostati drup ncgo da e po-- , ukxi Ponika ai'hicpikopa I Макапоча britanskim libcralima London — Piai put od %oz zitcxenja na SejJehkim otocima itparski adnepiikop Makario upu- - ! tto je poruku britanskim liberab- - ma, poziajuci in da nattavc лојс napore za rjeJenjc ciparskog pita-nj- a U poruci $c pored ostalog isti e, da ciparski problem nije ojni problem l da ne moie biti rijrfen sredstMma, koja se sada primjc njuju Arhieniskop Alakanos uka- - zuje na to, ua je ciparski problem potitifke prirode i da njegoom I rjeiaanju treba pristupiti s razu- - mijc-anjc- m i dobrom %oljom Na kraju on цто1)аа bntanske libe-rate da nastae s prttiskom na bri-tansk- u 1adu, kako bi njene akcije bde usmjercne u torn srnislu Eden ce pocetkom iducc godine iosjetit SSSR London — Prema pisanju kon-zenatino- g "Daily Mada", ockuje se da ?e Anthony Eden posjetiti predsjednika USA pocetkom iducc godine na poratku iz Australije Uskoro poslije toga Eden bi otpu-toa- o u sluzbcni posjet Moski na razgovore sa sojetskim driavnici-ma- , koji su ga роглаП krajem pro-Jlo- g mjeseca. Plan za Edenov put. koji naj-pfij- e odlazi u Noi Zeland. bit cc razmatran s premijerima Australije i Noog Zelanda za rijeme kon-ferend- je Commonwealtha idufeg mjeseca u Londonu. VREMENA SE MIJENJAJD ALI LJUDI? LT e'ekaonia treeg razreda kolnske 2eljezmcl.c stanice odria-saj- u sc svake srijedc na see'er jav-n- e diskusije o aktuelnim politic!-kir- n, kulturnim ili ckonomskim pi-ta- n j ima koje orgamzira slasnik knjiiare na stanici. Tcma 249--o- g "razgosora u srijedu" 18 apnla bila je "Postojc li jol uopec putosi ujedmjenja Njemacle"" Zammlji- - vo je, da pokrajmsko %-ods-tsc so-djaldemokrat- ske partije nije posla-l- o nikoga tko bi te vcten na torn mjestu iznio di branio stas soajal-demokrat- a i da u dvorani nitko nije podigao glas protiv — inace esto napadane — vladme vanjske po-litik- e Kako takvt roditelji odgaj-aj4-i svoju djecu Od koga bi, uopce, djeca megLa neJto nau&t o nedav-no- j proJIesti zemlje a kojoj su se rodda' Na tnterrendje bonnifceg mini starstsa vaajskSi poslera i uz ebra- - j zJozenjc da t© "vredfa esjecaje fHmskoc; festirala a Cannes i eve je godffie sktfittt 1 fikn. u keem te — sbeno kao proJle godme u iurosUvensko-non-eJko- m f i I ra u V I J E S T I Beograd — Got)ra!i na godii njoj skupitini Saveza poijopnred nib Jumarskfh komora ilarv Saez ' , U pripremama za donoienje Sa-no- g uvtJnog %.,cSlako Komarl C2noga drott%enog p,ana poi,. je kazao, je sada poljopnvreda ] !o se toga, e repubbclvi ko-stavljc- na na рпч mjesto u dalj- - J tar ski invcsticiom fondot tznositi njem raz-ijanj- u soritaUsti£ke eko-norru- je Zbog toga su ore godjne ojigura-- a --eIika sredstra za njczm razvoj. I zbog draStvcntb odnosa — nastavio je Komar — i zbog same poljopnvredne proizvodnje, mo-der- na i vec"a sredstra za proizvod-nj- u ne bi se mogla dati u ruke pn-atm- b prorzvod;ada Cak ni srcd-stva zi reprodukequ samt seljaci msu danas sposohni prailno i brzo upotrcbe Brie unapredienje poljoprn rede moguce jc samo na temelju zadragarstva kao soci;a!isti-clo- g instrumenta i organizacije, koia moie unostti novc mctode pn izodne i moderna srcdstva za proinodnju mnogo organiziranijc i tire, nego tto b! mogao to seljak prepuften sam sebi Otvoren turizam n Sovjetski Savez Ottawa. — Kanadjani sada mogu putovatl u So-vjets- ki Savez kao turlsti. Kako saopcava sovjet-sk- a ambasada, sovjetska turisticka organizacija In taurist je sklopila ugov6r sa jednom putnickom a-genc- Sjom u Torontu o pro daji turistickih karata. SSSR insistira na rcformi kalendara New York — Sovjetska Iada obavijestda je gencralnog sckretara Lfjedinjenib naroda da podriaa ideju o reform! kalendara i stvara-nj- u unierza!nog kalendara i da smatra neopbodnim da sc nastae radoM na ostarcnju medjunarod-no- g sporazuma o torn pitanju. To pitanjc nalazi se na razmatranju jjcJa Uje- - dinjenth naroda, koje je odgodilo njegoo razmatran je. Odluka je do-nese- na poslije %iJe zemalja reform! kalendara 10.000 dizel motora Rijcka — Tornica "Torpedo" tzgradda je 10 000 dizel-motor- a ' Aran' 7— sda. -- 9 konjskih - dio motora dosad ' jac"ine U t magla". kojeg je francuski rrfi-se- r Alain Resnais sastasio uz po-rno dijelova filmova, koje su sni-mi- li sam! nadsti. Neki bstovi protestirali su protiv ovog koraka. "Nikako nam nije jasno", pisao 'Frankfurter Rund-scbaa- ". 'da jedan francuski film o njemaclim logonma moie posrije-dit- i nacionalnc u Sas-czn- oj R-epubb- ci . . . Mi sc u ssakom sluJaju moiemo osjecati posrijedjenima zbog toga Jto nam je francuska filmska industnja mo-gla uzeti iz ruku obradu teme, keju nali vlasttti fdmski produ-cen- ti sed god mama sasjesno tzbje-gavaju- ." "Vor trts" pka. Da li je identifikadja s Treifirn Rekbom doJla xtt Uko dalek. da otkri-- ' dvorske sanje njegosib zlocana smatra na-pade- m na bonmkti rcpuiIЛa, Mfcrodavni krugovt Savezne Repu-btik- e rm4e. da je vaiftije da neu-tjeJa- a preHost zagmu vckxn zabo-rar- z. To coda eenegcava masevna rehabtiitactyti nacirta ." Ti prirreri nis jedtni боклг cmjenid. da u Njematkoj postoje "Krvavi put" — prikazuju strxhote saage koje se suprotsUlau po-- Aadsticlcih logon to e fikn "Noc" kuJajima botimtcnog i neboticnog I z sc STRAKA 3 UGOSLAVIJE RAZVITAK POLJOPRIVREDE SADA NA PRV0M MJESTU Ekonomsko-socijalno- g $uprotstaljanja osjedajeNijemaca Srcdstva ce biti vise negro Sto se ocekivalo da od da da je oko 5,5 milijardi Medjutim oni po najnoijim orijentacionim po-daci- ma iznose 7,8 mibjarda Na repubbfki fond xda nije se rafti-na!- o c£ oe godine, a on iznou 32 milijarde dtnara Pretpostaljalo se da ce la-iti- ti investtcioni fondovi iznositt 2,5 mibjarde, a prema onjentario-ni- m podacima ta se sunu popcb na 4,6 milijardi Predvidjaio se, da e se u repubbclc i kotaxske fondotc za unapredrenfc poljopn-vred- e izdvojtti 3.2 mi!iardc, a sa-da secini, da ce tt fondoxi iznositt oko sedam milijarda Ako se u dono?cn)u planova u svim kotanma pokaie, da su U po-da- d dcfiniti,ni, poboprivreb cc raspolagati ovc godine sa mnogo vt$e sredstava, nego (to se to pred-ida!- o To govori, da sc u naro-- Omladina iz cijele N. II. Slovenije sudjelovat ce na izjjradnji raznib bjekata u Koparskom kotaru Ljubljana — Na sjcdnui Ccn-tralno- g komiteta Narodne omladi-n- c SIocnijc prdnav'cn jc pnjcdlog Kotarskog komiteta Narodne om- - ladtnc Koparskog kotara. da omla-- i dinske brigade iz ostalib dije!oa I Sknenne sudicluju u izgradnji o-- bjekata u ovom kotaru Prema to me prijedlogu oko 1400 omladina-c- a sudjcloat fe u izgradnji puta na Brkinima. u obnaIjanju smrz-nuti- h maslinika, u izgradnji aero-drom- a u Kopru i u izgradnji sport-ski- h objekata u Piranu , Pomoc Spanjolskim invalidima antifasistima Bcograd — Sa cz boraca t Sa-%- ez ratnib 'vojnih imabda Jugo-slaM'j- e dodijebli su pornoc" od 400 000 dinara Jpanjobkom Udru-zenj- u inalida antifalista, koji iic u Erancuskoj. 0o udruienic obratdo )ugoslaenskim boraclcim organtzacijama u martu, s molbom u kojoj su iznijeti ujeti pod ko-- j ima zie Spanjobki inalidi anti-faiis- ti Pomo za nabasku odjee, obue i ostalog dodijcljena je, jer su jugosla enske boracle organiza-cije sh vat ilc tcSku situaciju, u kojoj se nalaze Jpanjotski inalidi anti-fab'st- i. , zaborasljanja projlosti Mnogi Nijemci osih dana kritizirali su namjeru sladc, da dozsoli ponosno noienje ratnih odbkosanja — s klasjem na mjestu kukastog kriia- - "To je farsa . . . Time Jto ce sc odlikosanja "oistiti" ne ce se pro-mijeni- ti bistorija . . . ...! ne ce se izmijeniti iinje-nic-a da su ta odlikovanja podije-Ijen- a u jednom zloinaclom podu-hsat- u . . ." "Sx kukastim kriiem Hi bez nje-g-a — ona ce ustjek podsjecati na Hitlerov rat . . . Ti roditelji sigurno su bolje od-goj- ib ss-oj- u djecu Pitanje e samo — kotiko ima tih roditclja' Ni-jem- d su, uz pojedinacne iznimke, odusijek uiitali glas poslujnih i dobnh " podanika" Jedna od iz-nim- ki konstatirala-- je to oJ prije 28 godina t napisala "Poraz za porazom, udarac za udarcem — Napoleon je za njemaeku sloboda исимо vise nego sse пјетаЛе revoluaje zajedne. Ali kadkad ne korrtte ni perazi — m kakav strani imperijalizara ne po-ma- ie protiv vlasmeg (Kurt TesboWy "SmijeJak Mene Li- - Vremena se se za osffi 28 go-dina ptorrMJcnila. Da It su se pro-mien- Si i Irudi' Nije b taj proces rrufrnfanja najteia knza, koje pro-- I ibljara posiijeratna Njernacka' 2. dmm rcpublikama i a rurodnim odhonma mijenja odnos prema ula-gan- ;u u poljopra rcda u pozitn-no- m pracu , Uvoz 20.000 traktora Na kraju je Komar naglasio, da je Saezno izrJno ijcife osiguralo znatna sredsta, da sc osim domace proizodnje uveze i nuina mehani-zacij- a za poljopmrcdu i mcliora-cion- e radove, kao i za uniprede-nj- e Jumarst%a, za opremu. za pre iadu i doradu sjemena, mlijeka, vmogradarstva i sltcno To je pro-gram, koji ce sc reabzirati za tn do &tin godine uklprftvSi i ou god ma. Kako }c zamaSan ta plan. na-bol- ;e se vidi iz toga, Jto sc radi o uvozu isc od 20 bdfada traktora Uilo bi rlo konsno — naglasio je Komar — sudjclovanje samih po-IOprnrrcd-ndi organizacta. zadru inib sarcza i udruienja, da sc osi-gu- ra Jto boIa struktura uoza me-lunizjci- jc, i da se, Jto e mogui'c korumje, upotrcbe ta stnhta Mclioracije n Karlovac-ko- m kotaru Karloac — Vedi radoi na me-borac- iji poplaljcnog zcmljiita po-ce- ll su oag proljet'a u nekim kra-jcim- a KarIoac'kog kotara joJ u toku o c godine dobit Ce sc u kup-sk- oj dobni ccc porSine zcmljiita, koje su dosad bde izlolene e'estim pop!a ama Vodna zajednica gradt u Srcdi-clvo- m kanal dug 4,5 km Za da mjeseca na oom podrutu e sc dobiti oko 300 jutara plodne ze-mlje, a naknadnim pnkljucenjcm pojedinib kanala osposobit fc sc daljnjih 300 jutara U punom su jcku i radoi na ododnjaanju u Relict Rckonstruira se kanal dug 4 km Pri torn mebko pomaiu ta-moj- nji seljaci. Skonm dorJenjem ovili radosa poljoprnrednici Rei cc dobit cc 350 jutara plcnlnih po-- rJma Naj%ci mcboraciont radoi po-c- t c uskoro — regulacija potoka Kupfma i gradnja kanala ispod Maloc Erjavca i JaSkow. Odod- - set „:,,,,,,:._. .„.л,. . ._ ..ini,tn IIIMKIIIjVIII UTI'Unjl'll V. 9V IIVhWIIKU stotina jutara zemljiJta Uvoz pred met a za kii canst vo Zagreb --— Skorih се dana doc"i do?! na triiJte sece kob6nc raznib prcdmcta za kucanstso Us est t"e sc 45 300 kilograma iice za parkct iz NjemacTkC, 9 432 komada maJi-n- a za meso I 2 000 komada mimosa zx mak iz Madjarske, kojih ncma dosoljno na triiJtu. Ostm toga Cc-m- o usesti 500 komada termosboca i 2 500 komada apa rata za oJtrenjc Jileta tipa "Alegro Radi se o uvozu proizsoda za Jiroku potroj-nju- , kako je to predsidjeno druJ-tveni- m planom i za koje su sred-sts- a osigurana. Novi vcliki projekat N. R. Buparskc Sofija — ZasrJem su radosi na izradi projekta jednog od najsc- - c"ih objekata u Bugarskoj — elek- - trokaskade "Bclmeken — Sestri-mo- ", koji treba da osigura novi snaian mlaz elektricne energijc za mladu rastucu bugarsku industrtju t za elektnfikaaju ajcic zemlje Kaskada "Bclmeken — Sestri- - mo" sakupljat e u tri vjcJta£ka jezera i u podzemne tuncle sodu sa istocne strane plan me Rila Dui hidraS-or- a bt c"c podignute tn ve-lik- e elektrocentrale, sa kapaatetoro od preko 3OO000 kdovata — Lj oko cetirt puta rite od ssib bidro-rcntral- a, koje je nasljedila repu-bkk- a. Izgradnja novog bidroCvora bit ce teika i korapKkovana To je megue'e tck sada, kada bugarski inimjeri i gradrtetfi traaju bogato iskwstio. koje su stekb na izgradnji btdnxsora "BataJki dakkosnd" x takodjer i hfdrocvora "Petroban" Ovi objekti se ukodjer rrlo kom-ркТсота- т. Hidrocvor "Bebnekrn — Sestrimo — gradit ie se u toku 12 godina pri obrzanim ten radovi.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 08, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-06-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000145 |
Description
Title | 000181 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | ш mUpZ (Ot tk It J ft t l hi kr t-- П I 1 Mt t £ J II } Predsjednik Indonezije Sukarno u ©itawi Ottawa. — U svom kovo ru na zajedniskoj sjednici kanadskoK parlamenta i se-na- ta indonozijski predsjed-ni- k Sukarno je upozorio za-pad- ne drzave protiv podcje-njivanj- a nacionalno-oslobo-diladki- h pokreta u Aziji i Africi. To je "mocna sila", rekao je Sukarno. On je kazao da se u torn dijelu svijeta odigravaju hi-storijs- ko promjene koje su od vaznosti za buducnost cijelog 6ovje5anstva. "To je nacionalisticka bujica", rekao je on, koja "nije uperena protiv nikoa ili bilo koje drzave. Xjezin je cilj veda sloboda svega dovjedanstvn. Svaki pokuSaj Prcmijcr Hurme U Nu pod n in ostavku Rangoon. — Trrmljer V Nu Je podnio otaku. N'aolijrttio ga Je dnftadaSnji minlMar obrane V IU St-- . U Nu Je Izjasio da c e po-vet- iti rrorganizaciji mnje par tije— AntlfaSMMkog narodnog катгха alobode — koja Je na rtedavnim idmrlma pretrpila ▼ like jrubitke na ratun komu nita. Su stranac tiJi м 7p-no-f Kfematlo)? Vitke sdhuete dim-nja- ka i mctalne skelete dalckovo-da- . koji kadkad preko nc!i nicu na poljima kao gljise iza kite; stakle-n- e nebodere uprasnih zgrada no-i-h i obnotljcnih koncerna. rijeke zutomobila na zacepljcnim prome-tni- m crijoima clikih gradoa. tzloge pune radio-aparat- a. fniide-ra- . gramofona, foto-aparat- a, tele-sizijsk- ib prijemnika, pokusta. noinske izvjeJtajc o milijunima tona Vclika i ugljena i milijunskom tzvozu na triiita Evrope. Azije, Afnke. Amenke, grupe zadovoli-pt- h poslo-ni- h ljudi s debelim ci-gara-ma u ustima, debelom lisni-co- m u dicpu t zlatnim lancem za sat preko debelog trbuha u bbsta-i- m dvoranama Konigshofa" di Kaierhofaf ; ncne ieljeznijke stanar. nove hotele, nose vile; prve vojmke t ofkirc u plavka- - stim uniforroxma novog Bunde-s-ehr- a Sbke blagestanfa i na-- gkg posfijeratneg ekonomskeg i pobtickeg uspona ZapaJne Nje-ma&- c. Su $пжплс ne tilt m 7jpJnf Хјгм!1џ? Ne ridi da tn cetvrtj-n- e Xijemaca odlazi u penxiju pne vremena — Vzo inralidi; ne vidi da 40 posto raJnfka celtcne indu- - P R O D A J A KANADE upozorava Zapad zaustaljanja to bujice bit ce uznludan, isto kao Ato su uzaludni svj lyimji poku-sa- j protiv historijskili pro-mjena- ". Taj pokret ide za uniSte-nje- m kolonijalizma donijet ce "vecu i Siru slobodu svim ljudima svuda i u svim ze-mljam- a". Sa historijskoK Kledista on je "konstrakti-va- n i napredan." Iako kanadski upravljad. podupiru politiku imperija-listidkt- h sila u Aziji i Africi. oni su ipak burno pozdravili Sukarnaf Vclika Britanija ublazila embargo na izvoz u X. R. Kinu London. — Ilritanska vla-d- a je smanjila listu proizvo-d- a koji se ne токи izvoziti u Narodnu Hepubliku Kinu Medju tim proizvodima nn-la- zi se i k'umn iz Mnlaje. Najstariji covjek ima loo godina Mosksa — Seljak Jcgor Koro-jc- v koji zim u Kaskazu. Gruzija inu 155 godina te je najstariji Co-vj- ek u Sovjetskom Sa czu. a si-gur- no i u svijetu ZAPADNA NJEMACKA DANAS strije boluje od tuberkuloze. ne sidi onih deset milijuna penzione-ra- , koji ct deset godina ekaju da dobiju penziju. koja bi bila e-- da od 30 posto prosjecne radniclce pWe; nc idi da bi "s naJim ii-votm- m standardom izglcdalo % co-ma lose da nije bdo Manhaiknog plana ( 'Die Welt") . nc idi, da se sci'ina Nijernaca joJ uviek sluii nog'ama i trams ajem kao jedmim pres4)znim sredstsom (u Frank- - furtu, gradu najstie automobila, na 1000 stano-nik- a dolazi 6 put-nnTk- ih kola, u Dusseldorfu 59. u Kolnu 48) . ne vidi da mnogi Ni-jem- ci joJ uvijek stanuiu u bunke-nm- a bcz prozora. ne vtdi danak u znoju. km, zdraslju i ii%otu, ko-je- g Nijemci dan na dan placaru na okar svog iivotnog standarda — ne sidi one, Jto se obicno na-ziv- a-dniga strana medalje Od stranca koji zerrdja proma-- I tra iz prezora ideznfkog vagona to se ne meze m oCekivati Uteliko prifC Jto i nelu Nijemci — k©. kao domact. mkako ne spadaj u kategorifu protaznih ptnika — . cesto ne vide ono, so je estalo pokopano pod temelfkna njuSore zcrnke Poslcmca da se "vremena mieniaru" rrtjedi doduie i гх Za-pad- nu Njemacka. Ah — mijenjiju ' u ' Jam ;' л Oil tut) bili i s Zlocinstva kolonizatora London. — Ministarstvo kolonijalnih poslova je saopcilo da je u Keniji od oktobra 1952. strijeljano 1.071 Ilea, 353 su etrije-Ijan- a za ubistvo a 432 za nezakonito posjedovanje oruzja, munScije i eksplo-ziv- a. Pariz. — U posljednja tr! mjeseca u Aliiru je ubijeno 2.500 ustanika, 400 zarobljeno. U 19 tnjesec! od kad je ustanak poceo ubijeno je vise od 10.000 ustanika, 3.900 zarobljeno, 770 ra-njen- o. Madjar.ska izgradila elektrienu ccntralu za X. R. Kinu BudimpeJta — Madjarska ts-or-nl-ca maJinske industrije izradda je jednu elektrienu ccntralu za N R Kinu Prema izsjeJtajima iz Kinc, centrala je sec" rnontirana i kincski struenjaci pohsalno se izraiataju o njoj sc I ljudi Pred nekobko dana cuo sam sbjedcfi razgovor. "ЛСата, tko je to Donitz? — "Jedan general" "Njemaclci?" — "Njemacki." "I Jta je s njim'' — Ubib su ca." "ZaJto'" — Zato Jto jc izgubio rat Onaj, koji izgubi rat, имјек je knv za sse" Na taj пабп seliki njema-ki- b roditeba 'obiaJniasa ss-oi- ot djeci noviju njemacTcu proJlost — zaboravljajuci. na prtmjer, da Do-nitz nije ubijen nego da cc uskoro biti puJten na slobodu iz zatstira u Spandau-u- , zaboraljajufi da je njegov kolega admiral Raeder ret na slobodu gdje prima penziju od 22-1- 6 rruraka mjcsccna. zaborav-bajo- ci da se bolji buducnost moie gradtti jedmo ako se uc"i na grije-ka- mi preJtesti Ab onda bi № proJlost trebiks poznavati. a ne bjeiati od ncucodnfh uspomena t pokapati ib pod teracljwma bhstave ! strarnosti. Zar je slacaj da najveca sklenest za zaboravljanjern pre4teti cesto pokazwfu upravo oni. kofi od sa-daJnf- Kr. od posbcratnog uspona Zapadne NеггиЛе. imafu najviJe koristi? W чтшчлчмтап POVRAcA SE 30.000 IZBJEGLICA Buenos Aires. — Parobrod "Entre Rios" otputoao je za Odesu sa 812 ukrajinskih i bjeloruskih izbjeglica koji su odlucih da se povrate u svoju domovinu U martu se povratilo 780 Ilea, a krajem ovog mjeseca odlazi tredi transport sa 800. Odekuje se da de se do kraja ove godine u Sovjetski Savez i zemlje narodne de-mokra- cije povratit oko 30.-00- 0 izbjeglica iz Argentine, Рагал-ај- а i Urugvaja Pentangon zabrinut situacijom na Icclandu New York — Pentagon pnb-dn- o zabnnjava situacija na Icelan-da- , piJe 'New York Times" Kao Jto je poznato, icelandski naibmenat e zatralto Iikidacifu атепЛе %-oj-ne baze na Icclandu To je prouzrokotalo pad lade i rainb novth lzbora, koji ce sc odr-fa- ti 24 I una Ako u izborinxa no- - i bifede parttje koje su za Iikida.iu I -- mencTve baze Amenancima ne Je preostati drup ncgo da e po-- , ukxi Ponika ai'hicpikopa I Макапоча britanskim libcralima London — Piai put od %oz zitcxenja na SejJehkim otocima itparski adnepiikop Makario upu- - ! tto je poruku britanskim liberab- - ma, poziajuci in da nattavc лојс napore za rjeJenjc ciparskog pita-nj- a U poruci $c pored ostalog isti e, da ciparski problem nije ojni problem l da ne moie biti rijrfen sredstMma, koja se sada primjc njuju Arhieniskop Alakanos uka- - zuje na to, ua je ciparski problem potitifke prirode i da njegoom I rjeiaanju treba pristupiti s razu- - mijc-anjc- m i dobrom %oljom Na kraju on цто1)аа bntanske libe-rate da nastae s prttiskom na bri-tansk- u 1adu, kako bi njene akcije bde usmjercne u torn srnislu Eden ce pocetkom iducc godine iosjetit SSSR London — Prema pisanju kon-zenatino- g "Daily Mada", ockuje se da ?e Anthony Eden posjetiti predsjednika USA pocetkom iducc godine na poratku iz Australije Uskoro poslije toga Eden bi otpu-toa- o u sluzbcni posjet Moski na razgovore sa sojetskim driavnici-ma- , koji su ga роглаП krajem pro-Jlo- g mjeseca. Plan za Edenov put. koji naj-pfij- e odlazi u Noi Zeland. bit cc razmatran s premijerima Australije i Noog Zelanda za rijeme kon-ferend- je Commonwealtha idufeg mjeseca u Londonu. VREMENA SE MIJENJAJD ALI LJUDI? LT e'ekaonia treeg razreda kolnske 2eljezmcl.c stanice odria-saj- u sc svake srijedc na see'er jav-n- e diskusije o aktuelnim politic!-kir- n, kulturnim ili ckonomskim pi-ta- n j ima koje orgamzira slasnik knjiiare na stanici. Tcma 249--o- g "razgosora u srijedu" 18 apnla bila je "Postojc li jol uopec putosi ujedmjenja Njemacle"" Zammlji- - vo je, da pokrajmsko %-ods-tsc so-djaldemokrat- ske partije nije posla-l- o nikoga tko bi te vcten na torn mjestu iznio di branio stas soajal-demokrat- a i da u dvorani nitko nije podigao glas protiv — inace esto napadane — vladme vanjske po-litik- e Kako takvt roditelji odgaj-aj4-i svoju djecu Od koga bi, uopce, djeca megLa neJto nau&t o nedav-no- j proJIesti zemlje a kojoj su se rodda' Na tnterrendje bonnifceg mini starstsa vaajskSi poslera i uz ebra- - j zJozenjc da t© "vredfa esjecaje fHmskoc; festirala a Cannes i eve je godffie sktfittt 1 fikn. u keem te — sbeno kao proJle godme u iurosUvensko-non-eJko- m f i I ra u V I J E S T I Beograd — Got)ra!i na godii njoj skupitini Saveza poijopnred nib Jumarskfh komora ilarv Saez ' , U pripremama za donoienje Sa-no- g uvtJnog %.,cSlako Komarl C2noga drott%enog p,ana poi,. je kazao, je sada poljopnvreda ] !o se toga, e repubbclvi ko-stavljc- na na рпч mjesto u dalj- - J tar ski invcsticiom fondot tznositi njem raz-ijanj- u soritaUsti£ke eko-norru- je Zbog toga su ore godjne ojigura-- a --eIika sredstra za njczm razvoj. I zbog draStvcntb odnosa — nastavio je Komar — i zbog same poljopnvredne proizvodnje, mo-der- na i vec"a sredstra za proizvod-nj- u ne bi se mogla dati u ruke pn-atm- b prorzvod;ada Cak ni srcd-stva zi reprodukequ samt seljaci msu danas sposohni prailno i brzo upotrcbe Brie unapredienje poljoprn rede moguce jc samo na temelju zadragarstva kao soci;a!isti-clo- g instrumenta i organizacije, koia moie unostti novc mctode pn izodne i moderna srcdstva za proinodnju mnogo organiziranijc i tire, nego tto b! mogao to seljak prepuften sam sebi Otvoren turizam n Sovjetski Savez Ottawa. — Kanadjani sada mogu putovatl u So-vjets- ki Savez kao turlsti. Kako saopcava sovjet-sk- a ambasada, sovjetska turisticka organizacija In taurist je sklopila ugov6r sa jednom putnickom a-genc- Sjom u Torontu o pro daji turistickih karata. SSSR insistira na rcformi kalendara New York — Sovjetska Iada obavijestda je gencralnog sckretara Lfjedinjenib naroda da podriaa ideju o reform! kalendara i stvara-nj- u unierza!nog kalendara i da smatra neopbodnim da sc nastae radoM na ostarcnju medjunarod-no- g sporazuma o torn pitanju. To pitanjc nalazi se na razmatranju jjcJa Uje- - dinjenth naroda, koje je odgodilo njegoo razmatran je. Odluka je do-nese- na poslije %iJe zemalja reform! kalendara 10.000 dizel motora Rijcka — Tornica "Torpedo" tzgradda je 10 000 dizel-motor- a ' Aran' 7— sda. -- 9 konjskih - dio motora dosad ' jac"ine U t magla". kojeg je francuski rrfi-se- r Alain Resnais sastasio uz po-rno dijelova filmova, koje su sni-mi- li sam! nadsti. Neki bstovi protestirali su protiv ovog koraka. "Nikako nam nije jasno", pisao 'Frankfurter Rund-scbaa- ". 'da jedan francuski film o njemaclim logonma moie posrije-dit- i nacionalnc u Sas-czn- oj R-epubb- ci . . . Mi sc u ssakom sluJaju moiemo osjecati posrijedjenima zbog toga Jto nam je francuska filmska industnja mo-gla uzeti iz ruku obradu teme, keju nali vlasttti fdmski produ-cen- ti sed god mama sasjesno tzbje-gavaju- ." "Vor trts" pka. Da li je identifikadja s Treifirn Rekbom doJla xtt Uko dalek. da otkri-- ' dvorske sanje njegosib zlocana smatra na-pade- m na bonmkti rcpuiIЛa, Mfcrodavni krugovt Savezne Repu-btik- e rm4e. da je vaiftije da neu-tjeJa- a preHost zagmu vckxn zabo-rar- z. To coda eenegcava masevna rehabtiitactyti nacirta ." Ti prirreri nis jedtni боклг cmjenid. da u Njematkoj postoje "Krvavi put" — prikazuju strxhote saage koje se suprotsUlau po-- Aadsticlcih logon to e fikn "Noc" kuJajima botimtcnog i neboticnog I z sc STRAKA 3 UGOSLAVIJE RAZVITAK POLJOPRIVREDE SADA NA PRV0M MJESTU Ekonomsko-socijalno- g $uprotstaljanja osjedajeNijemaca Srcdstva ce biti vise negro Sto se ocekivalo da od da da je oko 5,5 milijardi Medjutim oni po najnoijim orijentacionim po-daci- ma iznose 7,8 mibjarda Na repubbfki fond xda nije se rafti-na!- o c£ oe godine, a on iznou 32 milijarde dtnara Pretpostaljalo se da ce la-iti- ti investtcioni fondovi iznositt 2,5 mibjarde, a prema onjentario-ni- m podacima ta se sunu popcb na 4,6 milijardi Predvidjaio se, da e se u repubbclc i kotaxske fondotc za unapredrenfc poljopn-vred- e izdvojtti 3.2 mi!iardc, a sa-da secini, da ce tt fondoxi iznositt oko sedam milijarda Ako se u dono?cn)u planova u svim kotanma pokaie, da su U po-da- d dcfiniti,ni, poboprivreb cc raspolagati ovc godine sa mnogo vt$e sredstava, nego (to se to pred-ida!- o To govori, da sc u naro-- Omladina iz cijele N. II. Slovenije sudjelovat ce na izjjradnji raznib bjekata u Koparskom kotaru Ljubljana — Na sjcdnui Ccn-tralno- g komiteta Narodne omladi-n- c SIocnijc prdnav'cn jc pnjcdlog Kotarskog komiteta Narodne om- - ladtnc Koparskog kotara. da omla-- i dinske brigade iz ostalib dije!oa I Sknenne sudicluju u izgradnji o-- bjekata u ovom kotaru Prema to me prijedlogu oko 1400 omladina-c- a sudjcloat fe u izgradnji puta na Brkinima. u obnaIjanju smrz-nuti- h maslinika, u izgradnji aero-drom- a u Kopru i u izgradnji sport-ski- h objekata u Piranu , Pomoc Spanjolskim invalidima antifasistima Bcograd — Sa cz boraca t Sa-%- ez ratnib 'vojnih imabda Jugo-slaM'j- e dodijebli su pornoc" od 400 000 dinara Jpanjobkom Udru-zenj- u inalida antifalista, koji iic u Erancuskoj. 0o udruienic obratdo )ugoslaenskim boraclcim organtzacijama u martu, s molbom u kojoj su iznijeti ujeti pod ko-- j ima zie Spanjobki inalidi anti-faiis- ti Pomo za nabasku odjee, obue i ostalog dodijcljena je, jer su jugosla enske boracle organiza-cije sh vat ilc tcSku situaciju, u kojoj se nalaze Jpanjotski inalidi anti-fab'st- i. , zaborasljanja projlosti Mnogi Nijemci osih dana kritizirali su namjeru sladc, da dozsoli ponosno noienje ratnih odbkosanja — s klasjem na mjestu kukastog kriia- - "To je farsa . . . Time Jto ce sc odlikosanja "oistiti" ne ce se pro-mijeni- ti bistorija . . . ...! ne ce se izmijeniti iinje-nic-a da su ta odlikovanja podije-Ijen- a u jednom zloinaclom podu-hsat- u . . ." "Sx kukastim kriiem Hi bez nje-g-a — ona ce ustjek podsjecati na Hitlerov rat . . . Ti roditelji sigurno su bolje od-goj- ib ss-oj- u djecu Pitanje e samo — kotiko ima tih roditclja' Ni-jem- d su, uz pojedinacne iznimke, odusijek uiitali glas poslujnih i dobnh " podanika" Jedna od iz-nim- ki konstatirala-- je to oJ prije 28 godina t napisala "Poraz za porazom, udarac za udarcem — Napoleon je za njemaeku sloboda исимо vise nego sse пјетаЛе revoluaje zajedne. Ali kadkad ne korrtte ni perazi — m kakav strani imperijalizara ne po-ma- ie protiv vlasmeg (Kurt TesboWy "SmijeJak Mene Li- - Vremena se se za osffi 28 go-dina ptorrMJcnila. Da It su se pro-mien- Si i Irudi' Nije b taj proces rrufrnfanja najteia knza, koje pro-- I ibljara posiijeratna Njernacka' 2. dmm rcpublikama i a rurodnim odhonma mijenja odnos prema ula-gan- ;u u poljopra rcda u pozitn-no- m pracu , Uvoz 20.000 traktora Na kraju je Komar naglasio, da je Saezno izrJno ijcife osiguralo znatna sredsta, da sc osim domace proizodnje uveze i nuina mehani-zacij- a za poljopmrcdu i mcliora-cion- e radove, kao i za uniprede-nj- e Jumarst%a, za opremu. za pre iadu i doradu sjemena, mlijeka, vmogradarstva i sltcno To je pro-gram, koji ce sc reabzirati za tn do &tin godine uklprftvSi i ou god ma. Kako }c zamaSan ta plan. na-bol- ;e se vidi iz toga, Jto sc radi o uvozu isc od 20 bdfada traktora Uilo bi rlo konsno — naglasio je Komar — sudjclovanje samih po-IOprnrrcd-ndi organizacta. zadru inib sarcza i udruienja, da sc osi-gu- ra Jto boIa struktura uoza me-lunizjci- jc, i da se, Jto e mogui'c korumje, upotrcbe ta stnhta Mclioracije n Karlovac-ko- m kotaru Karloac — Vedi radoi na me-borac- iji poplaljcnog zcmljiita po-ce- ll su oag proljet'a u nekim kra-jcim- a KarIoac'kog kotara joJ u toku o c godine dobit Ce sc u kup-sk- oj dobni ccc porSine zcmljiita, koje su dosad bde izlolene e'estim pop!a ama Vodna zajednica gradt u Srcdi-clvo- m kanal dug 4,5 km Za da mjeseca na oom podrutu e sc dobiti oko 300 jutara plodne ze-mlje, a naknadnim pnkljucenjcm pojedinib kanala osposobit fc sc daljnjih 300 jutara U punom su jcku i radoi na ododnjaanju u Relict Rckonstruira se kanal dug 4 km Pri torn mebko pomaiu ta-moj- nji seljaci. Skonm dorJenjem ovili radosa poljoprnrednici Rei cc dobit cc 350 jutara plcnlnih po-- rJma Naj%ci mcboraciont radoi po-c- t c uskoro — regulacija potoka Kupfma i gradnja kanala ispod Maloc Erjavca i JaSkow. Odod- - set „:,,,,,,:._. .„.л,. . ._ ..ini,tn IIIMKIIIjVIII UTI'Unjl'll V. 9V IIVhWIIKU stotina jutara zemljiJta Uvoz pred met a za kii canst vo Zagreb --— Skorih се dana doc"i do?! na triiJte sece kob6nc raznib prcdmcta za kucanstso Us est t"e sc 45 300 kilograma iice za parkct iz NjemacTkC, 9 432 komada maJi-n- a za meso I 2 000 komada mimosa zx mak iz Madjarske, kojih ncma dosoljno na triiJtu. Ostm toga Cc-m- o usesti 500 komada termosboca i 2 500 komada apa rata za oJtrenjc Jileta tipa "Alegro Radi se o uvozu proizsoda za Jiroku potroj-nju- , kako je to predsidjeno druJ-tveni- m planom i za koje su sred-sts- a osigurana. Novi vcliki projekat N. R. Buparskc Sofija — ZasrJem su radosi na izradi projekta jednog od najsc- - c"ih objekata u Bugarskoj — elek- - trokaskade "Bclmeken — Sestri-mo- ", koji treba da osigura novi snaian mlaz elektricne energijc za mladu rastucu bugarsku industrtju t za elektnfikaaju ajcic zemlje Kaskada "Bclmeken — Sestri- - mo" sakupljat e u tri vjcJta£ka jezera i u podzemne tuncle sodu sa istocne strane plan me Rila Dui hidraS-or- a bt c"c podignute tn ve-lik- e elektrocentrale, sa kapaatetoro od preko 3OO000 kdovata — Lj oko cetirt puta rite od ssib bidro-rcntral- a, koje je nasljedila repu-bkk- a. Izgradnja novog bidroCvora bit ce teika i korapKkovana To je megue'e tck sada, kada bugarski inimjeri i gradrtetfi traaju bogato iskwstio. koje su stekb na izgradnji btdnxsora "BataJki dakkosnd" x takodjer i hfdrocvora "Petroban" Ovi objekti se ukodjer rrlo kom-ркТсота- т. Hidrocvor "Bebnekrn — Sestrimo — gradit ie se u toku 12 godina pri obrzanim ten radovi. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000181