Jedinstvo, October 12, 1956

              ш ШШШШШШШШШШШШШШШЛ7УЈ.'У . Neuspjela provokacija
protiv ansambla Kolo
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST u Torontu
VOL. VII. — NO. 80 (702)
(U V o I
TORONTO, FRIDAY. OCTOBER 12, 1956
SVA PITANJA OD ZNAcAJA ZA MEDJIMRODNi
RADNIcKI POKRET TREBA OTVORENO
DISKUSIRATI
JoS sc todno nc zna o iemu su diskusirali Tito i
HruSdov prilikom njihovog sesnaest dnevnog zajednid-ko-g
boravka, najprijc u Jugoslaviji a potom u Sovjet-sko- m
Savezu. Sigurna je se radi o ozbiljnim stvarima,
od znadaja nc samo za Sovjetski Savez i Jugoslaviju,
vec cijeli medjunarodni radnidki pokret. Stvoren je uti-sa- k
da postojece razlikc u pogledima nisu potpuno od-stranjen-e,
pa ce se diskusija nastavit.
Sadasnja sovjetsko-jugoslavensk- a razmimoilaienja
su mogla iznenaditi samo one koji na sovjetsko-jugosla-vens- ki
spor od 19-18- . glednli por$no (na primjer, kao
rezultat lidnogsukoba Staljina i Tita) i drze da jo stvar
rijesena potpisom Beogradske deklaracije i Titovim po-sjeto- m
Moskvi. AH stvar nije tako jednostavna. Sovjet-sko-jugoslavens- ki
apor od 1918. je rezultat historijskog
razvitka medjunarodnog rndnidkog pokreta i socijalisti-ck- e
ideje. Pozadinu sukoba sadinjava pojava vi§e socija-listidki- h
driava i nagli porast radni£kog i socija!isti6kog
pokreta u cijelom svijetu, a rukovodstva pojedinih rad-nick- ih
partija nisu bila dorasla novoj situaciji, pa je
rioslo do sudara koji je imao teSkih posljedica. Netko je
kriv viSe, netko manje, krivi su svi. DanaSnja pak
prijateljska diskusija dokazuje da su iz toga svj povukli
pravilnu pouku. Ono §to je prouzrodilo sovjetsko-jugo-slavens- ki
sukob nije jo5 potpuno odstranjeno; beograd-sk- a
dcklaracija, dodatna sovjetsko-jugoslavens- ka izjava
potpisana prilikom Titova posjeta Sovj. Savezu, kao i
dcklaracija o odnosima izmedju sovjetske i jugoslaven-sk- e
partije — sve je to bio samo pocctak postavljanja
stvari na njihovo pravo mjesta. Sada se mof e vjerovati
da cc se taj proccs odvijati pravilnim putcm i se ne
ce ponoviti 1918. (kao Sto se nadaju neprijatelji radni-бк- с
klasc i socijalizma).
Mi pak smntramo da diskusija nc bi smjcla biti
ogranicena na rukovodede krugovc Sovjctskog Saveza i
Jugoslavije, vec bi ju trcbalo iznijeti na medjunarodnu
radnidku i socijalistidku pozornicu, jcr sc radi o pitanji-m- a
koja interesiraju sve pristalice socijalizma. Naime,
trebalo bi otvoreno reci o cemu su Hrusdov i Tito disku-sira- li
i u iemu je ncsuglasnost.
IdeoIo3ka pitanja nc spadnju u djclokrug drzavnih
tajni i ne mogu biti nidijim monopolom. Sve Sto jc od
znadaja za medjunarodni radnidki pokret treba otvoreno
diskusirati. Masnma treba reci o demu se radi. I poslusati
sto drugi imaju da kazu. Nije sva socijalisticka mudrost
usredotodena u glavama nekolicinc ljudi, bez razlike
koliko oni bili sposobni. Sutnja o tim stvarima ne koristi
radnidkoj stvari. Naprotiv, ona stvara pometnju u rad-nicki- m
i socijalistidkim redovima i otvara vrata neprija-teljsk- oj
propaganda O tome ce se svejodno prije ill ka-sni- je
saznati, kao Sto se saznalo o svim drugim stvarima
u proSlosti. I kad je tome tako, onda je bolje da se sazna
redovitim putem, ncgo na nncin kojim je, na primjer,
saznata sovjetska ocjena Staljina i njegove ulogc.
Mi ponovno izraiavamo svoje zadovoljstvo povo- -
dom obnove sovjetsko-jugoslavensko- g prijateljstva i
suradnje. Mi to ocjenjujemo pozitivno: znadajno ne sa-mo
za narode Jugoslavije i Sovjctakog Saveza, vec" ditavi
medjunarodni iivot. Stvari su konacno krenule pravil-nim
putem. Ali jos ima mnogo da se uradi. I to de biti
prije I lakse postignuto u koliko u njihovoj diskusiji i
izvodjcnju budu vi3e angaziranc iiroke narodne mase,
koje su nosilac i odludujuci faktor svega napredka.
Radnicki kongres trazi pomoc skolama
Windsor. — Claude Jo-doi- n, predsjednik Kanad-sko- g radnidkogr kongresa je
zatraiio da se sazove fede-ralno-provincij-alna
konfe-renci- ja da traii rjeSenje
JkoLske krize.
Postoji potreba novih Jko-l- a
i da se poprave stare
Svugdje se osjeda nedosta-ta- k
uditolja. Uditelji su opet
nezadovoljni niskim plata-m- a. Rjeienja nema bez po-mo- di federalne vlade, koja
sada ne doprinosi ni centa
— glavni teret leii na muni-cipalitetim- a, dok provinci
jalne vlade doprinose jedan
dio.
n k)
da
all
da
ova
(Premijer St. Laurent je
ovih dana izjavio da je fe-deral
na vlada spremna po-dupl- ati
svoj doprinos za uni-verzite- te,
pod uvjetom da se
sloie provincijalne vlade.
Federalna vlada sada dopri-nosi
8 milijuna za univerzi-teta.- )
Ncmiri u britanskoj
vojsci
Britaaska Starapa donosi
anzacionaIne izvjeitaje o
nezadovoljstvu u redovima
britanske vojske na Malti i
Cipru, glavnim britanakim
vojnim bazama na Sredoze-mno- m mora.
Ranada protestira protiv
americkog grabljenja
psenicnog trzista
Ottawa — Kanada je u-lo- iila
oStar protest u Wash-ington- u
protiv koriStenja a-meri- dkih
zitnih viSkova za
osvajanje kanadskih psenic-ni- h
trzi£ta, saopciln je mini-starstv- o
trgovine.
Protest je upucen nakon
primitka vijesti da ce Sjed.
Drzave Braziliji prodati
1,800.000 tona psenice, koju
ce Brazil ija platiti svojim
vlastitim novcem. Medjutim,
Sjed. Drzave traze da se
" . U K Ж Л T o
Vijcce tigurnosti UN
odlozilo je diskusiju Sucskog
problema da bi se dala pri-lik- a miniatrima vanjskih po-slo- va Velike Britanije, Fran-cusk- e
i Egipta da pokuSaju
dodi do sporazuma. Dobri
su izgledi da ce Britanija i
Francuska biti prisiljene da
popuste i priznaju pravo
Egipta.
Izraelska vojska je iz-vrs- ila
ponovni napadaj na
Jordan — navodno da se
osveti za ubijstvo dvaju Iz-raelica- na.
Prvoj grupi poznanj-ski- h izgrednika izrecene su
vrlo blage osude — po 4 i
Л i po godine zatvora.
""" Hilary Mine je dao os-tav- ku na poloiaju podpred- -
sjednika poljske vlade i
clnnstvu Politbiroa poljske
radnicke partije. Govori se
de cc ga nnslijcditi Vladislav
Gomulka.
U Hongu Kongu je do-sl- o
do burnih antibritanskih
demonstracija. Morala je u-redo- vati vojska
DelegacSja jugoslaveti-k- e
armije otputovala je na
prijateljski posjet SSSR-u- .
Savez komunista Jugo-slavije
de poslati delogaciju
na konferenciju azijskih so-cijali- sta
u Bombaju. 1. no-vemb- ra. Delegaciju ce prt d
(Iz "Xar&Jtieg Gtatmhf')
U trijedu, 19- - scrtembra, bila
je dovrimi fumtca protiv Antona
Mincrtfa. upraift:Ija "NaroJnog
Glasnilui", na okruinom fcJcnl-no- m
sudu u Chicago, pred sudeem
La Buj-4m- . Tuibu je podnijelo
Odjeljcnje Pra%de tri i pol godine
nazad, na vrhuncu МсСапћЈГ-ок- е
histerije, traieel da se Minericu
americXo gradjanstvo.
Nakon dovrienja prctlutafanja
i arpuncnata pred sudom, sudac
LaBdy je tzjavio da ce stvar azeti
na proucaranje i donijeti svoju od-ki- kj
жл ncluirko dana.
U pxiedjeljik 24. scpten4ra
obrana. kao i tuiHacka strana, do-bi-le
ршпо od sadca LaBay-a- , u
kejern ih obavjettava da je prona-ia- o
da je tuiijatka strana dolazala
svofti tuibu protiv Minerida, t ta-iite- l)
ima pet dana da podnese
pred lope za oduziminje radjanstra
Minericu, a nakon toga obrana ima
pet dana da podnese svoj odgovor.
Sa iojom izjavom ludac se sta-vi- o
na stranu tuiitelja, a izreka
PRICE 5 PER COPY
Brazilija obaxeie kupovati
amendku psenicu iduce tri
godine
Brazilija spada medju
glavne kupce kanadske p§e-ni- ce
i nov.i americko-brazi-lijsk- a transakcija znafi isti-skan- je Kannde sa brazilij-sko- g trzi§ta.
Sjed. Drzave su na razne
nacine prisvojila druga ka-nads- ka
p3eni6na triiSta.
Ra2una se da Kanada sa-da
ima na rukama jednu mi-lijar- du buseli p§enice.
' ! ♦i..i K
oduzme
vodit Vladimir Bakarid.
U Beogradu su prego-vara- li predstavnici bugar-ski- h
i jugoslavenskih komu-nista.
Postignut je sporazum
o buducim odnosima, ali Ju-gopr- es iatiie da postoje i
krupnc razlikc.
Tri hiljade britanskih
parasutista prctraiuje cipar-sk- e planine u potrazi za vo-djn- ma pokreta otpora.
Britanski IabuHta Be-ba- n je izjavio da je naoru-zanj- c
Zapadne Njemadkc
"pogreSka".
Hiljadama crnaca U ju- -
znim amcriCkim driavama
uskraceno je pravo glasa,
izjavio je pomocnik driav-no- g tuiitclja Warren Olney
pred scnatskim odborom u
Wnshingtonu.
U deset mjeseci 1956.
kanadske korporacije su is
platilc 55G milijuna dolara
u dividendima — za 151 vi-se
nego proSlc godine.
SovjetikJ Savez je za-bran- io ciganima da se ski-taj- u: ili raditi ili u zatvor.
Sjed. Dr-2av-c i m a j U
1G8.G38.000 stanovnika, jav-lj- a
se iz Washingtona.
Moskovski balet je po-stig- ao veliki uspjeh u Lon-don- u. Jednu priredbu posje-ti- t
ce kraljica Elizabeta.
suda ostaje kao formalna proce-dur- a.
Obrana je poduzda nuine mjere
da podnese ape! sjdac formal-n- o
tzrekm. sudbenu odluku.
Kako je zadnjem broju "Na-rodno- g
Gtasnika bilo objaIjcno,
protiv Minerida su svjedocili ma- -
horn svjedoci, koji
su iznajmljeni i pladeni po Odje-Ijenj- u
Prarde. ili
odjelu istoga, da idu od pam ice
do parnice i svjedoCe po unapred
odredfrnom receptu. Naknadno
su protiv Minertca svjedo61i
Gitlow j ncki VTright
iz Virginije, koji uopfe nije pozna-va- o
Minenca $те do 1942.. a rrje-doli- o
je da "dokaie" kako je fi-oet- iC
joS 1928. imao "umne rezef-varij- e"
prema Ustav Sjedinfenih
Driava kad je dobio svoje rradjan
ske papire.
Malkin je bio dhltre--
ditirin u svjedocenu protiv Mine-ric- a.
ali to nije pooiitilo
iako je glavni svjedok bio ligosan
po sudcu Los AngeJesu kao ne
Doznali smo da je protiv
folklornog ansambla "Kolo"
prilikom u Torontu
jedna prilidno gru-b- a
provokacija, zapravo te-roristi- dki akt.
Negdje u sredini koncerta
u Massey Hall, u klozetima
iz pozornice, gdje se glumci
preoblade, nadjene su tri
bodice zapaljive tekucine,
od kojih je jedna bila otvo-ren- a. Namjera je bila pro- -
uzrodit ekaploziju.
Saznaje se, da je policija
dobila opis zlocinca, a na
bocicama su nadjeni otisci
pa su dobri izgledi
da ce biti uhicen.
Zlodinac je u mladjim go-dina- ma
i po tome se raduna
da bi mogao biti novi dose-ljeni- k.
Nerazumljivo je kako je
on uspio dodi iza pozornice.
Neki miale da se to moglo
dogoditi zato Sto su clanovi
"Kola" naiSli na tako srda-ca- n prijem da su zaboravili
Prve predstave i prvi triumfi
Impozantna grupa od 55
narodnih umjetnika — Ju- -
gosiavcnsKi loikiorm
"Kolo" — stigla je
prije nekoliko dana na ovu
stranu oceana. Umjetnici
donijcli su Americi najljepSi
izbor iz bogate narodne
bogate jednako
po pjesmi i plcsu, kao i po
simbolidkoj snazi to
po njenoj razliditosti i
po divnim nos- -
njama i vczovima, a iznad
svega, po dubini i svjc2ini,
po osjecajnosti i poletnosti
narodne umjclnosti Jugosla
vije.
To narod no bogatstvo sa-duva- no je, prikiipljeno i za-djen- uto umjetnidkim ruhom
uz najveca zalaganja Ijubi-telj- a to umjetnosti i folklor-ni- h prikupljeno
u svim krajevima Jugosla-vije,
sirom zemlje koja je
prnvi mozaik najljepSih na-rodnih
kultura.
"Kolo" —
folk lorn a grupa
Clanovi ansambla "Kolo",
koji je danaa poznat u sv-ijetu
kao prva i najbolja
folkloroa grupa, su
godinama najvece napore.
da pred svijet iznesu narod- - Sa sudjenja Antonu Minericu
SIDAC PRIHVATIO LAzNU OPTUzBU I SVJEDO-CANSTV- A
— OBRANA CE APEURATI
kad
u
profesionalni
imipracionom
tome
Alexander
naknadna
parnicu,
u
boravka
izvrSena
prstiju,
an-sam- bl
u-mjet- nosti,
umjet-nost-i,
Sarolikosti,
strudnjaka,
nnjholjn
ulagali
vjerodostojan." On je, na primjer,
svjedoc"io da je idio Minertca na
"nominirajucoj коплепајГ a maju
mjesecu 1928., ali u svojem svje
dcxenju protiv Rose Chernin u
Los Angelesu, on je bio prisiljen
priznati dx je bai u ovo vrijeme
— u maju mjesecu 1958. — bio u
zatvora.
Nakon Malkina drugi sjcdoci
protiv Minerica su bili oprezni dx
ne dadu nikakove precizne datume,
knji bi ih mogli natjerati u lai do-kazk-na
da su oni ili Mineric" bili
na drugom mjestu u to vrieme.
nego su svjedocili onako "od pri- -
Kke". "proprijeko". kd. Ali i ta-ko- va
magkn-it- a svjedocenja su bila
uzeta u ofczir. kad nije bilo boljih.
Anton Minerid. kako smo ranije
jarili. bio je doneien u ovu ze
mlju po svojim roditcljima u svom
ranom djetinjstvu, dok mu je bilo
samo drtje godine. Ho pokazuje
da je bio Amerikanac sve svog
svijesnog irrota. Doiao je sa svo-jim
roditeljima iz seta Dragolid,
blizu Pakraca, u Slavoniji, kamo
na neprijatelje odnosno nisu
pripazili tko se sve krece u
njihovoj sredini. Razjasnit
ce se kad zlocinac bude u-hap- sen.
Reakcionarni element! su
uloiili mnogo truda da one-mogu- ce koncerat "Kola".
Bio je organiziran Siroki
bojkot, koji je izgleda do-pra- o
i do dnevne stampe,
jer nije pisnula o dolasku
"Kola", osim Sto je donijela
pladene oglase. Uspjeh kon-certa
ju je ipak prisilio da
donese pohvalne prikaze,
iako su bili prilidno kratki
(osobito "Telegram").
Poduzimane su i razne
druge mjere Nekoliko dana
prije koncerta po naSoj ko-loni- ji bile su proturene gin- -
sine, da su sve ulaznice ras-proda- ne (iako nisu bile) da
bi se odvratilo narod da ne
ide na koncert.
Tko je rukovodio sa knm-panjo- m protiv "Kola" teSko
je reci, ali svi znaci govore
da je to djelo ljudi iz Srp- -
nu umjetnost Hrvata, Srba,
Makedonaca, umjetnost Dal-macij- e, Bosne, Crne Gore
itd. u najsavrsenijem obli-k- u,
u svjezini i dinamidnosti,
S u sjajnom Sarenilu i upravo
nevjerojatnoj preciznosti. A
pri tome, vodstvo grupe, na
delu sn direktorom ansambla
Olgom Skovran, nikad nije
niJta dodavalo ni oduzimalo,
Sto bi bilo na Stctu samog
originala pjesme ili igre, o-na- ko kako je taj original
kroz stoljeda ostao saduvan
i gajen u narodu, u sclu i
gradu.
Ogroman inlcrcs za
konccrtc "Kola"
Posjeta driavnog ansam-bla
"Kolo" ved se davno sn
velikim zanimanjem odeki-val- a
u Americi, a jos se ve- -
dim intcresom — narodito
poslije uspjeSne turneje ma-kedons- ke grupe "Tanec" —
odekuju prvi susreti i nastu-p- i
te veliko i proslavljene
folklorne grupe. "Kolo",
dija je turneja u organizaciji
poznatc ameridke koncertne
agencije S. HUROK, New-Yor- k,
dalo je vec nekoliko
vederi po gradovima Kana-d- e
(Ottawa. Montreal, To-ronto).
Svaki nastup bio je
su se njegovi roditdji bil dovelili
iz Delnica u Gorskom Kotaru.
Minerid je poiao na rad u rud-nik- e
a najranijem vrememi srag
iivofa. Kad mu je bilo 19 godina,
ved je bio lokalni vodja rudarske
unije United Mine Workers of
America, Uo pokazuje da se od
s%oje najranije mhdosti zauaeo za
dobrobit rudara i radnidke kJase.
On je bio uhapien u Urajku ru-dara
od 1927. i 1928. godine, kada
je vladao teror drfavne polkije po- -
zaate kao "Coal and Iron Police '.
koja je iz-adja- la bezakonja nad
radnkima. Samo hapsen je Mue
rida bilo je protu-zakenit- e, jer je
bio uhapien u drorani kad jc
driao govor rudaruaa. dakle пЛа-kovo- g
zJouna nije ро&мо na os-no- vu
kojeg bi zakocito mogao biti
uhapien. Ali tuidadka strana tvrdi
da e Minerid 'zatajio" kod prestu-iavan- ja
za ugradjrvanje Ал je bk
uhapsen, ali i ovdje tuliladka strana
nema nikakove podloge. jer dok
se ispitivanje vodilo Minerid jo
(Nastavak na sfr 2)
ske narodne obrane. Pozna-t- o je da su oni organizirali
javni protestni zbor protiv
"Kola" i trazili od kanadske
vlade da mu zabrani ulaz
u zemlju. Takodjer je poz-nat- o
da je "Amerikanski
Srbobran" prijetio demon-stracija- ma
i izgredima pro-tiv
'Kola".
Reakcioneri nisu uspjcli u
svojim namjerama. Koncert
je posjetilo 2500 osoba (po
naScm radunu), vecinom Sr-b-a,
Hrvata, Slovenaca i Ma-kedonac- a, koji su odu£ev-Ijen- o
pozdravili mlade srp-sk- e
umjetnike.
Clanovi "Kola" su otpu-tova- li
iz Toronta sa najbo-Iji- m utiscima na nnS narod,
a oni su isto tako ostavili
izvanrcdno dobar utisak na
sve one koji su ih susreli i
vidjeli njihovu umjetnost.
Organizatori bojkota i pod-metanj- a eksplozivnog mate-rijal- a
ostaju prezreni od
svih.
okrunjen maksimalnim ил-pjeh- om
i primljen najvedim
odu§evljenjem publike.
"Nastup 55 umjetnika"
— pi3e "The Herald", Mon-treal
— "pravo je dudo pre-ciznosti,
brzih koraka i po- kreta, divnih kostima, dude-sni- h
ritmova muzikc iz Cu-dovi- tili instrumenata, i,
iznad svega, goleme vital-nos- ti
. . . NeSto slidna bilo jc
kod nas ovdje dosad nevi-djen- o
. . . Bogatstvo narod-nih
noSnji publiku zadivlju-j- e, muzika ju rnzigrava, pies
oduSevljava, a prcclznost iz-ved- be
upravo zapanjuje . . .
Cijela dvorana vibrira , ."
"Pravi pravcati balet —
ravno iz zcIciior scla"
To rijedi sadrianc su u
kritici velikog montrealskog
lista "The Gazette". "Cak ni
Spanija ne mozc da pru2i
bolju tehniku nogu (foot-work),
niti moze da se mjeri
sa Jugoslavcnima u pogledu
savrsenstva ansamblske igre
. . . Jugoslaveni pleSu tako
Jiitro, da glednocu izgleda
kao da drhcu od vrha glave
do noznih prstiju . . ."
"Ti Jugoslaveni su narod-n- i
materijal prenijeli u savr-беп- и
umjctnidku formu. a
pri torn su uspjeli da sadu-vaj- u
nedirnutim jednako
prirodnu drazefit kao i spon-tanos- t
seoskog originala. Po-stign- uta je vanredno uspjc§-n- a
ravnoteia umjetnosti i
prirodo . . . Pravi pravcati
balet — ravno iz zelcnog
sola."
Eto tako se oduicvljava
publika i kritika u Kanadi.
Nema sumnje, isto de tako
biti i na turneji "Kola" u
Americi. A kako de nastupc
svojih zemljaka primiti gra-dja- ni jugoslavenskog porije- -
kla kad budu vidjeli divne
Ijude svoje krvi, kad budu
dull pjesmu vog rodnog
kraja, kad ih ritam narod
nog kola poncsc kao nekad
u mladim danima — o torn
je teSko govoriti. Tu de pro-govo- rit
osjedaji. sentiment!,
oduievljenje. a kod mnogih
progovorit de i suze . . . (tu)
Sve vcci broj Kanadjana
prclazi u USA
Winnipeg — Ovdainji
ameridki konzulat saopcava
da sve vedi broj Kanadjana
traii dozvolu za useljenje u
Sjed. Drzave.
Samo u jednom mjesecu
ore godine konzulat je fzdao
500 dozvola za useljenje.