Jedinstvo, October 12, 1956

              STRANA 2 POZDRAVI STAMPI
Dvadeset peta godisnjica na5e Stampe je znadajan
dogadjaj i mnogi ditaoci salju svoje destitke i pozdrave
da izadju u jubilarnom izdanju "Jedinstva" 2. no- -
vembra. Iznosimo nekoliko primjera.
Jedan pretplatnik iz Wellanda, penzionlrac, poz-d'rav- io
je 25-godiSnj- icu sa prilogom od 15 dolara (tako-dje- r
je poslao za obnovu).
Jedan pretplatnik iz Toronta prilozio je 10 dolara,
a drugi sabrao 14 dolara medju svojim prijateljima.
Jedan drug iz Hamiltona, koji se tamo naselio јоб
prije Prvog svjetskog rata, poslao je 5 dolara.
Jedan novi iseljenik iz B.C. pi$e da mu se dopada
sto паб list zagovara bratstvo i jedinstvo Srba i Hrvata
i u to ime priloie 10 dolara.
SA SKUPSTINE CITALACA
Toronto. — U nedjelju 7. ok-tobra,
u Madjarskoj dvorani odrfa-n- a
je skupJtina flanova SJK i
litaoca "Jedinstva. Glavno pitanje
oko kojeg se kretala diskmija bilo
je to, kako najboljc i najuspjeJnije
proslaviti 25 godifnjicu nase rad-ni£k- e
Jtampe.
UvoJnu td odriao je drug M.
Kruiif. On je potanko ocrtao hi-storij- at
nase Jtampe, njezinu ulogu
i zna£aj medju ninu u ovoj zcmlji.
Poslije toga nastala je op?a di4ku-si;- a
u kojoj su uzeli ulc&a skoro
svi prisutni.
Plan odbora za proslavu
Tajnik organizacije obrazloiio je
plan odbora za proslavu 25-godiJ-nji- ce, kojae se odriati 24. novcm-bra.
Proslava ce se odriati u formi
banketa, konccrta i plesa u Hrvat-sko- m
narodnom domu, na 1650
Dupont Street. Medju clanstvom
organizacije i ditaocima "Jedinstva"
— kale tajnik — vec" su podijelje-n- i
tiketi i do sada prilicno raspro-dan- i.
Tiketa ima vise vrsti. Tiketi
za banket i cijclu vecemju zabavu
stoje $2.00; imamo takodjer tiketa
po 51.00 i po 75 centi. Prvi su za
muSkarce, koji nece prisustvovati
banketu (vee'eri), ali icle plesati,
drugi su za zene. Nijvalnije kod
toga — kaie dalje tajnik — je to,
da se tiketi Jto vise rasprodaju
medju nalim narodom, jer o torn
ovisi posjet i sam uspjeh proslave.
Vccma osoha uzelo je po 10 tiketa
na rasprodaju i nckoji su svoje et
prodali i opet uzeli stanoviti broj.
Iskustvo tih ljudi pokazuje da se
tiketi mogu rasprodati, jer naJa
novina ima mnogo prijatclja, koji
ielc prisustvovati njezinoj proslavi
Radi se t na prikupljanju oglasa
od pojedinih trgovaca za program
ite vee'eri. I na torn polju — kaie
dalje tajnik — treba iivlje i aktiv-nij- e
poraditi. Svota koja se dobijc
od oglasa pomoci ce nam u ispu- -
Doznajemo da su radnic5-k- i
neprijateljl razvili veliku
djelatnost proliv Mine-Mi- ll
unije u Sudburj't i ako rad-nici
ne budu na oprezu po-sljedi- ce
mogu biti ozbiljne.
Xeprijatelji unije su nktivni
i medju naSim radnicima,
koji zajedno sa ostalim Sla-veni- ma
a5injavaju najjacH
oslonac unije.
Izmedju ostalog u Sudbu-ry
se u posljednje vrijeme
giri mimcografirani buletin
njavanju naleg zadatka za fond. Do
sada je vec" nrfto uftnjeno, ali nije
dosta. Nesmijemo propustiti niti
jednog trgovca koji su nam ranije
davali oglase, a da ga opet ne po-sjetim- o.
Treba prodirati i medju
druge trgovce.
Tajnik je ukazao i na potrebu
pisanja dopisa za svecano izdanje.
Na sjednici organizacije SJK je
zakljuceno, da ce Toronto, kao i
druga naJa veda naselja, imati u
svecanom izdanju svoju posebnu
stranicu ispunjenu dopisima poje-dinih
citaoca "Jedinstva". Mnogi
su se javili da de ncSto napisati.
Koliko imamo do sada tih dopisa,
neznam — veli tajnik — ali mi se
cmi da je malo, pa se bojim da
moida nedemo imati svoje stranice.
(Nema dosta, druie tajnicc, ured.)
Sve u svemu, Toronto mora do-stoj- no
proslaviti 25-godiJnji- cu naJe
progresivne Jtampe, jer Toronto jc
mjesto gdje je naJa Jtampa poceli
i gdje sada izlazi.
Potrcba srpskc radnickc
novinc
U diskusiji su podignuta mnogi
pitanja ticudi se naJe Jtampe. Prem
je "Jedinstvo" list srpskih, hrvat-ski- h
i slovenskih radnika u ovoj
zcmlji, potreba iziskuje da se po-kren- e
jedan list, koji bi se bavio
pi tan j ima srpskih doscljcnika, a
njih ima mnogo, jer ih je veliki
broj doJao poslije proJlog rata. Je-dan
srpski radnik, koji je o tome
govorio na skupJtini, rckao je da
ncbi bilo poteikoce izdavati jedan
takav list, jer bi ga srpski radnici
sve viJe podupirali. Medju kanad-ski- m
Srbima ima mnogo problema
u koje neulazi i kojc ne iznosi
srpska reakcionarna Jtampa na o-vo- m
kontinentu, pa kad bi se po-kren- uo
jedan radniclci list za ise-Ijen-e
Srbe. nema dvojbc, da bi ta-kav
list bio na Jiroko prihvatljiv
i podupiran.
pod imenom "Radnickc vie-sti-".
Ne kaie se tko ga iz-da- je (izdavaci e krijul),
ali iz ustaSko-popovsko- g li-sta
"Danica" zhademo da je
to djelo poznatog pobornika
ustasKe i vatikanskc politike
MeheSa. IzdavaSi pretend i-r- aju
na podrSku mjesnog
vijec"a Kanadskog radni5kog
kongresa, Sto je teSko vjero-vat- i.
Bilo bi krajnje zalosno
ako bi ova radniika organi-zacija
dala podrsku takvim
Published Tuefdar and Frldmr
in Serbo-CroetU- n and Slovenian language.
by Jedinstre PabHshia Co 479 Qurn St. Weet,
Teroate 2--B. Ontario, Canada.
TeU EMplre 3-1- M2
BdiUr: S. ШоШ. Bruiaeaa Manager: L Stimae.
Subscription rate: %SX0 per year, $3.00 рет 6 raoatie
USA and other eouEtriea $6.00 per year.
Authorised as aeeoad class mail
Post Office Department, Ottawa.
Grupa farmera iz Canfield (Ontario) poslala je 10
dolara, a Sumski radnici iz Prince George, B.C. $30.00.
Organizacija Saveza .Jugoslavenskih Kanadjana u
Sudbury ialje 100 dolara kao dar stamp! prilikom 25-godisnji-ce.
Jedan pretplatnik iz Chathama (Ontario) poslao
je 10 dolara, a rudar iz Atlina, B.C. 5 dolara.
Od jednog pretplatnika u Sudbury primili smo
slijedede pismo:
"Stovani drugovi, evo me sa par rijedi. Primice se
dan vecanog izdanja "Jedinstva", pa smatram za dui-no- st
da i m nesto poradim za 25-godisnj- icu new itam-p- e
i ove saljem $26.00. To je za slijedece: nova pret- -
U TORONTU
Miiljcnje ovog srpskog radnika
prihvatili su i drugi na skupJtini
i sloiili se time da je jedan takav
list potreban. "Jedinstvo" ne moie
izadi u dubinu svih potrcba srp-skih,
hrvatskih i slovenskih rad-nika.
To moie udiniti samo takav
jedan list koji bi se iskljufivo ba-vio
pitanjima i interesima pojedine
nacionalne grupe. Srbi bi takav list
prihvatili.
Skupstina bila poucna
i korisna
Prem je posjet mogao biti mno-go
vcfi, skupJtina je ipak dobro
uspjela. Diskusirani su mnogi pro-blc- mi
naJe Jtampe i izneJeno Jto
tko misli i osje6i. Sve Jto je rece-n- o
je vaino, jer mi smo oni koji
svoju Jtampu izdajemo i podrfa-vam- o;
mi smo oni na kojima ovisi
naJa Jtampa u buduce. Oni koji su
se javili da ce dobiti po jednu ili
dvije pretplate su primjer daljnjih
graditelja naJeg radnickog lista. Da
je bilo viJe vremena moglo bi se
joJ mnogo toga diskusirati i pred-lagat- i.
Cak je bilo miJljenje da
treba sazvati joJ jednu skupJtinu
i raspravljati pitanja kako naJu
Jtampu proJiriti da obuhvati joJ
vedi broj srpskih, hrvatskih i slo-venskih
radnika.
S. B.
se da odrii banket 27.
dvorani St., poCast nase
Kanadi.
пабе dru§tva da toga
dana svojih ved da
naSe koja buduce 6c
vrlo vaznu пабет
Ijudima takvom radu.
Pred nama je trcc"i broj
U prvom pod
ne-ma- mo napada se
vodstvo Mine-Mi-ll
unije za
intercsa, jer nije cijelosti
radnika.
N'ama nisu svi de-tal- ji
novoga ugovora,
je vodstvo
mogude se
dobiti viJe. Kaiemo,
sve je to mogude.
sud moie dati samo onaj
tko je upoznat sa citavom
Ali je da
je vodstvo unije sve
Mo je moglo da postigne sto
se moie. Xjihova
je Zar tome
ne treba zahvaliti za
koje
sada Sta su na
strani Me-he-5
njegovi su-radni- ci. Zar
je
vec" a za
.
HAMILTON - SJEDNIGA 06RANKA SJK
nedjelju 14. dese ogran-k- a
Saveza Jugoslavenskih u
Beach Pocetak u 7:30 uve£er.
svi
redu bit ce buduci rad te kako
nase na vrijeme.
Sa
' WELLAND - PROSLAVA 25-GODIs- NJICE
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana
priprcma u subotu oktobra u U.E.
Steel u 25-godiSnj- ice radniike
Stampe u
Umoljavamo organizacije i
ne odrzavaju priredaba, posjete pro-slavu
Stampc, do a i u igrati
ulogu u ekonomskom, ро1Ш£кот i
kulturno-prosvjetno- m iivotu.
Priredjivacki odbor.
i
buletina "Radnickc viesti".
clanku Tiaslo-vo- m "Imamo kontrakt,
kontrakt"
lokala
radnickih
u
ostvarilo zahtjeve
poznati
mogu-ce
previse popu-stil- o
kompaniji,
moglo
Pravilan
situacijom. sigurno
najviSe o-dan- ost radniikim interesima
dokazana. vod-stv- u
te-kovi- ne sudburskj rad-nici
uiivaju?
drugoj pridonijeli
i pomagadi i
svoju antiunij-sk- u
djelatnost MeheS je-dam- put kainjen,
oktobra odriat
sjednice
(Nastavak sa str. 1 )
nije uhapJcn, prcma tome on
je istinu rekao ispitivau, nego je
bio uhapJcn u razmaku vremena
izmedju ispitivanja i formalne pro
cedure oko ugradjivanja.
Pitanja ispitivaca kod presIuJa
vanja Mineriia za ugradjivanje bi
jahu kao: "Je si li kada bio uhap
Jen?" odgovor mogao biti samo
ne, jer do tog vremena MinenV
nije bio uhapJen. Onda: " Je si h
anarhista", i "Da li driiJ vcze a
stranom vladom." Cinjcnica jeste
da vlada, pa ni driava, pod kojima
se or. isclio u Ameriku, viJe ne
postojahu kad je bio ispitivan za
ugradjivanje, pa sigurno nije mo-gao
imati s tuzba
ipak bila da je "podriavao men-taln- c
rezervacije", Jto je maglovita
optuiba, no ipak se s njome iJlo
napred.
Cinjenica da je Odjcljenjc Prav- -
ovo Mo radi sada zasluiujc
da bude osudjen od svih po-tcni- h ljudi.
JCe sporimo pravo Mehe-s-u,
a ni nikome drugome, da
se razilazi sa vodstvom unije
i da ga kritikuje. Dapace,
kritika jc jedan od uvjeta za
pravilno poslovanje unije, u
koliko je kkrena i dobrona-mjern- a.
Dovoljno je, medju-ti- m, baciti letimicni pogled
na MeheSov buletin da se
vidi da njega ne vode dobre
ielje ni prema Mine-Mi- il
uniji ni prema radnickoj
klasi.
Mehes ne kritikuje vod-stvo
Mine-Mil- l unije radi to-ga
da bi se unapredio rad i
unija ojacala l mogla iz--
vojuje bolji kontrakt na idu-£i- m pregovorima sa kompa-nijom- .
Daleko od toga. On
ide za drugim, a za dim mo- ie se suditi po tome Sto us-taje
u obranu United Steel-worke- rs unije, koja godina-m- a. nastoji da Istisne Mine-Mi- ll
uniju iz Sudbury.
"Radnicke viesti istidu da
Ustaska hajka protiv Mine-Mi- ll
unije u Sudbury
Jedinstvo
izdaju
uradilo
plata $5.00, obnova S5.0O i na cestitku $16.00. Moju
cestitku objavite u svecanom izdanju od 2. novcmbra."
Cestike-s- e poslala grupa ditalaca iz Windsora i jo§
veca grupa iz Kirkland Lake.
Kekoliko pozdrava stiglo je iz Driava.
Pozdravi su stigli i od nekih bratskih organizacija
i listova. Sve de to biti objavljeno u jubilarnom izdanju.
Nema sumnje da ce svi pretplatnici i ditaoci na
jedan ili drugi nadin pozdravit "Jedinstvo" prilikom
25-godi£nji-ce,
a oni koji misle da to udine u jubilarnom
izdanju neka ne бекаји posljednje dane. U svakom slu-6- a
ju posljednji rok za destitke i pozdrave u jubilarnom
izdanju je 30 oktobra.
ADMINISTRACIJA.
U sjednica
Kanadjana пабет domu na
Road. sati Po-treb- no je da ilanovj prisustvuju. Najglavnije na dne-vno- m
za jesenaku sezonu,
proslaviti 25-godi5nji-cu
Stampe. Dodjite
Sekretar.
sudjenja Minericu
je sada,
bio
suda
je
veze njima. Ali
je
da
Sjed.
de moralno ii 28 godina nazad da
spakira neJto protiv Minerida jasno
pokazuje da su oni unapred stvo-ril- i
odluku da dignu tuibu protiv
njega, onda su iJli traiiti da neJto
nadju, ili spakira ju, na osnovu Icgi
bi mogli tuibu proturiti.
Ovo je grdi napad na demokrat-sk- a
prava i slobode americkog na-rod- a,
kada se ugrozi i nastoji odu-ze- ti
gradjanstvo na takovoj bazi, s
ciljem da se terorizira radnike, o-sob- ito
stranorodjene radnike, da
ne sudjeljuju u unijskom pokreru
i opravdanim JtrajkaJkim borbama
radnika. To je dalje napad na slo-bod- u
Jtampe, jer Minerid je bio
odabrat za optuibu kao upravitelj
jedne radnifke demokratske novi-nc.
Da je tuii'telju bio cilj oJtetiti,
pa ako moguce i uniJtiti ovu de-mokrats- ku
radniclcu novinu, daje
I
Sukovid,
se poslednji
i —
i
na
WINDSOR - PROSLAVA 25-GODIs- NJIGE
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana
priredjuje u subotu, 20. oktobra, na ve'eer, proslavu 25-godiSnj- ice napredne Stampe, u narodnom
domu na Druillard IJoad.
Zabavn poeti u 8 priknzivanjem filmova.
Poslije filmova slijedi zabava zakuskom i na-pitko- m. Hazonode sve i mladc.
Pozivamo sav narod iz da nas te ve-6e- ri
posjeti i da zajedno proslavimo 25-godisnji-cu
Stampc. Da joj odamo zasluzeno priznanje
koje je ona u6inila u intcrcsu naSih radnika u Kanadi.
Dodjite svi dodjite na vrijeme!
Odbor proslave.
bi Mine-Mi- ll trebala biti u-clnn- jena
u Kanadskom kon-grcs- u rada. Sigurno nema
jednog dlana Mine-Mi-ll unije
za to. Stavise Mine-Mil- l trebala biti ni is-kljude- na.
Mine-Mi-ll se ne
nalazi izvan Kanadskog rad-nidk- og kongresa voljom nje-zin- a
vodstva i clanstva, ved
voljom nekih vodja Kongre-sa,
i vodja AFR-CI- O u
Sjed. Driavama,
Mine-Mi-ll i nekim drugim
unijama pokusali diktirati
koga ce imati za vodje i 5to
dc raditi. Oni i danas stoje
na stanoviStu, i to jc
stvarna zapreka pristupanju
Mine-Mi-ll u Kanadski rad-nid- ki
kongres. ZaSto vodstvo
Kanadskog radnidkog kon-gresa
postavlja uvjet pri-man- je
Mine-Mi- ll zbacivanje
njezinog sadaSnjeg vodstva?
Zar to ne znadi oduzimanje
demokra+skog prava dlan-stv- a
da svoje vodje i
odredjuje o svojim stvari-ma- ?
Ka sto bi unijski pokret
ako bi se poniStili ili
okrnjili njego1 demokrat-sk- i
principi?
Moida ne ce suvisno
napomenuti razliku u dria-nj- u
Kanadskog radidkog
kongresa prema unijama
kao Sto je Mine-Mi-ll I Ka- -
nadskoj i katolidkoj onfe- -
T R Л ± SE
Sam (Svetozar) koji je
doJao u Kanad u godine.
Svetozar put javio
svojoj majci scstri Zagorki
1945.
Majka sestra mole svakoga ko
zna neJto o Sukovicu, da javi
adresu: Dan O'Drago, 8276 Sil-ver)
Lane, Dearborn, Michigan
na§e Ruskom
1220
ic sati sa
open sa
za — stare
паб Windsora
пабе
radni6ke
i
koji nije
nije
kao
koji su
tome
za
bira
spao
biti
1922.
god.
se najboljc suditi po tome Jto je
i urednik novine, Leo FiJcr, pro-Jlo- g
apriLa proJao kroz takovu
parnicu, a optuiba protiv pornoc"-no- g
urednika, Arthura Bartla ta-kodjer
postoji.
Obrana fe apelirati protiv osu-d- e,
kao Jto jc bio slufaj u TiJe- -
rooj parnici. Ali za apcl su po-treb- ni
novci, jer procedura apeli-ranj- a
stoji viJe ncgo sama parnica.
Obranbeni odbor jc izdao apcl za
brzu pomo5, jer cc biti nuino
Jtampati sudbene rckorde i druge
stvari, a ako nema novaca za to,
onda parnica propada na takozva-no- m
'dcfaultu", to jest, flsto tehni-cki- m
nedostacima. Prijatclji demo-kracij- e
i prava za stranorodjene
treba da se odazovu torn apelu s
najizdaJnijim moguim prilozima
u najbrie moguce vrijeme.
renciji rada. Dok se Mine-Mil- l uniji namecu antide-mokrats- ki uvjeti, kntolidkim
sindikatima se priznaje pu- na autonomija, premda cc. to
u nekim sludajevima znaditi
duplikaciju unija — daklc
ne§to suprotno teznjama ra- dnika i ciljevima ujedinje-nj- a.
Xeka "Radni6ke viesti"
objasne zato je to tako.
"Radnidke viesti" obiluju
klevetam4 i ocrnjavanjem
Mine-Mi- ll unije. Ovo jednog
primjera: Pri dnu prve stra
nice nalazi se biljeska "Oba- -
vjestajna sluiba SAPAT".
Tu se kaie da predsjednik
unije "prima $5.000 godis-nj-e
od kompanije" I da je
ovogodiSnJl kontrakt una-pred
"fiksan". "MeheS zna
da je to teSka optuiba i da
moie imati teSkih posljedi-c- a
za uniju i sve radni.Uvo
Sudbur. On takodjer zna
da bi za takve optuibe mo-gao
i pred sudom odgova-rat- i,
pa se ogradjuje i kaie
da je to "5apat' neJto ito
je poteklo od samih dlanova
unije "Mi ne ielimo iskori-Stava- ti
ove netodne obavie-at- i,
jednostavno, jer se ne-istin- om ne moie nikamo do-spje- ti, piiu "Radnidke vie-sti- ".
On tek "biljeii to
"doiaptavanje ! "zapravo
PRED 2S—GOD1SS11CV
PATRONATSKI
POKRET
"Berba" eJ 12. febrturj 1955.
g&Jine objaiila je pel Za ftdin-stv- o ittlnika м bfrbi pretiv io-nefaiisti- lke
JiltMute u Jugesta-riji- .
U apelu je retcno:
"Prollog tjeJnj na Jva razli-tit- a
mjesta u Jugoslariji prolit ena
je irv raJtwg njroJa.
Izj ianJarskog junta na bor-ben- e
stuJettte u BeograJu, dvojica
su ostala mrtva, preko 50 je ra-njen- o,
a Jesetci ib je pebapjeno.
U Petrofom selu u Bosnj tan-dar- 't
su pulfanom tatrom umoriJi
tri seljaka, a rr.nogi njtb глпШ,
jer su se usprothili nasilnitkom
otimanju nj'tbotog sfromaUra гл
porez i libvarske Jugove.
Ovo bijesno klanje raJnog na-roJ- a
Jugoslavije pretstatlja jot
jedan grteviti potulaj vejno
jatlst'ttke diltature da nasiljem
uzdrii svoju ugnjetatku i pljat-katk- u
t last nod radnim narodoft
— koji ste odlutntje ustaje u
borbu za svoje ostoboJjenje . . .
Osim gore pomenuttb ubijttva
reiim od Aleksandroie smrti u
svoj kredit ima jot desetak tisula
pobaptenib, pojatanje national-no- g
ugnjetavanja nacija i nacto-nalni- b
manj'ma — medju koje
spada i brutalni izgon par bilja-d- a
triad jarskib radnika i srljakj
sa jugoslovenskog teriiorija.
Sav ovaj brutatni teror, ova
ubijstia, mrcvarenja provodi re-iim,
jer borbene aicije radnog
narod a svib zemalja Jugostarie
tresu njegovim presloljem.
Rad nil ka klasa, borbeni relo-luciona- mi
studtnti, ugnjetene na-cij- e
i porobljeno i opljaikano se-Ijatt- vo
diirt se u jedinstvenom
jrontu protiv diktatorske t fasti,
koja im mjesto krpba i pristoj-no- g
Hvota Jaje samo bijtdu, la-mnic- e,
muke i smrt . . .
Pornoft njibotu borbu znali da
mi radni iseljenici moramo zbili
svoje redove, sjedinhi ib u jednu
tvrstu cjelinuf Samo na a} na-fi- n
te nata pomol biti od korisli
oslobodilaikoj borbi ugnjetenih i
ixrabljenib u staroj domovini.
Pred nekoliko dana Sreditnji
odbor Patronatskog pokreta u
Kanadi uputio je poziv na ste
radno iseljenittvo i njegore orga-nizacije
za sjedinjenje natib ise-Ijenifk- ib
redova — za pomol
oslobodilatkib boraca u JugotU-fijt- .
Sate je tvrsto uvjerenje da le
taj poziv naili na tiroki odziv
radnog iseljenittva i da le skora
budutnost donijeti telile i molne
akcije radnog iseljenittva u Ka-nadi
za pomol svoje brale I dm-gov- a
u kraju, koji stenju pod ko-pito-m
brutalne гејпо-ЈаЊМ- ке
diltature.
Aktujte da se taj teliki tin
tim prije ostvari!
se dudi". Zatim kaie da rad-nici
trebaju ostavit po strani
"ove izmiSljotine" i pitati
vodstvo unije ozbiljna pita-nje,
kao zasto Mine-Mi- ll
nije u Kanadskom radnld-ko- m kongresu i zaSto ovogo-diSri- ji kontrakt nije bolji.
Posljednja redenica glasi :
"I kako rekosmo, ovo nije
Sapat — vec ialosna stvar-nos- f.
Kako je to vraSkl smislje-n- o
i izvedeno ! U javnost je
ubadena jedna teSka optui-ba
protiv unijskog vodstva,
koja nema nikakve osnove i
koja sigurno nije potekla od
unijskih dlanova, nego od
izdavada "Radnidkih viesti"
ili njihovih suradnika. Auto-r-i
priznaju da se radi o pro-st- oj
izmiSljotini, ali oni su
ipak poludili svoj cilj: Uba-ci- li
medju dlanstvo Mine-Mil- l
jednu la£, o kojoj ce se
govoriti i to govorenje osta-vlja- ti demoralizirajudi uti-sa- k.
A to je razbijadima da-nas
glavni cilj : demoraliai-rat- i
clanslvo, ozlovoljiti ga
prema svemu s kad to posti-gn- u
uruja ce im past! u ru-k- e.
Ka slidan nadin tretira se
laina tvrdnja. da je lokal
598 Mine-Mi-ll unije u Sud-bur- y "kompanijska unija."
(Kastavak na str. 3)