Jedinstvo, May 25, 1956

              wmmm "' ". .' ' I ' м ч J imp Ш inn hh.jwjilhh"1 '"'Uu .wliPwPWpppyimHp зд— wiia-- t iiwhh ' "' "wwwmip
1331. — 25 godina jnxoslavensko- - kanadske progresivne Stampe — 195 6. Radnicke akcije plinovod
4 m un&%———m I WMIiv , гиииин
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
C В zlalalalalalalalalalalalalalalalalalalalalalalalalaS
VOL. VIII. — NO. 41 (663) TORONTO. FRIDAY, MAY 23, 1956 PRICE 5 PER COPY
GILJOTINA ЈЕ PALA РО DRUGI PUT
U provincijl Saskatchewan
Jrtat ( e Izbori u rijedu 20. jaa (Uti dan kad u Quebecu).
CCP partiju. koja je na vlastl
vec 12 godina predvodi premijer
T. C. DourUh (na lid).
Kadnicka progrcbna partija
xtdupire Izbor CCF slade i radi
loea Je povukla rcinu avojih
kandidata, otait се мшо da
ill tri. KIT je Ipak razila Si
roKu Izbornu karapanju da po
pnlarizira nsoj program kanad
ikc nezavUno4(i i kanadftkog
puta u ocljalizam.
Da li ce britanska
kraljica posjetit
SSSR?
Loudon. — Ovih dana o-bjavl- jena je prijateljska
poruka predsjednika Prezi-dijum- a
Vrhovnojc sovjeta
SSSR Klcmenta VoroSilova
britanskoj kraljici Elizabcti
prilikom posjete Nikite Hru-Rdo- va
i Bulganjinn te kralji-6i- n
odgovor VoroSilovu.
U avojoj poruci VoroSilo-v- u kraljica Elizabcta je iz-ra2- ila ielju za napredak
eovjctskog; nnroda.
Izmjena prijateljskih po-ru- kn izmedju Vorosilova i
kraljice Elizabete prouzro-бН- а je najradjanje stampe
da bi kraljica Elizabeta
mogla posjetit Sovjetski Sa-ve
z.
(Vijesti iz Moskve kaiu
da su vlade Svedskc, Nbrve- -
Situacija u
Montreal Dolujuci
praznovjerm Que-beca
to predvi
djano, ponovno izabrao sri-jed- u juna za odr-iavan- je provincijalnih izbo-r-a, kojima ce biti izabrana
£lana kvebeSkojr parla
menta. Duplessis vjeruje da
je srijeda njepov sretni
Narano, kao prakti6an
fcpitivala
iovjek. Duplessis se
djeo sa ojnxmnim, multi-- j
miltjunerskim fondom da j potpomojrne "srecu".
( pokazuju da j Union (Duplessi--,i
i dobro namazanu '
xnasinu da unisti rastufu o-poz- iciju njezinoj politici
bojratstava Quebe--
ca ameridkom . pitanje izbora
Tladin progTam "darivanja
prirodnih bopatstava.
Vladln prijedlog za davanje narodnog
novca americkoj kompaniji za
plinovod prosao drugu fazu
OTTAWA. Vladin prijedlog za pozajmljivanje
80 miliona dolara ameridkoj kompaniji za izradnju
prve sekcije plinovoda prosao takozvano "drugo ci-tanj- e". Vlada se opet posluzila metodom zau-stavlja- nja debate (closure). Provedeno je pet glasanja.
Za vladin prijedlojr fflasaju liberali, socijalkrcditcri,
dva nezaviSnjaka iz i jedan konzervativac,
protiv konzer'ativci i sisieferi. Vlada obi£no dobiva oko
160 glasova, opozicija 65.
Prijedlo mora pro5i јоб
dvijc faze i ako se konzer-vativ-ci
i sisieferi budu i da-Ij- c
drzali kao do sada, a
znaci pokazuju da hoce, vla-da
ce biti prisiljena da se
ponovno posluzi Lstim meto- -
dom RuSenja debate. ' Kad prijedlojr prodje par- -
lamenat onda ide pred se--
nat. Ima znakovn da ce i tu
1 biti borbe. Nekoji dnpacc
prcdvidjaju bi senat mo-- I
као vla-- I
dine ra£une. Misli se da bi i
neki liberalni senatori moli
I istupiti protiv, jer oni nisu
, toliko vezanl partijskom di-- I
sciplinom kao clanovi parfa- -
menta, od kojih se mnogi ne
slazu sa vladinim prijcdlo-Ko- m,
ali se ne osudjuju istu-piti
protiv.
Kanadska stampa kritikuje Dullesov stav
o sovjetskom razoruzanju
(New York. — Kako pii lint
'Daily Nfwi" Sorjeti u pozvali
amrrickih oruianih ila
da pojle SSi-'I- t I prcgled
rovjrtrkih oruianih alia.)
Toronto. — 'Telegram" je obji-vi- o
dopi злод aiingtonskog $u-raJni- ka
James M. Minifie, u ko-m-e
se iarupva Dullesov po
pitanju sovjetsVog smanjixanja na-oruzan- ja
i oruianiK sila.
Analizirajufi Dullesovu tvrJnju
da prcmjeJtanje I.200.OOO ljudi iz
ч-ој-
ке u industriju i poljoprivredu
predttavlja veAi opavnost, Minile
kaie da e po toj "logici" i Ka- -
nida "militaristicka 2emlia". icr se Jke 1 Danske pozvale premi- - opromna ve&na sposobne radne
jera Bulanjina i sekretara snape nalazi u induitriji i poljopri-Komunistiak- c partije Niki-vreJ- i. To je "upsurd, kaie Mi-t- a Hru55ova da posjete te nifie.
zemlje). Minifie iitHc da su se Sjed.
—
premijer
je, kao je
— 20. —
u
93
dan.
mu
je
Nationale
partija)
predaje
je
Dosad
—
je
nasilnog
Quebeca
svi
da
ozbiljno pomrsiti
Xcfovr
iztrSr
$tav
Quebecu pred izbore
je Duplessis odbijno da o
tome Rovon Sada, kad je
plessis je робсо da
svoju proameri£ku politiku.
On to cmi tvrdnjama da je
ameri£ki kapital nuian za
razvitak sirovina, poUo ka-nads- ki kapital nije raspolo-ii- v
ili nije dooljno __?__
da je zaista ameriSki
sca
Ovaj arpumenat ne drii
mnojro л-o-de.
vjada пјка1 nije traiila ka-S- vi
nadski privatnl kapiUl niti
je momidnost
x-jt-ka
kvebeskih sirovina ja-dolari- ma vnim fondovima. Uzmimo
snab--
znaci
stvorila jaku
kapitalu.
Glavno
brani
raz-o- va
kapital zainteresiran, posta-.sv- a
vlja se pitanje zaHo vlada)
zahtjeva podizanie ieli- -.
cne industrije u Quebecu za
preradjivanje sirovina ov--
dje?
U toku debate po vladinu
prijedlotfu ufiinjene su teSke
optuzbe protiv konzervativ-c- a
Carl O. Nickle iz Calva-ry,
koji glasa za vladin pri-jedlo- K'.
Stanley Ivnowjes, sLsiefer-sk- i
poslanik za North Win-nipeg
je optuiio Nicklca dn
da se odvojio od svoje par-tij- e
i glasa sa liberalima za-t- o
bto ce od vladina prijed-log- a
Нбпо profitirati. On je,
naime, direktor nekih se-da- m petrolejskih kompani-ja- ,
i jedna od till ima ugovor
sa Trans Canada Pipelines
Ltd za snabdjevanje plina.
Premijer St. Laurent je
opet rekno da vlada ne ce
raspisati izbore po ovom pi- -
tanju, n kad izbori budu da
ce ona pobijediti.
Driave naile u tcJkoj situaciji. Na
jednoj strant ne mogu dozoliti da
Sovjctski Savez "pobcre lootike"
razoruianja, a na drugoj ne mogu
da pristanu na nikako smanjivanjc
svojih oruianih sila.
5ta vise, Kongres hoe poe-(f- a
vojne izdatke zaviSc od mili-jard- u
dotara.
Minifie za%rsava: "Kongres,
stvamo, ne ieli nikakva razoruia-nja.
Ovo je osobito toirno sada kad
je doilo do zastoja u automobil-sko- j
industriji. Ah to jc teSko pro-da- ti
svjetskom iavnom milljenju".
(Harold £taen speeijatnl
prednjednlka Kien-ftowe- ra
po pitanjima razoruia-nja
je poslije ()ullea izjaio. da
pozdravlja aoTJetitko umanjita-nj- e
oruianih ila, jer da je to
©no itn u Sjed. Driave ole-kival- e.)
neobazm-os- t
prcma narodu najbolje ilu- -
drapocjene ieljezne ruda6e
United States Steel korpora-ci- ji
u Shelter Bay. Za kori-Sten- je tojja bopatstva ameri-2k- a
korporacija ce moidn
platiti $100.000 godilnje.
Duplessu nije na5ao za po-treb- no da tu stvar podnese
provincijalnom parlamentu
prije rlepo je raspusten.
Slabosti opozicije
Duplessisu popoduju sla-bo- st
i razjedinjenost opo-zici- je.
Liberalna partija, koja ce
sipurno imati kandidate u
93 izborna okrupa. je'
partija istog tipa kao Union
Nationale i nesposobna da
se odlu£no suprotstavi Du- -t
plessisovoj politici.
(Nastavak na str 4) ]
javno тШјрПЈ poiclo po-- strira na£in na koji je naja-kaziva- ti negodovanje, Du- -j vio predaju 700 miliona tona
"avantu- -
samo
Provincijalna
ne
da
pomevnik
Duplessisovu
U par re da ka
— Sjed. Driae su konano
cksplodirale svoju hidrogemku
bombu na Pacifiku. Japanci kaiu
da jc Pacifik postao radioaktivan
1.300 milja od mjesta cksplozije.
— U Sovjetskom Savczu je bo-rax
ila delegacija amerikth atom-ski- h
naufenjaka. Oni su se vrlo
pohvalno izrazili o sovjetskim po-stignu6- ma
na polju atomskc ener-gij- e.
Kazali su da Sovjctski Savez
poveifuje cfu painju koriitenju
atomskc encrgije za mirnodopskc
svrhc nego ojnc. Sovjctski pro-gram
dalcko prcmaSuje amcriiki,
izjavili su oni.
— U Vclikoj Uritaniji jc otpo-fcl- a
raJiti clcktrijna stanica na
atomski pogon.
— Wilhclm Picck, predsjednik
Njcmafkc Dcmokratske Rcpubltke
u pismu Dr. Tlicodor Hcuss, prcd-sjednik- u
Zapadne Njcmafke zatra-ii- o
je puJtanjc na slobodu sih
politk'kih kainjenika. N"jcrrucka
Demokratska Rcnublika ic pomi- -
lovala viic hiljada kainjenika.
— U Madjarskoj su puJtcni na
slobodu si zatorcni socijaldemo-krati- ,
£ijc su oslolxxijcnjc zahtje-val- i
britanski laburiti na sastanku
sa Hru&ovim i Dulganjinom. Mi-la- S
RakoSi jc tzjaio da su socijal-demokra- ti
oslobodjcni prijc laburi-stio- g
zahtjexa.
— U Sjed. Driave jc stigla de-lagac-ija
ruskih baptista. Delegacija
od pet £lanova jc gost amcriikih
baptistickih organizacija.
— U Japanu Jtrajkujc 500.000
ufttelja iz protcsta protiv tladinih
promjena u Skolskom sistemu.
— Cileanska lada je 2abranila
list "El Siglo" zbog objavijivanja
tz%jeitaja sa xasjedanja 2abranjcne
Komunistic"kc partije.
— Francuska tjska u Aliiru je
razorila £itavo jedno sclo (kao
Nijemci Udie) zbog naodnog
utTci!a nekih njcgovih stanovnika u
ubijst-- u sedamnaestorice francu-ski- h
Yojnika.
— Vodja francuske radikalne
pirtije Mcndes-Ггапс- е jc napustio
Mollettovu ladu zbog neslagaaja
л politfkom u Aliiru. On kaie da
je vlada ргорн11а da pored oru-ian- e
!e poduzmc i druge mjerc
za neienje aliinkog problema.
— Indijski premijer Nehru je 'г00 м Г1 Tire B Alliru
kao pm korak za rjeiee konmi:
ta.
— Propali su britaasko'-singi-purs- ki
рге%©Г o nezavisnoti
Signapura. britanija je odbjla sin-gapurs- ke
zahtje e. PekuJaj t)dje
stngapurske delcgacije da podje na
"kompromis" prouzroSo je pocjep
medju dclegacijom.
— Borba na Opru se naUalja.
Dfitinke ok-upators- ke %lasti tu
odktfle registrirati sve stanevnike
73 ciparsLa sell. Ncke vijesti kaiu
da se prognani episkop Makariet
nalazi na Itrajku gladju.
— U Jordanu je reorganizirafu
vlada. Nova ltdi je zatraiHa re- -
tiriiu hrifMiVo.orcLnvket- - HPO- -
vora. I
— Kerabodia e dobtti ekononv
sku pomof od Sovjetskeg Saveza i
Peljske, izfavio je princ Norodorn
Sihanouk.
— Jedan sovjctski uteri jak je
izjavio dx pored ctgareta rak moie
Лл prouzrokuje i vrufa supa.
Ova orijaSLa peticija. xisoka 5 topa a Siroka
3 I pol itadrii iJe od 1000 potpina radnlka po duzra General Klectric u Torontu. I'eticija trail
da federal na lada odbaci aadaSnJi plan za Iz-Rrad-nju
plinotoda I driava Izgradi citaxi proje-ka- t. Sllne peticijc potpisali вц elektrifnl radnici
u Hamiltunu, Wellandu, Niagara Falls KlnRs-ton- u, Guelphu i ponijeli u Ottawu da predadu
xladl. Akciju je organizovala unija elektrinih
radnlka.
Vladi je takodjer upueno Ue hiljada dopi.
nih karata nadriei zahtjev da plincmnl otane
Nove zrtve Pickersgil- -
love rasisticke politike
Toronto. — Ministarstvo
imigracije je deportiralo si-nov- ca predsjednika viade
jedne azijskc zemlje, koja
je 61nn IJritanskoff Com-monwelt- ha
(sijfurno Paki-stana- ).
Mladic je pohadjao Onta-rio
Agricultural College u
Guelphu, ali je propno, pa
jc potra2io i dobio zaposle-nj- e
kod poduzeca Massey-Harri- s.
Mcdjutim, ministnr-stv- o
imiKracije mu je reklo,
da ne moie ostati u Kanndi,
jer nncin i obiSaji zivota
njegove zemlje nisu nn do-voljn- oj visini. Mladic jc de-portir- an prije 8 mjeseci.
Ovo je iznio ndvoknt An-drew
Urewin, koji jc dotii-n- o
zastupao.
Desctnk dana ranijc je iz-nese- no da je ministarstvo
imijrracije deportiralo 1-irod-iSnji
djcoj6icu Anitu
Fcrnandcs, iz Britanskc Gu-ijan- e,
koju je pokcerila po-rodi- ca Walter Fernandes iz
Toronta.
Protiv tojra su protestira-l-e nckc radnicke unijc i dio
dnevne Stampe, pa je mini-sta- r
Pickcrsgill obelao da
ce ponovno razmotriti nje-zi- n sluaj.
Treba da se izvine
Toronto. — LaTence V. J.
Ross, predijednik drultva ћшва-nist- a
(Humanist Association) u
izjavi za itampu okro jc osudto
izjavu rmmstra imigracije Pickers
gilla powiom slu£aja Dr. Corliss
Lamonta.
Lawrence pobija Pklersgillovu
rvrdnju da je ncka komanistilka
organizadja namjemo prouzrocb'Ia
zabranu ulaska da "ocrnt Kanadu.
Odgovomost za zabranu sneti on
i njegovo numstarstvo, kaie Law-rence.
Lawrence trail da vladint pred- -
stavntd prestanu davati "klcvetni--
£ke izjave o ugledntm posjetiod- -
nu" ako nemaju valjanog razlega
za to. Pickersgaieva tzjava reflek-tir- a
na fttavu vladu.
Lawrence kaie da bi Pkkersgill
trcbao da opozose svoju izjavu i
zatraii opnrftenje. Samo na taj na
Cn vlada bt povratila svoj izgu
bljeni prestiL
u kanadnklm rukama.
Iteznlucije Ottawi u uputila tredunljska vi.
jca Toronta i Windsor a. Na inicijativu radnifkih
ijea u Torontu. koja zajednii imaju 130.000
llanova odriat e elika Kradjanka Lonferenrija
2. juna.
CodUnfa konvencija ontarijxkr ekeije CCF
Je oudila tladin plan, into i Narionalni komitct
HIM. Kadnika proRreoina partija (e polati de
leRa-j- u u Ottawu.
Oto nu мто neke od akriia pokrenutih SSrom
zemlje.
RezGEucija Ш RPF povodom
20. kongresa KPSS
Toronto. — Proiiog tcdna odr-zan- a
jc proiircna sjcdnua Nauu
nalnog komitcta Radnicke progrc-sivn- c
partije, na kojoj je ustjcna
slijededa rezolucija:
Dvadeseti kongres KPSS jc bio
eliki dogadjaj u marJu sovjetskog
naroda u komunizam, i u dugotraj-no- j
borbi naroda sijeta da porta-n- u
gospodari svojc sudbine.
Kongres $c sastao na prekretnici
historije, kad je po prvi put ideja
socijalizma olada!a pamccu fi-n- e
ljudi, i kada teinja naroda za
mir pobjcdjujc nad zIocetim im-pcnjalistick-im
sdama koje Ikk'c
rat — tako da se moie kaza-t-i da
vise ncma fatalisticle ncizbjeii-vost- i
rata.
Sovjctski Savez vile nije jedina
socijah'sticlca zemlja. Sovjetskom
rnarodu sa sc prikljufile stotinc
miliona drugih naroda i stvoren jc
sistcm socijatistic'kih driaa
Vjcna slava pripada sovjetskom
narodu i njegovoj Komunistkloj
partiji koji su savladali vanjske i
unutrainje neprijatelje. rskovali
moralno i politi&o jt-Jim- to. iz-grad- ili
novo ecijalistifko du4tv4
i sada napreduju ka kemumzmu.
Dvadeseti kongres je ucv-rsti- o
vef izvefevane pobjede i pokazao
put za nova pottignuc. Pria-jtK'- i
da je socijah'zam proizod sa-mo- g
naroda. stvamog tvorca hisfo-rij- e.
20-t- i kongres je poduzeo ko--
Lrake da pokrenc mihone sovjetskih
ljudi na jos vecu aktivnest i stva- -
ralaltvt) u izgradnji %орл nevog
ii-ot- a i omoguci svakom mtrtkarcu
i ieni dz razvije pwtu inkijattvu.
Ove hiuorijike odhike. defHfrtc
u vnjeme veMtih demokratskiri
promfena u svijetu, imaju sehlco
znacenje. osobito za sve kemuni-stitk- i
i socijah4tWci паигејепе
tjude. i рогпоД e da se zaKteci
pocjep u redovima radnkkih i ©-.rijahsti- ckih
pokreta.
Sovjetski narod, njegeva kerrw
nisticka panija i vlada ufintfi m
nove priloge stvari svjetskog mka
Toronta. — 7Љп% hladnoy-- vre-me-ra
luttrfnin predjelima re-znl-je
prletn ijanje Je taka
ail za dva tjedna I vie. Ita
sojom politikom popuitanja za
tcgnutosti i podrzaana mime
kocgzistcncijc driava sa razlic'itim
politiclcim i ckonomskim siste
mima.
Prijcdlozi sovjetske vlidc 2a
miroljubivu suradnju sa svim zc
mljama i opc"e korisno prolircnjc
trgovinc nailazc na sve vecu podr
Sku Kanadjana. Se vise se priznajc
da su miroljubiva suradnja i pro
[iirenje trgoinc korisni za Kana
du. Radnitka progresivna partija
se prikljut'ujc ostalim KanaJjanima
u podupiranju proJircnja kanadsko
sosjetskog trgovinskog ugos'ora.
Mi pozdrasljamo mjerc poduze
te i stalno sprovodjene od 1933.
za ispra%Ijanje pogreiaka otkri%c-ni- h
na 20-tor- n kongrcsu. Otkrica
Ccntralnog komitcta KPSS na 20-tor- n
kongrcsu da u vodstvu KPSS
nije bilo kolcktisnosti, da je bio
posredjen socijalirtiAi zakon, so-cijalistic- Tca
demokracija i part ij ska
demokracija, da su samovoljno i
neopradano progoncni sovjctski
gradjani, duboko su pot res la sva-ke- g
(Utnx RadniAe progresisne
partife. Dvadeseti kongres KI'SS
je nedvojbeno izjavio da su takvi
postupci potputso tudjt principima:
mark4zma-lcnjmizma- , vclikoj nau-- ci
Ijudskog napredka kofom se ru-kev- odi
Sovjetski Savez i njegova
H4erijvka komonistic'ka partija.
RadmrVa prgresisna partija
km u vklti izanredfle okolnostt
pod kofima se ranifala prva so
cjiejalHtsioccltiafaJdizrmiaavakauo sssivjejteutskdoog psoi
sterna. Kttk Швечт oko Josipa
S t a I j i n a se razvm u uvie
tima kaprtalrHkeg okniienja
i uporneg n-astojan- ja imperijalisti
kih sila ix potkepaju t unis4e prvu
socttalistvfku drzasm, te bezprimjer-no- g
htstorifskeg HJorfenja kroz
koje je sovjetsfci narod protao bo-rc-&
se i irtvufufi u ebrani svoje
socffaKstKke domevine zadhlfujuca
(Nastavak mstr ))
Inn t da ontari]kl fartnerf
ve? UHotvali ok 40 nilijana
dolara.
Ovak hladno vrijeme e ne
panti xa 11C j-od-ina.
Hladno Yrijeme prouzrocilo veliku sfefu u Ontariu