Jedinstvo, April 17, 1956

              VOL. III. NO. 30 (652)
Da li ce novi
tredunijski kongres biti
Slobodan od aniericke
Toronto. — Noi Kanad-sk- i
radnidki kongres (Ca-nadian
Labor Congress),
koji ce biti stvoren ujedinje-nje- m Zanatskog i radnidkog
kongresa. i Kanadskog kon-gre- sa rada de biti "nezavi- -
sno radnidko tijelo u punom ]
smislu te rijedi", izjavio je
sekretar Kanadskog kongre-s- a rada Donald MacDonald,
na sjednici mjesnog tredu-nijsko- g
vijeca.
Posljednjih tjedana u re-dovi- ma kanadskih u n i j a
vodi se velika diskusija o
bududem kongresu. Disku-sija
je pokazala vcliko ne-zadovolj- stvo
po nckjm pita-njim- a,
a osobito po pitanju
zavisnosti novog kongresa
od AFR-CI- O u Sjcdinjenim
Drzavama. Tako na primjer,
konstitucija novog kongresa
nijc izradjena u skladu sa
kanadskim prilikama, nego
je jednostavno prepisana
konstitucija AFR-CI- O, sa
svim njczinim dobrim i lo.sim
odredbama. I Sto je najgore,
vodje TLC i CCL su zauzell
stav da na dolazecoj kon-venci- ji ujedinjenja no ce biti
dozvoljcna diskusija o kon-stituci- ji, jer da ona no moze
biti drukdija od konstitucije
AFR-CI- O. Zato je MacDonald bio
pozvan na sjednicu mjesnog
tredunijskog vijeda da objn-s- ni
to pitanje. Njegova izjn-- a
da ce novi kongres biti
"nezavisno radnidko tijelo u
punom smislu rijedi" nije
potpuno zadovoljila, jer
dlnnstvo smatra da ako ono
ne mo2e izraditi vlastitu
konstituciju, vec samo usvo- - i jiti konstituciju
onda to nije sloboda ni neza-visno- st.
Odekuje se da ce na kon-venc- iji
doci do oStre disku-sij- e
na ovoj todki.
Unijc moraju uzcli veccg
nccsca politickom
zivotu
Toronto. — Ralph Helste-in- ,
iz Chicaga, predsjednik
United Packinghouse Work-ers
of America, kazao je na
jednom mitingu u Woods-wort- h
House (centar CCF)
da radnidke unije moraju
Prvi torn politi
dis-Icus- iji na
diskusija
i Manife- -
имррргмчрчм
Ш Witty.
r H г Н ш г
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
Bulganjin, Hruscov
na putu u London
LONDON. — Sovjetski premijer Bulganjin i sekretar Komunisticke partije Hrusdov otputovali su iz
Moskve u subotu 14. aprila Do Kaljinjingrada su puto-va- li
ieljezr.icom. U Kaiinjingradu im je bio priredjen
veliki dodek. Zatim su po§li u Battisk, gdje su se ukrcali
na krstaricu "Ordionikidze", koja ce ih dovesti u Lon-don
negdje u srijedu.
Pred odlazak jz Moskve
premijer Bulganjin je dao
izjavu predstavniku Natio-nal
Broadcasting Co. i lista
"London Times", u kojoj je
objasnio svrhu puta.
Bulganjin je izrazio nadu
da ce njegov i HruSdovljev
posjet Velikoj Britaniji do-prinj-eti
zblizenju izmedju
dviju i biti izmje-njen- i'
pogledi o nekim me-djunarod- nim problemima.
On je rekao da nije istina
da oni namjeravaju odvojiti
Veliku Britaniju od Sjed.
Drzava. "Knd SSSR da
uspostavi prijateljskije od-no- se
sa nekom zemljom, on
ne trazi da se ta zemlja od- -
Preporuke pomirdbenog odbora u
zeljeznicarskih i kompanija
Ottawa. — Vecina dlano-v- a
koncilionog (pomirdbe-nog- )
odbora u sporu izme-dju
11. ieljeznidarskih u-n- ija (koje zastupaju blizu
150.000 radnikn) i kompa-nija
je preporucila da se na- -
dnicc povise za 11 centi u
periodu'od II mjeseci (unijo
su trazile 18 centi).
Po pitanju zdravstvenog
odbor je preporu-di- o
da kompanije doprinose
i po] ccnta, dok su unije
AFR-CI- O,
' trazile 8 centi.
u
u
В Ш Ж
2
Dnlje je preporudeno da
se poveca broj pladenih go-diSnj- ih blagadan za 1, dok
su unije trazile joS 3.
Odbor je preporucio da
novi kolektivni ugovor vazi
za 2 godinc.
Po preporuci odbora rad-ni- ci
bi ukupno dobili 10 i pol
centi po satu, a unijski za-htje- vi
sli iznosili 37 centi.
uzeti veccg ибеса u politic
kom 2ixtu ako 2ele da iz-- 1
vojuju vece poboljSice za
radni6ku klasu.
OTTAWA. — U redovima CCF se opct diskusira
socijalizam i istiio "Regina Manifesto" od 1932. godine,
sto je znak uspona onih elcmenata koji tele za socija-lizmo- m.
Posljednjih godina CCF je bila toliko otisla u desno
da se malo razlikovala od liberalne partije. U vanjskoj
politic! CCF je podupirala "hladni rat". U unutrasnjoj
politici program socijalizacije poznat pod imenom "Re-gina
Manifesto bio je u pozadinu. Rczultat to-ga
je bio opadanje i gubitak upliva, a medju samim
dlanstvom vladala je fdejna i programatska konfuzija.
prekid sa covoreno f u rarlnmntii. kom uiinjen je proSle godine I Do toga je dollo povodom kad je grupa CCF clanova u izjave premijera provincije federalnom parlamentu istu-- ! Saskatchewan T. C Douglas,
pila protiv njematkog nao- -' koji je kazao, da CCF vje-ruian- ja. Prije nekoliko mje I ruje u tri vrste vlasniStva —
eci CCF je zauzela stav privatno, i jano.
protiv ameri£ke domlnacije j CCF poslanik Clarence
kanadskog ekonomskog i Gillis je htjeo da se to rekor-politiik- og iivota. To se na-idi- ra u federalnom parla- - rocito ostro ispoljilo
plinovoda. Sada je
dnevnom redu so-cijaliz- ma "Regina
pri
zcmalja
hoce
osiguranja
potisnut
zadruino
mentu.
Kad su ga pitali da
Douglasova izjava nije
i'
TORONTO, TUESDAY, APRIL 17, 1956
rekne prijateljstva sa osta-li- m zemljama", rekao je
Bulganjin. "NaSa zemlja ta- -
kodjer icli biti prijatelj sa
britanskim prijateljima, i
nama nije potrebno odvaja-nj- e
Britanije od njczinih
prijatelja."
Bulganjin je kazao da. ce
narodita painja biti posvece-n- a
pitanju daljnjeg razvitka
trgovine izmedju dviju ze-mal- ja. To podvlndi i sovjet-sk- a
stampa u svojim ko- -
mentarima.
Moskovski radio je izrazio
uvjerenje da posjet moze da
pomogne postignucu spora-zum- a
o razoruzanju.
sporu
unija
Amcrichi rasizam
Kanadi
u
Vancouver. — Како ја1;д list
"Vancouver Sun" u mjcstancu
Comox, Vancouver Island dpgodio
sc ovaj slucaj:
Cctvorica kanadskih asijaticar- -
skih oficira odlu&Ii su da posjoe
klubskc prostorije jednog amcru'-ko- g
draStva u kojima se nalazi
bar. Jedan od cctxorice avijaticara
bio je crnac, kome je odbijen ulaz.
jer da to zabranjuju pravila spo
menutog americkog dnitva.
Vazni jjovor Tim Uucka
na 1. шајд
Toronto. — Itaanirka progre-nin- a
partija naopата da tr
Tim Huck odrlati alni gotor
na prvomajfkom mitingu u
Maftnejr Hall. On fe Rovoritl na
lemu "I'objedononi ocljalizam
i buducnont Kanade".
lluck je priutTovao dvade-eto- m копкгеои KI'SS, le fe
objanili поти novjctku politl-k- u,
koja e danan dikuira u
cijflom avijetu.
nije.
Gillis je rekao, da CCF
ostaje vjerna Manifestu i da
je njezin cilj unistenjc kapi-talizm- a, kako je receno u
Manifestu.
(U Manifestu se kaie:
"CCF vlada ne de mirovati
dok potpuno ne izbrie kapi-- talizam i stavj u pogon puni
program socijalistickog pla-niran- ja koje 6e dovesti do
uspostave zadrulne zajedni-ce- ". Manifesto trail "socija-lizacij- u saobracaja i komu-nikacij- a, elektridne energije
i'svih ostalih industrija i po
sluga nuinih za druitveno
planiranje').
Gillis je kazao da ce pod
CCF vladom "privatno vlas- -
mltvo uijek predstavljati
Jveci dio nale privrede". Za-lijti- m je nabrqjio neke stvari
u j koje ce ostati u pnvatnim
protuslovlju sa Regina Mani-- jrukama kao kuce. farme, tr- - '
Kongres kanadskih zona protestira protiv zabrane
delegacy! sovjetskih zena da posjete Kanadu
TORONTO. — Kongres kanadskih zena ce poslati
delegaciju u Ottawu da protestira protiv odluke ministra
imigracije Pickersgilla da delegacija sovjetskih iena ne
moze posjetit Kanadu, izjavila je predsjednica Kongre-sa
Mrs R Luckock.
Delegacija ce posjetit
Pickersgilla i pojedine dla-no- ve parlamenta.
Mrs. Luckock je izjavila
da sovjetskim zenama nije
zabranjen ulaz zbog toga
Sto ih doprema Kongres ka-nadskih
zena. "Stvar je u
tome sto gosp. Pickersgill ne
2eli da se one sastanu sa ka
nadskim narodom", rekla je
Mrs. Luckock.
Ona je dalje kazala da je
postupak vlade prema sov-jetskim
zenama vrlo ruzna
stvar u svijetlu toplog dode-k-a ministra vanjskih poslova
Pearsonn, ministra ribolova
Sinclaira, gosp. J. S. Duncan
od poduzeda Massey-Harri- s, kanadskih novinarki i dru-gi- h Kanadjana koji su po-sjet- ili
SSSR proSlc godine.
Mrs. Luckock je kazala
da je Kongres kanadskih
Jena pozvao sovjetske zene
U posjet Kanadi zato Sto zeli
pojadanjc prijatcljskih ve- -
za izmedju kanadskog i sov-jetsk- og naroda. O tome je
bio informisan minietar
vanjskih poslova Pearson
prijo nego je poziv uSinjen.
Mrs. Luckock jo apeliralu
na sve Knnadjane da trae
da gosp. Pickersgill povuee
svoju odluku i tako "oeuva
dobro ime i gostoprimljivost
Kanade".
Omlndina protestira
protiv zapovaraca
konskripcijc
Toronto. — Dok u Londonu
Podkomitet UN komisije гл гаго-ruianj- c,
u kome je zastupljena i
Kanaua, trazi sporazum o razoru-zanju,
biii icf kanadskog general
Jtaba, General G. Simonds, putuje
po zcmlji i zagovara konkripciju
omladine, kaic Nacionalna federa-cije
radnike omladine u spccfjal-no- j
izjavi.
Fcderacija upozorava da kon-skripd- ja
omladine za ojnc svdie
ne ce rijeiiti ni jedan problem koji
suocava omladinu i kanadskt narod
u cjclini.
Ono Sto omladini trtba jct u- -
posobljavanjc za rad i mogucnost
upodenja. Potrcban je takodjer
program. sportikih i kulturnih ak- -
i nosti. CCF diskusira soeijalizam
redne industrijc i razna po-slu- ga osim saobracaja i ko-munika- cija.
Gillis je rekao da je "gla-v- ni cilj CCF ukinuti privatnu
kontrolu koju iza kulisa vrse
oni, koji nisu odgovorni vla-stim- a, nad iivotom naroda
ove zemlje',
IstoTemeno sa ovom dis-kusij- om
u federalnom par--
Iamentu u Vancouveru se
grupa koja se tome protivi- -
glasanju za socija- -
Hzaciju su pala glasa,
protiv 62.
konvencija
usvoiila jednu Drogramat- -
sku koja se slaie I
PRICE oc PER COPY
Sastav delegacijc
DelrRacija ojetkih icna,
koja je u maju trrbala tojetit
Kanadu, a kojoj je tniniotar imi-graci- je
l'ic"kert.Kill odbio
dnzxtlu astojala bi ie od tlije-deci- h ienat
Olga Halrbnoa iz Moakte,
ixlaknuta jana radnica i pod
predjrdnica SeavezniK dru-t- a
za naufna i politika zna-nj- a;
Dr. Jrlena Hahalina iz Lenjin-Rrad- a. (lanica Vrhoni(i Sotjeta
Кимке Federacije;
Ljubor Ananijeva. radnica u
lekMilnoj tornici Gluhov kod Moke, Han VrhonoR fu%jrla
SSSK.
I'rofesorica Katarina Doro-Kenk- o
iz Kljea, dirrktorira mu-ze- ja Taras Aetfenka;
Jullja ()ficrroa, nauj'na rad-nic- a
u Inxlitutu orijenlalnih
Hudija, lumaf o!talim dlanlca-m- a
deleKacije.
Daljnc osudc zabrane
dolaska Paul Kobcsonu
Toronto — Postupak ministra
imigracije Pickersgilla osudila su
$va tri torontovika dnevnika: 'Daily
Star', Globe and Mail' i Tclc-gra- m
"Sur je napisao da je Pickcrs-gillo-v
postupak "nepraredan i"
glup". "Globe and Mail" je rekao
Pickersgill stvara dvtje vrste ra-djans- tva
i dvije vrste pravde. 'Tel-egram"
je Pickersgilla i'njegovo
ministarnom nazvao "glupim bi-rokratim- a".
Zabranu je osudilo i udruienje
za obranu gradjanskih sloboda (Ci-i- l
Liberties Union) u Montrealu.
Rczultat prcpovora u
Sulphur Springs?
Ottawa. — Smatra so da
vladina zabrana dolaska
Paul Robesona i dclegacije
sovjetskih 2ena, Pearsonov
naglasak na NATO (vidi
uvodnik) i govor minhtrn
obrane Cnmpney o potrebi
povecanja naoruianja pred-stavlja- ju
izvjesno skretanje
u desno, suprotno opdem
svjetskom razvitku i raspo-lozen- ju
samog kanadskog
naroda.
Postavlja se pitanje Sta je
prouzrokovalo taj zaokret.
Posmatradi isti2u da su ti do-gadj- aji uslijedili kratko po-sli- je sastanka St. Laurenta i
Pearsona sa Eisenhowerom
i Dullesom u Sulphur
Springs.
CcrvenKov dao ostavku
Sofija. — Saznaje e da je pre-mijer
Vlko Cen'cnkov zatraiio od
Narodnog Sobranja
da ga oslobodi duinosti.
Cenenkov ie u rwliednie vri- -
jeme bio javno kritikovan zbog
njego%-o- g nafina rada.
odrzavala konvencija B. C. ise medju ostalim kaie: "Mi
sekcije CCF, na kojoj je do-trazi- mo pravednije i zdra-5I- o do oStre debate o budu-lvij- c odnose medju ljudl-6e- m programu. Samo o pita-- j ma . . . Da bi se takvo dru-nj- u socijalizacije Suma dis- - J Jtvo stvorilo privatno vlasni-kusiral- o se 8 sati i na kraju fjtvo u industriji . . . rrtora je pobjedila desnidarska , biti zamjenjeno op5im vlas--
la. Na
42
Medjutim, je
izjavu sa
rfati
(parlamenta)
i niitvom."
Iz svega ova se mole za-klju- diti dase CCFjoS uvijek
nalazi pod gospodstvom de-snida-ra, ali jadaju snage
sto" O tome je ovih dana .festo, Gillis je odgovorio da J govina na roalo, drugoraz-- , Regina Manifesto. U izjavi Jnkaodjeskuogsbonocaljirejoadlbiazu.mduudnvoidstei kga-raanc-- -iju
Pearsonova ocjena
nove sovjetske
politike
(Urednicki clanak)
Dvadeseti kongres Komunisti6ke partije Sovjetskog
Saveza ocjenjuje se kao jedan najznacnjnijih medjuna-rodni- h
dogadjaja odsvrSetka rata. Govor llruscova se
pomno prouava, a izgleda nigdje pomnije nego u Wash-ington- u, Londonu i Parizu. Britanski premijer Eden je
kazao u parlamentu da je potroSio cijeli vikend ргоиба-vaju- di taj govor.жЛecina driavnika i politicara. kao na
primjer indijski premijer Xehru, francuski premijer
Mollett i ministar vanjskih poslova Pineau, britanski
laburisticki vodja Gaitskell, danski premijer Hanson,
svedski premijer Erlander i mnogi drugi smatraju da je
u sovjetskoj politici doslo do fundamentalnih promjena,
koje omogudavaju zblizenje njihovih zcmalja sa Sovjet-skim
Savezom i poboljSanio citave medjunarodne situ-acij- e. Samo reakcionarni ameridki drzavnici na delu sa
Dullesom gude staru antisovjetsku pjesmu.
Ovih dana dao je svoju ocjenu Kongresa kanadski
minis'tar vanjskih poslova Pearson. U odredjivanju zna- - caja Kongresa on je na liniji Nehrua, Molletta, Gaitskel-la- ,
Hansona. Erlandera. i ostalih, a u svom drzanju pre- ma SSSR i dalje na liniji Dullesa.
Xa prvom mjestu Peai-so- n kaze da sada§njc pro-mje- ne u politici SSSR-- a nizu znak slabosti, pokusaj iz-Ia- za iz te§ke situacije, kako to tumade izvjesni "eksper-ti-". Xaprotiv, to je dokaz jakosti i dvrstine. HruScov,
Bulganjin, Molotov i ostali sovjetski rukovodioci se ne bi usudili ustati protiv Staljinova kulta i udiniti tako
krupan zaokret u vanjskoj politici kad se no bi osjecali cvrsti na svojim pozicijama, rekao je Pearson.
Medjutim on ipak smatra da je "sovjetska opas-nos- t" ostala, бак da se povedala u izvjesnom smislu. AH
on priznaje da "opanost" ne predstavlja sovjetska oru-za- na njegovmuodin;teornesupr;izonnajteakodadjeSrSSpRriz2nealijemdiar, SjSeSrRjeiskmreirnou
zeli razoruzanje. "Opnsnost" dolazi od sovjetske eko-noms- ke sptracvSIlajana"mdoeadklieo, nnooddmz"ssiklonkongipipitnoadlliiutsitsditkdroikjismpkoolgjzee.nmaIplojranemadkasea. ,tiBsgtoloarvbpnaroedmj-e vodi za onaj dio svijeta koji stoji izmedju socijalistic-ko- g dijela svijeta i zapadnog kapitalistidkog bloka, na-rodi- to zaostalih zcmalja koje su tek postigle svoju ne-zavisn- ost.
OdeviJno je da je nastupila nova situacija, koja rspzdovrajeedeklm?uldjjauroKzdankSvnkeooavvaPjmdeetisostaaakrrdvsoaaojmumntredpcSdaobjauvavonuedakbzrriaeuotodidennkzieasagvnoornKajdezasonvkdpairtcdazeukapnnoijitilooikt.?piakrAneaPamekdnaaaserkkssokivanoemojnoavjo-je
govor, zao nam je reci, ne sadrzi mnogo novoga.
Ako je istinn da SSSR n'emn nnmjero napasti Ka- nadu ili druge knpitalistidke zemlje, ako on nastoji po-boljs- ati ipsrtaovmilnopsravdvoacjeut.ooddFnrorzasanevcesuasskatnims,vozDjeemanslsjtkaraam,nao,Spovoneddduaszkmbai,ubiImlnodjesiajrame oui ddrruzgi enizzenmnlkjea stuakvtoihvencamurjeardnil.e.StPaevair5seo,nojevdagnovdoarnnoprsiaj-e njegova govora njegov kolega, ministar imigracije Pick-ersgill
je najavio jedan antisovjetski pothvat (zabrana
dolaska dclegacije sovjetskih I ona) od kakvog se vlada
suzdrzavala dak i u danima nnjieSceg hladnog rata.
Pearson jo kazao da de zapadne zemlje morati udi-ni- ti neke promjene u svojoj politici pomaganja slabo
razvijenih zcmalja, ali vojni savez NATO i dalje smatra
glavnim sredstvom za borbu protiv SSSR, makar ta bor-ba
nije na vojnidkom nego ckonomskom i politidkom
polju. Oslonac na NATO znadi nastavak trke u nnoru-zanj- u
i produienje — istina, u drugom obliku — hlad-nog
rata. Pearson to dini iako vidi da je NATO do§ao u
krizu i da je ta kriza proizvod politike hladnog rata,
inade poznat pod imenom "politika s pozicije sile".
Gospodin Pearson je pamctan diplomata i nije mo-gu- de da on ne vidi da NATO vise ne odgovara i da za- padne drzave moraju mijenjati svoju politiku. ZaSto
onda nastajiva na starim pozicijama? Stvar je u tome
sto Pearson i St. Laurent i dalje stoje na stanoviStu da su
Sjedinjcnc Drzave "lider" kapitalistidkog bloka, a da-nnS- nji upravljadi Sjcdinjcnih Dr2avn ne pokazuju ni
najmanje volje da odstupe od politike "hladnog ra- ta", a Pearson i St. Laurent opet nisu spremni da sami
podju novim putem, kao Sto zahtjevaju interesi Kanndc
i njczina naroda.
Kanadski narod iznad svega drugog zeli mir, kao
Sto ga 2cle svi ostali narodi. SSSR i ostalc zemlje socija-listidko- g dijela svijeta sa svoje stranc dine krupne na-po- re da se osigura mir. Izglcdi za mir su svi bolji. Duz-no- st je onih kojima je kanadski narod povjerio drzavnu
vlast da o tome ozbiijno vodc raduna i sa svoje strane
poduzmu Sto je potrebno da so postigne mir. Ako gos-po- da St. Laurent i Pearson produze sadaSnjim putem, ako oni i dalje bu lu sluSali Dullesa a ignorisali 5elje
kanadskog naroda, ko oni uskoro ne dovedu kanadsku
vanjsku politiku u sklad sa medjunarodnom stvarnolcu,
onda je sigurno da de kanadski narod prvom prilikom na
njihovo mjesto postavit ljude, koji ce to udiniti.
NEHRUOVA IZJAVA
New Delhi. — Predsjednik in-dijs- ke
Ude Nehru izfavio jc u
mdifskom Donjem domu. da Is
odluke, donesene вл Dradesetom
kongres KP SoTJetskog Sas-rz- a,
vjerejatno "imati dalekeseiae po-sljedk- e.
"Ncma sumnje, da je taj kon
gres usvojio nova Unija i novu po-litiku.
Taj nasi kurs. kako idejno
njiranju sadatnje svjctske s+tuacije
i predstasija гпл1л)п proces pri-lagodjisa- nja
i smirivanfa — re-kao
je Nehru.
On je dodao, da je te. kako iz-gleda.
kerak naprijed k urjetima
poroljnim za poKtitat koegzHten-aje- .
7Cadam se da te takar rarroj
doresti do daljnjeg popultanja za- -
tako i u prakticnof politici. Izgleda J tegnutosti u srijetu — rekao je
da je zasnoran na realnijem ocje-- i na kraju Nehru.