Jedinstvo, April 17, 1956

              -- ЧТЧИ(
STRANA 2
Che
w it wnyi ЦШ , шуттеттштт m Ч.1ЈИИ1 lli.lBWpplippfPJP ЧР ЈШ9ЦЦНРН1Н1111ШИт1
УЛ $£ST£ K OX V EXCl J E SAVEZA JUGOSLAV E X S K I И K A A DJ AX A
PROBLEM! I ZADACE NASE STAMPE
REFERAT
godine navrsava sc 25. godina izlaienja naJc
fcarape.
Sta je na£a Stampa? Srcdstvo za propagiranje ideja
mira, bratstva t srctnog iivota Jjudi te naJih poglcda za
postignude tih plemcnitih ciljcva. --i kad govorimo o sredi
Jjudi, onda prvcnstveno mislimo na srctnu buducnost ka-nadskog
naroda, i to baJ radnog naroda, stvaraoca svlh
dobara. Narodito su nam na srcu interest naieg naroda
ovdje — Kanadjana srpskog, hrvatskog i slovcrukog po-rijeH- a.
Mi docckujemo 25-godiSnj- icu naSe Jtampe dmto uvjc-re- ni
u pob-cd- u ovih idcala.
Mi na ovoj konvenriji imamo za zadatak — medjn
ostalim — dx temcljito prodiskusiramo tanje naSe Stampe,
sva pitanja i probleroe s kojima e опл suoCfcn, iako ba ju
napravili jo? fjoljrm orudjem u borbi za osivarenje naSih
ciljeva.
Postignuca i uspjesi nase stampe
Vidni uspjesi na$e Jtampe u pcriodu od 2 i po! godine
koji nas dijeli od pete konvencije jesu: tri kampanje zx
pretplate i fond te cijcli niz prircdaba, pojadanjc vcza $a
ditaocima putem dopisivanja i diskusije u stupcima "Je-dinstva",
suradnja nckolicine novih iseljcnika — (ovdje
hodu da zahvalim drugovima PeJi i Dranku za njihov do-prin-os
naJoj itampi), — dalje: izvjesni porast upliva koji
c ogleda u mnogobrojnim pismima i dobrovoljnim prilo-zim- a,
priznanja iz red ova HUZ za podupiranje pothvata
za brojno i materijalno pojadanjc te vclike narodne usta-nov- e,
priznanja dlanova raznih unija za pisanje o unijskim
i opdim radnickim pitanjima.
Mislim da se u uspjeh moie zabiljcziti i tromjescdno
putovanje urednika po socijalistidkim zemljama u Ovropi.
Svc to uzeto zajedno znadi da se kroz proile dvije i
pol godine poboljiao poloiaj nase' Jtampe u polittfkom
smislu, a povedala se malko i cirkulacija.
Nas doiifinos i nase zadace
u borbi za mir
Drugovi,
Osnovne zadafc naJeg lista odnosno organizacije jesu
podrlavanje borbe za osiguranje mira, a u uiem, kanad-sko- m
smislu, podrlavanje borbe za. izgradnju zcmljc i osi-guranje
nezavisnosti.
Kao Jto je naglajcno u refcrctu IzvrJnog odbora, koji
je podnio drug Stcvanov, izgtedi za mir su se znatno po-boljs- ali
od naJeg pro'log zasjedanja. Covjcdanstvo svc viJe
uvidja da je koegzistencija driava sa razliditim druJtvenim
urcdjenjem i mirno rjeJavanje sporova jedini spas dovje-danstv- u
od ratne katastrofe. Te ideje de pobijediti i mir
biti osigutan ako pristalice nasilja i rata ne uspiju da
obmanu narod, a to se ne dc dogoditi ako pobornici mira
budu budni i ako ne popuste u svojim naporima za mir.
Sx tog glcdiJta moramo razmotriti svoj rad i zadace.
Pitanje mira je uvijck bilo u rentru naSe painjc, a oso-bit- o
posljednjih godina. Barjak mira dvrsto smo driali i
u onim burnim danima, kad je ratna bujica prijetila da
poplavi kuglu zemaljsku. I'okazali smo da smo sprcmni
udiniti svc u svojoj modi za osiguranje mira.
NaJ glavni nedostatak na torn polju sastoji se u suzbi-janj- u
propagande za rat i nasiljc u medjunarodnim odno-im- a,
koju medju naJim narodom iire propali jugoslavcmki
politidari bjegunci. koji u ratu i nasilju vide jedinu
mogudnost za svoj povratak na via u Jugoslaviji, iu svojoj
bijesnoj sljepodi ne pokazuju ni najmanjeg intercsa za
sudbinu dovjedanstva. Taj nal propust proizlazi iz podeje-njivanj- a
tih bankrota. Medjutim. dinjenica je da pojedinci
nasjedaju toj propaganda Xe bi bilo todno kazati da oni
prihvadaju rat, ali dolaze u konfuziju, a to je opasno. jer.
kako kaze narodna poslovica, u mutnom se riba lovi.
Drugi nal nedostatak, koji propagandistima rata ide na
ruku jeste u tome, Jto pitanje mira festo puta mijetamo
sa pitanjem druJtAenog uredjenja, stdimo gx na podruJje
politike, postal I jamo tako kao da samo mi ielimo mir, a
svi drugi, koji na pitanje droit enog uredjenja gledaju
druUije, da nisu iskrent kad kaiu da u za mir.
To&io, mi smo najaktivniji na torn polju, povczani smo
sa Kanadikim kongresom mira itd. All nismo jedini u
ieljama za mir, — mir iskreno icli ogromna veiina naJeg
naroda. i mi trebamo poJtivati te osjefaje. svaki takav
izraz pozdraviti. sa svima prijateljski razgovarati Jta bi
trchalo da se uinda se postigne osiguranje mira.
Nama se prigovara da je za nas pitanje mira samo
pitanje politickog raftma. Mi otvoreno kazemo: Mir je
jedna od pnih to&ka naJeg poIitiAog programa. Ali mir
ne moie biti prevara. jer mtr te svima koristan. Od rata b
svi stradali Zato trcba da smo jednoglasni za mir. a o
drugom moiemo razgovarati JedInStvO
Published TueMar and Friday
Is Serbo-Croatia- n and Slovenian Unjraap.
by Jedlnatvo rublUhuiR Cow 4T9 Queen . West. 5ab4ptien rate: $SJ)0 per year. $.4. per в months
USA and other ermntries fA.no per year. Editor: Stjepan Miolic.
Business Manager: Iran Stimae.
Authorized as second elas mail
Post Office tV:artmeiit. Ottawa.
TeL TEMpire S-1- M2 Toronto 2-- B, Ontario, Canada.
UREDNIKA "J E D I N S T V A'
Nase mjesto u borbi za napredak
i nezavisnost Kanade
U isti red su pitanjem mira postavljamo pitanje budud-nos- ti
Kanade kao slobodne i nezavisne drzave. Sretna Ka-nad- a
u mirnom svijetu! — to je naJa parola.
Na danaJnjem stupnju razvitka Kanade pnorazrednu
vainost ima pitanje izgradnje industrije. Bez industrije
nema napredka. Kanada ima sve uvjetc za izgradnju indu-strije,
a jedan od najvaznijih jesu ogromna prirodna bo-gatst- -a.
Posljednjih godina ova bogatstva sve viJe prclaze
u amerike ruke i stavljaju se na raspoUganje ameri&e
industrije, a kanadska industrija ne samo da ne napreduje
kako bi trcba lo, c£ u mnogim sluajevima nazaduje. Indu-strijsk- a
poduzeca koja se podiiu su uglavnom podruznice
vclikih amcrifkih korporacija. Uctfe ameridkog kapitab
u ekonomskog iivotu pretvara sc u zapreku daljnjeg raz-vitka.
Ako se ovaj proces nastavi Kanada Л doit u takm
zavisnost od Sjed. Driava da fc sc teJko modi odriati kao
posebna driava.
Prije sedam ili osam godina kanadska radnifka partija
je istakla novu nacionalnu politiku za izgradnju zemlje i
oduvanje nezavisnosti. 0opitanje se sada prctxorilo u ten-traln- o
pitanje kanadskog politidkog iivota oko kojega se
sve ostalo ok rede.
NaJ list i naJa organizacija zauzeli su svojc mjesto u
toj borbi i uzeli smo za zadadu da uvjerimo, nc samo svojc
flanove i pristalice da se trebaju prikljuditi borbi za na-predak
i nezavisnost zemlje, ved svc Kanadjanc lirvatskog,
srpskog i slovenskog porijckla.
Pisanje naJeg lista posmatrano u svijetlu tog zadatka je
vcoma nczadovoljavajude i trcba biti podvrgnuto oJtroj
kritici.
Kao urcdnik ja snosim najvcdu odgovornost za to, a
zajedno samnom rukovodstvo naJeg pokreta. Stvar je u
tome da mi ovom pitanju nismo priJli sa svom ozbiljnoJdu,
da smo mnoga druga pitanja smatrali vaznijim i posvedivali
im vedu painju.
U posljcdnje vrijeme, od kad smo potcli diskusirati
naJc problcme i zadatke, stanje se potelo poboljiavati.
Mi smo dali Jirokog publiciteta sadaJnjcm zasjcdanju
fedcralnog parlamcnta i diskusiji raznih nacionalnih pro-blem- a,
kao Jto su plinovod, iitna kriza, zdravstveno osigu-ranje,
nczaposlenost, pitanja vanjske politike itd. Vjeru-je- m
da su ditaoci "Jedinstva" prilicno obavijeJtcni o tim
pitanjima. Moida smo neJto manjkavi u analiziranju istih.
Glavno Jto nam danas ncdostaje jest slika odraza borbe
za napredak i nezavisnost zemlje medju naJim narodom:
kako svi ti dogadjaji djeluju na njega, koliko duboko je
prodrlo patriotsko osjcdanjc, kako sc ispoljava itd.
U tome, drugovi, Icii vcliki zadatak i vclika odgovor-nost
na vama koji iivitc u raznim mjestima. Vi nas morate
obavjcJtarati o svemu tome, pisati dopise i dlanke. Imajte
u vidu da ie vaJi izvjeJtaji biti ogroman prilog razgaranju
patriotizma i stvaralackih pothvata naJeg naroda ovdje.
Pitanje naseg stava prema FNRJ
NaS pokret — organizacija i Jtampa — je kanadski
pokret, dio kanadskog radnidkog i demokratskog pokreta
iiji je cilj osiguranje mirnog i srctnog iivota kanadskog
naroda. АП mi smo potekli iz Jugoslavije, Kanadjani smo
hrvatskog, srpskog i sIocnskog porijckla. Zato ne samo
da nas intercsira sudbina Jugoslavijc i njczina naroda,
sed je to vaino pitanje naJeg druJtvenog iivota.
Mi smo ponosni na s-o-je
porijcklo i nastojimo da pre-ncsc- mo
u svoju kanadsku sredinu najbolje kulturne tcko-vin- c
i tradidje naJih naroda.
NaJ stav prema Jugoslaviji proJao je raznc faze u toku
25 godina kako postojimo i djclujemo kao organ izovana
sila. Promjene u nasem sta-- u deJavale su se kao rczultat
druJtvenih i politidkih promjena koje su sc deJavale u
Jugoslaviji, u svijetu, pa i kod samih nas. Danas' je potrc-bn- o
da ga razmotrimo u svijetlu dogidjaja koji su se odi-gra- li
posljednjih godina, osobito u teku posljednjih 10
mjescd.
Kao Jto je poznato. koncem maja i poetkom juna proile
godine, Jugoslaviju su posjetili najviJi sovjetski rukos-o-dioc- i
i torn prilikorn likvidijan je spor izmedju SSSR i
FNRJ koji je izbio l$M8. Dvije vlade su potpisalc dckla-radj- u
u kojoj izjavljuju s-o-ju
spremnost da podriavaju
prijatcljske odnose t suradnju na ekonomskom, kulturnom
i naudnom polju, kao i u obrani ss-jctsk-og
mira.
Ovo je bio temeljiti zaokret u odnosima izmedju Jugo-slavi- je
I SSSR.
Time su bile odbatrne optuibe da se je politidko ruko--
vodstA-- o Jugoslasnje odreklo socijalizma, poilo na restau- -
.radju kapitalizma. da ne ieli dobre odnose sa Sovjctskim
Savezom t da je Jugoslaviju prikljuilo impcrijalisttflcom
taboru.
U raznim dmgun izjavama sosjetskih ntkevoditaca, kao
t odhtkama ncdasneg kongresa KPSS jasno je receno da
se i Jugoslavia razvija н pras sodjalizma. da km zna- -
Dva fonda MJedinstva"
Qe(c. — Prielfi. meta pret-fl- U
de tedi-z- a tjedan dWa. U
Msttt dete nadf 57.00 t j 55.0O z
efroevtt. a preostat 52.00 м fend.
S se tife pseaa "Jedimtva.
meei s depada. lsse slobodne
тгцете; poslije rada u radnika,
proStam svaki Ianak.
Drugarski pozdrav, КмЈжг.
dajnih uspjeha, samo su forme driavnog t privrcdnog
uprasljanja dnikdije nego u ostalim zemljama sodjalizma.
Kao Jto je poznato, mi nismo bili neutralni u sporu
koji je izbio 1948. i trajao do juna 1955. Ncutralnost nam
jc bila nemoguda zbog medjunarodnih razmjera i ideolo-Jko-politidk-og
znadaja borbe, onda naJeg jugoslavcnskog
porijckla te oslonca na kanadski radni£ki pokret.
Kad se danas kaie da je kritika Jugoslavia bila ne-opravda- na, onda to znadi da smo i mi bili na krivom putu.
Kad nije bilo mogude da ostancmo neutralni, mi smo
poJli onim putem kojeg smo smatrali najpravilnijim. Po-laz- ili
smo od interesa naJeg pokreta.
Pa ipak mi smo to udinili tek poslije %'iJcmjcscdnog
kolcbanja i razmiJljanja ne samo o onome Sto jc izncJcno
protiv jugosla-ensko- g rukovodstva, ved i izvjesnim doga-djajim- a
u Jugoslaviji i pothvatima u vezi naJc organizacije
i JTampe.
Cinjcnica je da su naJa organizacija i list oduvani;
oslabili su, istina je, ali su tu — baza za daljni rad i oku-pljan- jc
naJeg naroda za mir i napredak.
Isto je tako emjenica da na bazi opredjcljivanja za
jugoslavensko politidko rukovodstvo nisu stvorenc nikakve
organizacije, a pokuJaji sa Jtampom su doiivjcli ncuspjeh.
SuJtina naJc pogrcJkc sastoji se u tome, Jto smo se mi
opredjclili kao progresivni Kanadjani, pripadnici kanad
skog radnidkog pokreta, naravno, srpskog, hrvatskog i slo-cnsk-og
porijckla, ali na tim pozicijama nimo ostali;
iestina lxrbe nas jc odvcla na disto jugoslavcnski tcren,
kao da od nas zavisi rjeJenje spora i sudbina FNRJ, a mi
smo u svemu tome bili neznatni dinilac. Sukob jc zapodeo
bez nas i zavrJio bez nas — nama je samo prcostalo da sc
ceJcmo po glavi.
Dalje, ovo je bila borba izmedju dviju komunistidkih
partija odnosno njihova rukovodstva po pitanju pravilnog
razumijevanja i primjene marksistidko-Icnjinistidk- c nauke
u izgradnji socijalistidkog druJtva, pa je naJe aktivno
angaiovanje u toj borbi u javnosti stvaralo dojam kao da
smo mi marksisticko-Icnjinistidk- a politidka organizacija,
u najmanju ruku grupa, u kojoj nema mjesta onima koji
nc usvajaju markstidko-lenjinistidk- o ucenje. Time jc pot-kopa- n
tcmclj naJc organizacije kao Jiroke radnidke,
prosvjetno-kulrurn- e organizadjc, i karakter naJeg lista kao
Jirokog narodnog demokratskog lista.
Mislimo da su za ovakve pogrcJkc krivi i oni koji su
sc borili na drugoj strani.
Rczultat svega toga jc bio razodaranje jednog broja
naJih ljudi. u progresivne sile i njihoyo povladenje iz poll- -
tidkog iivota.
NaJ list t naJa organizacija su odmah pozdravili obnovu
prijatcljskih odnosa i suradnje izmedju Sovjetskog Savcza
i Jugoslavijc; "Jedinstvo" je dosad objavilo sve vainijc
matcrijale u vezi toga.
Mi smo to takodjer ocjenili kao krupom doprinos
st%-a- ri svjctskog mira.
Danas bi mogli poudi joj ovaj zakljudak:
Priznavanjem ispraTiosti Jugoslavijc u borbi za onaj
put razvitka liojcg su predvidili njezini rukovodioci, na
jednu ruku, a isticanjem Lcnjinovih tcza o razliditim for-mam- a
prclaza u sodjalizam, na drugu ruku, udinjena je
elika usluga radnidkim i socijatistidkim silama u svijetu
i otvorcn put za njihovo zbliicnjc i zajednidko djclovanjc. 0x je takodjer blagotvomo djelovalo na naJ narod
u Kanadi; otvorcn je put za izmirenje onih koji su bili
posvadjeni, za pokretanjc na rad onih koji su bili pali du-hor- n,
potkresane su nade reakrionarnih polit idara, a svc to
znadi stvaranje po-o!jni-h
uvjeta progresis-ni- m silama za
njihov rad u intcrcsu mira i napredka.
Poslije svega onoga Jto sam kazao moram dx naglasim
da naJa organizacija i Jtampa ne zauzimaju odrcdjen stav
po pitanju sodjalizma i karaktcfa s lasti u Jugoslaviji. To
i dalje ostaje otvoreno.
Mi smo svijesni toga da napredna i miroljubiva Jugo-slavia
moie da prcdstaslja moralno-politidk- u podrJku
progresivnim i miroljubisim silama ovdje, isto kao Jto
bi rcakcionarna Jugoslav ija prcdstavljala moralno-politidk- u
podrJku za reakcioname sile. Ali u rcdovima nase orga-nizadjc
i medju ditaodma "Jcdinsts-- a joJ ima onih koji
su po tome rezcrvisani, jer se neke stvati ne poklapaju sa
njihovim pojmom sodjalizma i narodne vlasti. Ovo se
narodito ispoljilo u diskusiji koju smo nedatno vodili u
stupcima naJeg lista. Mi ne demo nikoga tjerati na usvo-janj- e
politidkih stasova koje oni nisu sprcmni da prihvate.
Ovo -- aii i za sva druga politidka pitanja. NaJ pokret ima
poh'tidki karakter. jer zauzima dctifitivan stav u prilog
mira, za intercse Kanade I radnog naroda, ali on nije poli-tidka
partija diji su pripadnici vczani strogom disdplinom.
U njemu ima mjesta za svakoga tko je za mir i napredak,
bez razlike da li se on potpuno slaie sa vedinom o tome
kako ie se dodi do mira i postidi bolji iivot naroda.
NaJ pokret je demokratski pokret, naJ metod je dis-kust- ja
f ubjedjiranje. Kod nas se sve diskusira. Mi demo
u bududc, kao Jto smo radili do sada, diskusirati sva pita-nja
koja nas interesiraju. ukljuctv ptanjc unutraJnjeg ure-djenja
i razvitka Jugoslavije.
(Nastavit dr sc)
Otkrivena nalazista zlala
i zcljcza u Sibiru
Moskva. — Sovjetski Kst "Izve-sttf-a
pite, da su н planiwama нв-dne- g
Sibka eekrivena v-elA-a nala- -
ziita zlata i zeijeza. List dodaje, da
de nova rutazika omogudti da se j
tireliko podigne prolrvodnja zlata I
n novom petogodijnjenj piano.
Pogresna miIjcnja
Voltaire ne neohlen pohvalno
izraiavao o nekom srom surre
meniVa:
— Vetik Je pff-n- iV I П1
of. . . — Vrle te pleiaeniti prema
njeina — primjetit df netke. —
Sane iteta di i n nema takvo
millenie vama.
— Covjek n
3Iofvde se
GLAS CITALACA
Poinka konvencije
ukazuje nam put
Hamilton, Ont — Dragi dru
govi, prilaiem u listu dek od 513-0- 0
za dvijc goJiJnje obnovc i $3.00
u fond "Jedinstva". Ova tri dolara
su dali u fond prctplatnid koji su
obnovili svojc pretplate.
Prisustvovao sam nedjeljnom za-sjcdanju
konvencije. Diskusija o
izvjcJdima --odcdih drugova jako
mi sc dopala. Usvojena poruka
konvencije naJem narodu u Kanadi
je vrlo dobar i znadajan dokument.
koji otvara iiroko polje rada za do-bivan- je
norog dlanstva u Savcz i
novih pretplatnika za naJu novinu.
Ja smatram da de ova godina —
jubilejna godina naJe Jtampe —
biti jedna od najznadajnijih u po-vijes- ti
naJeg iseljeniJtva, jer sla-vim- o
25 godina izlaicnja naJc
Jtampe, i, drugo. jer demo svim
silama poraditi da sc Jto vise pro-Ji- ri
naJa napredna novina "Jedin-stvo".
Zato postoje svi uslovi, "Samo
trcba da se zajednidki primimo
rada. Da sc to moie pokazala je
proJla kampanja novine.
Primite moj drugarski pozdrav,
. KotaHt.
Jos ohnova iz Vancouvera
Vancouver, B.C. — Dragi dru-govi,
priloiemo u listu Jaljemo
515.00 za tri godiJnje obnovc
JoJ imamo par obnova za obno-vit- i
pa demo gledati da ih pokupi-m- o
dim prije.
Drugarski pozdrav,
M. Dragitevif,
tajnik.
Xecc da zakasni sa
obnovom
Sorita, B.C — Drugovi, poJto
mi je istckla prctplata na naJu no-vinu,
to Jaljcm 56.00 za obnovu
i fond.
Primam novinu redovito i narav-sk- i
uredjivanjc mi se svidja, pa za- -
DRUGI P1SU
Americki glupan "istorija ljudske gluposti"
Mjcsedmik ''Dcmokrataka
Misao" iz Windsora u svom
trinaestom broju (februar
1956.) donosi slijf?d4u "za'
belcSku":
Walter U. Pitkin napisao
je knjigu "Short Introduc-tion
to the History of Human
Stupidity". U toj knjizi je
ovo napisano o Slovcnima:
"DanaSnji Sloveni pred
stavljaju ljudski tip, iako
naprednji, ali ipak slidan
onome kamenog doba, zaos-ta- o
najmanjc pet hiljada
godina prema boljim znpa-dni- m
rasama. A, uglavnom
zbog strahovite izolacije u
kojoj iive i koja drii njihov
razum u hrontenoj statisti£-nosti.- "
Ovu idiotsku tvrdju on po-dup- ire
ne manjc idiotskim —
anegdotama, izmUljcnim na
ra£un Rusa, od strane njiho--
vih istoriskih neprijatelja ili
ialjivdiija. jSlaven.
narodu ne postoje a-nejr- dote
o drugima, pa i
o Nemcima, Englezima,
a sad, po svemu svetu, i A-merikan-cima.
I zbog tih a-neg- dota
on stavlja iznad
Slovena i Kineze i filipinske
brdjane, a kamoli Talijane,
Francuzc, Nemce "vise od
sviju Amcrikance", — razu- -
! mese najizabraniji narod. A
j joJ pre 40 godina Cesi su
I imali bolje uredjenje nego
SAD i Kanada danas! Bilo
j je kod njih vile kulture. pro
I sve5enosti irokih red ova na-roda,
praviinosti u raspodeli
I dobara. humanostt. A sta se
tekuttnilood 1918!
Xedavno. piao suvla-sni- k "Scvr York Timesa"
gos. Sulcherger da smo
Jugoslovem ohol i uobraien
Jto da zakasnim za obnovom. Naia
1 je duinos't da na vrijeme obnavlja- -
ino svoju prctplatu. To je drugarska
suradnja za upravom i urcdniJtvom.
Drugarski pozdrav svima kod
"Jedinstva,
J. P.
Pet dolara u fond
Ontario. — Gjenjcno urcdni-Jtvo- ,
molim vas zaboravite na moju
ncmarnost, odnosno zakaJnjenjc sa
obnovom, bududi se ncmarnost ne
priznaje zx najgorc zlo.
U listu dete nadi dek od 510.00
t.j. za godiJnju obnovu. a ostatak
u fond novine.
Citao sam u "Jedinstvu" da
imate neke kalendare i knjiga, pa
ako vam jc mogude posaljite mi to,
a razumijc se uz naplatu. Sada ved
pomalo novaca u naJoj kudi ima.
Pozdrav svima,
C7.
Piesrovaraju za novi
ugovor
London, Ont. — Drugovi, ov-dje
nema nekih naroditih novosti.
jedino Jto naJa unija pregovara za
novi ugovor. Kakav de biti ishod
o tome du j aviti naknadno.
U listu Jaljcm 55.00 za godiJnju
obnovu jednog naJeg pretplatnika.
Mnogo drugarskih pozdrava,
Lazjr .
Nova prelplala iz
I'ie nam prijatrlj iz
rouvera i u litu navadjai
loirno dete nadi $6.00 za
pretplatu I za knjigu "
Van--I'ri-no- vu
reko
Atlantika u partizane".
Schumacher je ovo ponllje
konvencije poolao 3 nove pret
plate, Vancouver jednu novu.
Ata je - na druRlm naneljima?
Onda ка druRovima u mallm na-eljim- aT
i
i,
zvani strucnjak za evropska
pitanja, da smo mi Srbi naj-uobrafe- nji
na svetu.
A svc to neistina. Nismo
ni oholi, n! uobra2cni. Ali
jesmo ponosni i, znajuci
svoje prilikc, potrebc i pra-v- a
bolje od ikog tudjinca,
ne gledamo u tudjinca pre-stravlje- no, kao Grk u delfi- -
sku prorodiicu, ili pobozno,
kao Mnrija u Isusa Hrista.
A to vredja sinovc izabranih
naroda, koji nista o nama nc
znaju, a bode da nam budu
u£ite)ji i sudije. I zato, iako
smo 5000 godina iza Zapad-n- e
Evropc, a iza Amerikana-c- a
jo5 vise, mi im kafemo da
nije pametno ovako nipoda-£tava- ti
i vredjati preko 200
miliona Slovena.
Mi potptsujemo ovu izja-v- u "Demokratske Misli'%
kao sto ce ucjiniti svaki pravi
Kao da u svakom Samo posljcdnja re--
sli£ne
kod
nas
je
mi
narod
jc
Kenica zahtjeva korckciju.
Na temelju tega urednici
MIsli" pono-vlja- ju Pitkinovu tvrdnju da
su Slaveni zaostali 5000 go-dina
iza Zapadne Evropc,
"a iza Amerikanaca" joi vi-se?
Bilo je vrijeme kad su
slavenski narodi zaostajali
za Zapadnom, ali ta su vre-me- na
proSla. Slaveni su da-nas
u mnogim stvarima pre-tek-li
Zapad, a za koju godi-nu
dosti£i ce ga i u onima u
kojima joS zaostaju. Slaven-ski
narodi sc danas razvijaju
mnogo brie nego su se raz-vija- li
Zapadni narodi i ra-pid- no zauzimlju svoje mje-sto
pored najnaprednijim
narod ima. To treba podni--
jeti pod nas anglo-sakso- n-skim
Jovinistima. Vrcmena
lie sarrien btde. narod. A pred neku godinu I I
izvinjavanja
аио I ja I wu pisao je neki engleski samo-'s- u proSla.
Vancouvera
"Demokratske
za zaostalost