Jedinstvo, September 11, 1956

              STRAXA 2
A 5 1 O RGAS Z AC I O I PRO B LE Ml
TREBA DA POJAGAMO
NASI) STAMPU
VI.
Da bi se pojadala uloga nase radnidke i demokrat-sk- e
Stampe medju na§im narodom u Kanadi, treba da
je pojadamo i prosirimo sa izvesnim brojem novih dita-lac- a.
A da dobijemo Izvesan broj novih ditalaca, treba
da pnhvatimo zadatak kojeg je pred nas postavila Sesta
konvencija Saveza. Pitanje izgradnje, jadanje i proSi-renj- e
naSe §tampe je danas najvaznije i najaktuelnije
pitanje koje stoji pred пабе organizacije, pretplatnike i
pnjatelje nase slampe. Taj zadatak treba kolektivno da
izvriimo do konca marta meseca iduce godine.
Sesta konvencija je predvidela da za vreme jubi-larn- e
godine treba da pojadamo broj njenih citalaca
najmanje sa "300 novih pretplatnika i da do konca jttbi-larn- e
godine obezbedimo fond za 5,000 dolara u formi
cestitaka, pozdrava i redovnom kampanjom koja ce
poceti pred konac ove godine". To je dakle zadatak
kojeg treba da ostvarimo za to vreme. Za ostvarenje
toga zadatka treba zainteresovati ne samo sve clanove
Saveza, nego i pretplatnike i prijatelje naseg lista "Je-dinstva- ". To mora biti delo sviju nas.
Dakle, ako zelimo da sa uspehom ostvarimo ovaj
postavljeni zadatak i da Dvadesetpetu godisnjicu nase
Stampe proslavimo kako valja, mo2da bi bilo dobro da
izbacimo jednu parolu u torn pravcu oko koje bi se
razvijala stanovita utakmica i stvorio bolji interes za
ostvarenje postavljenog zadatka Mo2da bi za tu svrhu
bila najbolja parola : "Svaki clan Saveza, svaki pret-platni- k "Jedinstva" da cestita i pozdravi Dvadesetpetu
godisnjicu a jednom novom pretplatom na nas list"!
Ako smo spremni da prihvatimo i ostvarimo ovu parolu,
mi demo onda na taj nadin najbolje proslaviti jubilej i
istoriski datum nase radnidke i demokratske stampe u
Kanadi.
Da li bi ml mogli ostvariti ovu parolu ?
Na to pitanje bi najbolje mogli odgovoriti kadrovi
i dlanovi Saveza i pretplatnici na5e Stampe. Oni su ta
sila koja ako je prihvati ona ce je i ostvariti. Oni su je-di- na sila koja to mo2e udiniti.
Odluka Seste konvencije da se poveca4 broj novih
Citalaca i obezbedi dovoljan fond naSoj Stamp!, pruia
dovoljno vremena i prilike svakom dlanu Saveza i pret-platnik- u
naSe Stampe da ucme svoj doprinos prilikom
proslave Dvadesetpete godisnjice — bilo to sa nekoliko
pozdravnih reel, bilo novdanim prilogom ili novom pret-platom.
Svaki doprinos doc"e dobro nasoj stamp!.
Proslavu Dvadesetpete godiSnjice nase Stampe ne
treba shvatiti kao jo5 jednu naSu uobicajenu kampanju
koju uglavnom vode naSe organizacije. Proslava naSe
Stampe je neSto drugo, neSto vede I znagajnije od obigne
knmpanje. Zbog toga ona treba da obuhvati sve, ili ma-k- ar vedinu ditalaca naSeg lista. To bi u stvari bila i nji-ho- va duinost da ovom prilikom i oni udine malo veci
doprinos prema svojoj stampi koja je zastupala interesc
naSih radnih ljudi za poslcdnjih 25 godina.
Kada dinimo svoj doprinos prilikom Dvadesetpete
godiSnjice, moramo imati u vidu jednu vrlo vainu dinje- -
nicu, a to je da to dinimo za svoju sopstvenu Stampu.
NaSa Stampa nije prdija pojedinih bogatih trgovaca,
hotelijera ili sadice propalih jugoslovenskih politicnrn,
vec Stampa naSih radnih ljudi koji je izdriavaju 1 ak-tiv- no rnde na njenom jadanju, koji je uredjuju i koji
odredjuju njen stav i njeno pisanje onako kako 6c naj-bolje
odgoVarati njihovim interesima i interesima nase
nove domovine Kanade.
Velika je razlika Izmedju naSe radnidke i demo-kratske
Stampe i druge Stampe koja se izdaje na naSem
jeziku u Kanadi. Nasa stampa je rukovodjena ieljamn
i odlukama njenih ditalaca, dok je ona druga Stampa
rukovodjena licnim ieljamn; interesima Sadice boga-tiji- h trgovaca i hotelijera, bivSih i propalih jugosloven-skih
politicara. a ne njihovih ditalaca. Zbog toga se i
stav i pisanje nase Stampe uveliko razlikuje i orijentiSe
u intercsu radnih masa naSeg naroda, dok stav i pisanje
druge Stampe u interesu Sadice ambicioznih sebidnjaka.
Ova dinjenica je jasna svim nasim ljudima u Kanadi.
I baS zbog te krupne razlike izmedja naSe i druge Stam-pe,
potstrekava nas da ulozimo vise truda i na vede mo-raine
i materijalne irtve ne samo za uzdriavanje, nego
i za pojadanje i proSirenje naSe radnidke i demokratske
stampe u Kanadi. To narodito ovom prilikom treba da
pokaiemo svojim praktidnim radom.
XaSu aktivnost u torn pravcu treba uskoriti da b£
rezultate naleg rada mogli objaviti u svedanom izdanju
naseg lista "Jedinstvo". Pismeni pozdravi, destitke ! nov-da- ni prilozi, nove pretplate su naSa meta da ostvarimo
zadatak koji je pred nama postavljen.
Savezne organizacije, bivSi pioniri i graditelji naSe
stampe, treba da u ovom radu prednjade, treba da uzor-ni- m
primerom proslave ovaj istoriski datum rodjenja
naSeg organizatora i uditelja, nale radnicke i demokrat-ske
stampe.
2ivela Dvadesetpeta godisnjica naSe radnicke i de-mokratske
Stampe!
2iveli njeni blvSi i danaSnji graditelji t
B. Stevanov. JedinstvO
PnMlshM TueMay and Friday
in Serbo-Croatia- n and Slorenian lanpaap. by Jfdinstro PabHshlnp Co. 4T9 Qni St. West,
Toroeto 2-- R Ontario. Cirads,
TeL EMplre 3-- 1 в42 Editor: S. MioJW, Basiaess Minapn t, Stiraac
Sobcriptin rat; S5.00 per rear. 13.00 per 6 montiu
USA and ether coantnes 1ЛЛ0 per Tr. Autborlxed аа second clauts паП Port Office Department. Ottawa.
Pripreme Toronta
25-godisnj- ice
Clanstvo organizacije SJK
u Torontu, uzelo si je danas
za najglavniju duznost da
na Sto Sirem i vecem opsegu
obavjesti i pozove naS na- -
rod na proslavu 25-godi§- nji-ce
izla2enja nae Stampe u
ovoj zemlji.
Proslava 6e se odriati 24.
novembra sa banketom, kon-certo- m
i plesom u Hrvat-sko- m narodnom domu na
1630 Dupont St Hrvatski
narodni dom je nova i vrlo
lijepa zgrada, pristupaSna
svakome bilo iz istocnog ili
zapadnog dijela Toronta.
Sve aktivnosti Hanstva
krecu se u pravcu te prosla-ve.
Kadi se po vec izgradje- -
om pianu specijalnog oubo-r- a,
koji je u tu svrhu iza-bra- n. Jedna od najvninijih
zadaca s kojom se mora od-m- ah
i energidno staviti na
ppsao sve Clanstvo jeste pro-daj- a tiketa. Tiketi su vec
napravljeni i razdijeljeni
medju jedan dio flanstva.
Odbor ce nastojati da svaki
clan i clanica dobiju tikete
i da ih rasprodaju u Sto ve-cem
broju. Usput ovdje n-pelira- mo na sve iitnoce i
simpatiiare naSe Stampe da
nam pomognu, naro£ito u
rasprodaji tiKeta. I'omoc se
moie na taj na£in ako netko
od £itaoca uzme nekoliko
tiketa na rasprodaju ili da
ne odbije kupiti tiketa za
sebe i svoju obitelj. Ovo je
specijaina proslava — pro
slava koju cemo odr?.ati jed-nom
na 25 godina — pro-slava
vaina po svom sadr-2aj- u
i znaaju.
U drugim pripremama se
takodjer poduzimaju po-treb- ni koraci. Pripremaju se
tamburaSi za koncertni pro-gram
i pies. Hrvatski na
rodni dom pogodnn je za
jedno i drugo.
Pojedini clanovi Saveza
uzeli su za duZnost prikup-Ijanj- e
oglasa od trgovaca za
koncertni program. U pro-Sli- h
nekoliko godina na torn
polju smo vrlo dobro uspje-va- li
i olakSali organizacSji u
ispunjavanju njezine duino-st-i
na prikupljauju fonda
D R U
"TLajednitar'" . slutbtno gtavla
HBZ u brofu od S septembra
donosi tlanak stoga rednika
pod rraslotoffi "Lojalnost i teltka
Ijubar prema Americi gradjana
Hrratskog porijekla", kojtga
otdje prenosimo:
Trrd jeorah vocka 2udnovata:
ne slomi (ra, a cube polomi!
Velja kruika a Kilo zapadne.
Krv je ljudska hrana naopaka—
Pue kolan SreeevoJ kobili . . .
Obrnuie kota nita stranu . . .
Moj narod je frstit. dobar.
marljiv i poirtvo%-a- n narod. Rdi
giozan je. ustrajan i privdoljubiv.
Icna jaku vjeru u budunost, uzdaje
se u sx)u ilastitu snagu, jede
kruh u znoiu lica sticca. Veseo
;e to narod. zahvalan i iirokogru-da- n.
U tegobi, muci i nevolji ne-gu- b
vjcre i rude. I kad ga. tlo
mufi pjeva t veseli se onome Sto
bolje dolaxi. Srijestan je svoje u-lo- ge
u novoj domotni ! zruJe
gdje ma je mjesto. Zato Ijti svoju
nevu domovinti za koju je spre-ma- n
sve dati i irtvovati pak i via- -
stiti iivot, jer ma je ona prui&a
iiitjcnje kakoTu mu nije mopta
dati nfegova rodjena doraovma. To
nfjedan nai tovjk ne moie zaba-ravk- i,
ne mole zapostaviti. jer ©n
je zahvalan i vrleduiin.
Nai! radnki poznati м u svim
v-eW-ara
mdostrijaraa kao rrifedni,
astrajei i bistr j radnicx Poceaali se
najnilega a fabrikama. rudnkf-- ,
ma, na polj J i na mora i sarrii su
se dlzau vlastitom snacom i uroom
za podr5avanj.e naSe Stam-pe.
Taj uspjeh ne bi smio
biti manji ni ove godine.
Odredjene su vec i osobe
koje ce u savjetu sa ienama
izraditi plan za banket. Tu
ce biti nuzno, pored pripre
me hrane za jelo, okupiti
Sto veci broj naSih zena i
djevojaka za rad oko kuha-nj- a
i podvorbe. U vezi s tim,
neSto kasnije posjetiti 6c se
nase zene i traziti da si tu
vecer rezer%iraju za jednu
ili drugu pomoc na banketu.
Pored toga, u planu od-bo- ra ima jo§ nekoliko stvari
koje su izravno ili neizravno
povezane sa proslavom i
prom su dosta vazne. o nji-m- a
za sada necemo govoriti.
jer je vec nesto receno u
jednom #od proSlih izdanja.
Kad govorimo o zadaca-m- a
61anstva u pripremi za
proslavu, nuzno je da nikad
ne pustimo iz vfda ono Sto
je najvaznije. Xajvainiji je
nam
ima
vise noj
viSe tim
vezi
vefc
iflje
pred oltar
trail hoe da
pa na-{i- m
live
Nali
djeci,
Tako
djefice
svega je
sam po-m-oi
Tako
rijcfi dobra duta.
lako novu
neuk bez
pak
poslu
za proslavu
stampe
pa materijalni
uspjeh. to zna6i? ZnaCi
stalno isticanje
vaznosti proslave i prodaja
To je sada preduslov
kojem kako ce
imarao jo§ prill- -
dovoljno. Do 24. novem-bra,
proslave, moze se
u5initi ranogo, jer cemo se
kroz to susresti
velikim brojem naSih ljudi
bilo na ulici, na
na poslu, mozda i na
kojoj zabavi itd.
Proslava 25-godiSnj- ice na-
Se progresivne Stampe nije
obicna zabava. To zna6i
Cast priznanje Stam-pi
za njezino zalaganje i
borba, koju je ona pro-
Slih godina, sa
ostalom progresivnom Stam-po- m za bolji i
veca prava nas doseljenika j
u zemlji.
S. B.
WELLAND PIKNIK
Savez Jugoslavenskih Kanadjana odr2ati ce piknik
u nedjelju 1G. septembra na poznatom mjestu — Feder
Road, nqvi Highway i Townline Rd„ juzno od Broadway
Welland South. U sluCaju kiSe, piknik se odgadja.
Pozivamo sve nase prijatelje da dodju na piknik i
da povedu sa sobom prijatelje i znance, kako bi
se mogli svi zajedni£ki provcseliti na svjeiem zraku uz
janjetinu i ostalo po naSem starom obicaju.
Ovo ce biti zadnji piknik za ovu Ijetnu sezonu.
Stoga nastojte posjetiti ovaj piknik, kao u znak zavrScne
Ijetne u ovom mjestu.
Svi dobro doSli!
Odbor.
WINDSOR - SJEDNIGA SAVEZA
U nedjelju 16. septembra u 10 sati u jutro organi-zacij- a Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odriavati ce
svoju redovitu sjednieu u Ruskom domu, 1220 Drouil-lar- d Road.
NaSa organizacije kao i ostale po drugim naseljima
u ovo pune posla — ргоз!ала 25-godiS-nji-ce
naSe Stampe, izdavanje kalendara zn iducu godinu
i. t.d.
Sad je ved zadnje vrijeme Sto nam se pruia prilika
da nas Sto prisustvuje ovoj vaf sjednici. Sto
bude demo lakSc obaviti naSe obnveze i du2nosti
u sa iducim akcijama.
Tajnik.
ni poloiaje i unosnijc poslo- - д ivojom poimovnoJ&i, radom i
bcz pomoi, zagovora l irtvama svojih iuota JopnncScnih
zaitite, jer mkora za sobom ' na domovine.
obom nisu ni imali.
V
Naf cbvjek ponosan i niita
ne badava. On sam
i stefe, zato medju
hudima ncma raketira i elikih
gemblera. On prema onoj:
"Uzdaj se kume use i klju-se- P
ljudi vole djecu, uiivaju
u l;ube ju i raduju se djeci
vile nego iemu. se medju
njima dogadjaju oduma t it-vins- ka
zlo6'nstva: silovanje male
i ubijanja.
Povrh nal Cbvjek pleme
nit i gostoljubiv. Gladna e na
hraniti makar bjo gladan i
gdje pomo5i treba. je
fovjekoljub i fovjedan. Jednom
—
je doiao u domovinu
i Skola, ali svojoj ja
aroerKkog radnUtva, su nali
ljudi i po-iteva- ni
i pouzdani
mdnkL
moralni. i
Sto
i svestrano
tiketa.
o ovisi pro
slava uspjeti.
Л'1етепа
cno
dana
vrijeme sa
nekoj sjed-nic- i,
i naioj
kroz
25 zajedno
vodila iivot
ovoj
-
ulice,
.svoje
sezone
vrijeme ruko
nas
ve
i
je
zaradi
svoje
ne
na
na
NaJi --ojnia su se borili odva-in- o,
na svim frontovtma
rata u svijetu i gin use kao heroji.
se nije culo niti nallo niti
jednog da je bio kukavica ili iz-daji- ca
domovine.
Nala Zajednica, Clanstvo i nal
narod lojalno su pomagali sog
predsjednika i svoju vladu sa s%im
svojim fizicim i umnim snagama
i sa mogufim doprinosima i stra-danje- m. Dok su drug! plivali u
salu kao u Ioju mi smo se
odricati udobnosti ! poslasttca sa-mo
za pomoc' svoje domovine u
ratu i u-bo- rb! za naf атепЛс! na-ci- n
Nikon rata potitika se izmjenila
s novom vladom. Doile su noe
prilile t nori ljudi. OloS se
koji je iz rata izalao podko-zen- .
Nauala su optuirvanja. kleve-tanj- a
i drnundranja, pa i
koj i dobroj volji i bistrom umu dobtoS oialnog mjeta poirtvoT-diza- o
se i dicao u prve т1оте!пЈп !". lH e nisu nifim
dobro primini
kao vrijedni
ustrajno
Nikad
svoje
bubreg
iirota.
podi-ga- o,
progoni
ogrijeitli o svoju lojalnost Amerki
dospto, mje
ne poKdje. I mken rata do ovamo
t~&ixk nulifii . Mtu. Ti-.,r- ..t . ma!. Sve A k...donieto. o.ovdak-rk-ae e ui sovobminesmtoi g7rape i."вl.и?.ко и"Јо.оГ.тг.нГ.ч..Јi.Гtrarih m sre, sure hrraisko se-- to . .._- - , ЏЛт pokenje. iz stareg kraja. ,- - ,lftsn№4 , .. - Inina nadje se aegdje hem ma- - Л tS . u.mmlev' р"ЛT1 iTmees.mozadooj,bttfiarzaisvseen.aCTe ormunenre. j.. .
06-- l; .. ,1 .~а-~л- — t.t t.
2a Trijeme zadnja dra velika sara svoj rod, I
rata nali ljudi i icne pokazaSe naj-- Pokojni Don Xiko GrSkon u
ve&i Ijubar prema svojoj Amerid sroje vrijeme i sam je £.gosao'
PRED a — GODIm5XllCU
D BORBI ZA RADNICKA
PRAVA I INTERESE
Prilikom ttUkg Urajka u
Лн)9х-и- , B. C % kome it tuJj-ieral- o
tife od 10O0 ruJara 1933.
geJine sa pot tin e fUtr 30 crntt
na Jan i sa 20r popusu a
lompamjsle ttanore, аЈкггпа je
Vttitrorao ttfilj brej Halib r-J- ara.
U rest Saga "Borba"
taJa uput'da jtdan JpeJ na mft
ruJare da htra}u u ttvje e£w-Jaa- oj
berhi, kofi giasi:
"Drugeri i brafo iz Jsgotta-tij- e
na Anjox i British Celum-btf- i.
"Potto se ma Attjox--в tu!d
jhero elo 40% aaieg raJmjJmt,
apttiramo na tola Uatmt srijtif,
da odlutno mtrajete n valtm
Strajhr. Pa svoju solidarmst
rzratlte ta ttlitncm borbom i
oJbttnoilii. Da ne Jazroihe da
te ras uvsite u sktboraaje ta
raznim tailjit im obeianjima,
Batovi i tjjibavi agents' pelnliZs
te rat odvoi'tti od otlaleg rjd-niltr- a;
studMi te ram porlasti-c- e,
pariltce plate i bolje radaje,
ali snajte, drugori, da fe to sa-t-o
kratkotrajtta obtnana, te da
bi ram te ti e te porlattice smjc
tta oduzele, naton Sto bi batovi
uspjeti skrititi tlrajk, a ras bi
te najprije otpuUato ta rada.
Vat te te dalje strai'tti i groziti
vam se satroroni I deportacijom,
ali ri morale biti postojani i
srijesni svoje klasne duinosti.
Ztajte, dragoti i-br-ato,
da ti
tiiste tanti. Usa rat stoji cjtlo-kupn- o
raduiUip Kanade, ono
nele Joztoliti da tas se depot- -
ma, satrara t tzgtaanr. una je
us ras i sa ras do tonatne po-bjed- e. lr taia pobjtda je po-bje- da
cijelokupnog raJniitia
Kanade . . .
Samo jtdimttenim ittupom I
odlutnom borbotn, drugori,
tftoli tento te utpjeSno oduprijtti
kapitalistitkom juriSu na naJ
iirotni opstanak',
U urodnil u pod nas Iovom , "Pomosimo nale drugore na
Anjo'xu", "Borba" к broju od
17. febmara 1933. pile:
"Kapilalistilka nasitja i dip-Ijalt- ro
nod israbljenim radnim
masama koje traie ntalo bolji
komadil kruba, pokazalo te je
jot jedamed u pratom i -p- unom
„Zajednicar" brani hrvatski narod
zlodjela iz]esnih naJih ljudi. Jo5
prije Prvog svjctskog rata kad su
mahom ovamo dolazih nepiuneni
hn-atk-i seljaci . . . "za naJim
prvim doseljenicima, veli Don
ANiKo. poceia je uoiaziti naia sa-mozv- ana
'inteligendja', ljudi koji
su ncito Skole nautili, ali ne zato,
da to na dobro i koritt neukili u-potr- ebe,
nego da onog svog. ako i
kukavnog znanja, na ftetu i vara-nj- e
nepismenoe i neukog naroda
izrabe.
U o%-o-m je po&tak i glani
uzrok najveeg dijela svih onih
ncvolja, koje su nale iseljeniJtvo
snaile i stih rmih dana koje je
moralo da prodje i preiive.
"S%aki tko znade samo malcni
dio svih onih prevara, ree Don
Niko, i 'deraina, koje su po natoj
t. zr. inteligendji na na!em ovdja-Jnje- m
svijetu poGnjene, morati te
priznati. da bi smo danas bili mno-g- o
dalje i bolje, da nitko od ova-kovi- h
nije amo ni doSao . . . Tako i danas rade pod drugim
oblikom. Mnbgi je naf radnik od
ovakovih bio oklevetan kod kom--
Odrodi i bezdulni ljudi medju paniie gdje je radk i u cm knri- -
nama poitali se prari Ipijuni Uj- - g da merae debiU
po4a ve£ je morao ostavljati тје-se- ,
dom i sve svoje da рвГгае opet
iz nova u dntgara rafetu. Mnogi
fe nal radmk radi nesavjesnei ljudi
demmdradje Mgwbio upoenje,
bio proganjan, d port ifan, pak po
edovima gonjen da mu se gra-dfHtr- o odturae na osnori Jaineg
i ne6avje£neg sTjedofanstra ksti-t- A
{pijuna, koji su naufem пж ra-d- oi nesreS srecu zcrtati — Tito
je, btaco moja, j danas.
tntettu Orsg put a nod opsjrd-nttti- m
radtziitfom kompanijskog
mjestama Antox. u kome se
protztodi ratni materijal . . .
"S razloga Uo je do kestiju
israbljeno radmUm tamolnje
tmeltare t retikog ofatnog i ne-sdra- veg
rudmka, najedlulmif
edbiio da i tfadalje robsje, gubi
zdrjtlje i ubija te sa тшгпе i do krajnje tjsine tittematskr
posjetene nadaJte, polio je na
itraji ta zabtjetom, da im se
porrali pottjednja rcduicija
nadnita. Kapitalistitia klasa, po-tjeda- ici i diomlari tog poduze-to- ,
mobilizira!i ta profit tib
rodmba eijeii troj driavni oru-tan- s
aparat, pa tab i raiao bro-Jorl- f.
da zaititi srof pljaiiaUt
interes.
"Na mjesto Urajla dotedent
tu najprije brojtane fete erula-ni- b
ptatemla, politije; dovede-tte
tu strojne pslle, aeroplani
i tie ta srrbom i eiljem da se
radniltvo sastraii i edbije od
odlutne botbe £ pravo na is-rol- ni
opstanak . . .
"Benuetlora ilada u Ottatri,'
kao J ona Tolmiera u Vietoriji,
gledaju tta ore dogadjaje sa sa-dist
itlom stallu . . . i tekaju
kada te te u Anyoxu saruditi
patnilka krv iscjedjenog radml-tra- ,
njibotib tena i djece ... Mjesto da to do kostija izrabtie-ri- o
radniitro sattite stojim "de-mokratskit- n"
sakonima, oni stra- -
raju sakone kojima se tmatra
ttrajk radnika protiv skidanja i
onako mizernib nadnica zlofi-tto- m.
To je jot jedan od dokaza
cjelokupnom radniUru, a osobito
radnitttu u USS i ]KO . . .
koji ib ute: da budu dobri gta-dja- ni
Kanade, jer da ib kanadski
sakonj ttite i da su kanadski za-kon- 't
za srakog jednaki. Eto
nam stike i prilike "zattite" ka-nads- kib
sakona, како sa topo-rim- a i matinskim putkama
"ttite preko 400 tialib radnika,
njibotib iena i neiine djetice
Anyoxu . . .
"Srakog pojedinog radnika i
radnice, a osobito note radne
emigracije u Kanadi, te njibo-tib
prosrjetnib, kulturnib, poli-titki- b
organizatija dutnost je
da neposredno stupe u odbranu
srojib klasnib drugora koji tu
u Anyoxu opsjednirti po kapha-li- s
titkoj driatnoj oruianoj sili.
Ot o je jedna od najpretib, naj-glarnij- ib i najtetib duinosti
sriju nas kapitalistitkib najam-ni- b
robora, bez razlike nacije,
rjtre Hi polititkeg urjerenja . . .
"Herojsku borbu naVb dru-gora
na Anyoxu za bolji komad
kruba, pemoti itmo I pemoli
moramo sa neposrednim takup-Ijanje- m
nottanib doprinesa, ka-ko
bases ne bi uspjtli u pos-kaparan- ju
od gtadi otib natib
berbenib radnika. Ali ne tamo
to, mi moramo natim brabrim
drugorima u Anyoxu pruiiti i
moral nu pomot, taziranjem ma-torni- h
protestnih mitinga ta
kojib ntka te diktatoru Bennett
i premijeru B.C. Tolmie-- u, ta-Ij- m
protest ni brzojaxi ta sabtje-rim- a
da te smjesta pot ut oru-San- e
tile is Anyoxa i da se sti
ubapteni radnki neposredno
pustena slobodu . . ."
Jot jedan lijep prim jer o utoii
nale Stampe u ono doba. Pogle-dajm- o
u retultate te botbe danas.
sreeu i natej Hrvatskoj Brattkoj
Zajedntd, koja je izgradjena bez
njihove pomo£i na faJjevinu, su-za- ma
i krvi naSih £estkih radnika.
Mi diiemo svoj g4as pred iiti-vo- m Лтепкот u obranu sroga
naroda, jer zname da je —- Dobar
nal narod!
Za pe£lti je da se tcHfek na-la- zi
pokvarenjaka, ksfi taj fvef do-bri
narod ffitafe. ixfahlfnj i $eo je
nafgore. kod via i tajne peiidle
©ptolej. — Jadaa nam rmjka!
Sada as epet siie da se xU-zefa- o
za taj troj narod, jer ga ro-fer- o
i jer ga Ifubene, to su naia
brala. nase sestre" i jer je to estit.
, potten I marhnr narod. za kojeg
una spremni av ick se oofiti i Иашгаа na,vexj sramota i ne-- 5 Irtvovati — Toliko ovom zgodonu