Jedinstvo, September 11, 1956

              -
STRANA 4
NASI VELIKANI
50-godis- njica smrti
hrvafskog knjizevnika
Josipa Kozarca
Xavrsava se sada upra-v- o
50 godina od smrti po-znato- if hrvatskog knjliev-nik- a
naSe Slavonije, Josi-pa
Kozarca, koji je umro
1906. g. u svom rodnom
mjestu Vinkovcima.
lako je djetinjstvo pro-ve-o
u oskudnim prilika-m- a, ipak je njegov duh
stremio пебет viSem i nije
dao da neimaStina skr3i
пјекоу polet. ЈоЗ kao gim-nazijal- ac
u rodnome mje-stu
bavio se knjizevno§cu
s velikom ljubavlju, kao
da je predosjecao, da 6c
baS on prodiiiti svojim
knjif evnim djelima rodni
kraj, a i 6itavu domovinu.
ZavrSivSi u Веби visoku
poljodjelsku skolu bio je
imenovnn upraviteljem
Sumnrijc u Lipovljanima,
zatim jo boravio u Vin-kovcima
sve do svoje smrti
kao drzavni nadSumar.
I ba3 u tome zvanju
imao je prilike da svako-dncvn-o
dolnzi u doticaj s
nnrodom i da gleda nepo-sredn- o njegov zivot, nje-go- ve radosti i njegove po-trcb- e. U poetku je sastn-vlja- o pjesme te pisao ko-medi- jc. a zatim novele i
romane. A jo3 kao student
u Нсби napisao je tri ko-medl- je: "Turci u Knrlov-cu- ", "Tartuffov nauk" i
Tunjn D"nnvMo". Od ro-man- a
Si :л: poznati
"MrtvJ kr.pitali" i "Medju
svljctlom i tminom". Ali
najvcei uspjeh kao knji-ievn- ik imao je Kozarac
svojim novelama u kojima
dp u taniine i vjerno, rc-alisti- Ski, opisuje tipove i
'.tvot u slavonskim selima.
1 Mnoge od tih novela ima-j- u
socijnlni karakter tc su
psiholo&ki izvrsno obrn-djen- e.
Medju tim novela-ma
isticu se "IJiser Kata",
"Tenn", "Tri Ijubavi" i
"Mira Kodoliceva", a naj-uspjel- ija
mu je novela
"Oprava". Punim pravom
je Kozarac smatran jed-ni- m od пајјабП. pretlstav-nik- a realizma u hrvatskoj
Itnjizevnosti. X a £ a 1 o st,
umro je joJ mind, kada je
jedvn bio doscgao -- 18-mu
godinti zivota t kada je joS
mogao naJu knjiicvnost
obogatiti vrijednim dje-lima.
(Nanavak sa str 1 )
Kina jc narocito zamteresirana
u jedan A nc spomenuti kanadski
proirsod. Gjena tog proizvoda po
konudu je 52. 500.000 a Kina bi
trcbala taktSi komada nekoliko.
(Nisu to brodovi kojc oni takodjer
imaju u vido,- - prcmdi i njib tre-baj- u).
TrgorSi:i predstavnik iz .Van-couser- a
je govorio sa 11 clanova
kineske rrgovaAc ke-fperacij-e.
Svi
do jedng izfasnili sa id} za
trgovimi sa Karudem.
"Stet't sda k r — rckao jc
Johnsen. Oni sa spremei kapiti i
ptatki. Stvar xoji jcdkio u tome
hovtfRo li mi snabdrevati.
Kinczi — tziavio je dalje
Johnson --
kuig
trai:h su da bi u
do%b trgovacki po--
T
L-- ia Ш 1
Izdavacka djelatnost
Matiae Slovenske
Ljubljana. — Prije tri godine
Matica Slovenka ilavila je 90 go-di-na
opstanka. Ova slovemka kul-turn- a
instituaja utnila jc mnogo
гл kulturni i politick! razvoj nc
urao Slovenaca, rk{ i ostalih jupo-fhvensk- ih
naroda. Tajnik Marice
Slovenske France D6brooljcc rado
je odgovorio na naCu pitanja o radu
i planovima ove kulturne ustanove.
— Za vrijeme okupacije Matica
Slovenska pridruzila sc opt'em
"kulturnem molku" slovenske inte--
liccncije. Odnuli poslije ulaska
neprijatelja u Ljubljana obustavili
smo Stampanje svih djcla. Ingoli
(ev roman "Visochik", koji sc na-lazi- o
mjescca travnja 1941. god.
u Stampi, odmah je obustavljen
IzaSao je tek poslije rata.
Nakon Oslobodjenja trebalo je
misliti na najntiintje. Sve sloven-ske
knjige spalili su okupatori.
Majvalniji su bill' udzbenici i (i- -
tanke za osno.vne Jkole. Zbog toga t je u prvim godinama poslije rata
Matica Slovenska malo izdavala. ,
Ipak, godine 1947., izdali smo
djelo Tone Siflcra "Kmet in st-e- -
tV. Tog su pisca, naSeg zemljaka
iz £abnice kod Kranja, Nijcmd
progonili i ubili.
U razdoblju od 1950.— 1953.
izdavali smo djcla uz materijalnu
pomoif driavne zaloibe Slovenijc.
Tada je, medju ostalima, izatla t
Jastrunova biografija "Mkkijevic"
i "Uspomcne" velikog naJeg filo-log- a
Matije Murka.
Kasnije se stanje znatno popra-vil- o.
Matica Slovenska pomalo do-b- is
a onu ulogu, koja joj pripada
u slovcnskom kulturnom iivotu.
Uz republiclcu subvencija i mate-rijalnu
pornol Ljubljane i drugih
gradova pobrinuli smo se i za mre-i- u
pretplitnika. a izdajemo tri
stalne zbirke: filozofsku, rcdovitu
i t.zv. vezanu besedu, u kojoj se
{tampaju prijevodi u stihovima.
slovodjc i tchnican da zakliufe
pozitivan ugov or Ako oni nemo-- ,
cu doit, snrcmni su kineski rrcd- -
stavnici doci u Kanadu na prego-vor- e
za trgovinu.
Pored ostalog. Johnson je joj
spomenuo, da bi Kina, prema pro-cje-ni
njezinih predstavnika, trcbala
1,400.000 poljoprivrcdnih traktora
u slijcdcc'ih 12 godina. Odmah
nakon su predtavnici Masscy-Harr- is
u Velikoj Britaniji cuti o
temc, poittrili su sc poslatt svoje
izasIonAe u Peking. Nei Peking — to jc lijepi. cva-tu- ci grd sa dtvnim stambenim
zgradama t trgo%akifn ustanova-ma- .
moderan u svakom sraislu
rici — grad u skladu sa novim
W£teG0T
ТП UFID7UCT
HQOSEWFe'
jf.t
Pe--' potoiajem Kine. kojcg e ona po-kanad- sk
stnS mediu narodima svijeta —
ГТ-Г--
—
IV l=r - --- У уј v г--те - v
iw i r
RADIO I TELEVrZJJA Comae Ccntey ma ulogu u norom radio
ptogramu CBC "Search for Tomorrou" . te и глгпm utertzipkim pro-gram- ma.
— Medju najnovtje eetziske programe CBC ipada "Who's
Tie Guest" {Jko je gost?), u tome sudjeluju noiinar Frank Tumpane
Џjeto), Colleen Delaney (u sredini) i komedijal Sammy Sales.
2ENSKI AIOZxVK
Profesor je ftJan dokazii'o
Goioreti prot'tv ietiskog prata —
Da ieaskmja ima lakU mozai
-- 'eg' ito ma toijtkota glata
Kada umre taj pmfesnr tajni,
Rafportna tada bi mu glata:
Od iemkog mu ItsiU mozai bese
S toga beie protrv iniikog prava.
poljskih za-diugr- ara
u
licograd. — Polovinom scptem-br- a
stitfi It u Jugoslaviju jedna
poljska 2adruina dclepacija. Pol j ski
zadrugari posjetit e za vrijeme 8-dnev- nog
boravka Zapreba£ki л-ele-sa-jam,
novosaJskt
sajam kao i izvjcstan broj zadrui- -
nih organizacija. Naknadno e biti
I utvdlen tcrm,a ""&°P 0v°5
posjtta. (Jugospres)
Trcsla sc b rd a ... U spccijalnoj "ргсГапоЈ firuP,'
policije u Hannoveru (Zapadna
Njcrrufka) zazvonila su alarmna
zvona. Na preglcdnoj pltuJi usta-novi- li
su da poziv za pomcx! u glu-h- o
doba nofi dolazi iz vclike dra- -
guljarne., Kad su policajci, raiuna- -
juci na borbu s provalnicima, stigli
pred radnju, nisu primijetili niJta
sumnjivog.
Tek kad je pozvani vlasnik otvo- -
rio prodavaonicu, ustanovljeno je.
zalto jc zvonce dalo signal za uz
bunu: mi? jc zalutao medju clck- -
triune kontaktc, te prouzrokovao
kratki spoj, a time i zvonjavu.
"Krivac" je poginuo od elektri&ie
struje.
manijak ili
policija?
Jedan ludjak u New Yorka si-stemat-ski
vrJi cksplozije bombama
vc {njnih 16 godina — tvrdi nc
yorJka policija u vezi s eksplozi-jo- m
nove bombc u telcfonskoj ka-bi- ni
jedne vclike пеи-)чзгЈк-е robne
kuc"e. Prema tvrdjenju policije u
pitanju je isti ludjak koji je za
16 godina u 25 mahova izazvao
cksplozije bombi na razltfitim
mjestima u Ncsv Yorlcu i koga do-sa- da
nisu uspjeli identificirati ni
uhvatiti.
kaic Johnson.
Bill Ryan dalje piie kako se iz
vieitai lohnsona o rosjeti u Pc--
king podudara sa izjavom James
Muira, predsjednfka Royal Bank of
Canada, koji je nedavno posjetio
Sovjetski Savcz. Muir je istakao
da ce stvar mira biti bolje poslu-fen- a
ako zapadne driave prcdju u
pregovore sa Sovjctskim Savezom
o izvozu i uvoru, radjc nego da
darafu politiclce lekcije o osloba-dfanj- u
socifalistickih zemalja.
Po izvjeitaju Johnsona t drugih
koji su nedavno posjctilt 1st ok U-gtet- ia,
da jol samo Sjedinfene Dria- -
{ ve i Kanada ignoriraju hkdne.
prakticne i realistWcc ftnjenke o
prarcu j kojem se rarvija sadalnja
svjetska trgm-in- a — irte bill
Ryan.
VAzNOST TR60VINE SA NARODNOM REPUBLIKOM
VjvEanoh
ZHELPLABOP
ТУ јШ {ШЏ
ЛУГ£5==П
Dclcg-acij- a Juposlaviji
poljoprtvredni
"Sposoban"
ncsposobna
KINOM
kY&.- -
ANEGDOTE
Shawc navike
Ncka dama pozvala je Bernarda
Shawa na sveanu veeru. Budud
nije ielio da ode, on joj je poslao
slijedece pismo:
"Draga gospodjo, nc znam Jto
vas je dovclo do toga, da zahtije-vaj- e
od mene, da promijenim svoje
navike, kojc su vain vrlo dobro po-znate- ":
Nato je dobio odgovxr:
'A'asih navika ne znam, ali se
nadam, da nisu tako slabe kao vaSe
manirc".
#
NiSta laivse
Kad jc francuski kipar Rodin
zavrSio Balzacovt) poprsje, posjetila
ga jc jedna znanica i upitala:
"Majstore, recite mi, kako uipi-je- te
ufjniti jedno tako vxliian- -
stvtno djelo?"
"Niita lakJe", odgovorio je Ro
din. "Uzmem blok mramora, sv4:
ncoptrebno odstranim i kip je go-tov- ".
Korcspodcncija
Kendall tajnik predsjednfka
Franklin D. RoQscv'elta, nikako nije
volio jednu naviku svoga Jefa: sva-k- i
put kad je potpuno 6sto natip-ka- o
neko pismo, predsjednik jc
ispravljao jednu ili drugu rijei.
Jcdnoga dana Kendall ponovo pre-pi- tc
rttavo pismo koj emu je Roose-velt
bio dodao perom nckoirko
rijedi i ponovo ga dade na poxpis
predsjedniku.
— Dragi prijatelju, rcce mu
Roosevelt, vi niste bat niita raza-mjcl- i!
Vaia su pisma savrScna a
to Sto ja dodajem ili mijenjam
neito, samo je zato da pismo do-bi- je
ito liniji oblik!
Mcstrovic i rcsloratcr
Nai poznati kipar, Ivan Mcitro-i(- ,
tudo jc jednom u nekom ame-п'Л- от
restoranu. Po zavrsenom
rucku pritao mu je rcstoratcr i гл-pita- o:
— Jeste li zadovoljni ruckom?
— Jesam, ali nisam zadovoljan
s djenom.
Rcstoratcr sc pravio kao da to
nije cuo, pa je nastavio:
— Jeste li zadovoljni djenom?
Videci u e'emu je stvar, Mcitro--
xii ie odgovorio:
— Jesam, ali nisam Zadovoljan
rixkom.
79 osoba ubijeno na ,: Lalor Day i „J,
vi5e u automobilskom rremetu. Ie- - i
dan dio od toga je nastra- -
dalo u rh'vaniu i od vatre. U On- -
.-- ._ . , l:i. ;_ ш ._:_ li
L7--V li
ProJle godine bilo je za vrijeme
radnickog blagdana ubijenih u raz~4tA
nim dogidjauma 55 osoba
about bett&S ТгНЕУРБПби.
I FORx-- Л ltvnCAFr!n&L " ШКно#
К L Е Т V A
(Н istorijski т о п a )
I — AUGUST SENOA—-
i
1 (70)
' Po ulicama orila se krika pijanih
vojnika ktoz noc, gradski oruinici
' bjcte se plaho povukli u svoje za-kut- kc, da ne odnesu krvavih glava;
a od puno godina ostaie danas prvi
put gradska vrata otvorena ciielu
noi. Tako#je zelio kralj, a Gricani
posluSale, premda ncrado. Kralj
bjeie dodusc reko, da milim Gri-anim- a
sluii danas djcla njegova
vojska za obranu, no bijesni vojnict
valjda ne bjesc culi tih lijepih ri-je- ci
Siimana kralja, jer jc itoita
gradjanskog blaga ncvidom i bez
traga proilo u ruke tih branitelja
sabranih iz svih krajeva i podi-vljali- h
u krvavu ratu.
Za te nemirnc nexfi sjedila je u
svojoj mranoj komori u Marko-v- oj
ulici Draga Goninka. Premda
je bilo Ijctnje vrijeme, a zrak u ko-mori
dosta zaduiljiv, zatvorila bje"
4c okna i vrata pomno, jer su ot-puJte- ni
vojnici, urliciwfi. bludili po
gradu, a ispisan po ratu vojnik zna-dl- o
jc u ono doba gotovo toliko,
koliko razbojnik. Goninkin stan
bijaSe neveselo, sumorno duplje.
Kroz tijesnu tamnu vciu doilo se
na niska, hrastova vrata u komoricu
napol adjav4i. od mnogo godina
ncobijeljcnu. Sa zadimljenih tava-ntc- a
visjele su dugc niti раиЛпс. U
jednom kutu stajalo je pocrntelo,
otvoreno ognjiJte, a u drugom Ji-rok- a,
niska, ali c"i$ta postelja. Sred
tobc Jirio se starinski stol, a o zidu
nisi vidio nego police pune travj-rin- a.
staklenica, Osaka. Nasred sto- -
la treptjcla je u torn nevesclom
pnxtom uljenica. do kojc je jedi!a
hijela macTca. stiiVuc"i o£l. Gospoda-ric- a
pako bila je staru gbvu omo-tal- a
bijelim rupcem te jc. sjeded
na okovanoj skrinji, pomajo prela
i samo pokadUo gucnula iz bijela
vr'a 5toieeg do nje na zemlji. Tu
jc Gonrmka od mnogo godina ho-ravi- la
Ijcti i ztmi, i malo komu
bjeSc dano, da zaviri u njczin kut.
Bilo je mirno ko u grobu. Jedva
bi se katkad bzicud koja muha za-letj- ela
u plamcn. naSto mafkica na-cu- li
usi. progledna i opet stisnu
oi. Gospodarici iekla je nit zacudo
brzo, i nikad ne bi bio pomislio.
da su ti paid vci? pod Jkripom bili.
Goncinkino bijelo. navorano lice
bilo je kao od kamena, a o?i ni da
je makla za tren. Uto рокисд ujc-damp- ut
nctko tri puta krupno na
proznr. Gondnka ncJto se lecnj.
maka krenu clavom.
— Ah. idc! — zamrmlja stara
— njegov je to znak — zatim dig-n- u
se polagano, dovui'e se do pro-zo- ra
i viknu promuklim glasom: — j
O)! Tko si boijt?
— Domad, Drago! Otvori! —
ozva se krupan glas. i bradato lice
pokaza se vani za staklom.
— Cek! Cck! DuJice! Taki!
--Taki! — rcc"e stara, mahnuv- - ru-ko- m.
poscgnu u dicp svofe Jirokc
suknjc po kljuf. uzc uljcnicu i od-Xf- ti
kroz vrata. da otvori dosljaku.
Za c"asak rovrati se natrag. a za
njom unidje konjicki cUsnik —
Grga PriJlin.
— A gdje si Wjesa bio? — za-pi- ta
stara. staviv svjetiljku na stol i
dignuv glavu prema gostu. — Jed-va
sam te sc docckala predjd. da
me ne prevari drijem.
— Gdje? Po poslu — odvrati
Grga. staviv svoj Jljem na stol i
otpasav svoj mac1.
— Po vraljem poski. Znamo se.
sa asama i lensktma.
— A da. Ispisivasmo vojnike i
dasmo im zadnju kraljcvsku pladi.
Mojy su cetu raspustili. Sada. kad
je sve mirno, ne trcba im toliko
vojske. oMbito konjika, jer ncmaju
hranc. a mislim i kraljcva ao--
sta ie suha. Bar sa svakomu ncfta
rfliri4ili rv ,if robiesnilo. A s4o r to , . ._ I
i brundas. babo? Ovo nekoiiko no- -
„a-- лп Lral. utdi smo mi saroi. k
vraga hi po4ten ovjck !ekao na
kralicvsku ptacu — uan _wjn
Wlntfl 1. ГГИНЗИУ ч na ancnw
-SilS _. i-- Тгает ro krai
gvoedfu koittlfa gotovo je ва
mcni zanrtftaM. г sam vrt roe , fandania. i jedva se mogoh doce-lea-n tJe pettlfc-- Kraj je. veKm. j
- - Dakte ne i£eS tt Дсако :
Itadske mesare?
Nisam lutfc gliKv tee Danas '
;
sam zadflfi aw mac zatakao a fee- - '
rice utr psw kralj н Krewce
— Vi! VW — zaMttna saa. j Ijrnuv se Лапии po јеијиАт
jst-jn- a — Kae sc wie muti. ka-- , ko sc ЦтЛк mircsi Hf' Sve sam m Јал Jectvtla a pamet
stara jHav nnc rai m јжк e {
driati t seb. ta ti ne mm a,i ,
ne1 ,zlazim med Mi vaIH pd. !-- 1 ]
Na Labor Day u Kanad. ,e b,k d. Ho sam u komoianciti pod-- 1 48 smrtnih slucaieva, od toga mi.', №1_ ' i..n'kUti fn nam
smrtno
i...:
kes
f.e dx nrt ne mftm. Kra ea m
fcoUa nvtmotred гИл-т- с Paviia
Sil uI±t --j t. W la r; t Je si
Zagrria'
— Zakopat cu se tu, kao da mi
korijen u zemlji stoji.
— A gdje?
— U svom starom Ieglu na po-tok- u. Idem opet sluiiti biskupa.
— Vidi! Vidi! A ja sam vce
dvoiila, hou li tc ikad vise vidjeti.
— Borne i ja, Gondnka, tebc.
Katkad mi je vrag sjedio za vra-to- m. Vise puta pomislih si, lezed
u nodioj rosi: Grga, Grga, u Sto si
se bijesa dao pod mat ore danc?
Klati se i ne snavati. Ej, kako se
negdjc Gondnka pod poplunom
grije i smije, a ti se tu valjat u
mlaki. Zar ti se nije nikad Stucalo,
Gondnka ? ,
— Hod zbogom! A koji te je
vrag tjerao pod Jljem?
— Eh, znai, zbilo se, babo. Kad
me je biskup Pavao istjerao kao tata
radi puiljivoga moinjara, zarezah
ga na svoj rovai. Zakleh mu sc, da
ce mi platiti. Kad su zatrubili kra-ljev- d
na Pavla, skodh brusiti ma.
Da, iJo sam pod zastavu, pod ko-jo- m
su bili Gricani, moji vragovi,
proti popovima. Nc ialim icge ni
mraza. ito prctrpjeh. Eto, jc sam na
konju, Pavao u blatu. To mi godi,
kruto godi. Daj, da sc napijem,
Gondnka. Ha! dobro jc vino. Al
— nastavi povrativ baki vrt — ne-Jt-a
me pecc. Uf ! kad sc sjctim, pre-grt-zo
hi si jezik.
— No! No! Gdje te je zmija
ujcla ?
— Bijesa! Zaito nisam iVIcpao
one Horvatove cure, Andjelije.
Lijepa ti jc, no.
— Starve, jarce! Kao dobra . . . a? — nakesi se stara.
— Sut'! — planu Grga, skodv
na nogc, i poe pred sebe zuriti,
Dobra, Dobra je mrtva. Andjclija
Hi bila osveta, Dobra je bila ljubav.
— Ljubav pod batinom! Ha!
fHa! Ha!
— Sut' babo! — viknu Grga,
lupiv Sakom u stol, da jc iljcm za-zvon- io
i madca plaho uskodla. —
Daj mrtvim mira — rctc muklo,
posegnu za xtt, potcgnu silno.
— Da, — planu — na toj djesoj-c- i
da sam sc osvetiti mogo, dao bi
pol svojcg zlata. Vc jc driah na
ovom mo jom rukom, al ta proklcta
duia, taj stari krilar Antun, da ga
imam peed sobom. razdero bih ga
na komadc. Ispred brka izmaknuo
mi slatki plijen. Krvav moradoh iz
prozora skoiti. Oiuljih si glavu,
trn mi ogrebc lice, padoh na ruku,
nisam je mogo maknuti, i psine bi
me ukebale bile, da nisam otpuzo
do jame. da mc pod vectr tat Mar-tin
na ledjima nc odnese u bregove.
— Moj, moj jadni Grgo! — za-v- rti Gondnka glavom — pa sve to
radi jedne cure, gdje ti jc prijaS-nj- a
pamet?
— Cjj, vjeiticc! — viknu PriJ-lin,
plamtcd, izvadi iz njedara ke-s- u
i zazvoni njom, dfgnuv je k vi-jet- lu. Tu je pedeset cckina. Ti si s
vragom u kumstvu. Priskrbi mi tu
djevojku na mojc ruke, i kesa je
tvoja.
— Ah — zinu Gondnka — a
gdje je?
— Pitaj svoga koma vraga. Bila
je tu sa Pavlom. sa Ivaniicm, al
nije s njime otiita. A ne zna se,
gdje je, kanda ju jc zcmlja poiela.
— Nije otiila, vclil. Cckaj!
Cekaj ! Snravi cckinc dobro. Da vi
dimo, vrijedi li joite Gondnkin'
nos. Strpi sc! Boie moj! Hoce li
u tcbe nameti biti? Nu eto, jui'er
te htjedoh pitati. al tvojc su mc
novine pomijeJale. St Bcnko,
Zivanov sm?
— Ha! Ha! Nc boj se! Taj
mladi idrijebac kanda nije kriten
na prczime gridco. Idc vei po mo-j- oj uzdi. Boiao sam se smrti u ratu.
jer ne bih sc mogao oduiki Zivanu,
koji me je tolfko lijepo nakitio pred
P.."inn . ,им. иt ч..™__-_. -
— икган smo mu icani.
To jc dosta okar nei u mote jarevo
sree.
— Ah — nasmije sc Grga. izbi- - nc'v zube — to jc samo rank a
— Hofe5 ga ubiti?
— Ne daj Bog!
— Vet!?
— 2iv mora ostati. Dok sam
prognan od biskupa famio u svom
dvorcu, pritczo sam djecka ljudski.
Stara kmetica diva ga ondje. ima,
vclim ti, gvozdene zube, a djecko
drtVc ti pred njom kao konj, kad
zanjuJi vuka. Prvi je nauk dobro
uspio. Bcnko zaboravio je oca i
majku.
— Ah!
— Da. Stara gx drii na gvozde-n- oj
uzdi, ja ga ne mazim. al mu
dajem sve, ito je dobro i slatko.
DjedvO mc Ijubi, zovc me occm.
— Zivanov tebc occm?
— I slatkim occm! Eh. da ga
cujeJ! Strpah u njcgovu mladu gla-vu
stare price, a svakoj prid jc rep:
Gricani su najgori zlotvori na svi-jet- u,
a medju Gricanima moj
pni krvnik moinjar Bcnkovit'.
Djccja pamct jc led o suncu, djccja
duia vosak pod prstima. Bcnko
zaboravio je ssoje i mrzi svoje.
Strijcla jc na mojoj tetivi, lijcp je,
jak, brz, bijesan, nek se djecko us-fr- ka do mladica, nek ma miJice
otvrdnu na buzdos-an- , cj da vidii,
pustit cu tu gridcu strijelu u grit'ko
srec, ta mlada krvca id (fc na svoju
vlastitu krv.
— Grga! Grga! — zinu stara,
prckrstiv sc — skoro sam prema
tebi svetica, --mene je vrag krno
udo, odviS sam krotka.
— Ne znam, tko mi je dao tu
misao, vrag ili Bog, al dobra je.t.
Moram sc, Istina, strpjeti, godine
tcku polagano, dok oitrim taj noi.
ali otac i'c cutiti od sina, kako mi
je gxzio srec, ito su mc koJtalc
mojc puste not'i, Sto su mc stajale
ranc od Grica, platit cc mi suzom
svaki dinar, koji mi ote stru'eve
baitine, svaki uzdah, Sto ga -- e
Dobra ispustila na smrtnoj povtclfi.
Da mi jc mojc dijetc ostaio iivo,
molda bih ma oprostio bio, al na
grobu svoga jedinca dolje pred
crkvom zakleh se, da cc Bcnko in-ostat- i.
Nek mene Ijubi ko oca, ne'.
oca mrzi ko vraga, vidjet ie svoju
majku, klcti je, al je prcpoznati ne
cc, da, svoj rodni kraj mora poha-rat- i,
ssoju zipku popaliti, a prc-min- u
li mu otac i ma-k- a prije me-ne,
red cu mu, dji je porod, mka
nosi kletvu u svome sreu do groba.
To ie mi goditi, to!
— Ha! Ha! Ha! — nasmija c
stara, krcc'ud glavom i lupiv dla-no- m
u stol — ta vclim, da ti ie
vrag posudio pamct. Stcta! Steta,
da ja svega toga doiivjeti ne -'--
u,
jer mi stare kosti klopocu vei na
zadnji Amen. Al Grga, ako ovrJil,
Jto si reko, bit ie i moji palci u
Jkripcu naplacni. Grga, ako nije
Andjrlija odljctjcla, ako jc nije
zcmlja pojcla, ne boj sc!
— Krijcm djcaka od svega
svijeta, da mi sc ne izjalovi trud
Ulazc mu u trag, znam, a Uj vrag.
biskup Pavao, bio jc vet' btizu cilja
Njega sam sc. hvala Bogu, rijeiio.
drugi ga ne cc uhoditi. Samo ja i
ti. Martin i PaviSa znaju po pra-vic- i,
da smo ga otcli.
— Martin jc tvoj, Paviia moj
rob. Tih sc nc boj. Samo cuvaj
djecaka.
— 2ivan vjcruje tvrdo. da ga
imam.
— Al nc zna nii-t-a dokazati. No-ma
ga, nema, moida je mrtav. Sta ?
Ncka gi traie. Amen. ?a uj,
Grga, Hotc li sc biskup tui sa
Gricanima ?
— Pusti same mene. Ta zaito
sam biskupov dvorski fupan
— A kako si se bijesa opet uti-snu- o
u staru jamu?
— Gosnodin od 1м1епсл zna mc
dobro. otkad je zadnji put bio u
Zagrebu, te mu pomogoh jurisati
na kaptobke izdajke. Zato mc i
preporud biskupu Ivanu. LutTenac
je ban, biskup po4usan. a ja opet
dvorski iupan. Tako ga mogu opet
jartti na Gric'ane.
(Nastavtt cc se)
POKLONI, SIFKARTE I NOVAC
ZA JUGOSLAVIJU
Najstarti Agencija. sada kao uvijek prodaje lifkarte, avtenslcc
i ieijezaJtkc karte. Nabavlja puke, viae i garanriie. Obvl,a
Jamo bil)einflic pesfcwc sv vrsia: pemeca, jave. Se
srse fekncnala iz Jfoslivfje. Daje lapule i fturi staf
viea£ufe ftho pmmamoSmSU. OWHf Annate za tvaki 51 00
fo ©© Anafa. hofe sltfe a 8 Jana. Troti same SIM bet
taainW kaik se Uife. VAZNO: Tk© latfi putn hitm za
set i swet i м iskemti DOBtVA cifeie sj newca bez
ikaWa вЈЦИи
Za pekfene traJile аЦпДее Paie пл тофе oajalitanjc pelOena.
}o trriftk tfeba raaofo hranc. robe kd . Jaatavi PI5ITE
ZA SVE STO TREBATE JOS DANAS NA NOVU ADRBSU.
GEORGE SIGMUND. RcgU
1434 SL. Catharines Stret West, Room .205
Montreal 25, P.Q. Canada.