Jedinstvo, May 04, 1956

              шаввж .a wm aimaa
LIST
VOL. VIII. — NO. 35 (657)
PREDVIDJA P0LITI6KI
SAVEZ RADNIKA I
FARMER
Toronto. — Ekonomska
suradnja radni£kih I farmer-ski- h organizacija 6e se skoro
proSiriti i na politidko polje, '
izjavio jc J. L. Phelps od
Farmersko-radniCko-g eko-nomsk- og vijefia na konven-ci- ji Kanadskog i radni6kog
kongresa odrzanoj proSli
tjedan.
Farmersko-radnidk- o eko-noms- ko vijece se sastoji od
provincijalnih farmerskih
organizacija (Farmers U-nio- n)
i tredunijskog pokre-t- a.
Vijece je uspostavljeno
proSle godine i ved je pod-nije- lo niz zahtjeva fcderal-no- j
vladi.
РћеЈрз je pozdravio jed-noduS- nu odluku prve kon-- l
vencije Kanadskog kongresa
radn da radnicke i farmer-sk-e
organizacije "suradjuju I
i na zakonodavnom i politi-£ko- m polju".
Njegov poziv za suradnju
bio je popracen burnijim
aplauzom nego ikoja druga
izjava.
Phelps je kazao da nije
dostatna suradnja samo vo-ded- ih tijela radni£kih i far-merskih
organizacija, vec
se treba ostvariti odozgo do
dolje.
U posebnoj izjnvi "Cana-dian
Tribune" Phelps je iz-javio
da on predvidja da ce
e rndnicko-farmersk- a poli-tick- a
suradnja razviti dotle
da ce tadniCko-farmers- ki blok postavljnti kandidatc u
fcderalnim izborima.
icljcznicarskc kompanije
nastavijaju izipravanjem
rndnikn
Ottawa. — 2c]jeznicarskc
kompanije nisu prihvatile
preporuke pomirdbenog od-bor- a,
kojl je preporu6io iz
vjcsnu povisicu nndnica, po-bolj&a- nje zdravstvenog osi- -
guranja i povedanje broja
pladcnih blagdana. Umjcsto
toga kompanije su pozvale
unijc na nove pregovore.
Kad su unije odbile, fede-ral- ni ministar rada Gregg Ш
je pozvao da pregovaraju.
Predstavnici unija su potom
izjavili da ce se pokoriti od-lu- ci
ministra.
OSevidno je da kompanije
nemaju namjere da ispunc
preporuke pomirdbenog od-bo- ra,
a federalna vlada ih
u tome podriava.
(Nedavno odriana kon-venci- ja Kanadskog kongresa
rada se izjasnila protiv oba-л-ezat- ne arbitraze koja se
posljcdnjlh godina namedc
icljezniSarskim radnicima)..
Posadc jczcrskih brodova
traie promjenu sistema
plata
Port Arthur. — Izbio je
spor izmedju International
Seaferers Union i scdam pa-rabrodars- kih kompanija
(jezerske plovidbe). Unija
traii da se ukine dosadaSnji
sistem plata na mjesec i u-ve- de sistem placanja po sa-t- u, isto kao na drugim rado-vim- a.
Spor se sada nalazi u ru-ka- ma koncilionog odbora.
Cije rjeSavanje tee jako
sporo i mornari su nezado-voljn- L
"~WV -- у i ajU'"' fhv ЈП1ш11.иш1рр1рршшрРШ1 wmwriaeKpnwwiP4nniPiiiPliiPHVpppi
HHHHIHBHMHi g +
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI
TORONTO, FRIDAY, MAY 4, 1956
&1ваааааааааа1ваашвк .аШвваааааааааааааааааааааааааааа ЈвИ
Prrdsjrdnik Kanadnkojr radnitkog kong-r-a Jodoin rukujc м predstavnikom fannerekih organicaclja
PheJpeom ponllje njegovog govora na konvencijl CLC
Milijuni su proslavili 1. Maj
Medjunarodni radni£ki
praznik — 1. Maj — pro-slavlj- en je na tradicionalni
nncin: mitinzima i povorka-ma- ,
a u zemljama gdje rad-nic- ka klasa ima vlast i poka-zivanje- m obrambenih sila.
NajsiromaSnije je radniiki
praznik ргобао u zemlji gdje
je rodjen — Sjedinjenim
Drzavama.
U Sovjetskom Savezu, Ki-n- i,
zemljama narodne demo-kraci- je
1. Maj je sluzbeni
praznik. SvcSanim sastanci-m- a
prisustvovali su milijuni
radnih ljudi.
Vojna parada u Moskvi
je trajaln pola sata. U svom
pozdravnom govoru marsal
2ukov je naglasio da. SSSR
zeli mir, ali je spreman da
se brani. Poslije vojne para
de Crenim .rgom su defilo--'
NATO pred rasulom.
kaze Pearson
London. — NATO (Sje- -
vero-atlants- ki vojni savez)
je 'rodjen u strahu' od rata,
i sada, kad opasnost rata
iScczava, nalazi se u opas-nos- ti raspada, rckao je ka-nadski
ministar vanjskih po-- si
ova Pearson na sastanku
English Speaking Union.
Pearson se nalazi na pro--
lazu u Pariz, gdje ce se odr-ia- ti konferencija Vije'dn
Atlantskog pakta.
NATO se sada nalazi na
"raskrsnici", rekao je Pear-son,
i da se spasi od rasula
mora razviti ekonomsku i
politi6ku suradnju medju
svojim cianovima, nezapu- -
Jtajudi vojniiku stranu.
(Vijesti iz Pariza da do
Pearson u biti ponudjeno
mjesto s-kr- etara NATO, a
vijest iz Ottawe kaze da
nije iskljudeno da ne ce pri-hvatit- i.)
Sveccnik United Church
osudjujc britansku
politiku na Cipru
London, Ont. — George
Goth, svedenik Ujedinjene
crkve je osudio britansku po- litiku na Cipru { poduprao
oslobodiladku borbu Cipra-n-a.
On je kazao da se Cipra-n- i
bore za slobodu ! nezavis-nos- t.
fw 1
в
li
vale stotine hiljada gradja-n- a.
U Pekingu je marSiralo
500.000, a 1,500.000 drugih
posmatralo. U Pragu je mar-Siral- o
300.000. Br.dimpesti
500.000. SH6ne demonstr-ate
odriane su u Berlinu,
VarSavi, DukureStu, Sofiji
itd.
U Beogradu 300.000 ljudi
posmatralo je vojnu paradu
usprkos к1бе.
Proslavi u Tokiju prisu-tvova- o je 500.000.
Proslave su odrfane u Ita-lij- i,
Francuskoj I drugim
zapadno-evropski- m zemlja-ma,
U NorveSkoj su marSi-ra- li zajedno socijalisti i ko-muni- sti.
U Kanadi su o d r z a n i
brojni mitinzi. U Vancou- -
veru je paradiralo nckoliko
hiljada ljudi.
Sukob Reuthera i
Meanya zbog Indije
Waihington. - - Saznaje $c da je
na posljednjcm zatjedanju izvrinog
vijctfa AFRCIO doJlo do sukoba
izmedju predsjednika George
Mcany i podpredsjednika Walter
Reuthera po pitanju vanjske poh-tik- e.
Do sukoba je doilo zhog nedavne
izjavc Meanya 6л su indijski pre
mijcr Nehru i predsjedntk Jugo-slavij- e
Tito "pomo6iici i saez-nic- i
komunistikih zematja. Reu
ther se javno ogradio od te izjatc,
jer on drukije gleda na Indiju.
Meanj-- u je to bilo krio, pa je pi
tanjc pokrenuo na zasjedanju Iz-vr$nog.ij-e£
a.
Reuther je Meanju kazao da on
pottiva njegoxo mifljenje i oeki--
va da fe on poitivati njegoo.
Reuther je takodjer izjavio da
on ne pretendira da goori u ime
federadje, kao ito ne go.-or- i ni 1
.1СЛПЈ.
Povratak avijati6ara iz
Antarktika
Oshawa. — Ovdje je stigla gru-p- a
od deset kanadskih t britanskih
avijith!ara, koji su bili u britanskoj
ekspedtdji u Antarktiku.
Protcstni strajk u tvornici
aviona
Toronto. — U tvornici a-vion- skih motora — Orenda
Engines Ltd. — u Maltonu
doSlo je do prekida rada Iz
Drotpxta nrotiv nrpmipitava- -
a pojedimh radnika na
Dalje je rekao da se "zvi- - j druge poslove. Ato ugroiava
jezde nalaze na stran! na- -' njihove nlate viJSe troadjk20b0i bzraohdvoavtiao. posade lroondiajalkiozmji asei biomrepeprirjoatlzivzmkoa-U.- ka lovalporav2a.1.5U0 arkacdiiniiiskeiaen.iosuridtieet----
PRICE 5t PER COPY
Federalna vlada ce dati
jos 78 milijuna ameri6- -
koj kompaniji
Ottawa. — Federalna vla-da,
na inicijativu ministra
trgovine Howe je odluiila
da атепбкој kompaniji
Trans-Canad- a Pipelines Ltd.
posudi jo5 78 milijuna dola-- ra za izgradnju plinovoda
iz Alberto. Tim zajmom dr-za- va de utro§iti oko 200 mi-lijuna
dolara na plinovod.
Tako ce ameriiki kapita-- l
listi koristit i kanadski plin
i novae za pravljenje profi-t- a. Osim toga Kanadjani ce
za svoj vlastiti plin placati
vise nego ce se prodavati u
Sjed. Driavama.
3Iasscy-Harri- s otpusta
1.000 radnika
Toxonto. — Uprava podu- - zea Massey-Harri- s je izja-vil- a
da 5e privremeno otpu-sti- ti
1.000 radnika sn posla.
Osam stotina c5 biti otpu§te-n- o
u ovdnSnjoj tvornici, a
200 u Brantfordu i Wood-stock- u.
Zastoj u nckim
industrijama USA
New York. — U industriji
automobila i poljoprivredne
maSinerije opai.a se zastoj.
Prodaja je opalaod 10'do 80
posto prema prosioj godini.
Proizvodnja je snizena i vi-se
hiljada radnika otpusteno
sa posla.
Opadanjc bcsposlicc u Torontu
Toronto. — Broj nezapo-slcni- h
u Torontu smanjio se
za --2.865, ali joS uvijek iznos{
24.700, saopcava ured za u-posli- vanje radnika.
STANKO GRUJIC
I авввввввввв L '
i bbbbbhbbvbbhbHbbbbHbmbbv
V Drtrwitu J prcMino radattki
borae алко Cmj. laji j
ranije iivi u Kanadi. In a je
52 rod me. SUva na!
Tim Buck haze da je pogrisna
politika prema Jugoslaviji
proizasla iz hulta licnosti
TORONTO. — U svom govoru na proslavi 1. Maja
u Torontu vodja Radniike progresivne partije Tim Buck
je kazao da su iz kulta liinosti odnosno li£nog rukovod-stv- a Staljina u Sovjetskom S&vezu proizaSle mnoge po-greS- ke, medju koje spada i prekid sa Jugoslav! jom 1948.
godine. On je naglasio da je narocito bilo pogreSno ka-rakterizi- rali Jugoslaviju faSistickom driavom. Radni-ka
progresivna partija nikad nije davala takvih izjava
o Jugoslaviji, ali nije spre2avala svoje £lanove da to cme
i zato snosi odgovornost
Povodom toga 'Jedinstvo'
je zamolilo Bucka da u£ini
opSirniju izjavu. On je ka-zao:
"Mi smo u£inili ozbiljnu
pogreiku kad smo bezuslo- - . vno poduprli prekid odnosa
izmedju Sovjetskog Saveza
i Jugoslavije. Mi smo sma-tra- li da su optuibe koje su
iznijete u pismima Central-no- g komiteta Komunisti£ke
partije Sovjetskog Saveza '
Centralnom komitetu Komu-nistid- ke partije Jugoslavije
predstavljale kolektivno gle-diS- te Centralnog komiteta
Komunistike partije Sovjet-skog
Saveza. Sada saznaje-m- o
da su ta pisma bila od
samog Staljina i nisu bila
odobrena od nijednog kolek-tivno- g tijela.
"Slijedila je rezolucija o
isklju6enju Komunlsti£ke
partije Jugoslavije iz Infor-macion- og biroa komunisti£-ki- h
i radni£kih partija. Re-zolucija
je sadrzavala fakte
koje se moglo provjeriti i
izjave koje mi nismo imali
mogudnosti da provjerimo u
to vrijeme. Vjerujuci da je
to kolektivna odluka osam
partija koje su sadinjavale
Informbiro mi smo poduprli
isklju£enje. Sada znamo da
se vedina optuinba u rezo-luci- ji temcljila na fabricira-ni- m dokazima.
"Kasnijc je razvijena me- -
U mitingu
Hall Radnidke ju Tim Buck je
on cvrsto bor-b- e za mira.
takodjer prelaz Kanadc socija--
lizam пабе vrijeme.
Buck jc govorio i o odlukama
dvadesetog KPSS kome je
prixustvovao kao bratski delegat.
Kritidki se osvrnuo na kult licnosti
odnosno ulogu Staljina.
Buck je kazao da se covjecanstvo
nalazi na pocetku nove koju
obiljciavaju slijedecfe injenice:
1) Stvaranje svjetskog socijali-slic- k
og sistema.
2) Sve --ee uvidjanje vode&h
kapitalistikih krugova da je rat
iskljuccn.
3) Uidjanje da je mirna kocg- -
zistendja kapitalistikih i sodjali-stiYki- h
sistema apsolutna nuida za
covjecanstvo.
Buck je ukazao na razlike u svt
jetu danas i prije 70 godina kad
je prvi put proslavi jen 1. Maj.
Prije 70 godina 1. Maj je bio
proglaienje jednog sna, a
danas je pobjedonosan ; san se pre
tvara u socijalisticlce pobjede po
cijelom ivijeru, rekao je Buck.
' zasluga za to pripada So-vjetskom
Savezu. °Da nije usposta
vljena prva socijalisticlca drzava mi
bi joJ na socijalizam gle- -
dali kao na san. a da je SSSR bio
'unitlen po hitlenzmu, i san bi bio
kazao je Buck.
ukazao na velike uspjehe
narocito rodvukao vai--
nou industrijalizadje istodnih pre--
(S&tr).
Ukazujuci na razliku izmedju 1
soojalisticKog Sovjetskog Saseza i
ImpertjalistKkih zemalja Buck je
rekao da SSSR pomaie Izgradnju
industrije ne samo u
zemljama, ved ! takvima kao ito je
Danas SSSR izgradjuje 391 in
dostrijsko poduzece drugim zera- -
I К$Ш
ввввввг aaV М
bbbbbbKbbV.
TIM BUCK
djunarodna kampanja pri- -
kazivanja Tita socijnl-fasi-sto- m
a Jugoslavije polufasi-sti£ko- m (u cngle-sko-m originalu: as a near
fascist state). Ta kampanja
se prenijela i u Kanadu i mi
nismo poduzimali niSta da
ju sprijedimo. U tome smo
bili jako pogreSni origi
nalu: seriously wrong). To
poKazuje do koje je mjere
prihvatanje kulta licnosti
poremetilo naSe кгШбко
marksistidko lenjinisti2ko
razumijevanje."
Pitali smo Bucka da. li se
nioze smatrati da se u Jugo-slaviji
danas izgradjuje so-cijaliz- am. On jc odgovorio
da se mo2c tako smatrati i
Mir biti osiguran!
u nase
svom govoru na prvomajskom u Massey
vodja progiesivne parti
rekao da je uvjercn u pobjedonosni ishod
osiguranjc
On je prorokovao u
"u
kongresa
ere,
herojsko
Vclika
uvijek
Irazbijen,
diela
sodjalisticTcim
Indija.
driavom
(u
vrijeme
Ijama. Pored izgradnje i snabdje-vanj- a
potrebne majinerijc SSSR
takodjer pomaie usposobljavati ra-dni- ke
i struenjake koji fc upra%ljati
tim ttornicama bez sovjetskih
ljudi.
Na drugoj st rani impcrijalutit'-k- e
zemlje spreavaju izgradnju in-dustrije
u malim zemljama, c£ na- -
stoje da prigrabc njihove sirovine
i da im prodaju gotove proizvode.
To se danas dogadja i u Kanadi.
Staljinovc pog-rcsk- c
Govoretfi o dvadesetom kongre-su
KPSS Buck je rckao da je sada
jasno da veliki uspjesi u socijati-stick- oj
izgradnji bili popraceni
djalisticke
Sadainje vodstvo cijclu stvar
tzntjclo pred delegate dvadesetog
kongresa prije izbora novog Cen-tralnog
komiteta.
Lenjinove smrti Staljin
bio najjafi pobomik Lenjinovih
ideja izgradnji socijalizma
borio izgradnju industrije
kolcktivizadju poljcpris-rede- . po-bij- ao
tvrdnje da nemogue'e
sodjalizam jednoj zemJji,
zaostalo; seljaclkoj
Poslije zaokreta koji nastao
nakon pnog pctogodiJnjeg
plana je tiie koncentri-sa-o
vlast srojim rukama (u
vrijeme bio generalni sekre-ta- r
partije)
Kad je Hitler poceo da prijeti
usvajan jem Ukrajine Staljin je po--
citirao izjave HruSdova na
dvadesetom kongresu KPSS.
Cinjenica je da su sredstva
proizvodnjc (industrija) u
Jugoslaviji drustvena svoji-n- a da je glavna politidka
sila u drzavi radnicka klasa
i radno selja§tvo, rekao je
Buck.
Pitali smo ga sto on misli
o predstojecem posjetu Tita
u Sovjetskom On je
odgovorio da ce taj posjet
dovesti do poboljsanja od-nosa
izmedju Jugoslavije
Sovjetskog Saveza, koji se
sada vrlo dobro razvijaju.
On je takodjer rckao da
sada, po§to je likvidiran In-formac- ioni biro postoje mo-gucno- sti za uspostavu veza
izmedju Komunistidke par--,
tije Sovjetskog Saveza Sa-veza
komunista Jugoslavije.
Izjava Leslie Morris
Toronto. "Canadian
Tribune" donosi £lanak Le-slie
Morrisa o diskusiji dva-deset- og kongresa KPSS, u
kome se izmedju ostalog
kaze:
"Sistem rukovodstva jed-no- g
Covjeka pomanjkanjc
kolektivnosti dovelo je do
driavnog prekidn sa Jugo-slavijo- m zato Sto ona nije
iSla sovjetskim putcm u so-cijaliz- am. Time je povrcdjen
zakon o posebnom razvitku
socijalisti6ke revolucije u
svakoj zemlji utvrdjen po
Lenjinu, koji kaze da sve ze-ml- je idu istom cilju ali raz-liditi- m putevima. Ovo ne
znadi da nije trebalo deba-tira- ti
o putu socijalistidko
izgradnje u svakoj zemlji,
uklju6iv Jugoslaviju. Napro-ti- v. Debata je bila samovolj-n- o prekinuta a to je bila po-greSk- a".
ce
proces pojaan poslije ubijitva
Kirova. Poslije Hitlcrova napadaja
Staljin postao svemogud, dricii
samo poloiaj sckretara partije,
oJ premijera vrhovnog zapo-vjedni- ka
oruianih sila.
"Nitko moie porec"i je
Staljin imao clike usluge", re-kao
Buck. "Ali росшјепе
ncke straine stvari nekc od njili
posc neopravdanc opstanak so-cijalisti- cle dr£ae".
")x moram da kaiem da smo
od RPP bili prihvatili kult IiC-nos- ti,
vcJikog vodje", kazao je
Buck. To je ufinio komunistidki
pokret u cijelom svijetu.
"&tx je joS gore mi smo dozvotili
da ideja oboiavanja velikog Co-vjeka
utjece naie politicko mi
iljenje, Ona jc kvarila nase rasu-djiva- nje
sposobnost da provjera
vamo pravilnost donijetih odluka.
I kolikogod smo mi bili kriticni.
nizom teJkih pogreiaka, za koje je J to je uvijek bilo u okviru teorije
najviie kriv Staljin. pchkog covjeka".
Posljedice su bile hkris javanje i Ta teorija je po&vala prej.
sodjalisttcle polittke penreda so--1 postavri da je u Staljinu utjelov- -
demokradje.
jc
Poslije je
o ; on
se zx i
je iz-gra- diti
u
i to zemljL
je
uspjeha
Staljin sve
u to
on je
i
Savezu.
i
i
—
i
je
je
ne
i i
ne da
je su i
—
za
i
mi
ta
na
i
1 na
i
IIC11U КШГКШПП 7П1П11" ППИПИПГа
kog svijeta i ako neke odkike iz-gled- aju
nepravilne to je po svoj
prilid zato ito nama m'su poznate
sve dnjenJce. kazao je Buck.
"U tome smo mi bili pogrcsni,
naglasio je on.
Osvrcud sc na povredu lenjtn-ko- g
prindpa nadonalne ravno-pravnos- ti
(raselavanje krimskih
Taura i Njirmaca na. Vofgi) Buck
je rekao, da vodstvo njegove par-tij- e
nije --vjerovalo u istinitost tih
vijesti kad su se prvi put pronijele.
Mi smo smatrali da je to bilo
ntmoguce", rekao je Buck.
Do toga nije doilo kolektivnom
odhikom vodstvu Komuniuicle
partije i sorjetske vlade, vef vof
nickom i administrativnom odlu-ko- m.
kao dio vojnih operadja'
ottrio mjere prema onima koji bi "Moguce je da su neke od tih
rnogli brti nepnjatelji zeml)e. Taj (Nastavak na str -- 4)